akvaristi no3

juni 2013. www.akvaristi.org 1

AKVARISTIBroj 3 Juni 2013.

2 www.akvaristi.org juni 2013.


SadrajUvodnik 5

Za poetnikeCiklidi za poetnike 8

Ukras i lijek Terminalia Catappa 12

Hrana za ribe Spirulina 14

Ciklidi Heros sp. Rotkeil 20

Vrtno jezeroienje vrtnih jezera 22

Akvarijumski puevi Ekoloka sekcija u akvarijumu 26

Username: Beno_Zenica Biljni akvarij 332 lit. 28

Park prirodeNeretva Zelena ljepotica 30

Fotogalerija 32

Reportaa iz Ankare

Javni akvarijum Deniz Dunyasi Aquarium 16

Ambistoma mexicanum

Meksiki salamander 24

Uradi sam

Metal - halidna rasvjeta 10

Dobro doli! Ovo je trei broj, prvog BiH magazina za akvaristiku Akva-risti. Nisam moga vjerovati kad sam pogledao kalendar i shvatio da je u aprilu bila ve godina dana kako postojimo, radimo i trajemo. Iz jedne bezezlene ideje, razvija se, ozbiljna pria vezana za akvaristiku u Bosni i Hercegovini. Dakle ve smo prohodali!

I u ovom broju nastavljamo sa predstavljanjem bosansko hercego-vakih rijeka i jezera, a u ovom broju doaraemo vam ljepotu Neretve i to prvenstveno ljepotu njenog gornjeg toka koji je na svu sreu jo uvijek ne dirnut.

Za poetnike smo izdvojili nekoliko vrsta ciklida koji e svojom ljepo-tom, ali i temperamentom ispunjavati slobodno vrijeme akvarista koji ih imaju. Neizbjena veza sa afrikim ciklidima je i hrana biljnog porijekla, a u ovom broju smo pisali o spirulini, najkvalitetnijoj biljnoj hrani za nae ljubimce, kao i o liu Catappe koje je poeljno imati, kako u ciklidari-jumima amerikog kontinenta tako i u kozinjacima.

Po prvi puta se pojavljuje tema uradi sam gdje predstavljamo runo raenu MH rasvjetu, kao neizostavan faktor veine biljnih akvarijuma.

Predstaviemo vam i javni akvarijum Deniz Dunyasi, koji je drugi po veliini javni akvarijum u Turskoj sa svojih milion litara vode, 150 vrsta i oko 5000 primjeraka, rasporeenih u tri salona.

Na kraju bih izdvojio jednu senzacionalnu vijest koja je poetkom mje-seca juna pobudila interesovanje stanovnika Zvornika, tanije mjesta e-lopek, gdje su se u privatnom ribnjaku pojavile slatkovodne meduze. Me-duze do sada nisu primjeene na naem podruju. Da li je to uzrok nekih klimatskih promjena ili je po srijedi drugo udo niko ne zna. Ova atrakcija dodatno e zainteresovati posjetioce, ali i ljude od nauke koji bi ovu poja-vu trebali temeljnije prouiti.

Do decembarskog broja, AzurKuduz

Sretni broj 3Uvodnik


Park prirode

Neretva


Za poetnike

Robija - Archocentrus Nigrofasciatus Ove ribe se ne mogu pohvaliti atrak-tivnou kolorita tijela, ali svakom poetniku e priutiti nezaboravne trenutke od kojih je iznad svega od-gajanje prvog legla. Ove ciklide ka-rakterie i veliki procenat otporno-sti na bolesti, to poetniku itekako olakava ovaj hobi, kao i prihvatanje razliitih vrsta hrane. Ikru polau na kamenu i oba roditelja se brinu o svo-jim potomcima.

Ciklidi za poetnike

Kribenzis - Pelvicachromis pulcher Kribensis je all-time favorite koja se lako stalo i jednostavni za uzgoj. Mujaci narastu do10 cm, a enke do 7 cm. Ove vrste pre-feriraju dobro zasaen akvarijum, ne upkaju i ne grickaju bilj-ke, tako da moe lijepo napredovati raznovrsno akvarijumsko bilje. Biljke ribama dobro dou i kao zaklon, ali i kao mjesta na kojima e se udvarati i mrijestiti. Kribenzisi se mrijeste u pei-niciama, pukotinama, prevrnutim saksijama sa rupama i meu krupnijim korijenjem (panjem). Hrane se insektima i liinkama.


Kribenzis - Pelvicachromis pulcher Kribensis je all-time favorite koja se lako stalo i jednostavni za uzgoj. Mujaci narastu do10 cm, a enke do 7 cm. Ove vrste pre-feriraju dobro zasaen akvarijum, ne upkaju i ne grickaju bilj-ke, tako da moe lijepo napredovati raznovrsno akvarijumsko bilje. Biljke ribama dobro dou i kao zaklon, ali i kao mjesta na kojima e se udvarati i mrijestiti. Kribenzisi se mrijeste u pei-niciama, pukotinama, prevrnutim saksijama sa rupama i meu krupnijim korijenjem (panjem). Hrane se insektima i liinkama.

Electric yellow - Labidochromis caeruleusOvi miroljubivi i zanimljivi ciklidi ive na sjevernom dijelu jezera Malawi. Hrane se veinom insek-tima i spadaju u skupinu insek-tivora. Neki varijateti Caeruleusa se hrane i puevima, a uoeno je da oni imaju produene drijelne zube. Tvrda, alkalna voda sa pH oko 8 i temperaturom 24 - 28 C e za njih biti idealna. I mujak i enka imaju identinu utu boju. Mujak bi trebao imati ire i jae izraene crne linije na peraja-ma, a odrastao muijak (maksimalna veliina je oko 8 cm) je za oko 1/3 vei od enke. Kao i kod svih endeminih Malawi ciklida, nain razmnoavanja im je tzv. materinsko usno leglo, gdje se za podmladak brine samo enka. U svojim ustima nosi oploena jaja 20 - 22 dana.

Na samom poetku neophodno je naglasiti da kombinacija ciklida sa razliitih kontinena-ta nije ba najcjenjenija u akvaristikim krugovima. Zato prije samog nabavljanja ciklida izuzetno je vano da se usklade elje i mogunosti, a samim time emo izbjei mnogo problema vezanih uz nekompatibilne vrste ciklida. Dakle kao to smo u prvom broju pisali ciklidi su iroko rasprostranjeni, pa tako imamo amerike ciklide, afrike ciklide, kao i ma-nje zastupljeni ciklidi indijskih voda. Jo jednom treba naglasiti da kombinacija ovih vrsta nije preporuljiva, kako zbog estetskih razloga, tako i zbog razliitih zahtjeva, vrsta hrane, naina razmnoavanja, kvaliteta vode. Za poetak je poeljno imati akvarijum ne manji od 50 litara, ali je preporuka da to bude akvarijum od 100 120 litara.


Razlog tome moemo nai kako u specifinim zahtjevima, potragom za razliitom opremom, moguno-sti njenog nabavljanja, tako i u eko-nomskom aspektu. Naravno, sve te nae majstorije prou vie ili manje uspjeno, neke doive total-ni debakl, a neke se pokau ak i bolje od gotovih rjeenja renomira-nih proizvoaa.

U samom razmiljanju o ostva-rivanju projekta novog akvarijuma i njegove opreme, odluio sam izvri-ti nabavku i izradu tzv. metal-halid-ne rasvjete, rasvjetni sistem sa dvije sijalice. Bile su opciji dva rjeenja, praviti sistem sa jednom sijalicom od 150 W, ili dvije po 70 W. Opredi-jelio sam se za ovu drugu varijantu zbog bolje pokrivenosti akvarijuma sa svjetlou, budui da je dui-na akvarijuma 1000 mm. Neto je

Metal - halidna rasvjeta

Uradi sam

Vjerovatno ne postoji akvarista koji ita ove redove, a da nije napravio neku diy majstoriju.

komplikovanije i skuplje od ideje sa jednom sijalicom, ali mislim da je funkcionalnije i estetski ljepe.

Narudbom ovih sijalica doao sam u taku sa koje nema povrat-ka. Slijedila je konstruktivna razrada same ideje.

Za izradu mi je bilo potrebno:1. Lim #1x300x500 tijelo odno-sno poklopac,2. Lim #1x145x500 dno,3. Lim #4x166 bone strane (rasjeeno po sredini),4.Cijev 25x2500, 5. Grlo za sijalicu odgovara no-sa od halogene sijalice 500W,6. Reflektor izvaen iz halogene lampe 250W,7. Staklo izvaeno takoe iz halo-gene lampe 250W,8. Stujni kabal vieilni 3x2,5 5 metara,9. Mnogo volje i ivaca.

Sve metalne komponente su izraene od prokroma kako bi elimi-nisao oksidaciju ili hranje.

Gefufna

Na papiru taj sistem je izgledao ovako


Data skica je prilagoena dimenzijama trenut-nog akvarijuma, tako je npr. rastojanje izmeu sijalica 330 mm, kako bi se svjetlost optimal-no rasporedila. Najvei problem mi je pred-stavljala operacija savijanja lima, jer se mora obaviti na namjenskoj maini izmeu valjaka, ako hoete da iole pristojno izgleda.

Poseban problem predstavlja samo poveziva-nje elektrinih komponenti. U osnovi moete napraviti dvije verzije, u prvoj ete uzeti po-sebno komponente, i spojiti ih prema emi.

Ili moete uzeti ve gotovu namjensku tzv. prednapojnu spravu sa kojom neete imati mnogo komplikacije, dovoljno je prikljuiti na izvor struje, odnosno grlo sijalice. Kod mene je drugi sluaj koji izgleda ovako, smjeten je u stalak akvarijuma.

Tokom izrade rasvjete koristio sam materijale i konstruktivne izmjene koje su djelomino odstupale od pr-vobitne zamisli. Na kraju realizacije, uvidjeo sam moda i mogui nedo-statak, nisam planirao, a time ni na-pravio eventualno jo dodatne dvije neonke za prirodniji prelaz perioda sa upaljenom rasvjetom, i perioda bez nje. Uglavnom, na kraju je sve izgle-da kao na fotografijama lijevo i gore.


Terminalia catappa, se moe pro-nai pod nazivima Malabar badem, indijski badem ili lana Kamani. To je veliko tropsko drvo iz poro-dice Combretaceae ija je postoj-bina azijski kontinent. Odlikuje se velikim listovima ija je irina od 15-25 cm, a duina od10-14 cm, koji su tamnozelene boje i razvijaju se na stablu prije sune sezone. U nekim tradicionalnim lijekovima u Tajvanu, Indija, Filipinima, Male-ziji i Indoneziji, esto ga koristi za lijeenje dermatitisa i bolesti jetre, pripisujui mu i antikancerogena svojstva, ali to jo nije znanstveno dokazano. Osim njegove uporabe u tradicionalnoj medicini, najznaaj-nija korist listova Catappe u akva-ristici je prvenstveno zbog njihovog antioksidantnog, antibakterijskog i fungicidinog uinka. Upotreba lia Terminalia catappe u uree-nju akvarijuma su prije svih poeli koristiti uzgajivai Betta splendens riba (riba borac) u borbi protiv glji-vice Saprolegnia, koja napada ikru i tijelo ribe. Pored Betta uzgajivaa, blagodati Catappa koriste i uzgaji-vai diskusa i raznih vrsta akvari-jumskih beskimenjaka.

Najvanija uloga Catappe je da se koristi kao antioksidans. Lie

Terminalia CatappaUkras i lijek

Antioksidantna, fungicidna, antibakterijska i hranjiva svojstva lie Catappe ovo stablo ine univerzalnim lijekom za sve.

Terminalia catappa imaju visok nivo i veliku raznolikost tanina, a posebno je bogat punicalaginom i punicalinom koji pripadaju antiok-sidantnoj grupi tanina. Te molekule sprijeavaju i ne dozvoljavaju proi-zvodnju slobodnih radikala nastalih kao nusprodukt oksidacije otee-nih elija ivih organizama.

Druga, ali i ne manje vana uloga Catappe je kao dobar fungi-cid i antibiotik. Spreava gljivine i bakterijske infekcije sluznice kod riba, a posebno je uinkovit pro-tiv Saprolegnie. Ova biljka nema irok spektar antibiotika tako da ona utie samo na odreene gru-pe bakterija uglavnom oportuni-stikih i omoguuje, ak i potie razvoj korisnih bakterijskih koloni-ja u akvarijumima, posebno onih ukljuenih u ciklusu azota (duika). Osim punicalagin i punicalin, lie Terminalia catappa posjeduje jo devet razliitih vrsta tanina, a ova raznolikost je svakako vaan save-znik u naim akvarijima. Sa ovim uloga i primjena listovi Catappe ne prestaje, dakle lie Termina-lia catappa u naim akvarijumima slui kao podrka za bakterijska kolonija i infuzorije, koje su osnov-na hrana tropskim ribama i beski-


menjacima. Procesom propadanja (truljenja) lia voda dobija karak-teristinu ukastu boju koja je karakteristina za tanin. Ta nijansa daje prirodan izgled u akvarijumu i smanjuje izrazitu plaljivost riba, te nam omoguava da ih vidimo u punom sjaju. to se tie hemizma vode, vea koliina tanini e malo smanjiti pH vode, to je idealno za smanjivanje negativnih efekata amonijaka.

Terminalia catappa se pokazala kao neizostavni dio akvarijuma sa beskimenjacima, jer ima izuzetno pozitivno djelovanje na njihov imunoloki sistem, kao i prevenciju nekih bolesti. Pored svega raspadanjem ovih listova stvara se dobra zaliha hrane za beskime-njake, tako da nam to moe pomoi kada ostavljamo akvarijum bez nadzora na due vremenski period.

Na kraju i jedna zanimljivost, nedavne studije o lje-kovitosti tanina iz lia Terminalia catappa, su pokaza-le da on ima znaajnog udjela u inhibiciji virusa HIV-a kod ljudi.

AzurKuduz


esto puta na reklamama i dekla-racijama komercijalne hrane za akvarijumske ribe nailazimo na natpise Spirulina. Pored toga moemo naii i na razliitu procen-tualnu prisutnost spiruline u nekoj mjeavini hrane. Uglavnom, sa po-rastom procenta spiruline u hrani i njena trina vrijednost je vea. Ta injenica reproducira neizbjeno pitanje - ta je spirulina?

Spirulina je plavo-zelena slat-kovodna alga koja raste u baznim (lunatim) jezerima i ribnjacima bo-gatim mineralima u cijelom svijetu.Spirulina je 100% prirodna i vrlo hranjiva biljka. Otkrivena je u Ju-noj Americi i Africi u prirodnim je-zerima. Ova malena, spiralna alga stara je 3,6 milijardi godina to je ini jednim od najstarijih stanovni-ka Zemlje. Dugo vremena ona je predstavljala znaajan dio pre-hrane u mnogim zajednicama. Od 1970-ih, spirulina je dobro poznata i iroko se koristi kao dodatak pre-hrani u nekim zemljama.

Spirulina je bogat izvor hranjivih tvari. Sadri bjelanevine, (60 63%, 3 4 puta vie od ribe ili go-vedine), 18 amino kiselina, vitami-na (vitamin B 12 je 3 4 puta vei nego u ivotinjskoj jetri). Ona sadri iroku paletu minerala (ukljuujui eljezo, kalij, magnezij natrij, fosfor,

SpirulinaHrana za ribe

Spirulina je izuzetno kvalitetna hrana u odgoju i prehrani akvari-jumskih riba, to sigurno mogu potvrditi iskusni odgajivai.

kalcij i sl.), kao i veliku koliinu be-ta-karotena (5 puta vie od mrkve, 40 puta vie od pinata) i gama-linoleinsku kiselinu. Svi ovi poka-zatelji nam govore da je izuzetno kvalitetna hrana u odgoju i prehra-ni akvarijumskih riba, to sigurno mogu potvrditi iskusni odgajivai.

Kako Spirulina raste?Postoje etiri osnovna uslova za

uzgoj spiruline:

1. Visoka temperatura2. Jaka suneva svjetlost3. ista voda4. ista okolina

Spirulina ne moe da raste u hladnijim i umjerenim podrujima jer za njen rast je neophodna vi-soka temperatura vode (ne ispod 25C). Ako temperatura vode pad-ne ispod 20C spirulina e zausta-viti reprodukciju i u veoma kratkom roku uginuti.

Spirulina upija sunevu svje-tlost, a zatim stvara reakciju u svo-jim elijama. Kada proces pone, spirulina e proizvoditi hranjive tvari i pretvarati e ugljendioksid u kisik. Jaka suneva svjetlost poma-e Spirulina proizvesti vie hranji-vih tvari.


Spirulina raste u baznoj vodi. Budui da lako apsorbira hranjive tvari iz vode, ako voda nije ista i sadri zagaenja ili teke metale, oni e se uskladititi u elijama spiruline. Takva spirulina nije pre-poruljiva u ishrani riba.

Spirulinu veoma lako moemo

proizvesti i u kunim uslovima, kako bismo oboga-tili prehranu naih riba, a posebno se to odnosi na ivorotke, afrike ciklide, ali ni ostale ribe, a poseb-no ribljoj mlai nee smetati ovakav nain prehrane. Najbitnije je zadovoljiti navedena etiti uslova za uzgoj spiruline i ubrzo se moe poeti sa prvom etvom domae spiruline.

AzurKuduz


Ovdje se mogu vidjeti primjerci iz Indijskog okeana, Crvenog mora, Kaspijskog jezera, turskih rijeka i je-zera, kao i raznih vrsta sa afrikog, azijskog i amerikog kontinenta u ukupnoj zapremina akvarijuma sa vie od 1 miliona litara vode.

Sama zgrada je sagraena u obliku ostrva sa svjetionikom, a prolaskom kroz ulazna vrata otvara nam se arobni svijet akvaristike. Odmah na poetku nas doekuje prvi salon sa preko 50000 litara vode smjetene u 6 velikih i isto toliko manjih akvarijuma u kojima moemo vidjeti floru i faunu mora. Daleko najimpresivniji akvarijum je onaj u kome se nalaze Murine (Mu-

Javni akvarijum Deniz Dunyasi Aquarium

Reportaa iz Ankare

Drugi po veliini javni akvarijum u Turskoj je Deniz Dunyasi Aqua-rium i smjeten je u Ankari. On broji oko 150 vrsta riba odnosno 5000 primjeraka iz cijelog svijeta.

raena), kao i Klaun riba (Amphiprion percula) poznatija kao Nemo, u dvije varijante klasinoj, naranda-sto bijeloj i crnoj.

Do drugog salona vodi stakle-ni tunel koji je dug 16,5 metara, a irok 3,5 metara gdje iznad vas plivaju, ajkule, Rae (Myliobatidae) i druge krupne morske ribe. Izlaz iz tunela je predstavljen kao izlaz iz ajkulinih ralja i ulazi se u svijet slatkovodne akvaristike. Moram priznati da sam se u ovom dijelu osjeao kao na domaem terenu, dakle veliki broj poznatih slatkovod-nih ribljih vrsta iz tropskih i hladnih voda. Najveu panju su mi zadra-li ameriki ciklidi, posebno Oskari (Astronotus ocellatus) i Green Terori (Aquidens rivulatus) koji su daleko vei nego to sam ja vidio do sada, a uzrok tome je pretpostavljam veli-ka koliina vode u kojoj se ovi ljepo-tani epure i brane svoju teritoriju. Od hladnovodnih riba bih izdvojio Keigu (Acipenser ruthenus) to je bio i moj prvi susret u ivo sa ovom vrstom.

I trei salon koji simbolizira kine ume gdje su prvobitno uz gmizavce AzurKuduz sa domainima


i ribe ivjele i ptice, ali kako u sva-kom drutvu ima lopova tako su i na ovom mjestu lopovi uradili svoje. Mada i u ovom dijelu moemo vidje-ti nekoliko zanimljivih primjeraka, a mene su impresionirale Crvenouhe kornjae (Trachemys scripta ele-gans) kojima Deniz Dunyasi Aqua-rium postaje dom kada ih njihovi vlasnici vie ne ele ili kada dosti-gnu veliinu ne primjerenu za kune uslove. Nalazi se tu i nekoliko skro-mno ureenih biljnih akvarijuma i

kao VIP lice ovog dijela akvarijuma je Aligator (Alliga-tor mississippiensis) U ovom salonu ima akvarijum sa cilindrom u sredini u koji se moete uvui i napraviti fotografiju tj. vi u centru, a oko vas voda i ribe.

Jedna od stvari koja me je oduevila je ljubaznost domaina, posebno mog pratioca gospodina Ali Cinal koji me je uveo u tajne odaje, posebne prostorije za razmnoavanje, karantin i filtraciju. U ovim prostorijama se nisam mogao dugo zadrati ali i ono to sam vidio me je oduevilo.

Nadam se da sma vam prenio bar djeli onog to sam vidio i u emu sam istinski uivao.

AzurKuduz


Reportaa iz Ankare


Nauno ime za ovu vrstu jo nije odreeno, a iako ima mnogo na-ziva, najee koriteno je Heros sp. Rotkeil. Ova vrsta je otkrivena relativno kasno pa je teko odrediti od kad je prisutna u akvarisitici, a koliko znam, u BiH je uvezena tek prole godine. Podruje koje nasta-njuju je peruanski dio Amazona u blizini Iquitosa.

Ovo je jedna od atraktivnijih vr-sta iz roda Herosa. Rotkeil znai crveni klin i odnosi se na jarko crvenu boju oko krga. Ostale ka-rakteristike i oblik tijela su sline kao i kod drugih Herosa. Preko tije-la se protee 5-6 crnih pruga koje se vide cijele uglavnom kad je riba pod stresom. Kada se riba osje-a ugodno u svojoj okolini vidljivo

Heros sp. RotkeilCiklidi

Jo uvijek neopisana vrsta i zbog toga se sree pod raznim ime-nim npr. Redhead Severum ili Red shoulder, neki akvaristi ak smatraju da je ovo hibrdni ciklid nastao kao proizvod selektiv-nog uzgoja i mijeanja vie vrsta Herosa

je samo mali dio ovih pruga, osim pruge na kraju tijela koja je uvijek prisutna.

Dok su mladi teko je razlikova-ti polove. Tek nakon to narastu na 7-8 cm mujaci ponu dobivati are po glavi, dok kod enki glava dobija plavu boju. S vremenom kod mu-jaka su vidljiva dui zavreci lenog i analnog peraja. Maksimalna veli-ina ribe zavisi od uslova u kojima se dri, iako je standardan duina do 17 cm za mujake i 15 cm za enke, neki su ih uspjeli othraniti i do 20 cm.

Udvaranje moe da traje dani-ma, i nakon to se formira par, raz-mnoavanje ovih ciklida nije teko. Ono to je meni interesantno jeste da prilikom mrijesta njihova boja ne dobija na intenzitetu, kao kod vei-ne ciklida, nego im tijela potamne a peraja dobijaju jo crveniju boju. Kristalno ista voda je bitna da bi se ovi ciklidi mrijestili i da bi se mla-di izlegli i odrasli. enka polae jaja na ravnu podlogu, na veini fotogra-fija koje sam uspio vidjeti, ikra je poloena na uspravne dijelove pa-nja, kamena ili stakla akvarijuma. Mladi se izlegu za 3-4 dana i onda poinje agresivna faza roditelja gdje od svoje mlai tjeraju sve ribe


koje im se priblie na pola metra.Od hrane prihvataju sve to

im se ponudi iako vei dio njihove ishrane treba da bude biljnog pori-jekla: spirulina, graak, pinat , bli-tva i salata. Zbog ovoga nije prepo-ruljivo drati bilje sa Rotkeilima ili ako se ve eli imati po neka biljka onda probati sa tvrdolisnim i otpor-nijim biljkama, mada e opnuti i njih. I zbog toga ureenje akvariju-

ma za Rotkeile nije teko. Sve to trae je granje gdje se mogu skrivati i neki kamen gdje bi u sluaju mrije-sta mogli poloiti ikru.

Heros sp. Rotkeil nije zahtjevna vrsta za dranje. Zbog svoje veliine, za jedan par se preporuuju akva-rijumi sa minimalno 200 litara i duine od 100 cm. Re-lativno su mirni ciklidi prema drugim vrstama, dok pri-likom mrijesta pokazuju ekstremnu agresivnost prema svojoj vrsti. Kod mene su u akvarijumu sa skalarima i nikad nije bilo nikakvih problemaza sada.

EmirLK


Tokom cijele godine na dnu jezera nakuplja se mulj koji ima neugo-dan miris koji se posebno osjeti to-kom vruih ljetnih dana, ba zbog toga potrebno je jednom godinje istiti jezero ili jednom u dvije godi-ne ovisno o veliini jezera.

Najee pitanje je kada poe-ti sa ienjem, najbolje je da to bude proljee jer nema opasnosti od smrzavanja vode tako da biljke koje tek putaju nove izdanke nee doi u opasnost.

Prije samog poetka ienja treba se dobro pripremiti i odvojiti jedan cijeli dan za ienje jer ko-liko god bilo malo jezero imat e te pune ruke posla, a i poeljno je da se to zavri bez nekog odugovla-enja.

Potrebna vam je pumpa za izba-civanje vode, posude u koje e te smjestiti stanovnike jezera i dosta dobre volje za rad.

Ako je vae jezero napravljeno od betona ienje e biti lake moete koristiti aparat za pranje auta i sa vodom pod pritiskom veo-

ienje vrtnih jezera

Vrtno jezero

Kao i u akvarijumu tako i u jezeru treba odravati prirodnu rav-noteu i kvalitetu vode.

ma lako skinuti algu i svu prljavti-nu, a ako je u pitanju folija pripazi-te na pritisak koji bi mogao otetiti foliju, takoe prilikom ienja obratite panju na sve ore pred-mete koji bi mogli probiti foliju, a to je ono to najmanje elimo. Prili-kom ienja treba detaljno oprati sve i istjerati mulj iz svih dijelova. Mulj koji izvuete moe se iskori-stiti za gnojenje vrtnih biljka.

Danas na tritu moete pro-nai i preparate koji se koriste za ienje jezera, ali ako njih koristi-te morate izvaditi sve biljke i nakon upotrebe tih proizvoda treba dobro isprati sve, a poeljno je i da se eka par dana prije nego vratite ribe nazad u vodu.

Prilikom ienja imate pristup bilju, pa iskoristite to da presadite biljke koje elite, moete i zamjeniti posudu u kojoj bilje raste jer je naj-vjerovatnije zauzelo cijelu posudu u kojoj je bilo, takoe moete ukloni-ti sve truhle listove koji svojim ras-padanjem zamuuju vodu.

Mirza


Endemina su vrsta i u prirodi ive u samo nekoliko manjih jezera u bli-zini Meksiko Sitija. Na alost, u pri-rodi su gotovo istrijebljeni sirenjem industrije i naruavanjem stanita. Danas ih je vei broj u laboratorija-ma irom svijeta i kod hobista nego u njihovom prirodnom stanitu.

Ove ivotinje imaju jedno nevje-rovatno svojstvo, a to je da mogu re-generisati skoro svaki dio svoga tije-la ukljuujui i dijelove mozga. Zbog toga su vrlo interesantni dananjoj nauci. Strunjaci pokuavaju otkriti tajnu njihove regeneracije kako bi u budunosti uspjeli primjeniti na ljudima.

Imala sam priliku da odgojim vie jedinki od jajeta ( izgledaju kao jaja aba) do odrasle dobi. Prilino su agresivni jedni prema drugima, ako se dre zajedno i sama sam bila svjedokom kad bi neto vea jedinka pojela manjeg ili mu otki-nula dio repa ili slino. Meutim jo je fascinantnija brzina rasta novih udova. U nekoliko sedmica izrastao bi potpuno novi dio tijela, bez oi-ljaka, bez ikakvih pokazatelja da je tu nekad nedostajao komad tkiva i slino. Naravno uvijek je bolje da do ovakvih povreda uopte ne doe.

Jo jedna fascinantna inje-nica vezana za ove salamandere jeste da svoju starost doekaju u takozvanom neoteninom obliku,

Meksiki salamander Ambistoma mexicanum

Aksolotl ili Meksicki salamander je jedna od najfascinantnijih vodenih ivotinja koje ete nai u akvarijumima hobista.

tj jedinka uvijek ostane u fazi larve i vrlo rijetkim sluajevima se preo-brazi u odraslu jedinku. U fazi larve rastu, ive i razmnoavaju se. Vrlo rijetko, uz poticaj odreenih hormo-na larve se preobraze u kopnene salamandere.

Ove interesantne ivotinje imaju poseban oblik tijela, plosnat, jak rep kojim plivaju i 4 noge kojima se kreu po dnu. Imaju veliku glavu i poseban oblik krga (na slici). Kada plivaju, zamahuju repom kao pera-jem, a noge im se nalaze du tijela i ne uestvuju u procesu plivanja. Vole hladniju vodu, poto je voda u prirodnom stanitu voda koja se slijeva iz planinskih potoka u jezero. Idealna bi temperature bila izme-u 13 i 22 C. U hladnijoj vodi je vie rastvorenog kiseonika, a takva im voda odgovara. Imaju posebno oblikovane vanjske krge u obliku grana koje slue za prihvaanje ki-seonika iz vode. Narastu oko 20ak centimetara i ivotni vijek im je, nerijetko, i do 20 godina ukoliko su dobri uslovi u kojima ih drimo.

Postoji vise razliitih boja Ak-solotla. Tako da moete nai vrlo tamne, skoro crne Aksolotle, bijele sa crnim oima, albino sa crvenim oima, zlatne i mjeance navedenih varijacija.

Akvarijum za Aksolotle ne mora da bude specijalno ureen, ali je


poeljno da ima mjesta za sakriva-nje i odmor te neto otpornijeg bilja koje ce posluiti kao barijera ili za-klon pojedinim jedinkama.

Filtracija mora biti odlina jer se ove ivotinje hrane ivom , svje-om hranom. Gliste, crvii, komadii mesa i sl. Dosta prljaju, pa je visoka higijena u akvarijumu, redovno usi-savanje podloge i redovna izmjena vode , od velike vanosti.

Iako se vie mlaih primjeraka moe drati skupa, veliina akvari-juma ne bi smjela biti manja od 30 litara po jedinki.

Razmnoavanje u zatoenitvu nije teko. Potrebno je simulirati hladnije zimske dane. Smanjiti tem-perature ispod 15 stepeni i spustiti nivo vode u akvarijumu. Spol emo lako prepoznati po tome sto su en-ke vee i robusnije grae i imaju krau njuku. Mujaci u doba pare-nja imaju izraenu kloaku. Razmno-

avaju se tako sto poloe jaja na dekoraciju, na panje-ve, staklo, ali ih hobisti najee razmnoavaju tako sto naprave plutau od stiropora sa koje vise komadi vune za pletenje ili neto slino. Tada aksolotli poloe jaja u tako napravljeno skloniste meu vlakna. Kad poloe jaja, odrasli se primjerci izdvoje iz akvarijuma jer se cesto deava da pojedu jaja. Mladi se izlegu izmeu 12 i 20 dana. im se izlegu mogu se hraniti usitnjenim glistama i slinom hranom.

Ako elite neobinog vodenog ljubimca , koji dosta dugo ive i ne zahtjevaju specijalni tretman, nabavite Aksolotle. Miana


Clea HelenaPu koj dolazi iz jugoistone Azije, a poznatiji je i kao ubica pu, ubica pueva i bumbar pu . Najee se uzima da bi smanjio broj drugi pueva kao to su ramshorn puevi. Ovi puevi nisu hermafroditi, pa za njihov uzgoj morate imati dva pua razliitog spola, enka nosi spermu i oplodi jaja kada su najpovoljniji uslovi za njihov razvoj . Ovaj pu je prijateljski nastrojen prema svim ribama u akvarijumu, ali ako u svom okruenju nae pueve bilo koje druge vrste on e ih pojesti . Hrani se drugim puevima,mrtvim ribama, a ako nema takvih energetskih izvora, onda e se zadovoljiti hranom za ribe koja padne na dno. Vjeruje se da ih je teko uzgojiti.

Ekoloka sekcija u akvarijumu

Akvarijumski puevi

Malezijski truba pu (svrdlasti)

Ovaj pu nam dolazi iz Malezije,slatkovodni je i veoma je otporan,moe preivjeti u sko-ro svim uslovima. Smatra se da je jedan od najboljih pueva koji se mogu nai u akvarijuma . Njihova velika vanost u biljnim akvariji-ma jeste ta da imaju veliku ulogu u sakupljanju organskog otpada. Vjeruje se da iste akvarijum od pojedinih vrsta algi, jedu ostatke bilja i spreavaju truljenje otpalih listova. Najvea korist je to aeri-raju (prozrauju) podlogu kreta-njem kroz akvarijum. Ovaj pu je hermafrodit, on je u mogunosti da stvara i muke i enske polne elije, a odlikuje se i time to raa ive mlade. Ne zahtjeva nikakve posebne ivotne uslove, veoma je prilagodljiv velikim temperaturnim devijacijama u rasponu od 10 do 30C, a bez vode mogu preivjeti i nekoliko mjeseci. Malezijski pui je takoe pokazatelj kvaliteta vode, ako se tokom dana vie njih izvue iz podloge i krene ka povrini to je znak da je u akvarijumu lo kvalitet vode i da je najvjerovatnije vrijeme za izmjenu. Ovaj je noni pu koji je tokom dana zakopan u podlo-gu, ali kad se svjetla ugase stotine njih izlaze iz podloge i iste akvari-jum. Jedini problem sa ovim puevi-Clea Helena


ma moe biti pri samom startanju postavke, dok biljke jo nisu razvile korijenski sistem i nisu se privr-stile za podlogu, jer zbog kretanja kroz podlogu mogue je da izrovi biljku.

Ramshorn pueviOvu vrstu pua prati lo glas,

najeee dospiju u akvarijume na biljkama. Ovi puevi se razmno-avaju velikom brzinom to moe imati loe posljedice za akvarijum osim to vizuelno kvare izgled akva-rijuma u velikom broju, oni se hrane i biljkama.

Polau jaja na skoro sva dostup-na mjesta (biljke,ukrasi, staklo i sl.), najbolji nain za uklanjanje ovih pu-eva je mehanikim putem ali ni to nije dovoljno jer na svako jedno uni-teno leglo postoje najmanje jo 4 legla koja niste mogli pronai, jedna od boljih metoda uklanjanja je da ih primamite na hranu (npr .mrkva) i kad se oni zaljepe jednostavno izvu-cete sve zajedno sa puevima. Ve-ina akvarista tretira biljke raznim hemikalijama prije unosa u akvarij i na taj nain unitavaju legla koja bi mogla biti zakaena na listovima bi-ljaka. Ovaj pu ima svog prirodnog neprijatelja, a to su puevi Clea He-lena. Iako ga prati lo glas ovaj pu nije toliko lo jer se hrani takoe trulim biljem i listovima koje su pale na dno, preostalom hranom od riba i mrtvim ribama, samim time on pomae u odravanju stabilnog si-stema u akvarijumu. Vjeruje se da je viak hrane najei uzrok zato se ovaj pu razmnoava, pa bi se njegov broj mogao kontrolisati ako mu smanjimo koliinu hrane.

Mirza

Malezijski truba pu

Ramshorn puevi


Dimenzije 110x55x55 cm Podloga: Hranjiva podloga JBL aqua basis, zavrni sloj od rijenog pijeska, prednji plan od bijelog kvarcnog pijeska granulacije 01-03 mm.

Biljni akvarij 332 lit. Username: Beno_Zenica

Rasvjeta: 4x54 T5-HQ JBL nature 9000k 1047 Filtracija: Sump, EHEIM compact + 3000 pumpaCO2: Boca 2 kg, igliasti ventil JBL, DIY difuzor vata


Gnojenje: Makro, po potrebiDekoracija: Kamen i ile panjeva, naeno u ljivikuBiljke: Kriptokorina green, Jawa moss, Lilaeopsis brasiliensis, hemianthus callitrichoides cuba, staurogyne sp., hydrocotyle tripartita, hydrocotyle verticillata, flame moss, spiky moss,

java moss, microsorum pteropus, microsorum windelov, cryptocoryne wendtii brown, rotala indica, rotala rotundifolia, rotala green,hemianthus micranthemoides, bolbitis heudelotii, lysimachia nummularia, pogostemon octopus, pogostemon erectus, pogostemon stellata, echinodorus tenellus, marsilea hirsutaRibe: Neon tetre Kardinalke jato, MollyZamjena vode ide jednom sedmino 50%


Park prirode

Neretva Zelena ljepotica

Neretva je najvea i jedina rije-ka u BiH koja se uliva u Jadransko more (izuzmu li se podzemne vode Trebinjice). Kao i sve rijeke u BiH koje izviru u podruju Dinarida i Neretva se od izvorita usmjera-va prema sjeveru, tanije tee u smjeru sjeverozapada sve do ua desne pritoke Rame, kada mijenja pravac prema jugu. Duina rijeke Neretve je oko 230 km.

Izvorite Neretve je u podruju emerna koje predstavlja karak-teristinu vododjelnicu izmeu Jadranskog i Crnomorskog sliva. Na irem podruju su izvorita Su-tjeske, pritoke Drine, ali i Vrbe ije vode podzemnim putem (jezero Klinje, Munica, Fatnika rijeka) otie u sliv rijeke Trebinjice. Izvo-rite Neretve je na 1227 metara nadmorske visine sa zapadne stra-ne sedla Gredelj planine Jabuka,

a vie manjih izvora i potoia ine izvorinu elenku Neretve.

Temperatura Neretve veoma varira tako da je izmjerena maksi-malna temperatura od 17,1 C (au-gust) i minimalna 5,2 C (januar). Podruje Gornje Neretve je nase-ljeno i bogato raznolikom ihtiofau-nom to je bilo predmet znanstve-nih istraivanja jo u 19. stoljeu.

Najpoznatije autohtone riblje vrste su iz porodice salmonida: mekousna pastrmka, potona pa-strmka, jezerska pastrmka i glava-tica. Pored njih u Neretvi obitavaju i druge autohtone riblje vrste kao to su klijen, gaga, struga i pe. Mekousna pastrmka i glavatica se smatraju endemskim vrstama ovog podruja. Posebno je intere-santna glavatica zbog svoje veli-ine pri emu moe dostii teinu ak do 30 kg. Gornju Neretvu na-


seljava i rijeni rak koji je ujedno i indikator iste vode. Rijeni rak, pored Neretve, naseljava i njene pritoke kao i Borako jezero. En-demska mekousna pastrmka, koja obitava jedino u rijeci Neretvi, veo-ma je osjetljiva riblja vrsta i opsta-je samo u vodi bogatoj kiseonikom i sa relativno niskom temperatu-

rom. Zato je i podruje mekousne pastrmke ograni-eno tek nizvodno od Krupakih stijena, odnosno od utoka Gornjeg i Donjeg Krupca koji bitno mjenjaju fizike i hemijske karakteristike rijeke. Vremenom je u slivu Gornje Neretve izvrena introdukcija (unoenje) ribljih vrsta koje nisu svojstvene ovom vodotoku, ali koje su se ipak odrale u njemu: kalifornijska pastrm-ka, zlatovica, lipljan, bjelica i aran (samo u Bora-kom jezeru).


Fotogalerija

Foto: Mirza

Foto: Mirza


Foto: EmirLK

Foto: EmirLK


Fotogalerija

Foto: Krokiroki

Foto: Krokiroki

akvaristi no3

Documents