„Kako trošimo radno vrijeme“

August, 2009.

2

SADRŽAJ

1. Uvod...................................................................................................3 2. Struktura ispitanika.............................................................................3 3. Trošenje radnog vremena ..................................................................5 4. Aktivnosti nevezane za posao............................................................6

4.1 Internet......................................................................................6 4.2 Druženje s kolegama ................................................................8

5. Razlozi trošenja radnog vremena.......................................................8 6. Uticaj na produktivnost.......................................................................9 7. Posljedice trošenja radnog vremena u privatne svrhe .....................10 8. Pauza tokom radnog vremena .........................................................11 9. Obavljanje privatnih poslova za vrijeme radnog vremena prema strukturi ispitanika...................................................................................12

3

1. Uvod

Istraživanje „Kako trošimo radno vrijeme“ proveo je portal Posao.ba na uzorku od više od 1200 ispitanika iz svih dijelova BiH. Cilj istraživanja je saznati kako bh. zaposlenici koriste svoje radno vrijeme, da li obavljaju aktivnosti nevezane za posao i koliko to utiče na njihovu produktivnost.

2. Struktura ispitanika U istraživanju je učestvovalo 57,4% žena, a najviše ispitanika, njih 56%, pripada starosnoj skupini do 29 godina. Najmanji broj ispitanika pripada starosnoj grupi iznad 45 godina. Četrdeset i šest posto ispitanih radi u maloj kompaniji ili instituciji, a najviše ih ima poziciju u nižem menadžmentu – njih 22,7%.

4

5

3. Trošenje radnog vremena Oko 78% ispitanika priznalo je da za vrijeme radnog dana obavlja aktivnosti koje nisu vezane za posao. Manji dio ispitanika izjavio je da ne koristi radno vrijeme za privatne poslove – njih 22%.

Najviše ispitanika (30,4%) odgovorilo je da za aktivnosti nevezane za posao potroši dnevno između 15 i 30 minuta, a njih 28,5% tvrdi da im je za obavljanje takvih aktivnosti potrebno do 15 minuta. Za 15,5% ispitanih vrijeme za privatne stvari tokom radnog vremena iznosi od 30 do 60 minuta, a njih 7,4% koristi čak 1 do 2 sata za takve aktivnosti. Čak 7,8% sudionika u istraživanju priznalo je da se na poslu više od dva sata dnevno bave svojim privatnim poslovima.

6

4. Aktivnosti nevezane za posao Kada su u pitanju aktivnosti nevezane za posao, najviše ispitanika koristi radno vrijeme za Internet (32%), zatim za druženje sa kolegama (23%), dopisivanje putem sms-a, chata, e-maila itd (17%), za telefonske razgovore (3%), privatne poslove izvan kancelarije (6%), te na aktivnosti vezane za još jedan posao koji ispitanici rade uporedo sa poslom u svojoj kompaniji (4%).

4.1 Internet Ukoliko obavljaju aktivnosti nevezane za posao tokom radnog vremena, ispitanici najčešće koriste Internet. Ispitano je kakve stranice posjećuju kada surfaju Internetom, a najviše njih je odgovorilo da pregledavaju stranice sa vijestima (22%), te posjećuju socijalne mreže kao što su Facebook i MySpace (20,3%). Nešto više od 14% ispitanika tvrdi da Internet najviše koristi za dopisivanje putem chata, MSN-a, e-maila itd, a očekivano je njih 12,2% odgovorilo da su to stranice za traženje posla. Otprilike 4% sudionika u istraživanju posjećuje stranice sa sadržajem o muzici i filmu ili sportske stranice. Stranice za planiranje putovanja posjećuje 3,8% ispitanika, stranice za kupovinu – 3,5%, dok ih 2,4% igra igrice na Internetu. 1,7% ispitanika priznalo je da posjećuje online kladionice, a njih 1,1% stranice sa sadržajima za odrasle.

7

Za 44% ispitanika ne postoji zabrana korištenja Interneta u privatne svrhe u kompanijama u kojima rade, dok njih 38,7% tvrdi suprotno. Da li postoji zabrana ili ograničnje korištenja Interneta nepoznanica je za 17,4% ispitanika.

8

4.2 Druženje s kolegama Najviše ispitanika, njih 46%, za vrijeme radnog vremena druže se sa kolegama razgovarajući u kancelariji, a 24,7% ispitanih to radi na pauzi za cigaru. Nešto više od 21% sudionika za vrijeme radnog vremena s kolegama se druži i izvan kancelarije.

5. Razlozi trošenja radnog vremena Većini zaposlenika potreban je odmor od radnih zadataka i to je najčešći razlog zašto obavljaju aktivnosti nevezane za posao – 41,7%. Oko 14% ispitanika tvrdi da je razlog takvog trošenja radnog vremena jednostavno to što im je zanimljivije na poslu. Deset posto je izjavilo da im je dosadno zato što nemaju posla, te moraju raditi stvari nevezane za posao, dok 9,2% njih misli da nije dovoljno plaćeno za posao koji obavlja. Najmanje ispitanih (8,2%) obavlja aktivnosti koje nisu povezane sa njihovom poslom zato što nemaju vremena to uraditi nakon završetka radnog vremena.

9

6. Uticaj na produktivnost Čak 74,2% ispitanika koji su učestvovali u istraživanju tvrdi da obavljanje privatnih poslova i poslova koji nisu dio zadataka koje dobiju od nadređenih – ne utiče na njihovu produktivnost. Njih 19,7% smatra da takve aktivnosti zapravo povećavaju produktivnost na poslu, dok najmanje ispitanih – 6,1% - priznaje da to smanjuje njihovu produktivnost.

10

7. Posljedice trošenja radnog vremena u privatne svrhe Više ispitanika je doživjelo da ih šef „uhvati“ u trošenju radnog vremena u privatne svrhe (51,8%), nego onih što je uspjelo neprimjetno obavljati takve poslove (48,2%).

Najviše sudionika u istraživanju reklo je da nisu osjetili posljedice ukoliko ih je neko zapazio da obavljaju privatne poslove tokom radnog vremena. Oko 4% njih je dobilo pismenu opomenu, 0,8% je izjavilo da je nakon toga uvedena zabrana obavljanja takvih aktivnosti, 0,3% dobilo je novčanu kaznu (smanjenje plate itd), dok su dva ispitanika u istraživanju dobila otkaze nakon što ih je neko uhvatio u obavljanju privatnih poslova za vrijeme radnog vremena.

11

8. Pauza tokom radnog vremena Pravo na dužu pauzu tokom radnog vremena ima oko 92,2% ispitanih.

Najviše ispitanih ima pravo na pauzu od pola sata u toku radnog dana (65,3%), a oko 17% njih na pauzi smije ostati sat vremena. Za 5% ispitanika pauza traje više od sat vremena, za 5,6% - 45 minuta, dok njih 7,7% nema pravo na pauzu.

Većina sudionika uvijek koristi svoje pravo na pauzu (46,5%), a njih 34,6% često ide na pauzu tokom radnog vremena. Čak 11,3% ispitanih nikada ne koristi svoje pravo na pauzu u toku radnog vremena.

12

Što se tiče prekoračenja vremena dozvoljenog za pauzu, 10,3% ispitanih je priznalo da uvijek ostaje duže na pauzi nego što je to dozvoljeno. Oko 24% njih to radi povremeno, a 58,1% koristi tačno onoliko vremena za pauzu koliko je to dozvoljeno.

9. Obavljanje privatnih poslova za vrijeme radnog vremena prema strukturi ispitanika

Kada se posmatra korištenje radnog vremena za aktivnosti nevezane za posao, dolazi se do zaključka da na takve aktivnosti radno vrijeme nešto više troše žene (78,3%), nego muškarci (77,4%).

13

Istraživanje je pokazalo da privatne poslove za vrijeme radnog vremena najviše obavljaju ispitanici do 29 godina (83%), zatim oni od 30 do 39 godina (75,9%), te ispitnaci koji imaju 40 i više godina (55,2%).

Ispitanici koji rade u kompanijama koje posluju u ICT djelatnosti najviše koriste svoje radno vrijeme za obavljanje aktivnosti koje nisu vezane za njihov posao (93,2%), a iza njih slijedi sudionici u istraživanju koji rade u turizmu i ugostiteljstvu (90,9%). Gotovo je isti postotak ispitanika koji obavljaju poslove za vrijeme radnog vremena, a rade u kompanijama koje se bave građevinom i arhitekturom (89,7%) ili konsaltingom (89,6%). Poslije ovoga slijede ispitanici koji rade u zdravstvu (89,4%), zatim oni koji se bave umjetnošću i dizajnom (88,5%), te sudionici u istraživanju koji rade u oblasti medija i kulture (87,8%). Otprilike je isti postotak ispitanih koji rade u finansijskim

14

dijatnostima (86,9%) te državnoj upravi (86,5%), a koji troše svoje radno vrijeme na privatne poslove. Oko 85% ispitanika zaposlenih u kompanijama koje se bave pravom obavljaju aktivnosti nevezane za posao tokom radnog dana, a taj postotak u slučaju ispitanika koji rade u farmaceutskoj djelatnosti iznosi 83,3%. Poslije ovoga slijede ispitanici u trgovini i distribuciji (73%), zatim oni koji su zaposleni u kompanijama koje se bave saobraćajem i prijevozom (70%), te ispitanici u oblasti nauke, obrazovanja i odgoja (65,5%). Svoje radno vrijeme za obavljanje privatnih poslova najmanje troše ispitani koji su zaposleni u zaštitarskoj djelatnosti (58,3%), zatim u oblasti proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda (58%), koji se bave industrijskom proizvodnjom (53,1%), te ispitanici koji se bave zanatskim djelatnostima (52,6%).

Što se tiče veličine kompanija u kojoj ispitanici rade, rezultati istraživanja pokazuju da ispitani koji rade u državnoj kompaniji ili instituciji najviše obavljaju privatne poslove tokom radnog dana – njih 86,1%, zatim slijede oni zaposleni u srednjoj kompaniji ili instituciji (81,9%), u velikoj kompaniji ili instituciji (75%), te oni koji rade u malim preduzećima (73,6%).

15

Kada posmatramo vrijeme koje se koristi za obavljanje aktivnosti nevezanih za posao prema poziciji ispitanika, dolazi se do zaključka da najviše vremena za to tokom radnog dana izdvajaju pripravnici (86,5%), a odmah iza njih su adminsitrativni radnici (86,3%). Oko 83% savjetnika koristi radni dan za obavljanje privatnih psolova, zatim 82,9% specijalista, te 82% ispitanika sa pozicijom u srednjem menadžmentu. Ispitanih, koji imaju poziciju u visokom menaždmentu, a koriste svoje radno vrijeme za privatne poslove ima 81,3%, dok je takvih u nižem menadžementu 77,8%. Radni dan za privatne poslove najmanje koriste proizvodni radnici – njih 53,1%.