djeČji vrtiĆ gustav krklec krapina magistratska 11/1 49 ... · program odgojno-obrazovnog rada s...

DJEČJI VRTIĆ GUSTAV KRKLEC KRAPINA

Magistratska 11/1

49 000 KRAPINA

e-mail: [email protected]

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU

DJEČJEG VRTIĆA GUSTAV KRKLEC KRAPINA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018.

Ravnateljica: Ksenija Ostojić

mailto:[email protected]

Na temelju članka 8. Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije

o djeci u Dječjem vrtiću (Narodne novine broj 83/01) uz prethodnu raspravu i zaključke

Odgojiteljskog vijeća, Upravno vijeće na svojoj 4. sjednici 28. kolovoza 2018. godine donosi

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU

DJEČJEG VRTIĆA GUSTAV KRKLEC KRAPINA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018.

KLASA: 601-04/18-01/03

URBROJ: 2140-37-02-18-02

Krapina, 28. 08. 2018.

Sadržaj

1. USTROJSTVO RADA .......................................................................................................................1

Kadrovi vrtić .........................................................................................................................................1

Program predškole ................................................................................................................................5

2. MATERIJALNI UVJETI RADA .....................................................................................................6

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ....................................................8

3.1 Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih ...............11

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ………………………………………………………………..14

4.1 Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima ......................................................15

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece ............................................................................................19

4.2.1.Tjelesni razvoj…………………………...………………………………………………….20

4.2.2. Socio-emocionalni razvoj .....................................................................................................21

4.2.3. Spoznajni razvoj ...................................................................................................................23

4.2.4. Izražavanje i komunikacija ...................................................................................................24

4.3. Period prilagodbe.........................................................................................................................27

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE……………….…………………...………………...........……….28

5.1 Stručno usavršavanje u vrtiću .......................................................................................................28

5.2 Stručno usavršavanje izvan vrtića ................................................................................................29

6. SURADNJA S RODITELJIMA……………………………………………...……………..…….30

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA ………..……………..……………………..34

8. VREDNOVANJE PROGRAMA …………………………………………...………….…..…….37

9. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAM RADA RAVNATELJICE I ČLANOVA

STRUČNOG TIMA.…..……………………………………………………………………………54

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje ……..……..……………54

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje ……..……..……………61

9.3. Izvješće o realizaciji programa rada ravnateljice …......…………………….………………...64

PRILOG: Izvješće o radu za program predškole ..............................................................................65

1

1. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić Gustav Krklec Krapina predškolska je ustanova koja djeluje na području

grada Krapine. Potrebu smještaja određenog broja djece imali su i roditelji iz općina:

Đurmanec, Radoboj, Jesenje, Petrovsko i Sveti Križ Začretje.

U pedagoškoj godini 2017./2018. bio je organiziran redoviti desetosatni primarni

program odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. Radno vrijeme vrtića

bilo je uglavnom prilagođeno potrebama roditelja od 5:30 sati do 16:30 sati.

Kao i proteklih godina u periodu od 23.7. do 3.8.2018. godine zbog smanjenog broja

djece te korištenja godišnjih odmora djelatnika organiziran je odgojno-obrazovni rad za djecu

roditelja koji u to vrijeme imaju potrebu za korištenjem programa Vrtića.

Primarni program realizirao se u osam odgojno-obrazovnih skupina s djecom rane i

predškolske dobi. Uz desetosatni program u suradnji sa vanjskim suradnicima organizirali

smo kraće programe: a) rano učenje engleskog jezika (Versus jezici d.o.o.)

b) rano učenje njemačkog jezika (Versus jezici d.o.o.)

c) sportski program (plesno sportska udruga EMA-DIV).

Prostorna ograničenja razlog su što nam ponuda programa u poslijepodnevnim satima

nije veća, jer se tada održava program predškole.

KADROVI VRTIĆ

r.b. opis posla stručna sprema zaposleni Napomena

1. RAVNATELJICA VSS 1

2.

STRUČNA SURADNICA

PSIHOLOGINJA VSS 1

3.

STRUČNA SURADNICA

LOGOPEDINJA VSS 1

Bolovanje od

1.3.2018.godine i

nastavno roditeljski

dopust

4. ODGOJITELJI

SSS 1

VŠS 22

4 odgojiteljice

zaposlene na

određeno vrijeme

za rad u programu

predškole; 1

odgojiteljica -

pomagač za 2 djece

s TUR;

2 pripravnice na

2

struč.

osposobljavanju

VSS 1

1 odgojiteljica

zaposlena na

određeno vrijeme

5. KUHARICA SSS 1

6. POMOĆNA KUHARICA SSS 1,5

7. SPREMAČICE SSS 2,5

NKV 1

8.

VODITELJ

RAČUNOVODSTVA VSS 1

9. DOMAR SSS 1

Poslove ravnatelja obavljala je Ksenija Ostojić. Stručne suradnice vrtića zadužene za

rad sa djecom, roditeljima i odgojiteljima su Snježana Večerić Topolovec, dipl.psih. i Janja

Klasić Klanjčić, mag.logoped.

Radnici u tehničkoj službi:

- administrativno-računovodstveni poslovi, Ivana Konjić, mag.oec.

- glavna kuharica, Štefica Kamenečki

- pomoćna kuharica, Anita Artić

- pomoćna kuharica, Josipa Leljak (pola radnog vremena)

- na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih

prostorija, pranja, glačanja i spremanju ležaljki: Josipa Leljak (pola radnog vremena),

Anica Cvilko, Jasna Kušar i Andreja Zubić

- domar - tekuće održavanje i nadzor plinske kotlovnice, Josip Krog

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem, na temelju programa Mjera aktivne

politike zapošljavanja, na ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog

odnosa imali smo prvostupnicu predškolskog odgoja:

Helenu Turibak koja je završila pripravnički staž 25.4.2018.

Također u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje putem Ugovora o dodjeli

Državne potpore za sufinanciranje zapošljavanja za sjecanje prvog radnog iskustva/

pripravništvo Andreja Sever odrađuje pripravnički staž od 26.4.2018. do 25.4.2019. godine.

Potpora se koristi za troškove bruto plaće i troškove prijevoza za odrađivanje pripravničkog

staža, u trajanju od 12 mjeseci, potrebnog za polaganje stručnog ispita za odgojitelja.

3

U obavljanju pripravničkog staža pripravnice se raspoređuju po svim odgojno-obrazovnim

skupinama, te njihov plan stažiranja teče sukladno Programu stažiranja.

Na odrađivanju stručno pedagoške prakse, u periodu od 16.3.2018. do 11.5.2018., jednom

tjedno, bila je:

Anamaria Puh, studentica 3.godine sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja

Svi naši djelatnici tijekom godine uložili su maksimalan napor i ljubav u radu s djecom.

Smještajni kapaciteti vrtića su i dalje nedovoljni. Odluka o upisu regulirana je

Pravilnikom o upisu djece. Veliki broj neupisane djece je s područja grada Krapine te

susjednih općina. U vrtić je u rujnu 2017. godine bilo upisano 168 djece. Neupisano je ostalo

53 djece. Upisi koji su vršeni tijekom godine obavljeni su sukladno Pravilniku o upisu djece,

što znači da su prioritet upisa imala djeca s područja grada Krapine.

Tablica 1: Prikaz ustrojstva odgojno-obrazovnih skupina u pedagoškoj godini 2017./2018. i

raspored odgojiteljica.

Odgojno - obrazovna

skupina

Broj upisane djece

1.9.2017.

Broj upisane

djece 31.8.2018.

Odgojitelji

„Pčelice“

(novoformirana)

- djeca u trećoj godini života

14 14 Milica Petek

Biserka Vešligaj

Ribice“

(novoformirana)

- djeca u četvrtoj godini

života

18 18 Mirjana Gumbas

Božena Kavać

„Radoznalci“ -djeca u četvrtoj godini života 18 18

Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

„Loptice“

-djeca u petoj godini života 19 19 Zdravka Galović

Davorka Klasić

„Kreativci“

-djeca u petoj i šestoj godini

života

23 21

Tihomira Risek-

Prpić

Dubravka Dolovčak

„Bistrići“

- od 5 godine do polaska u

školu

24 15 Fanika Vojnović

Jadranka Čavužić

„Srčeka“

- djeca u šestoj i sedmoj

godini života

25 8 Zorka Klobučar

Božena Šimunić

„Leptirići“

- djeca u šestoj i sedmoj

godini života

27 6 Lidija Dlesk

Ana Artić

UKUPAN BROJ DJECE 168

119

4

Tablica 2: Kretanje broja djece tijekom pedagoške godine 2017./2018.

Odgojna

skupina

Broj upisane

djece

1.9.2017.

Upis

tijekom

godine

Ispis

tijekom

godine

(do

31.8.)

Broj

upisane

djece

31.8.2018.

PČELICE 14 0 0 14

RIBICE 18 1 1 18

RADOZNALCI 18 1 1 18

LOPTICE 19 0 0 19

KREATIVCI 23 0 2 21

BISTRIĆI 24 1 10 15

SRČEKA 25 0 17 8

LEPTIRIĆI 27 0 21 6

Ukupno: 168 3 52 119

Otežavajuće faktore u radu smatramo:

Nedostatak dvorane za tjelesno vježbanje

Nedostatak medicinske sestre i tajnika

Bolovanja:

- bolovanje na teret radne organizacije iznosilo je 1.144 sati.

- bolovanje na teret HZZO iznosilo je 3.256 sati.

Ispisi i upisi tijekom pedagoške godine

Najveći broj ispisa (43) imali smo u lipnju/srpnju, a odnosi se na djecu koja će najesen krenuti

u prvi razred osnovne škole. Preostalih nekolicina djece ispisano je iz vrtića zbog slijedećih

razloga: polazak u program predškole u matičnoj općini (2), teška prilagodba (3),

5

PROGRAM PREDŠKOLE

Pored osam odgojno-obrazovnih skupina redovitog programa u vrtiću, organiziralo se i

provođenje programa predškole u 18 dislociranih odgojnih skupina čijim su programom bila

obuhvaćena sva djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu s područja grada Krapine i

općina Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje. U sklopu programa predškole radilo je 6

odgojiteljica, a sa 5-ero njih je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.

Tablica 3: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2017./2018.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina u

m²) Vrijeme Dan u tjednu

Nad

a K

ralj

,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

PŠ Lepajci Lepajci 9 Zasebna prostorija

(30)

11,00 –

14,00 Utorak, četvrtak

DV „Gustav

Krklec“ Krapina Krapina A 17

Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Ponedjeljak, srijeda,

petak (svaki drugi)

DV „Gustav

Krklec“ Krapina Krapina B 17

Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Utorak, četvrtak,

petak (svaki drugi)

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

OŠ Đurmanec Đurmanec

A 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

8,00-

11,00


petak


B 6

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,30-

14,30


petak

PŠ Putkovec Putkovec 3

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

8,00 –


Mar

ija

Pet

ek,

od

go

jite

ljic

a (V

SS

)

PŠ Hromec Hromec 5

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

8,00 –

11,00

Ponedjeljak,utorak,

četvrtak

PŠ Macelj Macelj 5

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

12,00 –

15,00


četvrtak

PŠ Podgora Podgora 9 Učionica

1.razreda(50)

12,00 –

15,00 Utorak, petak

Tea

Fer

ek

Jam

bre

k,

od

go

jite

lji

ca (

VŠ

S) Krapina C Krapina C 18

Starija mješovita

vrtićka skupina (50)

15,45 –

18,15


četvrtak

OŠ Gornje Jesenje Jesenje 11

Prostorija samo za

ovaj Program (50)+

prostor šk. Knjižnice

12,00 –

15,00


četvrtak

San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

PŠ Škarićevo Škarićevo 11

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –


OŠ A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 11

Učionica za likovnu

kulturu (50)

7,30 –

11.00/

14,30 –

17,30

Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 7 Učionica u školi (30) 11,45 –

14,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 7

Učionica u prizemlju

škole (50)

12,00 –


Mar

ina

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

OŠ Side Košutić

Radoboj Radoboj 11

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 6

Učionica u školi (40)

12,30 –


PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –

11,30

Utorak,srijeda

četvrtak

6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Područje prostorno-materijalnih i tehničkih uvjeta rada od velike je važnosti za kvalitetu

rada ustanove. Ono može osnažiti proces učenja, ali ga i osiromašiti. Kako bi prostorna

organizacija bila multisenzorička, opremljena bogatstvom materijala u kojem će dijete izraziti

svoj simbolički izričaj i biti u interakciji s prostorom, odgojitelji i stručni tim iskazivali su

potrebe za opremanjem skupina što se prema financijskim mogućnostima u najvećoj mogućoj

mjeri nastojalo i realizirati. Tijekom godine u skladu s predviđenim financijskim sredstvima

nabavljala se potrebna oprema, didaktika, sitni inventar, stručna literatura, likovni i potrošni

materijal. Svi zaposlenici su svojim odgovornim odnosom prema imovini ustanove i izradom

raznih sredstava za rad pridonijeli poboljšanju materijalnih uvjeta. Za to su zaslužni i roditelji

koji pomažu ne samo u skupljanju raznih materijala, donacijama već su i partneri u odgoju i

brizi o djeci. Kako bi djeca dobila poticajnu sredinu za kvalitetan odgoj i obrazovanje

potrebno je stalno promišljeno obogaćivati materijalne uvjete rada u vrtiću prema postojećim

mogućnostima.

Odabir opreme i nabava didaktike bazirala se na:

- kvaliteti materijala

- funkcionalnosti i estetici

- namjeni

- ekonomskoj cijeni

Radovi koje smo realizirali tijekom pedagoške 2017./2018.godine:

- izmjena stolarije (prozori i vrata u ''novom'' dijelu)

- ličenje prostorija

Nabava opreme na dječjem igralištu:

- višenamjenski sklop

Nabava opreme:

- vatrootporni ormar

- printer

- radio i tv prijemnici

- fotoaparat i video kamera

Za potrebe čišćenja i održavanja:

- perilica rublja

- usisavač

7

Za ugodniji boravak i rad:

- dječje stolice

- dječje garderobe (novi dio)

- višenamjenski kutić

Realizirana je također i dopuna:

- konstruktivnog drvenog građevnog materijala

- slikovnica i enciklopedija

- stručne literature i časopisa

- igračaka za razvoj fine i krupne motorike, istraživačke i spoznajne aktivnosti

- sitnog inventara

Za sve radnike u vrtiću nabavljena je radna obuća i odjeća.

Za narednu godinu potrebno je osigurati veća financijska sredstva iz gradskog proračuna za

tekuće održavanje, opremu i didaktiku, kao i za proširenje smještajnih kapaciteta vrtića.

Odgojiteljice su tijekom godine:

- konstantno nadopunjavale prostor raznovrsnim sadržajima, prirodnim

materijalima, plodinama i raznim potrošnim neoblikovanim materijalom

- izradile didaktička sredstava za igru

- u suradnji s roditeljima stalno se prikupljao pedagoški neoblikovani materijal,

plodine, kao i razna didaktička sredstva

Na kraju pedagoške godine odgojiteljice su napravile vlastitu procjene prostorno-

materijalnog konteksta SDB u kojoj je boravila njihova skupina. Procjena je napravljena na

skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 - loše, 3 – umjereno, 4 – vrlo dobro, 5 -

odlično.

8

Tablica 4: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

SDB jasličnog i vrtićnog dijela.

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST

JASLICE VRTIĆ

2016/2017 2017/2018 2016/2017 2017/2018

Funkcionalnost samog prostora 3,0 4,0 2,9 3,1

Ozračje prostora 3,0 4,0 4,0 3,6

Funkcionalnost centara igara u sobi 3,0 4,0 3,1 3,6

Primjerenost opreme i didaktike 2,0 4,0 3,0 3,29

Dostatnost opreme i didaktike 2,0 4,0 3,0 3,1

Ako uspoređujemo rezultate procjene prostorno-materijalnog konteksta sa

prošlogodišnjim, vidljiv je blagi pozitivan pomak (0,2-1) na svim česticama procjene. No, i

nadalje treba nastaviti sa unapređenjem prostorno-materijalnog konteksta u cjelokupnom

vrtiću, a naročito je potrebno nastaviti kontinuirano nadopunjavati sobe dnevnog boravka

primjerenom opremom i didaktikom. Prijedlozi i ideje za unapređenje rada navedeni su u

godišnjim izvješćima odgojiteljica skupina te će nam biti smjernice za rad u narednoj

pedagoškoj godini.

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Predškolsko razdoblje najosjetljivije je i najranjivije životno doba. Oštećenje zdravlja

u ovoj dobi često ostavlja trag na cijeli čovjekov život, zbog toga pravilna i odgovorna njega i

skrb za tjelesni rast i zdravlje djece jedna su od naših najvažnijih zadaća. U tom segmentu

veliku ulogu imaju i naši lokalni pedijatri i ostali medicinski djelatnici s kojima usko

surađujemo. Radi utvrđivanja zdravstvenog statusa svakog pojedinog djeteta, neposredno

prije uključivanja u skupinu obavljeni su sistematski pregledi djece, od strane njihovog

liječnika pedijatra. Prilikom inicijalnih razgovora s roditeljima upoznati smo sa svim

informacijama o djetetovom dosadašnjem razvoju i njegovom zdravstvenom statusu.

Zdravstveni odgoj i zdravstvena kultura bazira se na više područja. To je zdravo tijelo

(znanje, stavovi i navike), briga za zdravu okolinu (izvori bolesti i ozljeda), zatim zdrav

životni stil (prehrana, kretanje, ovisnosti), zdrava ličnost (stresne situacije i izvori poremećaja

u kući i u vrtiću) te zdravi odnosi (socijalne vještine, prosocijalno ponašanje). U

svakodnevnom radu s djecom prioritet nam je razvijanje pozitivnih stavova djece prema

9

zdravim stilovima života što se realizira neposrednim radom u odgojnoj skupini potičući

djecu da i oni to čine (konzumiranje zdrave hrane, svakodnevne tjelesne aktivnosti te

održavanje osobne higijene i higijene prostora u kojem dijete boravi). Cilj nam je da djeca

usvoje kulturno higijenske navike u održavanju osobne higijene, u održavanju zdrave okoline,

jer sigurna i zdrava okolina podloga je za uspješan pedagoški rad. Nastojimo poučiti djecu

koliko čistoća utječe na zdravlje i kako se ponašati ako smo bolesni te koliko smo i sami

odgovorni za probleme sa zdravljem.

Iako nam i nadalje nedostaje adekvatan, odnosno zakonski propisan stručni kadar -

zdravstveni voditelj, briga o zdravstvenoj zaštiti djece i prehrani vodila se zajednički: glavna

kuharica, ravnateljica, odgojiteljice i stručni tim. Svjesni smo da smo sukreatori djetetovog

cjelovitog razvoja stoga i na području prehrane imamo jasnu viziju kako izgraditi zdrav odnos

prema hrani i pravilnoj prehrani. Pravilna prehrana provodila se kroz planiranje jelovnika

prema preporukama i smjernicama Prehrambenih standarda za planiranje prehrane djece u

dječjem vrtiću – jelovnici i normativi (2007) te pripremu hrane za djecu s posebnim

potrebama u prehrani (alergije). Vrijeme obroka određeno je u odnosu na dob i prilagođava se

potrebama djece prema procijeni odgojitelja. Početkom svakog mjeseca, u kutić roditelja,

izvješen je jelovnik za tekući mjesec. Posebna pažnja kod prehrane posvećivala se

raznolikosti ponuđene hrane, nastojale su se pripremati sezonske namirnice. Vodilo se računa

o prikladnom serviranju hrane, kao i samoposluživanju djece, naročito djece starijih vrtićkih

skupina. Trudit ćemo se u narednoj pedagoškoj godini još više uskladiti jelovnik prema

propisanim standardima.

Svakodnevno se provodila i dezinfekcija sanitarnih čvorova, redovito su se

dezinficirale sobe dnevnog boravka i igračke koje djeca koriste kao i ukupno suđe i posteljina.

Redovitu sanitarnu kontrolu prostora, suđa, zaposlenih te analizu hrane vršio je Zavod za

javno zdravstvo KZŽ iz Zlatara dok je dezinfekciju, dezinsekcije i deratizacije izvodila tvrtka

Salubris.

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina provelo je u našem vrtiću radionicu za djecu u

godini dana pred polazak u osnovnu školu. Na radionici je djeci kroz razgovor približena

aktivnost Crvenog križa (dobrovoljno darivanje krvi, pomoć starijim osobama, prikupljanje

humanitarne pomoći), a potom su djeca kroz male praktične aktivnosti i vježbe mogli i sami

iskusiti kako djeluje služba spašavanja života na vodi te kako pružiti prvu pomoć – kako

zamotati svog medu.

10

Odgojiteljice su tijekom čitave godine pratile i evidentirale sve ozljede, bolesti te

epidemiološke indikacije, a također su provodile antropometrijska mjerenja sve upisane djece.

Ove pedagoške godine evidentirane su slijedeće ozljede zadobivene u vrtiću:

- posjekotina glave (2);

- posjekotina brade (1);

- prijelom ruke (1)

Najveći broj izostanaka djece zbog bolesti zabilježen je u zimskim i proljetnim

mjesecima. Djeca su najčešće bolovala od:

- bolesti dišnog sustava (akutni bronhitis, upala pluća)

- bolesti oka i uha (upale)

- bolesti probavnog sustava (crijevne viroze, rota virus)

- bolesti genito-urinarnog sustava (upale mokraćnih putova)

- zarazne i parazitske bolesti (adenoviroze, gljivična oboljenja, peta bolest, uši u

kosi, herpes)

- alergijski osip (dijete je pod pojačanom kontrolom i prilagođenom prehranom)

- operativni zahvati (mokraćne cijevi, mandule, ugrađivanje ventilacijskih cjevčica

zbog nagluhosti)

Nakon izostanka djeteta zbog bolesti, roditelji su bili obvezni donijeti odgojitelju

potvrdu kojom liječnik dozvoljava ponovni boravak djeteta u Vrtiću, što je većina roditelja

uredno poštovala.

Antropometrijska ili morfološka mjerenja provedena su dva puta godišnje (najčešće

početkom i sredinom pedagoške godine) u svim skupinama. Mjerenja su pokazala kako je

većina djece prosječne težine i visine, dok nekolicina djece odstupa od očekivanog prosjeka i

to u oba smjera (ispod donje granice prosjeka, odnosno iznad gornje granice prosjeka).

Kontinuiranom edukacijom i osvještavanjem djece i roditelja o važnosti zdrave

prehrane, svakodnevnim razgovorima o zdravoj hrani i poticanjem djece na konzumiranje

zdravih namirnica, ostvareni su značajni pomaci kod pojedine djece koja su odbijala

konzumirati određenu hranu (voće, povrće, krem juhe od povrća i sl.).

Svakodnevno se nastojalo zadovoljiti potrebu djece za boravkom na svježem zraku,

sukladno vremenskim prilikama. Kroz brojne tjelesne aktivnosti i sudjelovanje u sportskim i

edukativnim sadržajima organiziranim na lokalnoj i županijskoj razini, a koji su bili sastavni

dio vrtićkog kurikuluma, poticali smo djecu na aktivne načine života koji doprinose

11

usvajanju zdravih životnih stilova i pravilnom tjelesnom razvoju. No, nažalost zbog

neadekvatnih prostorno-materijalnih uvjeta (nedostatak dvorane za tjelesno vježbanje i

pripadajuće opreme/rekvizita) realizacija zadataka tjelesnog i psihomotornog razvoja je

ograničena.

Za djecu od 4.godine života do polaska u školu organizirane su rekreativno-sportske

aktivnosti u koje smo se uključivali na nivou KZŽ. Izdvajamo:

MALA ŠKOLA KLIZANJA na klizalištu kod Osnovne škole „Ljudevit Gaj“ u

Krapini u organizaciji Klizališta Pingvin iz Zagreba održana je u siječnju 2018. godine

(3 skupine) i krajem veljače 2018 (1 skupina). Škola se odvijala u jutarnjim satima

kroz 5 radnih dana u trajanju od 45 minuta. Školu klizanja uspješno je završilo 40-tak

djece.

17. OLIMPIJSKI FESTIVAL DV KZŽ koji je održan 19. svibnja 2018. godine. Naš

je vrtić predstavljalo 40-ero djece iz skupina Leptirići, Srčeka i Bistrići. Zahvaljujući

darovitosti djece, sportskom i borbenom duhu te dobroj pripremi djece, naš je vrtić

postigao odlične rezultate u raznim disciplinama, te smo proglašeni sveukupnim

pobjednikom natjecanja.

Otvorenje XVII. SPORTSKIH IGARA UČENIKA održano je 20. lipnja 2018.

godine u sportskoj dvorani SŠ Krapina. Već tradicionalno na otvorenje igara pozovu

se svi DV KZŽ. Iz našeg vrtića, u natjecateljskim igrama osmišljenim za polaznike

dječjih vrtića naše županije, sudjelovalo je 30-ero djece u dobi od pet godina do

polaska u školu. Za uložen trud i sudjelovanje svi sudionici proglašeni su

pobjednicima, a svako dijete dobilo je majicu Društva sportskih igara učenika,

medalju, diplomu i bočicu za vodu.

3.1. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih

Tijekom pedagoške godine 2017./2018. obavljeno je 77 inicijalnih razgovora s

roditeljima novoprimljene djece, uključujući i dio djece s područja grada Krapina za koje je

podnesen zahtjev za upis, ali zbog nedovoljno smještajnih kapaciteta nisu primljena te se do

12

ostvarivanja uvjeta za upis nalaze na listi čekanja. Putem inicijalnih razgovora prikupljeni su

svi osnovni podaci o djetetu kojim smo utvrdili trijažni psihofizički status pojedinog djeteta.

Odgojitelji su dobili informacije o djeci prije ulaska djeteta u odgojnu skupinu te su prema

tome prilagođavali rad njegovim potrebama, olakšali prilagodbu i pratili razvoj s obzirom na

posebnu odgojno-obrazovnu potrebu pojedinog djeteta.

U želji da svakom djetetu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osiguramo

odgovarajuće uvjete rada i ostvarimo napredak u njegovu cjelovitom razvoju iznimno nam je

bitna dobra suradnja s roditeljima koju smo tokom čitave godine s većinom roditelja

uglavnom uspješno realizirali. Prema ukazanim potrebama uspostavljena je suradnja sa

sustručnjacima u specijaliziranim ustanovama.

Ove pedagoške godine nam je Osnivač po prvi puta osigurao zapošljavanje trećeg

odgojitelja kao pomagača za dvoje djece s teškoćama u razvoju. Jedno dijete je integrirano u

redoviti program, a drugo u program predškole. Kao i ostali, odgojitelj djece s teškoćama

redovito je educiran i savjetovan od strane stručnih suradnika. Savjeti su se odnosili na prilagodbu

programa i modifikaciju aktivnosti s obzirom na djetetove potrebe i mogućnosti. Stručni su

suradnici povremeno provodili vrijeme s djecom i odgojiteljem unutar odgojne skupine kako bi se

mogli pružiti odgovarajući naputci za kvalitetniji rad s djetetom. Uz poticanje cjelokupnog

razvoja, velika se važnost pridavala djetetovom aktivnom sudjelovanju, ostvarivanju socijalnih

interakcija i kvaliteti igre. Tijekom radnih sastanaka treći odgojitelj je upoznat sa vođenjem

potrebne dokumentacije, potrebnim pristupima u radu s djecom, važnosti dnevne rutine, igre,

cilju usmjerenog ponašanja i regulacije djece s teškoćama u razvoju. Tijekom tih sastanaka

raspravljalo se o potrebnim metodama, sredstvima i pristupima pri dolaženju do željenih

razvojnih ciljeva i boljoj prilagodbi djeteta njegovoj odgojnoj skupini. U svakodnevnom radu

teži se tome da se što bolje usklade realne potrebe i mogućnosti djeteta i uvjeti za integraciju u

samom vrtiću. Ove je godine, uz rad i suradnju odgojitelja, stručnih suradnika i roditelja, razvoju

kompetencija i kvalitetnijem boravku djece s teškoćama u odgojnoj skupini značajno pridonijela

treća odgojiteljica koja je ujedno doprinijela i kvaliteti cjelokupnog odgojno – obrazovnog

procesa. S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama takva je podrška potrebna i nužna kako bi

se što kvalitetnije odgovorilo na posebne potrebe djece.

Analize nam pokazuju da je broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom porastu, od

lakših prema težim teškoćama, te postoji izrazito velika potreba za dodatnim stručnim radom

sa tom djecom. Posebno zabrinjava porast jezično-govornih teškoća, a ne postoji mogućnost za

uključivanjem sve potrebite djece u logopedski tretman u Vrtiću, kao ni kod vanjskih logopeda

budući da je to zanimanje deficitarno, a potrebe su izuzetno velike.

13

U slijedećoj tabeli prikazani su podaci za određenu grupu posebnih odgojno-

obrazovnih potreba koje su odgojiteljice navele u svojim izvještajima. Ti podaci se mogu

promatrati izolirano, što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti više različitih potreba te

su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

Tablica 5: Prikaz posebnih odgojno-obrazovnih potreba za ped.god.2017./2018.

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- korekcija vida (nosi naočale) 8

- strabizam (razrokost) – bez nošenja naočala

2. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 5

- dyslalia 19

- brzopletost u govoru 4

- mucanje 4

- selektivni mutizam

6

3. OŠTEĆENJE SLUHA

- nagluhost 2

4. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- febrilne konvulzije 2

- teže kronične bolesti i one koje zahtijevaju posebnu

pažnju 7

5. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- motorni nemir 13

- neposlušnost 9

- kratka i nekvalitetna pažnja 13

- agresivnost

fizička 5

verbalna 3

autoagresija 1

- teška prilagodba 4

- povučeno dijete 1

- ljubomora 6

- nespretnost 3

- loša grafomotorika 5

- tik 1

- dudanje prsta 2

- grizenje noktiju 1

- masturbacija 4

14

- poremećaj hranjenja 7

- enureza/enkopreza 8

- poremećaj rada crijeva 2

- recidivirajuće abdominalne kolike 2

6. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 6

- teže bolesti i stanja u obitelji 1

- ostale obiteljske specifičnosti koje mogu utjecati na

dijete 1

7. DAROVITOST

- opća poučenost (verbalna, prirodoslovna i prostorna

inteligencija) 3

- logičko-matematička inteligencija 2

- kreativnost (smišlja ishode, izražava znatiželju,

fleksibilno razmišlja, originalnost rješenja, preuzimanje

rizika)

3

- likovno izražavanje 3

- sport 4

- glazba 3

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Odgojno – obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i

prepoznavanju individualnih potreba djece, pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar

dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude

maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagođen individualnim potrebama djece.

Tom načelu potrebno je i nadalje pridavati sve veći značaj kako bi s vremenom još više

unaprijedili kurikulum vrtića.

Kroz čitavu godinu u radu s djecom rukovodili smo se kurikulumom vrtića te tako

svakom djetetu maksimalno nastojali osigurati osobnu, emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i

socijalnu dobrobit. Zadaci postavljeni u Godišnjem planu i programu većinom su uspješno

realizirani, uz uvažavanje dječjih potreba, interesa, osobina i psiholoških uvjeta razvoja djece

predškolske dobi.

15

4.1. Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima

Planiranje odgojno-obrazovnog rada provodilo se u pravilu tromjesečno. Neka su

razdoblja zahtijevala drugačiji vremenski pristup, kao npr. rujan – razdoblje prilagodbe koje

je zahtijevalo planiranje na mjesečnoj bazi. Ali također i neka događanja i aktivnosti tijekom

godine gdje je bilo potrebno promišljeno isplanirati jednomjesečnu ili dvomjesečnu cjelinu.

Izvedbeni program ostvarivao se kroz različite razvojno primjerene aktivnosti uzimajući u

obzir zahtjeve Nacionalnog kurikuluma kao i trenutačnu razvojnu razinu i interese svakog

djeteta u skupini. Sve provedene aktivnosti osmišljavale su se i provodile na način da se

svakom djetetu pomogne da dosegne višu razinu razumijevanja ili sposobnosti.

Stalnim stručnim usavršavanjem odgojitelja (cjeloživotno učenje) osiguravalo se

obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim spoznajama, ali i zadovoljila jedna od

temeljnih zadaća Nacionalnog kurikuluma, a to je osiguravanje kontinuiteta u odgoju i

obrazovanju.

U godišnjim izvješćima odgojiteljice su procijenile koliko su često tijekom ove

pedagoške godine, kroz provedene aktivnosti, obuhvatile rad na pojedinim razvojnim

zadaćama (na skali od 1-nikada do 5-vrlo često), u kojoj mjeri su odgojiteljice zadovoljne

realizacijom zadataka po razvojnim područjima (na skali od 1-nezadovoljna, 2-djelomično

nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna do 4-zadovoljna), te kako su djeca sudjelovala u

pripremljenim aktivnostima (na skali od 1-uopće ne, 2-nerado, 3-rado do 4-vesele se/traže te

aktivnosti). U nastavku slijedi statistički prikaz zbirno obrađenih podataka za jasličke te za

vrtićke skupine.

Tablica 6: Prikaz prosječnih procjena (aritmetička sredina) učestalosti rada na pojedinim

razvojnim zadacima, prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica radom (mod) na pojedinim

razvojnim područjima te postotkom najčešće ocjene.

JASLICE VRTIĆ

RAZVOJNE ZADAĆE

UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

(MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

% (MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

%

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

opća motorika 5,0

4 100 3 100

4,57

4 86 4 57 fina motorika 4,0 5,0

razvoj posebnih motoričkih

vještina (igre, sportovi…) 2,0 3,86

16

SOCIO-EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI

socijalne interakcije 5,0

4 100 4 100

4,6

3 57 3 57

odgovornost 4 4,57

norme ponašanja 5,0 5,00

pridržavanje pravila 4,0 4,86

nenasilno rješavanje sukoba 5,0 5,0

iskazivanje i reguliranje emocija 5,0 4,71

uvažavanje tuđih emocija 5,0 4,71

samostalnost 4,0 5,0

pozitivna slika o sebi 5,0 4,71

samopouzdanje 4,0 4,86

ustrajnost u aktivnosti 4,0 4,57

moralni razvoj (prosocijalni

razvoj, stvaranje vrijednosnog

sustava)

4,0 4,57

SPOZNAJNI RAZVOJ

spoznavanje vanjskog svijeta

kroz istraživačke aktivnosti 5,0

4 100 4 100

4,29

4 71 3 86

stjecanje pojmova 4,0 4,29

uočavanje veza i odnosa među

predmetima i pojavama 4,0 4,43

razvoj mišljenje i rješavanje

problema 4,0 4,4

razvoj pažnja, koncentracija,

pamćenje 4,0 4,71

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

govorni razvoj (artikulacija,

rječnik, jezik) 4,0

4 100 4 100

5

3 57 3 57

razvoj komunikacijskog sustava

(neverbalno, verbalno,

simbolički)

5,0 4,86

razvoj različitih oblika

izražavanja (govornog, scenskog,

likovnog, glazbenog, tjelesnog…)

4,0 5,0

razvoj stvaralaštva/kreativnosti 4,0 4,6

Odgojiteljice su uglavnom iskazale svoje zadovoljstvo realizacijom planiranih

aktivnosti kao i sudjelovanjem djece u istima. Uvidom u gore navedene rezultate možemo

utvrditi kako je na području tjelesnog i psihomotornog razvoja najlošije procijenjena

učestalost rada na razvoju posebnih motoričkih vještina. Razlog tome je nedostatak

adekvatnog prostora za provođenje takvih aktivnosti (dvorana za tjelesno vježbanje) te

nedovoljan broj potrebnih rekvizita.

Po ostalim razvojnim područjima uglavnom su se prosječne procjene učestalosti rada

po razvojnim zadaćama kretale između ocjena osrednje (3) do vrlo često (5). Nastojat će se

uvažiti sve primjedbe odgojiteljica koje su navedene u njihovim izvješćima kako bi se u

idućoj pedagoškoj godini ostvarili što bolji uvjeti za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada

po svim razvojnim područjima.

17

U odgojno-obrazovnom sustavu potrebno je kontinuirano poboljšavati kvalitetu

odgojno-obrazovnih usluga. Stoga se osnovni program redovito oplemenjuje preventivnim i

razvojnim programima. Glavni cilj ovih programa je smanjenje pojave rizičnih ponašanja u

djece i odraslih u sustavu predškolskog odgoja kao i unapređenje zaštite zdravlja djece

predškolske dobi te poticanje cjelovitog razvoja djeteta.

U nastavku slijedi prikaz prosječnih procjena učestalosti rada na preventivnim i

razvojnim programima te prosječnih procjena postignuća djece u primjeni preventivnih i

razvojnih programa. Odgojitelji su procijenili učestalost rada na preventivnim i razvojnim

programima na skali od 1 do 4 (1- nikada, 2 – jednom, 3 – nekoliko puta tijekom godine, 4 –

kroz čitavu godinu), a postignuća u primjeni preventivnih i razvojnih programa procijenili su

na skali od 1 do 3 (1 - malo, 2 – srednje, 3 – veliko). Rezultati su prikazani zbirno za sve

odgojno-obrazovne skupine.

Tablica 7: Prikaz prosječnih procjena učestalosti rada i postignuća u primjeni preventivnih i

razvojnih programa koje su odgojitelji integrirali u odgojno-obrazovni rad s djecom

Učestalost

rada

Procjena

postignuća

odgoj za ljudska prava 2,62 2,20

poticanje prosocijalnog ponašanja 3,8 2,63

okoliš i održivi razvoj 2,38 2,33

prevencija i suzbijanje ovisnosti 1,25 1,4

zdravstveni odgoj i pravilna prehrana 3,50 2,63

sigurnost djece 3,29 2,57

prometni odgoj 2,43 1,71

priprema za školu 3,13 2,25

Uvidom u prosjeke ocjena koje su same odgajateljice davale, vidljivo je kako su

gotovo svi preventivni i razvojni programi provođeni u većini odgojnih skupina, neki većim,

a neki manjim intenzitetom.

Najvećim se intenzitetom radilo na poticanju prosocijalnog ponašanja, zdravstvenom

odgoju i pravilnoj prehrani, sigurnosti djece, pripremi za školu te odgoju za ljudska prava.

Kao i protekle pedagoške godine, najmanje atraktivan preventivni program bio je

prevencija i suzbijanje ovisnosti zbog malog broja dodirnih točaka ove teme sa

predškolskim uzrastom ako govorimo o opojnim sredstvima. Kako se i nadalje suočava sa

18

sve češćim problemima u ponašanju djece uzrokovanim prekomjernim ili neprimjerenim

korištenjem elektronskih medija i sadržaja, potrebno je nagodinu osmisliti i realizirati

edukaciju djece i roditelja o dobrim i lošim stranama elektronskih medija, te opasnostima i

negativnim posljedicama koje stoje iza prekomjernog korištenja istog.

Još uvijek postoji prostor za daljnje unapređenje rada na svim preventivnim i

razvojnim programima u narednoj pedagoškoj godini.

Slijede podaci iz opisnih ocjena dobiti za djecu.

Tablica 8: Prikaz dobiti za djecu u primjeni preventivnih i razvojnih programa koje su

odgojiteljice navele kao važne

DOBITI

odgoj za ljudska prava

- Promicanje i zaštita osobnog dostojanstva, jednakosti i

odgovornosti

- Stjecanje znanja o sebi i drugima (sličnosti i razlike), te

važnosti i vrijednosti svakog djeteta u skupini, a samim

time i svih drugih ljudi

- Usvajanje i njegovanje temeljnih humanih vrijednosti kao

što su prijateljstvo, suosjećanje, solidarnost i nenasilje

- Podržavanje i izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti

(samopouzdanje, samopoštovanje, samosvijest,

emocionalna stabilnost, samokontrola, samokritičnost,

odgovornost, samostalnost, kreativnost, radoznalost,

spremnost na suradnju, empatija)

- Razvijanje intelektualnih (rješavanje problema) i socijalnih

vještina (suradnja, nenasilno rješavanje sukoba kroz

korištenje JA-poruke)

poticanje prosocijalnog

ponašanja

- Stjecanje pozitivne slike o sebi, svijest o neprihvatljivom

ponašanju, usvajanje vještina poput brige o drugima,

pomaganje, nesebično dijeljenje, asertivnost, mirno

rješavanje sukoba, vještine komuniciranja (slušanje,

verbalno i neverbalno izražavanje, empatija)

okoliš i održivi razvoj

- Usvajanje terminologije – priroda, planet, okoliš

- Upoznavanje sa prirodom s ciljem podizanja svijesti i

znanja o važnosti očuvanja okoliša kroz recikliranje starih

predmeta

- Važnost cjeloživotnog učenja o ekološkoj svjesnosti

- Razvijanje osjećaja za zaštitu okoliša (ljudskog, biljnog i

životinjskog)

prevencija i suzbijanje

ovisnosti

- Razumijevanje pojmova vezanih uz štetna ponašanja te

važnosti usvajanja zdravih životnih stilova

zdravstveni odgoj i

pravilna prehrana

- Usvajanje osnovnih higijenskih navika i praktičnih vještina

za očuvanje zdravlja

19

- Podizanje svijesti o zdravim namirnicama te usvajanje

navike konzumiranja zdrave hrane

sigurnost djece

- Usvajanje znanja o opasnim situacijama i igrama

te primjena prikladnog ponašanja u određenoj situaciji

- Upoznavanje sa sigurnosnim kamerama u vrtiću

prometni odgoj - Kroz česte šetnje gradom, usvojena su osnovna ponašanja

za sigurno kretanje u prometu

priprema za školu

- Usvajanje predvještina čitanja i pisanja te matematike - Ostvarivanje kvalitetnih pomaka u spoznajnom i socio-

emocionalnom razvoju

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile razvojni napredak, procese

učenja i postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjeg izvješća odgojiteljica,

koji je standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zasebno za jasličku skupinu, a potom i vrtićke skupine te

je analiza podataka prikazana sljedećim grafikonima. Postignuti rezultati izraženi su u

postocima po kategorijama: unutar očekivanog za dob djeteta, odnosno ispod/iznad

očekivanog za dob djeteta.

Visok postotak je u skladu s dobi, a niži postoci su u pozitivnom ili negativnom

odstupanju. Kao što je vidljivo iz niže navedenih grafičkih prikaza, uglavnom većina djece

u svim dobnim skupinama, odnosno po svim razvojnim područjima, ostvaruje prosječne

rezultate, dok je nešto manji broj u odstupanju od prosjeka (iznad ili ispod očekivanog za

dob). Odstupanja se mogu argumentirati. Gotovo u svakoj odgojnoj skupini imamo

nekolicinu djece s teškoćama u razvoju, koje se kreću od lakših prema težim, a također i

postoje individualna odstupanja između djece po pojedinim razvojnim područjima što

može biti posljedica više faktora (urođene sposobnosti, radne navike od kuće, osobni

interesi i sl.) .

Ovakve analize su nam potrebne kako se ne bi dogodilo da nam promaknu veća

odstupanja, a da ne poduzmemo odgovarajuće korake za rješavanje istih. Pored toga,

pokazatelji odstupanja uvijek nas potaknu da istražimo eventualne probleme u pojedinim

razvojnim područjima te da nastojimo osigurati uvjete i sredstva da se negativna

20

odstupanja svedu na minimalnu razinu, a da pozitivna odstupanja potičemo i podižemo na

višu razinu. Između ostalog, smatramo da negativna odstupanja u pojedinim područjima,

mogu najčešće biti razvojna, pa zadržavamo fleksibilan stav u odnosu na dobivene

podatke.

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima.

4.2.1. TJELESNI RAZVOJ

21

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

- neadekvatan prostor za provedbu tjelesnih aktivnosti

- različite individualne potrebe djece

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja:

- nadopuniti sredstva za poticanje tjelesnog razvoja (po svim dijelovima)

- proširiti prostorne kapacitete kako bi se stvorio prostor za sportsku dvoranu/višenamjenski

prostor

- dopuniti/popraviti bicikle

- na nivou vrtića uvođenje odjeće za sat tjelesne kulture i dan za vježbanje

- u suradnji sa roditeljima i/ili kineziolozima proširiti ponudu dodatnih sportskih

programa/sadržaja

4.2.2. SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

22

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

- velike individualne razlike među djecom u novoformiranoj skupini naročito na području

samostalnosti, navika iz obitelji, izražavanju emocija i načinima rješavanja sukoba

- nedovoljno dobra suradnja odgojitelj-roditelj, razilaženje u odgojnim postupcima vezano uz

poticanje socijalno prihvatljivih oblika ponašanja

- specifični, razvojni poremećaji kod pojedine djece (npr. povučena, sramežljiva djeca do koje

je teško doprijeti i razaznati što je uzrok problema; neposlušnost; samoregulacija i sl.)

- spajanje djece iz dviju skupina u jednu (privrženost isključivo djeci iz prethodne grupe –

grupiranje djece, no samo na početku pedagoške godine; pojačan rad na poštivanju već

uhodanih pravila grupe za djecu iz drugih grupa)

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-emocionalnog

razvoja

- nastaviti pojačano raditi na edukaciji roditelja o važnosti poticanja socijalnih kompetencija

djece, inicijativnosti i poduzetnosti koje nažalost zasjenjuje sve zastupljeniji prezaštitnički

odgoj djece u obiteljskom domu

23

- intenzivniji rad s djecom u pojedinim skupinama gdje su uočene poteškoće u razvoju na

ovom području, te uspostavljanje bolje i kontinuirane suradnje, partnerstva s roditeljima kako

bi se poteškoće uklonile

- dopuniti fond stručne literature i didaktičkih igara

4.2.3. SPOZNAJNI RAZVOJ

100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

Spoznajni razvoj - jaslice Unutar očekivanog

24

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

- nemogućnost formiranja centara za istraživačke aktivnosti (magneti, vage, mikroskop…)

- nedostatak dobno primjerenih didaktičkih sredstava

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

- osigurati sredstva i materijale za provođenje istraživačko-spoznajnih aktivnosti po svim

dijelovima

- izrađivanje sredstava za poticanje spoznajnog razvoja

4.2.4. IZRAŽAVANJE I KOMUNIKACIJA

A) Govorno izražavanje i komunikacija

12% 9% 11%

25%

74%84%

72% 75%

14%7%

17%0%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

socijalnakomunikacija

jezičnorazumijevanje

jezičnaekspresija i

naracija

govor

Govorno izražavanje i komunikacija - vrtićIspod očekivanog Unutar očekivanog Iznad očekivanog

25

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

- sve veći broj djece sa jezično-govornim poteškoćama

- nepoštivanje dogovorenih pravila skupine za vrijeme razgovora, čitanja slikovnica i sl.

- kratkotrajna pažnja i nedostatak interesa pojedine djece

- roditelji pojedine djece, uključene u logopedski tretman, nisu adekvatno surađivali sa

logopedinjom, odnosno pridržavali se dobivenih uputa za rad kod kuće

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog

izražavanja i komunikacije:

- kontinuirana suradnja i zajedničko planiranje razvojnih zadataka sa stručnim timom –

logopedom, pojačan individualni rad logopeda

- nadopuniti kutiće novim slikovnicama i priručnicima za razvoj govora

- obogatiti kutiće dramatizacije sa raznovrsnim sredstvima/rekvizitima potrebnim za male

scenske improvizacije

B) Likovno izražavanje i komunikacija

26

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

- zajednički materijal/sredstva nisu uredno vraćani na predviđeno mjesto, a u SDB nema

dovoljno mjesta

- nedostatak stalnog prostora za likovno izražavanje

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


- kontinuirano nadopunjavanje postojećih materijala za likovno izražavanje sa kvalitetnim i

raznovrsnim materijalima

- formiranje postojećeg likovnog centra u svim SDB kako bi djeci uvijek bilo dostupno

likovno izražavanje, te se poticao razvoj njihove kreativnosti

C) Glazbeno izražavanje i komunikacija

27

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

- djeca koja ne žele sudjelovati u glazbenim aktivnostima, dok istovremeno stvaraju buku i

remete planiranu aktivnost

- zbog prohodnosti SDB starije vrtićke skupine ne može se oformiti glazbeni centar

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


- nabaviti originalne CD-e dječjih pjesama i brojalica, CD-e sa zvukovima pojedinih glazbala

- nabaviti instrumente, enciklopedije i knjige o glazbi

- ostvariti suradnju sa glazbenom školom (upoznavanje sa instrumentima, glazbenicima,

pjevanje uz glazbala)

4.3. PERIOD PRILAGODBE

28

Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako se većina djece, uglavnom prilagodi kroz 5-10

dana što je očekivano vrijeme za uredan period prilagodbe. Prilagodba je duže trajala kod

djece najmlađe dobi, te nekolicine starije djece koja su imala separacijskih teškoća.

Ometajući čimbenici u toku perioda prilagodbe:

- česti izostanci zbog bolesti i izražajne separacijske teškoće pojedine djece, ali i roditelja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada u periodu prilagodbe:

- važnost dobre pripremljenosti roditelja za period prilagodbe od strane stručnog tima i

odgojitelja

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća, radni dogovori) i usavršavanja u Ustanovi i izvan nje

(seminari, radionice).

5.1. Stručno usavršavanje u vrtiću

a) Individualno stručno usavršavanje postavljeno je na razinu osobne odgovornosti

svakog djelatnika. Angažman u istom najviše je vidljiv u primjeni stečenih znanja, iz

stručne literature, u svakodnevnom radu kroz odabir razvojnih zadaća, uvjeta i

aktivnosti, koji je primjeren dobi djece u skupini s kojom se trenutno radi.

b) Odgojiteljska vijeća

Sjednice Odgojiteljskog vijeća održane su uvijek u poslijepodnevnim satima, a trajale

su u prosjeku do dva sata. U ovoj pedagoškoj godini održano je 6 sjednica

Odgojiteljskog vijeća na kojima se raspravljalo o aktualnim temama i događanjima u

vrtiću, ali i izvan njega. Između ostalog svrha Odgojiteljskog vijeća je stručno

usavršavanje pa se tako na gotovo svakoj sjednici međusobno prenosilo znanje i

informacije dobivene na održanim stručnim seminarima izvan Ustanove, a održani su i

stručni aktivi/predavanja stručnih suradnica Vrtića na određenu temu.

29

5.2. Stručno usavršavanje izvan vrtića

Tijekom čitave pedagoške godine, u skladu s financijskim mogućnostima, sudjelovali

smo u oblicima permanentnog stručnog usavršavanja koji su realizirani u organizaciji

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje ili drugih

stručnih institucija.

Tablica 9: Prikaz stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika za ped.godinu

2017./2018.

Rb. Tema stručnog skupa Datum Mjesto

održavanja Prisutni

1. ALOHA –mentalna aritmetika,

neuroedukacija ili kako mozak uči 4.10.2017. POU Krapina

Tea Ferek Jambrek,

Marina Hmelina,

Tihomira Risek-Prpić,

Lidija Dlesk, Tanja

Peček, Mirjana

Družinec

2. Stručno-metodička priprema za

polaganje stručnog ispita 11.10.2017.

DV Kustošija

Zagreb

Lidija Dlesk

Helena Turibak

3.

Stvaranje boljeg razumijevanja i

prohodnosti na prijelazu iz

predškolskog u školski dio odgojno-

obrazovnog sustava

24.10.2017. POU Krapina

Ksenija Ostojić, Nada

Kralj, Snježana

Večerić Topolovec,

Marina Kozina,

Marina Hmelina,

Marija Petek, Sanja

Čavužić-Kozina, Tea

Ferek Jambrek

4. Terapijske priče 13.11.2017. Naklada Slap Snježana Večerić

Topolovec

5. Sekcija za razvojnu psihologiju rane i

predškolske dobi 19.1.2018.

DV Grigor

Vitez, Zagreb

Snježana Večerić

Topolovec

6. Povezivanje i razmjena primjera

odgojne prakse različitih vrtića II 5.2.2018. DV Rožica

Fanika Vojnović,

Zorka Klobučar,


Zdravka Galović

7. Sekcija za razvojnu psihologiju rane i

predškolske dobi – Noćno mokrenje 9.2.2018.

Poliklinika

Helena, Zagreb

Snježana Večerić

Topolovec

8. Konferencija Kako komunicirati s

djecom novog doba

9.-

10.3.2018. Zagreb

Ksenija Ostojić,

Snježana Večerić

Topolovec

9.

Info-radionica u sklopu ESF otvorenog

trajnog Poziva Unapređenje usluga za

djecu u sustavu ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja

19.3.2018. DV Malešnica Ksenija Ostojić

10. Darovita djeca – kako ih odgajati i

razumijeti 19.4.2018. Zabok


Snježana Večerić

Topolovec

11. Državni stručni skup za ravnatelje

predškolskih ustanova

18.-

20.4.2018. Primošten

Ksenija Ostojić

12.

Državni stručni skup odgojitelja:

Cjeloživotnim učenjem do kvalitetnog

stručnog usavršavanja

18.-

20.4.2018.

Tuheljske

Toplice

Marina Kozina,

Marina Hmelina,

Marija Petek, Sanja

Čavužić-Kozina, Tea

Ferek Jambrek

30

13.

Stvaranje boljeg razumijevanja i

prohodnosti na prijelazu iz

predškolskog u školski dio odgojno-

obrazovnog sustava

26.4.2018. DV Šumska

jagoda, Zagreb

Ana Artić, Ksenija

Ostojić, Snježana

Večerić Topolovec

14. Sigurno djetinjstvo: prevencija nasilja

od predškolske dobi 17.5.2018. Zagreb

Ksenija Ostojić

15. Stručno-metodička priprema za

polaganje stručnog ispita 12.6.2018.

DV ''Kustošija''

Zagreb

Božena Šimunić,

Andreja Sever

Prijedlozi odgojitelja za iduću pedagošku godinu:

- Uspostavljanje suradničkih i partnerskih odnosa na razini vrtića, te obogaćivanje

prostorno-materijalnog okruženja vrtića

- obavezan rad odgojitelja-pomagača za djecu s teškoćama u razvoju

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelje, tj. skrbnike djeteta treba prihvaćati i poštovati kao ravnopravne članove vrtića

– partnere, koji ustanovu obogaćuju svojim individualnim posebnostima te svojom vlastitom

kulturom i time pridonose kvaliteti ustanove u cjelini. Otvorenom, podržavajućom i

ravnopravnom komunikacijom roditelja, odgojitelja i ostalog osoblja u ustanovi nastoji se

primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu

cjelovitom razvoju.

U pedagoškoj 2017./2018. godini suradnja s roditeljima je realizirana putem:

- roditeljskih sastanaka,

- individualnih konzultacija s roditeljima,

- svakodnevne komunikacije s roditeljima prilikom dovođenja i odvođenja djece iz vrtića,

- informiranje putem roditeljskih kutića,

- druženja i svečanosti,

- radionica djece, roditelja i odgojitelja,

- konzultacija roditelja sa članovima stručnog tima,

- edukativno-informativnih letaka.

Po zastupljenosti suradnje vrtić-obitelj, na prvom mjestu su kratke povratne informacije o

djeci prilikom dolaska djeteta u skupinu i odlaska djeteta iz skupine.

U lipnju je održan roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece, gdje su roditelji bili

upoznati s radom ustanove, djelatnicima, programima i periodom prilagodbe.

31

Za poboljšanje suradnje s roditeljima odgojitelji su i sami iznijeli neke prijedloge:

- više zajedničkih aktivnosti roditelj-dijete-odgojitelj (radionice, priredbe, lutkarske priredbe

odgojitelja za djecu i roditelje, gostovanje roditelja u skupini i sl.)

- redovito održavati roditeljske sastanke na teme od interesa roditelja

- uvažavanje prijedloga, sugestija i kritika koje roditelji navode u anketama vrednovanja

Tablica 10: Prikaz održanih roditeljskih sastanaka u ped. god. 2017./2018.

ODGOJNO-OBRAZOVNA

SKUPINA /ODGOJITELJI

TEMA

OBLIK

VRIJEME ODRŽAVANJA

SKUPINA

„Pčelice“

Milica Petek

Biserka Vešligaj

Prilagodba i boravak

djece u jaslicama u

prvih 60 dana + moje

dijete i jelo (uz

prikaz foto-zapisa)

Komunikacijsko-

informativni 30.11.2017.

Psihofizičke osobine

djece u 2. i 3. godini

života (uz video i

foto-zapise)

Komunikacijsko-


SKUPINA

„Ribice“

Božena Kavać

Mirjana Gumbas

Osvrt na period

prilagodbe i

samostalnost djece u

4. i 5. godini života

Komunikacijsko-


Božićna radionica

Radionica i

zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

21.12.2017.

SKUPINA

„Radoznalci“

Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

Osobine djeteta u

dobi od 3 do 5

godina

Komunikacijski 5.12.2017.

Adventska radionica-

izrada snjegovića +

lutkarska predstava

za djecu i roditelje u

izvedbi odgojitelja

Radionica –

zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

18.12.2017.

32

SKUPINA

„Loptice“

Zdravka Galović

Davorka Klasić

Informacije o planu i

programu rada u

ped.godini

2017./2018. + osvrt

na prošlogodišnju

anketu + pitanja i

prijedlozi

Komunikacijsko-


Izrada božićnih

ukrasa

Zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

12.12.2017.

Kako slušati i čuti –

aktivno slušanje Komunikacijski 24.5.2018.

SKUPINA

„Kreativci“

Dubravka Dolovčak

Tihomira Risek – Prpić

Informativni Informativni Rujan 2017.

Predavanje roditelja

dr.Marina i Nenad

Kukovačec –

Najčešće akutne

respiratorne infekcije

kod djece

predškolske dobi i

higijena zubi

Stručno predavanje Studeni 2017.

Lutkarska predstava

+ blagdanska

radionica

Zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

Prosinac 2017.

Razvoj motoričkih

sposobnosti kod

djece predškolske

dobi

Komunikacijski Svibanj 2018.

Zajedničko druženje

djece, roditelja i

odgojitelja – mala

priredba uz roštilj

Zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

Lipanj 2018.

SKUPINA

„Bistrići“

Ususret školi –

predavanje stručnih

suradnica Vrtića

Komunikacijsko-


33

Fanika Vojnović

Jadranka Čavužić

Mali božićni

program uz

domjenak + božićna

radionica

Druženje djece i

odraslih

5.12.2017.

Uskrsna slika –

priredba + radionica

Druženje djece i

odraslih

27.3.2018.

SKUPINA

„Srčeka“

Zorka Klobučar

Božena Šimunić

Ususret školi -


suradnica Vrtića

Komunikacijsko-


Plan i program rada s

djecom u dobi od 5-7

godina

Komunikacijsko-


Božićna radionica za

djecu i roditelje

Zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

12.12.2017.

Završna svečanost -

oproštajna priredba

od budućih školaraca

Druženje djece i

odraslih 30.5.2018.

SKUPINA

„Leptirići“

Lidija Dlesk

Ana Artić

Ususret školi -


suradnica Vrtića

Komunikacijsko-

informativni 28.9. 2017.

Informativni

roditeljski Informativni 5.10.2017.

Uskrsna radionica –

u suradnji sa

Udrugom Kaj iz

Petrovskog – izrada

cvjetova od krep

papira

Zajedničko

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

26.3.2018.

Završna svečanost -

oproštajna priredba

od budućih školaraca

Druženje djece i

odraslih 29.5.2018.

34

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

U ostvarivanju ciljeva i zadataka planiranim Godišnjim planom i programom rada DV

Gustav Krklec Krapina, uspostavljena je dobra suradnja sa:

- Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH

- Agencijom za odgoj i obrazovanje RH

- Gradom Krapina – ured gradonačelnika i stručnom službom

- Uredom državne uprave u KZŽ

- Sportskom zajednicom Krapinsko-zagorske županije

- Pučkim otvorenim učilištem Krapina

- Gradskom knjižnicom Krapina

- Galerijom grada Krapine

- Turističkom zajednicom Krapina

- Domom zdravlja KZŽ

- Dječjim vrtićima Krapinsko - zagorske županije

- Župnim uredom Krapina

- Hrvatski Olimpijskim odborom

- Osnovnom školom „Ljudevit Gaj“ Krapina

- Osnovnom školom „Augusta Cesarca“ Krapina

- Zavodom za javno zdravstvo KZŽ

- „Društvom naša djeca“ Krapina i „Društvom naša djeca“ Zabok

- Općinama Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje

- Gradskim društvom crvenog križa Krapina

- Hrvatskim šumama

- Medijima (novine, Radio Krapina)

- Dobavljačima s kojima naša ustanova ima potpisan ugovor i svih onih koji su

prepoznali važnost predškolskog odgoja i uključili se u akcije donacija (u radu i

materijalu).

35

U sklopu redovitog programa nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

Tablica 11: Dodatni sadržaji za obogaćivanje života djece

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

posjete Gradskoj knjižnici Krapina

posjet Gospodarskom zboru u Tjednu kajkavske

kulture

posjet izložbama umjetničkih slika u POU Krapina

posjete OŠ Ljudevit Gaj i OŠ Augusta Cesarca

posjet Galeriji Grada Krapine

posjet parku Hušnjakovo

posjet poslovnici Zagrebačke banke

posjet pekari Pekom Krapina

posjet poslovnici PBZ banke u Krapini povodom

Dana štednje

posjet postolaru Josipu Hršaku

posjet bake djeteta iz skupine Loptice te donacija

didaktike

posjet Sv.Nikole i darivanje djece

IZLETI

skupina Leptirići: Eko-kuća Bubamara – Kašina

(23.10.2017.) i Posjed Contessa – Jastrebarsko

(14.5.2018.) skupina Srčeka: Imanje Bunčić – Dugo selo

(16.5.2018.) skupina Bistrići: Zagrebačko kazalište lutaka-

lutkarska predstava Tko je Videku napravio

košuljicu + lutkarska radionica

male izletničke šetnje Gradom

KAZALIŠNE PREDSTAVE

U Vrtiću:

glazbena priča Vjeverica i medo u izvedbi

g.Mladena Požgaja

lutkarska predstava Dva ježa u izvedbi kazališne

družine Putujuće kazalište

lutkarska predstava za djecu i roditelje skupina

Kreativci i Radoznalci - Dobri snjegović u izvedbi

odgojiteljica tih skupina

U Gradskoj knjižnici Grada Krapine:

kraći igrokaz i radionica – Pričaonica

U kinodvorani POU Krapina:

predstava Mačak u čizmama

lutkarska predstava Pinokio u izvedbi kazališne

družine Ivana Brlić Mažuranić iz Slavonskog

Broda

NEŠTO DRUGO

sudjelovanje na Dječjem korzu u sklopu Tjedna

kajkavske kulture

nastup djece iz skupine Leptirići u programu

povodom promocije vrtićke monografije Djeca su

naša radost i budućnost u sklopu obilježavanja

36

50.obljetnice rada Vrtića

obilježavanje Dječjeg tjedna prigodnim

aktivnostima

zajedničko druženje djece u jaslicama povodom

obilježavanja važnih datuma i blagdana (jesenska

svečanost, Dječji tjedan, kićenje bora, maskembal

i dr.)

obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana

Dan zahvalnosti za plodove zemlje – zajedničko

blagovanje uz blagoslov svećenika

Božićne i uskrsne radionice za roditelje i djecu

Jesenska svečanost u vrtiću

sudjelovanje na 20.pregradskim dječjim

berbarijama u Pregradi

proslave dječjih rođendana

posjet roditelja skupini Kreativci uz pripremu

edukativnih sadržaja: dr.Nenad Kukovačec –

Higijena i briga za zdravlje zubi; dr.sc.Ana Tušek

Jurinjak – istraživački pokusi za djecu

sudjelovanje na Malom županijskom fašniku u

Humu na Sutli

sudjelovanje na gradskom Fašniku u Krapini

projekcija animiranog filma Potraga za Dorom u

kinodvorani POU Krapina

projekcije animiranih filmova u sklopu Kiki

festivala u POU Krapina – međunarodni festival

animiranih filmova za djecu

sudjelovanje djece na Olimpijskom festivalu DV

KZŽ

sudjelovanje na otvorenju Sportskih igara učenika

u SŠ Krapina

u suradnji sa roditeljima sudjelovanje u akciji

GDCK Krapina solidarnost prikupljanja

prehrambenih proizvoda

sudjelovanje u akciji Promet nije šala ni opasnost

mala – prometni kviz DV KZŽ

šetnje gradom, upoznavanje sa znamenitostima i

važnim ustanovama u gradu

Škola klizanja

Mala sportska školica nogometa/rolanja

Ovogodišnja suradnja sa društvenom sredinom bila je uspješna, što ponovno potvrđuje

senzibilitet naše sredine prema važnosti predškolskog odgoja. Polažemo nade u daljnji

nastavak kvalitetne suradnje sa širom društvenom zajednicom, koju ćemo informirati o

unapređenju rada, te stvaranju poticajnih uvjeta za odgoj i obrazovanje djece u vrtiću.

37

Iako je dio sadržaja bio u organizaciji Vrtića, Osnivača ili nekih od društvenih

čimbenika, odgojiteljice su uložile i puno osobnog angažmana u osmišljavanju ili realizaciji

većine gore navedenih sadržaja. Prema mišljenju odgojiteljica sadržaja za obogaćivanje života

djece u sklopu vrtića bilo je dovoljno, naročito za starije vrtićke skupine, no postoji još puno

prostora za nove ideje. Predloženo je da se početkom iduće pedagoške godine napravi plan

održavanja zajedničkih sadržaja u vrtiću za čitavu pedagošku godinu, naročito plan

održavanja predstava. Također je predloženo da se proširi suradnja sa lokalnom zajednicom

(npr. više posjeta izvan vrtića - proširivanje suradnje sa osnovnim školama i glazbenom

školom, obilazak znamenitosti našeg zavičaja, druženja sa vrtićima KZŽ.), više izleta tokom

pedagoške godine, naročito posjet kazalištu.

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje, kao proces sustavnoga i kontinuiranog praćenja, analiziranja i

procjenjivanja uspješnosti rada temelj je ostvarivanja napretka u kvaliteti rada ustanova. Kao

referentne točke vrednovanja i samovrednovanja koristili smo vodič i polazišta iz Priručnika

za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja NCVVO.

Unutarnja procjena kvalitete

Unutarnja procjene kvalitete bila je usmjerena na samovrednovanje. Ono predstavlja

sustavan, unutrašnji proces usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, na

ustanovljavanje pozitivnih postignuća, detektiranje problema i predlaganje strategija njihova

rješavanja, kao i unapređenja postojećeg stanja.

Jedan dio praćenja i vrednovanja godišnjeg plana i programa rada od strane stručnih

osoba vrtića zabilježen je putem godišnjih izvješća. Rezultati ovog samovrednovanja već su

prikazani u prethodnom dijelu izvješća za svako područje djelovanja zasebno.

Odgojitelji su vršili svoju valorizaciju i samovrednovanje provedenih aktivnosti na

temelju samostalne analize prikupljenih etnografskih zapisa i prevođenja istih u pedagošku

dokumentaciju, kroz timska planiranja, te na kraju ciklusa pedagoške dokumentacija (najčešće

tromjesečno).

38

Ravnateljica i stručni tim pratili su odgojno-obrazovni rad kroz praćenje rada u

odgojnim skupinama, uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine te kroz timske

osvrte na sastancima planiranja i dogovorima.

U dolje prikazanoj tablici navedeni su i rezultati procjene odgojiteljica ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja kao i procjene zadovoljstva radom.

Tablica 12: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja (pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2-

djelomično nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna te 4-zadovoljna) i postotak odgojiteljica

koje su dale određenu procjenu zadovoljstva.

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 80

Zadovoljstvo komunikacijom

Odgojitelj-dijete 4 100

Odgojitelj-roditelj 4 93

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 4/3 60/40

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4/3 53/47

Zadovoljstvo atmosferom

U odgojnoj skupini 4 67

U vrtiću kao cjelini 3 67

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da još uvijek ima prostora za rad na poticajnom

socijalnom okruženju vrtića što će nam biti jedan od ciljeva u narednoj pedagoškoj godini

kako bi još više unaprijedili kulturu vrtića. Stoga smo i ove pedagoške godine nastavili sa

provođenjem vanjskog vrednovanja, od strane roditelja kroz anketne upitnike jednom

godišnje (svibanj 2018.).

Suradnja s roditeljima pratila se putem pedagoške dokumentacije odgojne skupine i

ostalih oblika dokumentiranja, evaluacijskim listama roditeljskih sastanaka, uvidom u

provedbu roditeljskih sastanaka, analizom učestalosti, raznolikosti i svrhovitosti organiziranih

oblika i načina suradnje te odaziva roditelja, kao i procjenama i samoprocjenama roditelja i

odgojitelja o kvaliteti ostvarene suradnje (upitnici-ankete).

39

Analiza ankete procjene potreba roditelja za produženim radnim vremenom vrtića /

dvosmjesnki rad

Sukladno smjernicama Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

te na zahtjev Grada Krapine i Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina, u

periodu od 1.-9.3.2018.godine, u Vrtiću je provedena anketa kojom se željela utvrditi realna

potreba roditelja za produženim radnim vremenom vrtića/dvosmjenski rad. Svim korisnicima

Vrtića predane su navedene ankete, odnosno ukupno je podijeljeno 146 anketa (primjerak

ankete u prilogu) što odgovara trenutnom broju korisnika redovnog programa Vrtića

(NAPOMENA: neki roditelji imaju u Vrtiću 2 ili više djece).

Vraćeno je sveukupno 120 anketa (82%) na temelju kojih je napravljena daljnja

analiza. Te ankete obuhvaćaju 134 djece (od ukupno upisanih 164). No, budući da je anketu

ispunilo čak 33 korisnika (28%) koji od 1.9.2018. godine više neće biti korisnici Vrtića (djeca

im odlaze u školu = 38 djece) ti su podaci izuzeti u ukupnoj obradi. Analiza potreba korisnika

za produženim radnim vremenom vrtića/dvosmjenski rad napravljena je na uzorku od

sveukupno 110 postojećih korisnika s kojima ćemo raspolagati sa 1.9.2018.godine, od kojih je

87 (79%) dalo podatke za ovu anketu, preostalih 23 korisnika (21%) nije vratilo anketu.

Graf 1: Prikaz postotka korisnika prema iskazanoj potrebi početka rada prijepodnevne smjene

3%9%

21%

25%

9%12%

21%

5,30 6,00 6,30 7,00 7,30 8,00-9,00 NEMAMO

PODATAK

Početak rada - prijepodnevna smjena

Graf 2: Prikaz postotka korisnika prema iskaznoj potrebi završetka rada prijepodnevne smjene

40

Iz gore prikazanih grafova razvidno je da dosadašnji kućni red Vrtića odgovara većini

korisnika. Jedino što 30-tak posto korisnika ima potrebu za korištenjem poslijepodnevnog

dežurstva, a nekolicina njih ima potrebu čak i do 18 sati. Ovi podaci smjernica su nam za

uvođenje eventualnih promjena u kućnom redu, sukladno organizacijskim i financijskim

mogućnostima.

Potrebu za dvosmjenskim radom iskazalo je 14 korisnika (16%), pri čemu:

- 1 korisnik tijekom čitave pedagoške godine ima potrebu za programom 9,00-19,00 sati

- 1 korisnik ima potrebu za dvosmjenskim radom samo srijedom i petkom (13,00-20,30 sati)

- 1 korisnik radi u smjenama, ali ima potrebu za poslijepodnevnom smjenom svaki drugi

tjedan svega do 17,00 sati

- 2 korisnika su navela potrebu za dvosmjenskim radom te bi dolazili po djecu oko 20-20,30

sati, a samo jedan roditelj je u radnom odnosu

To su roditelji djece u dobi od 3 godine do polaska u školu; odnosno u popodnevnoj

smjeni radilo bi se sa mješovitom odgojno-obrazovnom skupinom djece u dobi od 3 do 7

godina.

41

12

,00

9,0

0

8,0

0

13

,00

8,0

0 10

,00

13

,00

12

,00

13

,00

9,0

0

13

,00

13

,00

13

,00

12

,00

20

,00

19

,00

18

,00 20

,00

18

,00

19

,00

20

,30

19

,30

20

,00

17

,00 19

,00 21

,00

20

,00

21

,00

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 1 4

Sati

Potrebe korisnika

POTREBA KORISNIKA ZA DVOSMJENSKIM RADOM - POČETAK I ZAVRŠETAK

POSLI JEPODNEVNOG PROGRAMA

početak rada završetak rada

Roditelji koji bi koristili poslijepodnevnu smjenu dovodili bi djecu u periodu od 8,00 do 13,00

sati; a odvodili od 17 do 21 sat.

POSLIJEPODNEVNA SMJENA

-potrebe roditelja

Dovođenje djece Br.djece Odvođenje djece Br.djece

8,00 sati

2

17,00 sati

1

9,00 sati 2 18,00 sati 2

10,00 sati 1 19,00 sati 3

12,00 sati 3 20,00 sati 5

13,00 sati 6 21,00 sati 3

Kao što je vidljivo u gornjem grafu i tablici, potrebe dovođenja/odvođenja djece su

različite, što otežava/remeti organizaciju rada prijepodnevne smjene ukoliko se ne formira

zasebna skupina za poslijepodnevni rad.

42

Analiza ankete vrednovanja cjelokupnih usluga koje pruža Vrtić

Anketa kojom smo željeli vrednovati usluge koje pruža naš vrtić provedena je u svibnju

2018. godine. Ispitanici su bili roditelji/ korisnici usluga našeg vrtića. Roditelji su imali tjedan

dana da ispune i vrate anketu. Anketa je bila anonimna.

Podijeljeno je ukupno 159 anketa, od čega je vraćeno 100 anketa (63%). U odnosu na

prethodnu godinu ( u svibnju 2017. vraćeno svega 55,35% podijeljenih anketa), ove godine je

nešto bolji odaziv roditelja (>60% korisnika ispunilo anketu), stoga dobivene rezultate na

razini vrtića možemo dalje gledati kao vjerodostojan pokazatelj kvalitete odgojno-obrazovne

prakse, ali i vrtića u cjelini. No, ukoliko rezultate gledamo izdvojeno, na razini pojedinih

odgojno-obrazovnih skupina, u svim skupinama gdje je manje od 60% korisnika izrazilo svoje

mišljenje, dobivene rezultate ne možemo smatrati objektivnim i vjerodostojnim odrazom

procjene kvalitete usluga, te je u tim skupinama nagodinu potrebno ostvariti bolju suradnju s

roditeljima na ovom području rada.

Dobiveni rezultati i informacije služe nam kao smjernice za unapređivanje postojećeg

odgojno-obrazovnog procesa i otklanjanje utvrđenih nedostataka tijekom ove pedagoške

godine, ali i za narednu.

43

Slijedi prikaz dobivenih rezultata, za pojedina područja odgojno-obrazovne prakse, ali i

ustanove u cjelini.

Iako je većina roditelja upoznata sa programom rada odgojne skupine njihova djeteta,

još uvijek ima dovoljno prostora za proširenjem informiranja roditelja o istom te ostvarivanja

boljeg partnerstva, što će nam biti jedna od zadaća iduće pedagoške godine.

Što se tiče odgojno-obrazovnog rada odgojitelja, roditelji su uglavnom vrlo zadovoljni radom

odgojitelja na razini vrtića. Istaknuli bi samo neke od komentare roditelja koji to potvrđuju:

Posvećenost teta, poznavanje djetetovih navika i sklonosti; Svakom djetetu se individualno

pristupa na način da je zadovoljno; Odnos povjerenja mog djeteta prema odgojiteljicama; Od

kad je krenula u vrtić naša djevojčica ima puno veću zainteresiranost za pisanjem, crtanjem,

bojanjem, iza igranja sve pospremi za sobom; to što su djeca jako zadovoljna kad idu u vrtić i

iz vrtića, znači da uživaju; Poticanje kreativnosti kroz igru, učenje kroz ples i pjevanje,

crtanje; To što svakodnevno provode dosta vremena vani kad je lijepo vrijeme -veliki vrtićki

park; Sviđa mi se sve jer prati dob djece i zadovoljava njihove potrebe; Topao pristup, uvijek

nasmijana dobrodošlica, djeca vole ići svojim tetama; Odnos odgojiteljica s djecom.

Raznovrsnost poticaj koji im se pružaju kroz primjerene aktivnosti; Principijelnost i

dosljednost u radu te veliki angažman teta; Tematski i sustavni pristup određenoj temi; Tete

su super, vidi se da se mnogo trude da se svako dijete osjeća prihvaćeno i zadovoljno;

Kreativne su i pune strpljenja; Tete se slažu sa djecom i odnose se prema njima kao da su

njihova; Često izlaze u šetnju, ostvaruju izrazito puno uspjeha u likovnim i sportskim

aktivnostima, posjećuju galeriju, knjižnicu i sl; Kreativne radionice osmišljene od strane

odgojiteljica; Spontan i pristupačan odnos prema djeci, puno igranja i učenja kroz igru…

44

U nekim odgojnim skupinama roditelji su predložili određene promjene kojima bi unaprijedili

odgojno-obrazovni rad, te pospješili suradnju sa odgojiteljima. Te ćemo primjedbe i

prijedloge nastojati uvažiti, te ispraviti eventualne nedostatke.

Kao što i praksa pokazuje, a i roditelji sami navode, najviše se prakticira usmeni, osobni

prijenos informacija na dnevnoj bazi, odnosno prema potrebi. Tzv. razgovori na kvaki

roditeljima su prisniji i detaljniji od svih ostalih oblika informiranja. Najlošije nam je

procijenjeno informiranje putem web stranice, koju nažalost zbog prevelikog obima posla, a

premalo kadrovskih mogućnosti, nismo u stanju redovito ažurirati, a i zbog zakonskih propisa

javna objava određenih informacija je ograničena. No, neovisno o svim tim faktorima,

neophodna je izrada nove, ažurnije web stranice vrtića.

Kroz slijedeće grafove dobili smo naznake u kojim skupinama je potrebno unaprijediti

komunikaciju s roditeljima.

45

U većini skupina roditelji su u potpunosti zadovoljni ostvarenom komunikacijom s

odgojiteljima, dok je u 3 odgojno-obrazovne skupine manji postotak roditelja izrazio

djelomično ili potpuno nezadovoljstvo komunikacijom s odgojiteljima. Odgojitelji su

upoznati sa dobivenim rezultatima te će se ta nezadovoljstva nastojati ispraviti u narednoj

godini u suradnji s roditeljima.

Izradom ovakvih analiza, iz godine u godinu dobivamo sve više povratnih informacija

od roditelja kako im najviše odgovara suradnja u vidu zajedničkog druženja djece, roditelja i

odgojitelja – što je zapravo i cilj naše djelatnosti – partnerstvo koje doprinosi cjelovitom

razvoju djeteta. Takvi podaci nas ni ne čude obzirom na užurban tempo obiteljskog života i

poslovnih obaveza, koji ne ostavlja puno vremena roditeljima za kvalitetno zajedničko

46

druženje s djecom. Upravo zato takav oblik suradnje trebamo njegovati i nadalje, te ga

provoditi što češće tijekom pedagoške godine.

Što se tiče ponude kulturno-umjetničkih i zabavnih programa, većina roditelja je zadovoljna

ponudom. Najveće nezadovoljstvo ponudom izrazili su roditelji djece mlađe vrtićne skupine.

Potrebno je nagodinu planirati više sadržaja na razini Vrtića za sve dobne uzraste.

Iako je većina roditelja zadovoljna ponudom kraćih programa, ipak je nekolicina njih

predložila određene promjene. Roditelji predlažu da se kraći programi vrtića organiziraju u

terminu redovnog radnog vremena vrtića, što nije moguće zbog zakonskih odredba. Također

predlažu da bi ponuda kraćih programa trebala biti inovativnija, raznolikija. Naročito, kao i

47

protekle godine, roditelji iskazuju interes za sportskim programima. Početkom ove pedagoške

godine ponudili smo roditeljima sportski program Sportskog društva Ku-ku-ri-ku koji bi se

odvijao od rujna do svibnja, no zbog preslabog interesa isti nije realiziran. Budući da nemamo

adekvatnog prostora (sportske dvorane) nismo u mogućnosti vanjskim suradnicima osigurati

realizaciju sportskih programa u prostorima našeg Vrtića, što vanjskim suradnicima otežava

realizaciju istih (potrebno tražiti dozvolu škola ili sportskih udruga za ustupanje prostora,

povećava se cijena programa). Zbog svih tih razloga program bi se morao provoditi u

poslijepodnevnim satima, što većini roditelja ne odgovara. Nažalost, primorani smo

roditeljima ponuditi samo kraće sportske programe, koji traju svega tjedan dana te ovise o

vremenskim prilikama (Mala škola klizanja – zimi; Male sportske školice rolanja/nogometa -

proljeće.) Iduće bi godine ponovno mogli uspostaviti suradnju sa obližnjim plivačkim

klubovima kako bi ponovno ponudili roditeljima školu plivanja, za koju je u ovim anketama

iskazan interes.

Da; 80%

Djelomično ; 18%

Ne; 1%

[]; 1%

JESTE LI ZADOVOLJNI KVALITETOM PREHRANE U VRTIĆU?

48

Da, zadovoljni smo jer… Djelomično smo zadovoljni jer…

Prilagođeno alergiji, kuhano za ručak Obroci su raznovrsni, kuhana hrana Zadovoljava potrebe djeteta Raznolika je i prilagođena uzrastu naše dijete pojede punu porciju svaki dan sve pojede sviđa mi se što je svaki dan kuhano raznolika je, zdrava i fina dijete dolazi sito iz vrtića Moje dijete veli da je u vrtiću sve fino Balansira između potreba i želja Djeca dobiju sve potrebne namirnice Prehrana je raznolika i primjerena djeci Kvalitetna i dostatna Moje dijete voli jesti sve i sve mu paše

Hrana je raznolika i očito ukusna jer moje dijete želi još Hrana je zdrava i raznovrsna (ima voća i povrća) Djetetu se jela sviđaju, a to nam je najvažnije Dijete je zadovoljno i nije gladno dijete je zadovoljno i sito Dijete je zadovoljno, a to je najbitnije Prehrana je raznovrsna, a djeca obožavaju kuhinju vrtića, kažu za neka jela da mi mame ne možemo skuhati tako fino kao što je u vrtiću

Ne postoji drugi izbor za djecu koja ne jedu namaze Smatramo da bi kuharice trebale same pripremati peciva ili male kruhčiće Treba se još poboljšati kvaliteta prehrane, pogotovo užine Ne odgovara mi što se ide na zdravu prehranu, jer djeca onda ne pojedu dovoljno

90

8286

42

58 56

63

42

10 914

33

26

44

25

53

85

9

17

11 12

5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Pčelice Ribice Radoznalci Loptice Kreativci Bistrići Srčeka Leptirići

%

Jeste li zadovoljni suradnjom sa logopedom?

nije bilo potrebe za suradnjom zadovoljni nismo zadovoljni nema odgovora

49

Iako se iz ovdje prikazanih rezultata može steći dojam da velik postotak djece nema

potrebe za tretmanom stručnog tima (logoped,psiholog), odnosno nije obuhvaćen istim, to nije

vjerodostojan odraz realnog rada i potreba. Budući da je manji postotak vraćenih anketa,

naročito kod starijih vrtićkih skupina koji su u najvećem postotku bili uključeni u logopedsku

terapiju, odnosno rad psihologa, ovi podaci prikazuju tek djelomičnu sliku roditelja o radu

stručnog tima sa djecom. Naročito što se tiče tretmana logopeda kojim su uglavnom

obuhvaćena djeca iz programa predškole (Grad Krapina i susjedne općine), čiji roditelji nisu

bili ispitanici ovog anketnog postupka. Sve primjedbe roditelja će se uvažiti, sukladno

mogućnostima.

50

Većina roditelja je zadovoljna radom Uprave (ravnatelj, računovodstvo), pri čemu

ističu njihovu ljubaznost, otvorenost u komunikaciji i dostupnost. Svega nekolicina roditelja

nije zadovoljna radom Uprave zbog organizacije rada vrtića, te korigiranja cijene vrtića

ukoliko dijete ne koristi program.

Prema mišljenju roditelja u Vrtiću bi trebalo mijenjati ili doraditi slijedeće:

RAD ODGOJITELJA

Još češće i na druge načine obavještavati roditelje o individualnim sklonostima djeteta u grupi, npr.

ako se češće igra sama, više komunicira nego prije i slično, kroz razgovore i mail

trebala bi djeca više raditi rukama, učiti stvarati

Kreativne radionice, pjevanje, plesanje, nastupi djece pred roditeljima

Trebalo bi više raditi sa djecom u smislu igraonica i učenja te više izlaziti na zrak

Više roditeljskih

omogućiti aktivnosti djeci kojoj nije potreban popodnevni odmor, posebno predškolski uzrast -

individualni pristup djeci koja nemaju potrebu za popodnevnim snom - radionice što je i najavljeno

prilikom upisa u vrtić

Trebalo bi djeci dati da rješavaju listiće i vježbaju grafomotoriku počevši od 5 godina starosti

Više aktivnosti na otvorenom bez obzira na godišnju dob i vrijeme,

Više edukativnog rada s djecom

Više interaktivnih druženja djece i roditelja

više organiziranih kulturno-umjetničkih i zabavnih programa

RAD STRUČNE SLUŽBE

Uključiti najmlađe u rad s logopedom. Hitno naći zamjenu za logopeda na bolovanju.

Osigurati zamjenu za logopeda

51

ORGANIZACIJA RADA – SMJEŠTAJNI KAPACITETI

Dvostruke smjene

Produžiti dežurstvo kako je obećano, jer nam je zaista problem organizacije čuvanja djeteta kad smo

oboje roditelja popodne

Mijenjati radno vrijeme; Produžiti radno vrijeme - barem do 17h,; Radno vrijeme prema radnom

vremenu roditelja

Proširiti prostor, uvesti jasličku skupinu od 1-2 godine, Da u grupi budu djeca iste dobne skupine

Kapacitete

Molimo vas da ne mijenjate stalno odgojiteljice. Neka budu dvije stalne odgojiteljice, a treća se

mijenja po potrebi. Zbunjuju se djeca, a ponekad i roditelji jer više ne znamo koga da pitamo za

informacije.

Pravodobno osigurati zamjenu kadra koji nedostaje (tete, logoped)

Smanjiti cijenu vrtića

Transparentnije donošenje odluka uz konzultiranje korisnika

u ljetnim mjesecima kositi 1-2 m trave van vanjske ograde uz Krapinčicu da zmije ne ulaze u prostor

igrališta

Na web stranici vrtića objaviti jelovnik

spavanje predškolaca nepotrebno - prijedlog - odmor od pola sata

PROSTORNO-MATERIJALNI UVJETI

Pronaći sredstva za podizanje kata te izgradnju sportske dvorane za djecu; Športska dvorana s raznim

aktivnostima ; Dodati sportske aktivnosti, tj.prostor

Možda mijenjati pojedine igračke po skupinama kako bi djeci bilo stalno nešto novo; obogatiti fond

igračaka i didaktike

Urediti dvorišta, ljuljačke i sprave za igru

Spojiti izdvojeni dio vrtića (kod pbz-a) zbog dežurstva zimi - da se djecu ne treba ponovno oblačiti

kada su na dežurstvu kratko i onda moraju van do svoje sobe

U dvorištu vrtića je potrebno povećati sigurnost u vidu ispravnosti sprava te poraditi na eliminaciji

potencijalno opasnih dijelova (oštri rubovi, neobrušene površine i sl.)

Trebalo bi doradit na nekom natkrivenom prostoru kad pada kiša da djeca opet mogu izaći ili neki veći

prostor za neobaveznu igru

Bolje osigurati izlaz s jaslica, postaviti vrata s kvakom više ili sl.

Veće prostorije, više igračaka

Postaviti ogradu prema mostu jer je opasno za djecu i taj dio češće kositi,

Obnoviti inventar

Podržavati odgojiteljice u aktivnostima osiguravanjem dovoljno materijala za rad,

Posaditi još koje drvo za hlad

Mogućnost prostorije u kojoj su djeca koja ne spavaju po danu

Bilo bi idealno kad bi se izgradio novi vrtić, a s obzirom na uvjete i više smo nego zadovoljni, možda

da je manje djece po skupinama

KRAĆI PROGRAMI

Termin ritmike pomaknuti poslije vrtića, da djeca ne idu doma, pa u vrtić .

Više aktivnosti za djecu, sporta, natjecanja u sklopu vrtića

više sadržaja (sportska grupa, plivanje), organizirati izlet

U vrtiću bi trebalo vratiti školu plivanja; Škola plivanja za najstariji vrtićki uzrast,

Osnovati glazbenu skupinu

52

PREHRANA DJECE

Uvesti kruh od cjelovitih žitarica, svakodnevni voćni obrok

Poboljšati prehranu

A kao pozitivan primjer roditelji su istaknuli slijedeće:

RAD ODGOJITELJA

Laka prilagodba i nakon duljih odsustava (bolest) bez stresa i otpora prema vrtiću, pozitivno nastrojene

odgojiteljice

Tete su izuzetno zainteresirane i posvećene djeci

Hvala odgajateljima što nam čuvaju i odgajaju djecu

Rad i posvećenost odgojitelja

jako dobar odnos između odgajateljica što se pozitivno reflektira na odgoj mog djeteta

Dobra suradnja s odgojiteljicama

Mjerljiv psihofizički napredak

Kvalitetan odnos djeteta i teta

Učenje slova, brojeva kroz igru

tete su nasmijane i pozitivne

Pristup djetetu. Tete znaju da dijete ima svoj karakter i poštuju to. Mnogi koji imaju više od dvoje

djece misle da se baš svako može ukalupiti.

odlične tete

izuzetno dobar i kvalitetan način odnosa koji djeca imaju s tetama i tete s djecom, naravno

srdačne i pristupačne odgojiteljice u potpunosti usmjerene na brigu o našoj djeci

rad i trud teta

dosta se boravi vani, puno aktivnosti, topao odnos odgojitelja

česti boravak na otvorenom

Dobre tete,česti odlasci na predstave i druge priredbe, radionice za djecu i roditelje

Zainteresiranost za kreativnost i obilježavanje događanja, blagdana i sl.na prigodan način

Šetnja u parkić, vježbanje u sobi, ples, pjesma

suradnja teta s djecom

Djeca dosta vremena provode vani

Izlasci, šetnje, božićna radionica

česte šetnje gradom i upoznavanje s rodnim gradom

izlazak u prirodu, svakodnevne šetnje

Odličan rad i odnos odgojiteljica s djecom

Odnos tete Dubravke i Tihomire s djecom

angažiranost odgojiteljica u svakodnevnom pogledu

Pohvaljujemo trud i zalaganje teta

Teta Tihomira i teta Dubravka

Energiju, kreativnost i zalaganje tete Tihomire i Dubravke

Trud teta u grupi

Rad odgojiteljica

Budite kao i do sada. Uvijek spremni pomoći. Zahvaljujući vama moje dijete svakog dana sa

osmjehom dolazi u vrtić.

53

Srdačne i pristupačne odgojiteljice u potpunosti usmjerene na brigu o našoj djeci

kolegijalnost, pristupačnost i timski rad odgojiteljica (Lidija i Ana)

Kada dijete ide veselo i sretno u vrtić i doma nakon vrtića. To je znak da sve funkcionira kako treba.

Hvala vam.

Kreativne radionice

tete se trude, brinu od djeci, provode različite aktivnosti, vode djecu izvan vrtića, obilježavaju sve

važnije gradske događaje

rad odgojitelja

Trud i inovativnost odgojiteljica

Druženja (radionice božićne i uskrsne)

RAD STRUČNOG TIMA

Super stručna služba (logoped)

Trud i rad logopeda i psihologa u pripremi za školu

dobra stručna služba

spremnost stručne službe za suradnju

Suradnja logopeda i psihologa s roditeljima

PROSTORNO-MATERIJALNI KONTEKST

predivan otvoreni prostor sa mnoštvom igračaka i aktivnosti

sve je jako uredno

dobra opremljenost (SDB, dvorište)

Prostor vanjski za igru

Veličina i prostor (vanjski) za igru

Dvorište i vanjski prostor za igru

ORGANIZACIJA RADA

uvođenje logopeda

Ostaviti poruku za nedolazak djeteta kad je bolesno i sl. u računovodstvu te neplaćanje prehrane kad je

dijete bolesno.

Odgojne skupine formirane prema dozvoljenom broju djece u jednoj skupini

mali broj djece na grupu.

Dobar i susretljiv odnos svih zaposlenih prema roditeljima i djeci

Profesionalan kadar, ugodan ambijent, mnogo zabavnih i edukativnih programa

Suradnja s lokalnom zajednicom

54

9. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠJEG PLANA I PROGRAMA STRUČNOG

TIMA I RAVNATELJICE

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje

Organizacija rada logopeda

Nova pedagoška započela je s radom 1. 9. 2017. godine u Dječjem vrtiću ''Gustav

Krklec''. Nastavljene su redovite logopedske vježbe s djecom koja su dobila odgodu od škole,

mlađom vrtićkom djecom te novouključenom djecom u logopedski tretman. Radno vrijeme

logopeda te raspored logopedskih vježbi bio je organiziran u skladu s potrebama vrtićkog

programa te potrebama roditelja čija djeca su bila uključena u logopedske vježbe.

Ponedjeljkom je rad logopeda bio organiziran u popodnevnoj smjeni, a od utorka do petka u

jutarnjoj. Zbog odlaska logopedinje Janje Klasić Klanjčić na bolovanje radi komplikacija u

trudnoći, logopedske vježbe odvijale su se do 1. ožujka 2018. godine.

1. ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE:

Prema zadaćama i ciljevima prema planu i programu rada logopeda realizirani su sljedeći

zadatci:

Utvrđivanje potreba za pomoć u razvoju komunikacije, jezika i govora

Trijažno ispitivanje komunikacije, jezika i govora kod djece tj. procjena:

- glasa

- artikulacije

- tečnosti govora

- jezične razvijenosti (leksik, sintaksa, semantika, morfologija,

fonologija i pragmatika)

- predvještina čitanja i pisanja (fina motorika/vizuomotorna kontrola i

koordinacija, vizualna i auditivna percepcija/diskriminacija, jezik i

jezične sastavnice, rima, slogovna raščlamba i stapanje, izdvajanje

prvog i zadnjeg glasa, glasovna analiza i sinteza)

Po potrebi detaljno ispitivanje govora, jezika, glasa trijažom izdvojene djece

Pisanje mišljenja o jezično-govornom statusu svakog djeteta s

poremećajem komunikacije, jezika i/ili govora

55

Trijažno ispitivanje provodilo se samostalno izrađenim dijagnostičkim materijalom te ukoliko

je bilo potrebe za detaljnijom obradom, upućivanjem u specijalizirane ustanove. Trijažno

ispitivanje provodilo se u studenome te djelomično u prosincu kao i tijekom cijele pedagoške

godine, ovisno o potrebi.

Trijažnim ispitivanjem su procijenjena sva djeca u svim skupinama kroz logopedsko opažanje

po skupinama, kroz igru s djecom te kroz izrađene dijagnostičke materijale s obzirom na dob

djeteta. Individualnu procjenu su prošla sva djeca koja su se pokazala rizičnima tijekom

opažanja u skupini te djeca koja su prema riječima roditelja i/ili odgojitelja odstupala od

vršnjaka u određenim područjima psihofizičkog razvoja, novoupisana djeca koja su tijekom

inicijalnih intervjua na upisima pokazivala neka odstupanja u komunikacijskom i jezično-

govornom razvoju te sva djeca koja su predškolski obveznici.

Tijekom rujna odvijala se logopedska trijaža sve djece uključene u redovni predškolski

program Dječjeg vrtića ''Gustav Krklec'' dok se tijekom listopada odvijala procjena djece

uključene u Program predškole (ukupno 18 skupina iz Lepajca, Đurmanca, Krapine,

Putkovca, Gornjeg Jesenja, Hromca, Maclja, Podgore, Škarićevog, Petrovskog, Slatine, Donje

i Gornje Šemnice, Jazvina i Radoboja).

U Dječjem vrtiću ''Gustav Krklec'' ukupno je procijenjeno 165 djece. Od njih 72 djece

iskazalo je neke oblike komunikacijskih i jezično-govornih teškoća.

Iz Programa predškole ukupno 83 djece je pokazalo jezično-govorne teškoće od ukupno 159

procijenjene djece.

Tablica 1. Broj testirane djece prema dobi (vrtić i predškola)

DOB DJECE BROJ TESTIRANE DJECE

2-3 god. 18

3-4 god. 45

4-5 god. 68

5-6 god. 85

6-7 god. 106

7-8 god. 2

UKUPNO 324

Iz tablice 1. je vidljivo da je ukupno ispitano 334 djece tijekom pedagoške godine i to samo

vrtićke djece i djece uključene u Program predškole. Još je procijenjeno 24 djece tijekom

56

godine koja nisu dio vrtićkog ili predškolskog programa. Trijažnim ispitivanjem izdvojeno je

155 djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora što je velika brojka za samo jednog

logopeda u vrtiću.

U tablici 2. prikazan je broj djece s poremećajima u komunikaciji, jeziku i govoru s obzirom

dobne skupine.

Kod djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora pojavljuju se sljedeće vrste

poremećaja:

- artikulacijski poremećaji

- jezične teškoće

- usporen jezično-govorni razvoj

- poremećaji tečnosti govora (mucanje i brzopletost)

- nerazvijen govor (poremećaj iz spektra autizma, verbalna apraksija)

- poteškoće hranjenja (gutanje i žvakanje)

- komunikacijski poremećaji; pragmatični poremećaji

- hipo/hipernazalnost

- poremećaji glasa

Tablica 2. Broj djece s teškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru

DOB DJECE BROJ DJECE S TEŠKOĆAMA U KOMUNIKACIJI, JEZIKU I GOVORU

2-3 god. 9

3-4 god. 11

4-5 god. 31

5-6 god. 42

6-7 god. 62

UKUPNO 155

Najviše odstupanja uočeno je kod djece u dobi od 4, 5, 6 godina, što je bilo i za očekivati jer

su ta odstupanja većinom poremećaji u vidu nepravilnog izgovaranja glasova te poteškoća u

usvajanju predvještina čitanja i pisanja, jezičnog izražavanja i narativnih sposobnosti, a u toj

dobi je za očekivati da takvih teškoća više nema.

Tablica 3. Pojavnost poremećaja komunikacije, jezika i govora

VRSTA POREMEĆAJA UKUPNO

Artikulacijski poremećaji 62

Jezične teškoće 31

57

Sve veća je pojavnost udruženih teškoća naspram izoliranih. Najčešće su kombinacije jezičnih

i govornih problema te poremećaja tečnosti s artkulacijskim kao i artikulacijskih teškoća s

nerazvijenim predvještinama čitanja i pisanja.

Tretman djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora

S obzirom na veliki broj djece s teškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru, u logopedski

tretman uključena su djeca prema kriteriju složenosti teškoća i njihovoj dobi.

Tablica 4. Broj djece uključene u terapiju na razini jednom tjedno

DOB DJECE BROJ UKLJUČENE DJECE

2-3 0

3-4 3

4-5 15

5-6 16

6-7 43

UKUPNO 77

Prema Tablici 4. vidljivo je da je tretmanom bilo obuhvaćeno 77 djece. Na taj broj može se

nadodati desetoro djece koja su povremeno (na mjesečnoj razini) bila u praćenju i terapiji.

Najveći broj djece uključene u logopedski tretman (43) su djeca između 6-7 godina tj. školski

obveznici.

S obzirom na veliki broj djece uključene u logopedski tretman, tretman se provodio jednom

tjedno. S obzirom i na ostale poslove logopeda kao stručnog suradnika, nekada i rjeđe.

Budući da svako dijete zahtjeva specifičan način rada, u terapijskim postupcima je korišten

izrađeni materijal za svako dijete (artikulacijske vježbe, slikovni rječnik, memory, vježbe

širenja rječnika, grafomotoričke vježbe, vježbe za razvijanje predvještina čitanja i pisanja,

vježbe naracije, jezične vježbe, vježbe tečnosti govora i sl.).

Nezrele predvještine čitanja i pisanja 31

Teškoće komunikacije 4

Motoričke teškoće 1

Poremećaji tečnosti govora 6

Poremećaj glasa 3

Rizik za nastanak teškoća 17

UKUPNO 155

58

Zaključak:

Ove pedagoške godine veliki je broj djece bilo uključeno u logopedski tretman. No, još je veći

broj djece na listi čekanja za logopedske vježbe. I dalje postoji potreba za povećanjem

stručnog kadra vrtića jer je jedan zaposlen logoped premalo naspram velikom broju djece koja

imaju teškoće u komunikaciji, jeziku i govoru te zbog ogromnog područja kojeg obuhvaća.

Usprkos skraćenom radu logopedinje zbog odlaska na bolovanje, ukupno 32 djece je uspješno

u tom periodu završilo logopedske vježbe. Međutim, ostalo ih je još mnogo koji su se uspjeli

uključiti u druge ustanove ili su, nažalost, ostali bez logopedskih vježbi s obzirom da nije

nađena zamjena za logopedinju.

2. REALIZACIJA POSLOVA I ZADATAKA U ODNOSU NA RODITELJE

- INTERVJUI S RODITELJIMA NOVOUPISANE DJECE

S obzirom na veliku potrebu za mjestom u vrtiću, djeca su upisivana i tijekom cijele

pedagoške godine. Jedna od češćih oblika suradnje s roditeljima upravo su bili inicijalni

intervjui koji su dali razmjenu informacija stručnjak - roditelj. Kvalitetno odrađeni inicijalni

intervju značajan je za ostvarivanje dobrih odnosa i suradnje s budućim korisnicima vrtića.

- INDIVIDUALNI RAZGOVORI I SAVJETOVANJA RODITELJA

Nakon provedenog logopedskog testiranja, roditelji djece s utvrđenim prolaznim ili trajnijim

odstupanjem u razvoju, kontaktirani su telefonski te pozvani na individualne razgovore kod

logopeda. Roditeljima djece kod koje su utvrđene teškoće, detaljno se obrazložilo u kojem

području komunikacije dijete pokazuje rezultate niže od očekivanih s obzirom na dob, uputilo

na vrstu, stupanj teškoće, način tretmana, očekivano trajanje te su davane smjernice za rad

kako bi poticali upravo to područje razvoja. Objašnjeno im je što će čini logoped u suradnji s

psihologom i odgojiteljima kako bi istovremeno s roditeljima poticali dijete i ostvarili

napredak u razvoju komunikacije, jezika i/ili govora djeteta uključenog u logopedski tretman.

Sa roditeljima djece uključene u Program predškole su se obavljale konzultacije za rad kod

kuće jednom tjedno tj. nakon svake odrađene terapije. S roditeljima djece uključene u redovni

vrtićki program su se obavljale konzultacije na inicijativu samog roditelja ili na inicijativu

logopeda kad god je za to bilo potrebe.

59

- RODITELJSKI SASTANCI

Suradnja s roditeljima ostvarivala se i putem roditeljskih sastanaka. Logoped je održao 5

roditeljska sastanka u suradnji s psihologinjom za roditelje djece školskih obveznika s temom

''Spremnost djeteta za polazak u školu''.

Zaključak:

Logopedski tretman djece u predškolskom periodu je nezamisliv bez uključivanja

roditelja u terapijski postupak te nastavak rada sa djetetom u obiteljskom domu. Zbog toga je

jako bitno upoznati roditelje sa vrstom i stupnjem poteškoće, te ih poučavati u konkretnim

terapijskim postupcima kako bi što realnije prihvatili poteškoću svoga djeteta. Suradnja s

roditeljima bila je izuzetno dobra ove pedagoške godine. Roditelji su se svaki puta spremno

odazvali pozivu logopeda i odgovorno obavljali savjetovane zadaće zbog čega je kod većine

djece ostvaren brz i kvalitetan napredak u jezično-govornom razvoju.

3. REALIZACIJA POSLOVA I ZADATAKA U ODNOSU NA ODGOJITELJE

Nakon provedene logopedske procjene, odgojitelji su obaviješteni o djeci kod koje su

utvrđene teškoće ili poremećaj. Upućeni su u teškoće koje dijete ima. Odgojitelji koji rade u

skupinama djece predškolske dobi upućeni su u potrebne vještine za upis u školu.

Tijekom godine realizirano je ukupno 28 konzultacija s odgojiteljima na kojima su odgojitelji

informirani o važnim rezultatima logopedskog ispitivanja djece te su stručno savjetovani.

Evidencija konzultacija prema dnevniku rada pokazuje da je veći broj konzultacija realiziran

u grupama gdje su prisutna djeca s teškoćama komunikacije, jezika i govora.

4. REALIZACIJA OSTALIH POSLOVA I ZADATAKA STRUČNOG SURADNIKA

- Suradnja sa stručnjacima izvan vrtića

Suradnja je ostvarena s nekoliko vanjskih institucija na način upućivanja djeteta s

posebnim potrebama na obradu i tretman, razmjenjivanjem informacija važnih za

boravak djeteta u vrtiću ili implementiranjem stručnih savjeta vanjskih stručnjaka i

institucija koje rade s djecom u vrtićki program rada s djecom s posebnim potrebama.

Stručnjaci i institucije s kojima je uspostavljena suradnja su logopedi iz drugih vrtića i

ustanova (Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Opća

bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana) privatni logopedski kabinet Logolina itd.)

60

profesori s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, članovi udruge HURID, djelatnici

Poliklinike Suvag, OŠ Augusta Cesarca i OŠ ''Ljudevit Gaj''.

- Stručno usavršavanje djelatnika

Stručno usavršavanje djelatnika obavljalo se putem tjednih stručnih aktiva na različite teme

kao i kroz predavanja stručnog tima na Odgajateljskom vijeću.

- Osobno stručno usavršavanje

sudjelovanje u radu Sekcije predškolskih logopeda kroz 2 sastanka

praćenje i proučavanje stručne literature posebno iz područja vezanih uz konkretnu

problematiku djece s posebnim potrebama uključene u individualni logopedski

tretman te kroz konzultacije s odgajateljima ili savjetodavni rad s roditeljima

sudjelovanje na stručnom skupu u DV Gustav Krklec Krapina

edukacija za dijagnostički materijal PredČIP test

- Pisanje mišljenja, nalaza i posebnih planova programa rada

Tijekom godine napisano je 30 nalaza i mišljenja logopeda za djecu uključenu u logopedski

tretman, vrtićki i predškolski program radi upisa ili odgode škole.

- Rad u stručnom timu

Tijekom godine održan je ukupno 21 sastanak stručnog tima na kojima je sudjelovao logoped

zajedno s psihologinjom (Odgojiteljska vijeća, redoviti tjedni sastanci stručnog tima s

ravnateljicom, radni dogovori s odgojiteljima itd.). Sastanci su uglavnom održani jednom

tjedno, a po potrebi i češće. Najčešće su analizirani izvršni poslovi, planirane su tjedne i

mjesečne aktivnosti na razini vrtića, ali i vlastite aktivnosti te se raspravljalo i rješavalo tekuće

probleme.

- Planiranje i dokumentiranje rada

Tijekom godine realizirani su sljedeći poslovi: planiranje i pisanje individualnog godišnjeg

plana logopeda, pripremanje i pisanje godišnjeg izvješća rada logopeda, promišljanje i pisanje

tjednih planova rada logopeda, vođenje dnevnika rada logopeda (tablica realizacije rada),

svakodnevno ispunjavanje individualnih dosjea djece uključene u logopedsku terapiju,

osmišljavanje metoda rada, izrada materijala za redovite logopedske vježbe

- Sudjelovanje u organizaciji i realizaciji izleta djece, posjeta kazalištu, predstava u vrtiću i

drugo

61

Tijekom godine sudjelovala sam organizacijom, stručnom pratnjom ili pomoći odgajateljima

u realizaciji u sljedećim događanjima:

- kazališne predstave

- obilježavanje dana Maškara

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje

Ove pedagoške godine realizirana je većina zadataka planiranih Godišnjim planom i

programom rada stručnog suradnika psihologa.

A) Neposredan rad s djecom obuhvaćao je:

procjenu razvojnih potreba djeteta prilikom obavljanja inicijalnih razgovora kod

prijema u vrtić – obavljeno 77 inicijalnih razgovora

uvid u ponašanje u skupini za vrijeme perioda prilagodbe – praćenje sve novoupisane

djece kroz boravak u odgojnoj skupini ili kroz razmjene informacija s odgojiteljima

putem radnih dogovora

Procjena razvojnog statusa djece u godini prije polaska u školu – školski obveznici u

redovitom programu i predškoli

U prvoj polovici pedagoške godine provedena je trijaža djece školskih obveznika u

redovitom programu (52 djece) i programu predškole (67 djece). Na osnovu

dobivenih rezultata identificirana su djeca koja su zahtijevala intenzivniji

individualni rad na pojedinim područjima važnih za uspješan početak školovanja

(predmatematičko znanje, poznavanje činjenica, perceptivne sposobnosti,

grafomotorika, socio-emocionalni razvoj). Po završetku procjene roditelji su imali

mogućnost konzultacija i uvida u dobivene rezultate. Sa većinom roditelja djece

školskih obveznika obavljene su konzultacije, a posebno su savjetovani roditelji i

odgojitelji djece kod koji je postojala potreba za stimulacijom pojedinih područja i

cjelokupnog razvoja djeteta u vidu spremnosti za polazak u školu. Kroz godinu je u

intenzivan individualni rad uključeno 30-tak djece iz redovitog programa i programa

predškole, te ostali prema potrebi. U veljači/ožujku 2018. obavljena je kompletna

dijagnostika kroz primjenu baterije testova za procjenu zrelosti za školu za sve

školske obveznike za koje su odgojitelji, roditelji i/ili članovi stručnog tima smatrali

da je potrebno (16 redoviti program i 12 predškola), a nekolicina roditelja je odbila

kompletnu dijagnostiku i prijedlog za odgodu, usprkos utvrđenim naznakama

nezrelosti za školu. U konačnici, temeljem dobivenih rezultata kompletne

dijagnostike zrelosti djece za školu preporučeno je 18 odgoda polaska u školu i jedan

prijevremeni upis, te je na zahtjev roditelja i/ili Komisije za upis u školu napisano 25

stručnih mišljenja i 1 stručno mišljenje za potrebe specijalističke obrade na Goljaku

(dijete u praćenju) i ostvarivanje prava pri CZSS.

62

Identifikacija i praćenje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama – djeca s

teškoćama različite pojavnosti i stupnja oštećenja (ispitivanje, promatranje - 2 djece s

TTUR i 20 djece s LTUR) i darovita djeca (3 djece)

Individualni psihološki tretman djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

- djeca s potencijalnim ili prolaznim posebnim potrebama– specifični razvojni

poremećaji, npr.povučenost, motorni nemir, agresivnost, poremećaji eliminacije,

strahovi ili smetnje uvjetovane obiteljskom situacijom – rastava roditelja (16

djece)

- blaža neurorizična odstupanja (6 djece)

- hiperaktivnost/deficit pažnje (10 djece)

- snižene kognitivne sposobnosti (6 djece)

- bistra i potencijalno darovita djeca (3 djece) – provođenje malih znanstvenih

radionica sa ciljem poticanja utvrđenih potencijala; u radionice su uključena i

druga djeca iz skupina kako bi svi međusobno imali koristi

Radionice za djecu;

- rad s djecom na prevenciji asocijalnih oblika ponašanja; razumijevanje i

prihvaćanje različitosti, tolerancija (osobna prava i odgovornosti, prava drugih…)

i nenasilno rješavanje sukoba uz jačanje emocionalne kompetencije djece

(Jesenska čarolija bundeva - 2 radionice u skupini Bistrići i Leptirići; Dva ovna

na brvnu – 1 radionica u skupini Bistrići)

- rad s djecom na prevenciji seksualnog zlostavljanja - kako prepoznati opasne

situacije i povećati sigurnost (Pravilo donjeg rublja – 1 radionica u skupini

Leptirići)

B) Rad s roditeljima

Prema iskazanim potrebama vršila se razmjena informacija i mišljenja vezano uz

procjenu razvojnog statusa i potreba djeteta, kao i potreba obitelji, na temelju uvida u razvoj

djeteta, njegova ponašanja u skupini, iskaze roditelja i obiteljske anamneze (intervju,

razgovor). Najveći broj informativno-savjetodavnog rada s roditeljima odnosio se na roditelje

djece školskih obveznika za koje su održani roditeljski sastanci „Ususret školi – kako

pripremiti dijete za polazak u školu“ (vrtić – 1 susret i predškole sa područja grada Krapine –

2 susreta) kao i savjetodavni razgovori vezani uz povratne informacije nakon obavljene

procjene spremnosti djece za školu. Za roditelje novoupisane djece, u lipnju 2018. održan je

plenarni roditeljski sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa organizacijom rada vrtića, te

tijekom perioda prilagodbe. Tijekom godine održavane su individualne, ali i timske,

konzultacije sa roditeljima djece posebnih odgojno-obrazovnih potreba. Za roditelje su

osmišljene i provedene dvije ankete jedna sa ciljem procjene potreba roditelja za uvođenjem

dvosmjenskog rada i jedna sa ciljem vrednovanja kvalitete usluga Vrtića.

63

C) Rad s odgojiteljima

Najviše se bazirao na pomoći u suradnji s roditeljima novoupisane djece, te djece s

posebnim-odgojno obrazovnim potrebama. Tijekom godine praćen je rad svih odgojnih

skupina kroz boravak u skupini, prema potrebi odgojitelji su bili savjetovani o metodama rada

u skladu s potrebama, mogućnostima i interesima djece. Na zahtjev odgojitelja, pružena je

pomoć u planiranju i održavanju komunikacijskih roditeljskih sastanaka na razini skupine

(pomoć u pripremi materijala i sl.). Za djecu s posebnim-odgojno obrazovnim potrebama

izrađeni su IOOP kao pomoć odgojiteljima kroz konkretizirane zadatke i postupke, te način

komunikacije. Poticala se stručna kompetencija odgojitelja u planiranju, ostvarivanju i

vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s djecom (naročito odgojitelja pripravnika). Održana

su stručna predavanja za odgojitelje – Poticanje razvoja emocionalne inteligencije djece rane

i predškolske dobi; Noćno mokrenje – pristup djetetu s noćnim mokrenjem. Također je

pružena je stručna podrška studentici prilikom obavljanja stručne prakse.

D) Rad u stručnom timu - suradnja sa logopedinjom Janjom Klasić Klanjčić bila je

kontinuirana tijekom pedagoške godine, točnije do odlaska radnice na bolovanje.

Suradnja je ostvarena u cilju jedinstvenog i interdisciplinarnog pristupa prilikom:

- praćenja odgojno-obrazovnog procesa;

- zadovoljavanja osnovnih i posebnih potreba djece;

- razmjene informacija o razvojnom statusu djeteta, rezultatima probira, dijagnostike i

terapije;

- usavršavanja odgojitelja;

- suradnje s roditeljima;

- individualnog stručnog usavršavanja;

- prezentaciji rada našeg vrtića u sklopu stručnog skupa Stvaranje boljeg

razumijevanja i prohodnosti na prijelazu iz predškolskog u školski dio odgojno-

obrazovnog sustava u organizaciji AZOO

Tijekom čitave godine vođena je propisana pedagoška dokumentacija o svim

područjima rada. Ostvarena je suradnja s drugim Ustanovama društvene sredine, te su

izvršeni i svi ostali poslovi po nalogu ravnateljice.

65

PRILOG:

IZVJEŠĆE O RADU

PROGRAMA PREDŠKOLE

u pedagoškoj 2017./2018. godini

66

1. USTROJSTVO RADA

Organizacija rada i provođenje programa predškole bilo je prilagođeno potrebama

djece i roditelja.

Program rada i broj djece u skupinama planiran je prema mjerilima Državnog

pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Ove pedagoške godine formirali smo

18 skupina predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu bila

obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

U predškoli je radilo 6 odgojiteljica. Odgojno-obrazovni rad predškole konstantno se

odvijao u suradnji sa odgojiteljima starijih skupina, ravnateljicom Dječjeg vrtića Gustav

Krklec Krapina, kao i članovima stručnih timova škola u sklopu kojih se program predškole

provodio.

1.1. Raspored održavanja predškole

Raspored održavanja predškole bio je usklađen s redovitim programom Dječjeg vrtića

Gustav Krklec Krapina, kao i Osnovnih i Područnih škola u čijim se prostorima provodio

program predškole u prijepodnevnim ili poslijepodnevnim satima. Polaznici programa

predškole mogli su koristiti sve didaktičke igračke, opremu i igralište (kao i djeca u

cjelodnevnom 10-satnom programu).

Program se ostvarivao kroz 2 odgojno – obrazovna razdoblja:

I. 2.10.2017. – 22.12.2017.

II. 15.01.2018. – 31.05.2018.

67

Tablica 1: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2017./2018.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina

u m²) Vrijeme Dan u tjednu

Nad

a K

ralj

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) PŠ Lepajci Lepajci 9 Učionica 1.razreda

(50)

11,00 –


DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina A 17 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15


petak (svaki drugi)

DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina B 17 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Utorak, četvrtak,

petak (svaki drugi)

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)


A 5

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

8,00-

11,00


petak


B 6

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

11,30-

14,30


petak

PŠ Putkovec Putkovec 3

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

8,00 –


Mar

ija

Pet

ek,

od

go

jite

ljic

a

(VS

S)

PŠ Hromec Hromec 5

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

8,00 –

11,00

Ponedjeljak,utorak,

četvrtak

PŠ Macelj Macelj 5

Učionica 1.razreda

(50)

12,00 –

15,00


četvrtak

PŠ Podgora Podgora 9 Učionica

1.razreda(50)

12,00 –

15,00 Utorak, petak

Tea

Fer

ek

Jam

bre

k,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

Krapina C Krapina C 18

Starija mješovita

vrtićka skupina

(50)

15,45 –

18,15


četvrtak

OŠ Gornje

Jesenje Jesenje 11

Prostorija samo za

ovaj Program

(50)+ prostor šk.

Knjižnice

12,00 –

15,00


četvrtak

San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

PŠ Škarićevo Škarićevo 11

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –


OŠ

A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 11

Učionica za

likovnu kulturu

(50)

7,30 –

11.00/

14,30 –

17,30

Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 7 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,45 –

14,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 7

Učionica u

prizemlju škole

(50)

12,00 –


Mar

ina

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) OŠ Side

Košutić

Radoboj

Radoboj 11 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 6

Učionica u

prizemlju škole

(40)

12,30 –


PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –

11,30

Utorak,srijeda,

četvrtak

68

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Organizacija prostora bila je osmišljena u skladu s potrebama i dobi djece, zadacima i

uvjetima u kojima se program provodio.

Po završetku programa predškole odgojiteljice su napravile vlastitu procjenu prostorno-

materijalnog konteksta prostorija u kojima je realiziran program predškole. Procjena je

napravljena na skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 – loše, 3 – umjereno, 4 –

vrlo dobro, 5 – odlično.

Iz dolje prikazanih rezultata može se uočiti kako je prostorno-materijalni kontekst po

područjima provođenja programa predškole uglavnom procijenjen kao dobar do vrlo dobar.

Najlošije je procijenjen prostorno-materijalni kontekst PŠ Lepajci koji je neprimjeren za

provođenje programa. Još uvijek ima prostora za unapređenje pojedinih segmenata prostorno-

materijalnog konteksta po svim područjima provođenja programa predškole što će nam biti

cilj u narednoj pedagoškoj godini sukladno financijskim mogućnostima.

Tablica 2: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

prostora u kojem se odvijao odgojno-obrazovni rad

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST

Područje

Grada

Krapine

Područje

općine

Jesenje

Područje

općine

Đurmanec

Područje

općine

Radoboj

Područje

općine

Petrovsko

Funkcionalnost samog

prostora 3,43 2,0 4,0 3,33 3,0

Ozračje prostora 4,29 3,0 4,25 4,0 4,0

Funkcionalnost centara igara

u sobi 3,29 3,0 4,0 3,33 4,0

Primjerenost opreme i

didaktike 4,29 4,0 4,5 4,0 3,0

Dostatnost opreme i

didaktike 4,29 4,0 4,0 4,0 3,0

Grupe predškole koje su koristile prostor učionica područnih škola imale su otežavajuće

materijalne uvjete budući da su dijelile prostor učionice sa školom te nije bilo mogućnosti za

ostvarivanje prostorno-materijalnog konteksta koji bi odgovarao zahtjevima programa

predškole (npr. formiranja određenih kutića i zasebnog prostora u kojem bi se mogao odlagati

materijal kako isti ne bi bio trošen od strane škole, previsoke školske klupe i stolci).

69

Prijedlozi i ideje za unapređenje kvalitete prostorno-materijalnog konteksta

Gotovo sva područja u kojima se provodio program predškole potrebno je i nadalje

nadopunjavati i opremati potrebnim sredstvima, rekvizitima, namještajem, didaktičkim

sredstvima. U planu je nabava opreme i didaktike prema iskazanim potrebama odgojitelja:

Lepajci – riješiti problem skučenog prostora u kojem se program odvija (ili ga

proširiti ili ponovno prebaciti program predškole u prostor učionice 1.razreda); stalak

za sušenje likovnih radova;

Đurmanec - sprave i rekviziti za provođenje tjelesnih aktivnosti (vijače, žabice,

mlatići, strunjača, obruči), glazbeni cd-i, enciklopedije biljnog i životinjskog svijeta,

slikovnica o prometnim znakovima, obnoviti postojeću didaktiku

Putkovec - sprave i rekviziti za provođenje sata tjelesnog vježbanja,manji pano za

obavijesti u kutić roditelja, igre memory, lutke za dramatizacije, stalak za bebe

Jesenje – organizirati provođenje programa predškole u jutarnjim satima jer se

popodne u školi gasi grijanje; nabaviti novi kutić kuhinje, novi komplet lego kocki,

stolovi i stolice koji su primjereniji predškolskom uzrastu; popraviti umivaonik u

prostoriji programa, sa toplom vodom; nadopuniti fond enciklopedija

Jazvine – opremiti prostor namještajem primjerenim za dob (stolovi i stolci),

opremanje sa spravama i rekvizitima za provođenje sata tjelesnog vježbanja (vijače,

lopte, koluti)

Šemnica Gornja – pokrećiti zidove te opremiti prostor novim namještajem i

didaktikom, opremanje sa spravama i rekvizitima za provođenje sata tjelesnog

vježbanja (vijače, lopte, koluti)

Radoboj – pokrećiti zidove i opremiti prostor novim namještajem, dostupnost tople

vode u sanitarnom čvoru radi lakšeg održavanja sredstava za likovno izražavanje,

glazbena torba za sve predškolske skupine

Petrovsko, Slatina, Škarićevo – zasebna prostorija za provođenje programa predškole,

opremanje sa spravama i rekvizitima za provođenje sata tjelesnog vježbanja (vijače,

lopte, koluti)

70

3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Zadaci i planirani sadržaji postavljeni u Godišnjem planu i programu te kurikulumu

Vrtića uspješno su realizirani, a temeljili su se na promatranju i slušanju djece i dogovaranju s

djecom, pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti bili najvažniji

kriterij u planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnog rada.

Tijekom provođenja programa trudili smo se stvoriti odgovarajuće organizacijske

uvjete koje smo temeljili na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića, kao istraživača i aktivnog

stvaratelja znanja, kao socijalnoga subjekta sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom,

kao aktivnoga građanina zajednice te kao kreativnog bića sa specifičnim stvaralačkim i

izražajnim potencijalima.

Sve provedene odgojno-obrazovne aktivnosti temeljene su na istraživanju, otkrivanju,

promišljanju, rješavanju problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgojiteljem te

korištenju različitih izvora učenja. Aktivnosti su bile raznolike, međusobno su se

nadopunjavale kako bi djeci pružile nove uvjete za nadograđivanje postojećeg iskustva,

znanja i razumijevanja djece.

U slijedećoj tablici je prikaz dobiti za djecu u primjeni preventivnih i razvojnih programa

koje su odgojiteljice navele kao važne:

DOBITI

odgoj za ljudska prava

- Usvajanje i njegovanje temeljnih humanih vrijednosti kao

što su prijateljstvo, suosjećanje, solidarnost i nenasilje

- Uočavanje i poštivanje različitosti drugih, tuđih prava,

želja i potreba

- Poticanje razvoja tolerancije i kooperativnosti

- Poštivanje pravila i dogovora u grupi

- Spoznaja da svako dijete ima pravo na slobodu igre i

učenje

poticanje prosocijalnog

ponašanja

- Prepoznavanje vlastitih i tuđih emocija

- Razvoj zajedništva i dijeljenja

- Važnost suradnje i međusobnog pomaganja

okoliš i održivi razvoj

- Upoznavanje sa prirodom s ciljem podizanja svijesti i

znanja o važnosti očuvanja okoliša kroz recikliranje starih

predmeta

- Važnost cjeloživotnog učenja o ekološkoj svjesnosti

- Razvijanje osjećaja za zaštitu okoliša (ljudskog, biljnog i

životinjskog)

prevencija i suzbijanje

ovisnosti

- Razvijanje svijesti što je zdravo i nezdravo za naše tijelo

- Razumijevanje pojmova vezanih uz štetna ponašanja te

važnosti usvajanja zdravih životnih navika

71

zdravstveni odgoj i

pravilna prehrana

- Usvajanje osnovnih higijenskih navika i praktičnih vještina

za očuvanje zdravlja

- Podizanje svijesti o zdravim namirnicama te usvajanje

navike konzumiranja zdrave hrane

- Važnost svakodnevne tjelovježbe

sigurnost djece

- Usvajanje znanja o opasnim situacijama i igrama i

njihovim posljedicama

- Usvajanje važnih telefonskih brojeva u opasnim

situacijama

prometni odgoj

- Učenje o različitim vrstama vozila i prometnih znakova

- Obrada zanimanja važnih za sigurnost u prometu

- Kroz česte šetnje gradom, usvojena su osnovna ponašanja

za sigurno kretanje u prometu

priprema za školu

- Poticanje tjelesnog i psihofizičkog razvoja djece

- Poticanje samostalnosti

- Razvoj narativnih sposobnosti i komunikacije

- Usvajanje predvještina čitanja i pisanja te matematike

- Rad na spoznajnom i socio-emocionalnom razvoju

U sklopu programa predškole nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

Slijedi prikaz sadržaja kojima se obogaćivao život djece.

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

posjet gradskoj knjižnici

boravak u prirodi (šetnja školskim dvorištem)

posjet Djeda Božićnjaka

posjet trećem razredu i uključivanje u sportsku,

natjecateljsku igru

posjete školskoj knjižnici

posjet OŠ (prvom razredu)

posjet kino dvorani (animirani film Potraga za

Dorom, KIKI festival animiranog dječjeg filma)

IZLETI izlet u Zoološki vrt u Zagrebu

KAZALIŠNE PREDSTAVE

Mačak u čizmama

Pinokio

Tikvići na vodi (Radoboj)

NEŠTO DRUGO

Sudjelovanje u preventivno-edukativnom

programu Sigurno i u veselju u organizaciji MUP-

a RH u SŠ Krapina, a povodom podjele darova

Sv.Nikole koji se spustio helikopterom na igralište

svečanost povodom Dana kruha u OŠ Gornje

Jesenje

sudjelovanje u svečanoj priredbi povodom

obilježavanja 160.obljetnice osnivanja OŠ u

Gornjem Jesenju

sudjelovanje na božićnoj priredbi u OŠ Gornje

Jesenje

proslave dječjih rođendana

72

suradnja s roditeljima – odlazak djece i roditelja

na božićne priredbe (Putkovec, Đurmanec)

obilježavanje Fašnika (ples pod maskama)

uskrsne radionice sa djecom

završne svečanosti uz dječji program i druženja s

roditeljima

Kao što je vidljivo iz gornje tablice i ove pedagoške godine za polaznike programa

predškole osigurani su brojni dodatni sadržaji kojima smo obogatili njihov život. Potrebno je i

nadalje proširivati suradnju sa područnim i osnovnim školama radi podizanja kvalitete

odgojno-obrazovnog rada u programu predškole te stvaranja lakšeg prijelaza djece iz jednog u

drugi sustav.

Iz izvješća odgojiteljica vidljivo je kako su uglavnom zadovoljne sadržajima kojima se

ove godine obogatio program predškole, iako napominju kako je takvih sadržaja premalo u

prvom odgojno-obrazovnom razdoblju. Kako bi se taj aspekt rada još unaprijedio,

odgojiteljice predlažu da se u narednoj pedagoškoj godini organiziraju posjete u što više

institucija i znamenitosti u neposrednoj lokalnoj zajednici ili našoj županiji (npr.posjet izložbi

pisanica, dvorcima Hrvatskog zagorja), više kazališnih predstava uz mogućnost odlaska u

dječje kazalište/jednodnevni izleti.

3.1. Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile razvojni napredak, procese

učenja i postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjeg izvješća odgojiteljica, koji

je standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zajedno za sva mjesta provođenja programa predškole te je

analiza podataka prikazana sljedećim tablicama. Postignuti rezultati izraženi su u postocima

po kategorijama: unutar očekivanja, iznad očekivanja, ispod očekivanja. Visok postotak je u

skladu s dobi, a niži postoci su u odstupanjima. Odstupanja se mogu argumentirati. U

pojedinim odgojnim skupinama bila su djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a

pojedina djece su imala odgojne zapuštenosti, odnosno imala su premale količine rane

stimulacije kojom se trebao poticati cjeloviti razvoj djeteta, što sve utječe na ukupne rezultate.

73

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima za sve grupe

predškole zbirno.

Tjelesni razvoj - razvoj motorike i samostalnost u prehrani i brizi o sebi

93%

6%0%

20%

40%

60%

80%

100%

U SKLADU SDOBI

+ -

motorika

100%

0%0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

U SKLADU S

DOBI

+ -

samostalnost

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

Gotovo na svim mjestima provođenja programa predškole nedostatak dvorane za

tjelesni odgoj u područnim školama, loša opremljenost rekvizitima i opremom za

male tjelesne aktivnosti

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja

osigurati djeci veći po mogućnosti zaseban prostor za tjelesno vježbanje, te barem

osnovne rekvizite, sprave i pomagala za vježbanje (različite lopte, vijače, strunjače,

palice, obruče, žabice za hodanje po njima)

svakodnevno provoditi tjelesne aktivnosti sa i bez pomagala kao i organiziranim satom

tjelesnog vježbanja na određenu temu

Prilagodba djece i socio-emocionalni razvoj:

Period prilagodbe je uglavnom protekao u skladu s očekivanjima. Većina djece se

prilagodila u prosjeku kroz pet do deset dana, dok je svega nekolicini njih (4%) bio potreban

period od mjesec dana ili duže.

74

Ometajući čimbenici u prilagodbi djece:

separacijski strah, strah od nepoznatog, sramežljivost i povučenost, nesigurnost, loše

razvijene socijalne vještine i odnosi s vršnjacima

sve veći broj hiperprotektivnih roditelja, oglušivanje roditelja na upute odgojitelja

kako postupati sa djetetom prilikom odvajanja, prisutnost roditelja u prostoriji

programa predškole tijekom čitave pedagoške godine

Prijedlozi i ideje za poboljšanje prilagodbe djece:

na prvom roditeljskom sastanku upoznati roditelje s mogućim problemima koji se

mogu javiti u prvim danima predškole te na koji način da pripreme djecu za polazak u

predškolu

prvi susret s djecom održati skraćeno (cca 1,5 h)

prema potrebi uputiti roditelja na savjetovanje kod stručne suradnice vrtića

nabaviti više problemskih slikovnica na temu odvajanja djece od roditelja

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

u pojedinim područjima premali broj djece – manje mogućnosti za raznovrsnim

socijalnim interakcijama, nepoštivanje pravila i dogovora, nerazvijena tolerancija,

nedovoljna socijaliziranost pojedine djece, slaba samokontrola,

sramežljivost/povučenost

prezaštitnički odgojni postupci roditelja, ne poštivanje savjeta odgojitelja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-emocionalnog

razvoja

savjetovanje roditelja sa stručnim suradnicama

aktivnosti prepoznavanja i izražavanja emocija, kako uspostaviti emocionalnu

stabilnost, podržavati dijete i pokazati mu kako se nositi s neugodnim emocijama,

razvijati empatiju

provođenje aktivnosti za poticanje nenasilnog rješavanja sukoba

75

provođenje igara i aktivnosti za podizanje slike o sebi te jačanja samopouzdanja

Izražavanje i komunikacija - govorno, likovno, glazbeno

81%

0% 19%0%

50%

100%

U SKLADU S

DOBI

+ -

govorno izražavanje i komunikacija

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

prekratko vrijeme za sveobuhvatne logopedske tretmane u ispravljanju jezično-

govornih teškoća

sramežljiva i povučena djeca – slab interes za aktivnosti govornog izražavanja i

komunikacije (igre scenskim lutkama, strah od javnog nastupa i sl.)

nedostatak samopouzdanja, strah od izrugivanja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog


rana intervencija – uključivanje u logopedski tretman

kroz razne aktivnosti poticati razvoj govornog izražavanja i komunikacije

(dramatizacije, slušanje i prepričavanje literarnih i scenskih djela, slikopriče, razne

igre s riječima, zajedno sa djecom osmišljavati različite priče, pjesme, brojalice i sl.)

93%

2% 5%0%

50%

100%

U SKLADU S

DOBI+ -

likovno izražavanje i komunikacija

76

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

premala dostupnost različitih tehnika likovnog izražavanja, nedostatak umjetničkih

djela za pokazivanje, nedovoljno materijala za oblikovanje u prostoru ili samog

prostora

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


razvijati likovni senzibilitet za različita likovna sredstva i materijale (olovka, boja, tuš,

ugljen, kartoni, glina, tijesto, pijesak, prirodni neoblikovani materijali…)

koristiti različite tehnike oblikovanja (jednostavno i složeno oblikovanje, kako slikati

kistom, koncem, na mokrom ili suhom papiru, mozaici od papira, tkanje, oblikovanje

slamom i sl.)

upoznati djecu sa umjetničkim djelima i poznatim slikarima, često djeci omogućiti da

ono što slikaju prije dožive kroz vizualno, auditivno, osjetilno

nabaviti stalak za odlaganje i sušenje radova

omogućiti djeci odlazak u galeriju, osigurati više panoa u SDB, omogućiti djeci

likovne aktivnosti u otvorenom prostoru

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

u pojedinim područjima premali prostor za igre s pjevanjem, pokretne i druge glazbene

aktivnosti nedovoljan broj cd-a sa dječjim pjesmama, te malih glazbenih instrumenata ili

sredstava koja proizvode zvukove

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


77

pjevati s djecom pjesme uz glazbenu podlogu ili bez nje, slušati poznata glazbena djela

te ih upoznavati sa skladateljima, osmisliti razne igre kretanja ili plesa uz glazbu,

uvoditi vokalne ili glazbene improvizacije, upoznavati različite glazbene instrumente

osigurati glazbene torbe za sva mjesta provođenja programa predškole

Spoznajni razvoj

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

nedovoljno predznanje pojedine djece, loša koncentracija i pažnja djece, nedostatak

interesa pojedine djece

nedovoljna zainteresiranost djece za spontano, samostalno istraživanje,

manipuliranje, promatranje ponuđenog

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

produžiti trajanje programa predškole

educirati roditelje o važnosti kontinuiranog poučavanja i rada s djecom, od samog

rođenja, a ne tek u godini pred polazak u školu

osigurati dovoljan broj raznih enciklopedija u svim predškolama

78

3.2. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Redovitim praćenjem razvoja djece od strane odgojiteljica, a i temeljem dobivenih

informacija od roditelja, identificirana su djeca sa posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama. Nakon identifikacije, nastojalo se za tu djecu osigurati sve potrebne oblike

stručne pomoći, što u sklopu same Ustanove, a što u suradnji sa vanjskim stručnjacima.

Brojčani podaci koji su predočeni u tabeli mogu se promatrati samo izolirano za određenu

grupu posebnih odgojno-obrazovnih potreba što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti

više različitih potreba te su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

Tablica 3: Prikaz uočenih posebnih odgojno-obrazovnih potreba kod djece polaznika

programa predškole

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- slijepo i slabovidno 1

- korekcija vida (nosi naočale) 17

2. OŠTEĆENJE SLUHA 1

3. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 4

- dyslalia 25

4. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- oštećenje središnjeg i perifernog živčanog sustava 2

- teže kronične bolesti i one koje zahtijevaju posebnu

pažnju (alergije, astma, tbc, bolesti srca, celiakija,

fenilketonurija)

10

5. MENTALNA NEDOVOLJNA RAZVIJENOST (MNR)

- izrazitije poteškoće u percepciji, pamćenju i izražavanju 1

6. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- motorni nemir 1

- ADHD (susp.) 1

- kratka i nekvalitetna pažnja 2

- povučeno dijete 2

- teška prilagodba 6

- nespretnost 1

- loša grafomotorika 5

7. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 9

- teže bolesti i stanja u obitelji 1

8. DAROVITOST

79

- opća poučenost 1

- glazbeno izražavanje 1

- likovno izražavanje 2

4. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća) i usavršavanja u Ustanovi ili izvan nje (seminari, radionice).

5. SURADNJA S RODITELJIMA

Na svim područjima provođenja programa predškole održan je plenarni roditeljski

sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa osnovnim informacijama o samom programu

(zadaci i ciljevi predškole, vrijeme održavanja i kućni red, obaveze i dužnosti roditelja,

upoznavanje sa prostorom u kojem se program provodi). Sastanke su održale ravnateljica

Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina i odgojiteljica-voditeljica programa predškole.

U Dječjem vrtiću održana su dva roditeljska sastanka na temu „Ususret školi – kako

pripremiti dijete za polazak u prvi razred“ za roditelje polaznika predškole sa područja grada

Krapine (2 osnovne škole i pripadajuće područne škole) u suradnji sa stručnim suradnicama

vrtića. Za roditelje sa područja OŠ Đurmanec održan je kratak informativni roditeljski

sastanak u suradnji sa školskom pedagoginjom gđom. Marijom Gmajnić o planiranim

sistematskim pregledima djece, o potrebnoj dokumentaciji te pedagoškoj procjeni zrelosti

djeteta za upis u prvi razred .

Ostala suradnja provodila se putem individualnih razgovora u kojima se roditelje

obavještavalo o prilagodbi, razvoju i napredovanju svakog pojedinog djeteta, o ponašanju u

skupini vršnjaka, eventualnim problemima i sl. No suradnja s roditeljima ostvarivala se i

putem panoa na kojima su se objavljivale sve važne informacije o programu ili edukativni

materijali (planirane aktivnosti, posjete, gostovanja, izleti, odgojni postupci i sl.), kao i dječji

radovi putem kojih su roditelji mogli pratiti razvoj likovnog stvaralaštva djeteta.

Prema roditeljima se djelovalo:

informativno – usmeno, pismeno (putem plakata, letaka, panoa)

80

edukativno – pismeno (letci, edukativni panoi)

savjetodavno – individualnim razgovorima

tematski roditeljski sastanak

Na razini odgojne skupine kroz individualne razgovore poticao se partnerski odnos

između odgojitelja i roditelja.

6. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Suradnja s matičnim vrtićem i lokalnom zajednicom odvijala se prema potrebi.

Odgojiteljice koje su vodile Program predškole u godišnjim izvještajima iskazale su svoje

zadovoljstvo ostvarenom suradnjom sa matičnim vrtićem, odnosno školom u sklopu koje se

predškola provodila (procjena na skali od 1 do 4, pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2 –

djelomično nezadovoljna, 3 – djelomično zadovoljna, 4 - zadovoljna).

Tablica 4: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja i postotak odgojiteljica koje su dale

određenu procjenu zadovoljstva.

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 100%

Zadovoljstvo komunikacijom

Odgojitelj-dijete 4 100%

Odgojitelj-roditelj 4 83%

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 4 100%

Odgojitelj-škola 4 100%

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4 100%

Zadovoljstvo atmosferom

U odgojnoj skupini 4 83%

U školi 4 100%

U vrtiću kao cjelini 4 100%

81

Naročito je istaknuta suradnja s matičnim vrtićem, na čelu s ravnateljicom vrtića, vezano

uz nabavu potrebnih sredstava za rad, organizacijom predstava i izleta za djecu polaznike

programa predškole.

Ostvarena je uspješna suradnja s predstavnicima:

grada Krapine te općinama: Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj

Osnovnih i Područnih škola sa područja grada Krapine, općina Đurmanec,

Jesenje, Petrovsko i Radoboj.

Nadležnim županijskim službama

Djelatnici škola u sklopu kojih se program provodio, od ravnatelja, pedagoginja, učiteljica

pa do tehničkog osoblja, uvijek su bili spremni na suradnju i dogovor, te su na taj način

uvelike doprinijeli provođenju plana i programa rada predškole. Polaznici predškole bili su

uključeni u zbivanja na nivou škola i vrtića u sklopu kojih se program odvijao (kazališne

priredbe, božićna priredba, završne priredbe, igre i druženja sa djecom polaznicima nižih

razreda i sl.).

djeČji vrtiĆ gustav krklec krapina magistratska 11/1 49 ... · program odgojno-obrazovnog rada s...

Documents