„ G D J E N A U K A Z A S P E ,

P R O B U D I S E T A M A ! ”

UVOD U MAKROEKONOMIJU

• Adam Smith kao osnivač ekonomije kao nauke;

• Ideja nepostojanja „besplatnog ručka”;

• Makroekonomija je nauka koja proučava ekonomske agregatne veličine;

• Propast „nevidljive ruke” poslije velike krize 1929 – 1933;

• Nastanak makroekonomije se vezuje za ime John Maynard Keynes;

• Ciljevi makroekonomije su:

• Visok i rastudi nivo nacionalnog proizvoda, odnosno brza stopa rasta;

• Visoka stopa zaposlenosti i niska stopa nedobrovoljne nezaposlenosti;

• Stabilan ili sporo rastudi nivo cijena, s cijenama i pladama određenim ponudom i potražnjom na slobodnom tržištima;

• Snažna međunarodna razmjena dobara, usluga i kapitala sa stabilnim deviznim kursom i ravnotežom uvoza i izvoza;

UVOD U MAKROEKONOMIJU

• Instrumenti makroekonomije su:

• Fiskalna politika;

• Monetarna ekonomija;

• Ekonomski odnosi sa inostanstvom;

• Politika dohodaka;

• Razlike između makroekonomije i mikroekonomije;

• Tri ključna pitanja ekonomije: šta, kako i za koga proizvoditi;

• Sektori ekonomske aktivnosti su:

• Primarni sektor – ekstraktivne djelatnosti;

• Sekundarni sektor – industrija, građevinarstvo, proizvodnja;

• Tercijarni sektor – trgovina i saobradaj;

• Kvartalni sektor – zdravstvo, prosvjeta, kultura, administracija;

Nemojte proizvoditi ono što znate praviti, proizvodite ono što možete prodati! N.N.

OSNOVNI POJMOVI

• Tržište – mjesto gdje se susredu ponuda i potražnja;

• GDP (Gross Domestic Product) – bruto domadi proizvod je mjera tržišne vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u državi u togu jedne godine;

• Nominalni i realni GDP – GDP deflator;

• NDP predstavlja razliku GDP i amortizacije;

• Cijena predstavlja novčani iznos koji je potrebno izdvojiti za kupovinu nekog proizvoda ili usluge;

• Inflacija predstavlja pad vrijednosti novca;

Sve ima cijenu, ali malo šta ima i vrijednost! N.N.

AGREGATNA PONUDA - AS

• Agregatna ponuda predstavlja količinu proizvoda (roba i usluga) koju proizvođači u okviru jedne države mogu proizvesti u toku jedne godine;

• Postavite se kao proizvođač kukuruznih pahuljica;

• Veda cijena ponude ima za posljedicu i

vedu količinu proizvodnje;

• Dosezanje granice proizvodnih mogudnosti;

AGREGATNA PONUDA - AS

• Čimbenici koji utiču na krivulju ponude su:

• Tehnologija;

• Cijene inputa;

• Cijene povezanih dobara;

• Državne politike;

• Pomaci ponude zbog gore navedenih

čimbenika;

AGREGATNA POTRAŽNJA - AD

• Agregatna potražnja predstavlja količinu novca koju su potrošači spremni potrošiti na proizvode i usluge;

• Postavite se kao potrošač;

• Povezanost tražene količine dobra sa

cijenom proizvoda;

AGREGATNA POTRAŽNJA - AD

• Čimbenici koji utiču na krivulju potražnje:

• Prosječni dohodak;

• Stanovništvo;

• Cijene povezanih dobara;

• Ukusi;

• Posebni uticaji;

• Pomaci zbog gore navedenih

čimbenika;

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA

• U ekonomiji dete se veoma često susretati sa terminom ravnoteža – bilans;

• Da bi savremena makroekonomija

mogla funkcionisati, potrebno je da

svi makroekonomski agregati budu

u bilansu;

• Ravnoteža ponude i potražnje;

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA

• Tržišna ravnoteža javlja se kod cijene kod koje je tražena količina dobara jednaka ponuđenoj količini dobara;

• Pomaci ponude i potražnje mijenjaju

ravnotežnu cijenu i količinu;

• Ako potražnja raste...

• Ako potražnja pada...

• Ako ponuda raste...

• Ako ponuda pada...

ELASTIČNOST PONUDE - Es

• Elastičnost predstavlja stepen osjetljivosti promjene neke ekonomske veličine na drugu ekonomsku veličinu sa kojom se nalazi u određenom zavisnom odnosu;

• Elastičnost ponude se definira kao odnos promjene ponuđene količine i promjene cijene;

• Postoje tri mogude situacije kada je u pitanju elastičnost ponude:

• Kada je koeficijent elastičnosti vedi od 1 – elastična ponuda;

• Kada je koeficijent elastičnosti manji od 1 – neelastična ponuda;

• Kada je koeficijent elastičnosti 1 – jedinična elastičnost;

ELASTIČNOST POTRAŽNJE - Ed

• Elastičnost potražnje se definira kao odnos promjene tražene količine i promjene cijene;

• Postoje tri mogude situacije kada je u pitanju elastičnost potražnje:

• Kada je koeficijent elastičnosti vedi od 1 – elastična potražnja;

• Kada je koeficijent elastičnosti manji od 1 – neelastična potražnja;

• Kada je koeficijent elastičnosti 1 – jedinična elastičnost;

ZADACI

1. U Bosni i Hercegovini postoji ponuda obuće u iznosu od 2,58 miliona pari

godišnje po prosječnoj cijeni od 95 KM. Povećanjem ponude na 3,2 miliona pari,

proizvođači teže na povećanju cijene na 135 KM. Ukoliko cijena ostane 95 KM, a

ponuda se poveća na 3,2 miliona pari, dolazi do pomjeranja krivulje ponude.

Nacrtati grafikon ponude i pomjeranja ponude.

2. U Bosni i Hercegovini postoji ponuda obuće u iznosu od 2,58 miliona pari

godišnje po prosječnoj cijeni od 110 KM. Povećanjem ponude na 3,2 miliona pari,

proizvođači teže na povećanju cijene na 135 KM. U Bosni i Hercegovini postoji

potražnja obuće u iznosu od 2,8 miliona pari godišnje po cijeni od 95KM.

Odredite tačku tržišnog ekvilibriuma pomoću grafikona.

3. Izračunajte elastičnost ponude ukoliko je došlo do promjene ponuđene količine

roba i usluga u iznosu od 5% i promjene cijene u iznosu od 4%.

ZADACI

6. Izračunajte procenat promjene ponuđene količine roba i usluga ukoliko je došlo

do promjene cijene u iznosu od 4%, a koeficijent elastičnosti iznosi 0,93.

7. Izračunajte elastičnost potražnje ukoliko je došlo do promjene tražene količine u

iznosu od 3,24% i promjene cijene u iznosu od 2,05%.

8. Izračunajte procenat promjene cijene roba i usluga ukoliko je došlo do promjene

tražene količine roba i usluga u iznosu od 2,51%, a koeficijent elastičnosti iznosi

0,82.

9. Cijena prošlogodišnjeg uroda jabuka je 54,23 miliona KM, a ukupna količina

uroda je 50 miliona kilograma. Zbog elemetarnih nepogoda, ovogodišnji urod

jabuka je smanjen na 46,6 miliona kilograma, a cijena uroda je pala na 51,4

miliona KM. Dokažite da je ponuda elastična!

ZADACI

9. Cijena prošlogodišnjeg uroda jabuka je nepoznata, a ukupna količina uroda je 50

miliona kilograma. Zbog elemetarnih nepogoda, ovogodišnji urod jabuka je

smanjen na 46,6 miliona kilograma, a cijena uroda je pala na 51,4 miliona KM.

Ponuda je elastična po koeficijentu 1,305. Izračunajte cijenu prošlogodišnjeg

uroda jabuka!

HVALA NA PAŽNJI!

“Ne obara se svako drvo prvim udarcem!”

Kineska poslovica