UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Stres menadžment

TEMA: STRES U NOGOMETU

STUDENT: MENTOR:Aldin Kametovic Prof.dr. Ifet Mahmutović

Sarajevo, oktobar 2013. godina

SADRŽAJ

1.0. UVOD2.0 . STRES U NOGOMETU3.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TRENAZNOM PROCESU3.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA U PRIPREMNOM PERIODU4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME4.1. DISANJE KAO SREDSTVO REGULACIJE4.2. VERBALNI TRENING4.3. RELAKSACIJA5.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TAKMICARSKOM PERIODU5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME UTAKMICE6.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME U PRIPREMNOM I TAKMICARSKOM PERIODU7.0. SITUACIONI TRENING8.0. METODE GRUPNOG RADA8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA9.0. MENTALNI TRENING10.0. ZAGRIJAVANJE11.0. KOMUNIKACIJA PRIJE UTAKMICE11.1. KOMUNIKACIJA ZA VRJEME UTAKMICE11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE11.3. KOMUNIKACIJA POSLIJE PORAZA12.0. ZAKLJUCAK

1.0. UVOD

I u nogometu su poznati tzv. svjetski majstori, koji svremena na vrijeme zakažu pod psihičkim pritiskom takmičenja.

Ne gledajući na ove slućajeve izuzetka, i rutinirani igrači imaju problema sa predstartnim stanjem kod važnih utakmica.

Često ih hvataju teško opisivi imaginarni strahovi, ponekad i od konkretnih briga npr. od jednog poznatog grubog protivničkog igrača ili obnavljanjem svježe zarasle povrede itd.

Nerijetko nogometaši su opterećeni očekivanim uspjehom od strane javnosti koji se bude uz pomoć medija.

Sve to dovodi jednog nogometaša i cijelu ekipu u stresnu situaciju.

1

2.0. STRES U NOGOMETU

U ovom dijelu govorimo da se nogometaš može za uspjeh i sam motivirati i stimulirati, jedna specijalna forma samomotivacije je tzv. mentalni trening,

Radi se o jednoj psihičkoj pretpostavci treninga. Za ovu formu treninga nogometaš se mora prebaciti u jedno opušteno tjelesno

- duševno stanje, u kome je on veoma sposoban za prijem sopstvenih ili tuđih uticaja ( uspjet ćeš . ) za sugestivne slike ( uspješan

dribling ) i slikovito sastavljanje pretpostavki funkcija ( kombinacije )

Za Paul- aBreitner-a je poznato da se on prebacivao u takvo stanje opuštanja jedan sat prije prije važnih utakmica, da bi se psihički pripremio za igru.

Ovo stanje može biti postignuto samo u mirnoj opuštenoj i odlučnoj atmosferi.

U ovoj situaciji ulaženja u sebe nogometaš je u stanju:

- psihički savladati predstojeće tehničko - taktičke zadatke.

- razviti specijalne strategije rješavanja zadataka protiv određenih protivnika,

- istovremeno su otklonjeni imaginarni strahovi,

- razviti samopouzdanje kroz samosugestiju.

2

Za većinu aktivnih nogometaša mentalni trening nije povoljna metoda.To nije samo zbog velike gužve u svlačionicama.

Većina nogometaša je nedovoljno isforsirana za takvu senzibilnu tehniku: oni ne raspolažu sposobnostima i spoznajama da bi vršili autogeni trening ili druge novije forme aktivnih samouticaja, u potrebnom stanju naprezanja.

Za pojedine igrače koji pokazuju različito raspoloženje i interesovanje, ili imaju psihičkih problema, ovaj postupak se preporučuje još u fazi priprema, igrači i trener bi zajedno trebali potražiti savjet jednog sportskog psihologa.

I u nogometu su poznati tzv. svjetski majstori, koji svremena na vrijeme zakažu pod psihičkim pritiskom takmičenja.

Ne gledajući na ove slućajeve izuzetka, i rutinirani igrači imaju problema sa predstartnim stanjem kod važnih utakmica.

Često ih hvataju teško opisivi imaginarni strahovi, ponekad i od konkretnih briga npr. od jednog poznatog grubog protivničkog igrača ili obnavljanjem svježe zarasle povrede itd.

Nerijetko nogometaši su opterećeni očekivanim uspjehom od strane javnosti koji se bude uz pomoć medija.

Sve to dovodi jednog nogometaša i cijelu ekipu u stresnu situaciju.

I okplnosti nepoznate sredine kao npr. jedan totalno nepoznat stadion, fanatični gledaoci, ekstremni vremenski uslovi i dr. U stanju su da ojačaju subjektivno osećanje stresa kod nogometaša.

Posljedice koje medicionari i psiholozi mogu ustanoviti na iznerviranim osobama su mnogostruke i različite.

One polaze od objektivnih promjena koje se mogu dokazati u psihološkom području mjenjanja vremena reakcije ( frekvencija pulsa ), povećanju tonusa mišića, do promjene tjelesnih opterećenja, osobnih naavika i načina reakcija.

Poznato je da se u stresnim situacijama u vecoj mjeri luči hormon adrenalin.

Ovaj hormon je u određenoj mjeri potreban za visoki tjelesni uspjeh, ali ako ga tijelo previše producira onda to djeluje sputavajuće na sposobnost za postizanje sportskog uspjeha.

Šta bi trebali raditi trener i nogometaši da bi zadržali mjeru adrenalina na optimalnoj vrijednosti,

3

Psiholozi u ovim situacijama preporučuju specijalne metode metode opustanja

kao npr. autogeni trening, progresivnu relaksaciju mišića, aktivnu terapiju ili Biofeed back trening.

U praksi se ove metode veoma rijetko koriste.

U svakodnevnoj praksi najbolje rezultate su dale sljedeće mjere:

- stručne informacije nogometašima o snazi i slabostima protivnika.

- jasna i konkretna informacija o taktičkim zadacima za svakog nogometaša . pojedinačno

- s tim u vezi : opisivanje i osiguranje rizika od strane trenera.

- relativizacija nivoa zahtjeva koji se evenualno traže, prema nogometašima.

- apel na timski rad. Teamwork ( svi za jednog, jedan za sve )

- podjela predstojećih zadataka na sve igrače,

- smanjenje individualno usvojenih strahova.

- obilni aktivni trening zagrijavanja.

3.0.PSIHOLOSKA PRIPREMA U TRENAZNOM PROCESUPsihološka priprema je dugoročan proces rada sa sportistima u toku celpkupnog planskog i sistematskog vježbanja i izvođenja, kao i priprema za neposredni nastup na takmičenju.

Ona ima svoje mesto u cjelokupnom pripremanju sportista koje čine tri osnovne strukture:

- Tehničko – taktička pripremljenost, obuhvata razvijanje određenuh sposobnosti za učenje tehničko – taktičkih elemenata, zatim stepen naučnosti i izvođenje elemenata koje čine sadržinu sportske igre.

- Fizička pripremljenost, podrazumijeva razvoj fizioloških i fizičkih sposobnosti koje nastaju u organizmu pod uticajem specifičnog treninga.

4

- Psihološka priprema, dugotrajan proces rada sa sportistima koji podrazumijeva stvaranje uslova, podsticanje i usmjeravanje razvoja potencijala sa ciljem postizanja odgovarajuće psihološke pripremljenosti za određenu vrstu zadatka.

Psihološku pripremu koju trener i psiholog sprovode u svom radu sa ekipom možemo klasifikovati u sljedeća dva parametra: vrijeme i način pripreme.Razmatrajući faktor vremena imamo:- Psihološke pripreme u pripremnom periodu.- Psihološke pripreme u takmičarskom periodu.

Psihološku pripremu u takmičarskom periodu možemo podijeliti na:- Pripreme u mikrociklusu ( nedjelje )- pripreme pred samu utakmicu tj. za vrijeme utakmice (u poluvremenu )

Kada je u pitanju priprema ekipe, razlikuju se:- individualna psihološka priprema- psihološka priprema kompletne ekipe

3.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA U PRIPREMNOM PERIODU

Pripremni rad predstavlja fazu rada kada trener sa svojim saradnicima obavlja niz značajnih aktivnosti: stručnih pedagoških, psiholoških i socijalnih.

5

Trener vrši saznajno – selektivni proces upoznavanja kluba, klupskih materijalnih potencijala, istorije kluba, klupskih trajnih i prolaznih vrijednosti.Upoznaje se sa socijalnim i ekonomskim karakteristikama regije i entropološkim karakteristikama stanovnika, čime stiče uvid u opštu klimu u kojoj klub egzistira.

Početni potezi trenera u pripremnom periodu, gotovo po pravilu izazivaju intenzivnu pažnju okruženja, koje se najčešće formira u tri grupe:

- simpatizeri, koji pruzaju otvorenu podršku- oponenti, koji u početku ne pokazuju svoje stavove - sportske saradnike, koji nastoje da pruže adekvatnu sportsku saradnju

6

Pored ovih činilaca usko vezanih za klub, postoje i faktori iz sfere medija ( radio, televizija, novine ), privredne i političke organizacije koje imaju posredni i neposredni uticaj i veze sa klubom i rezultatima kluba.

U ovoj fazi uloga trenera je uspostavljanje interakcijskih odnosa sa avim ovim činiocima i obezbeđivanje pozitivne atmosfere za rad svoje ekipe.

U sljedećoj fazi trener bi trebalo da izvrši prikupljanje kompleksnih podataka koji se odnose na kompletan igrački kadar i sve članove stručnog štaba.

Ovdje bi prisustvo psihologa bilo od velikog značaja, kao i primjena standardnih psiholoških metoda za snimanje osnovnih karakteristika ekipe.

Pimjenjuju se intervjui, ankete, testovi opservacione tehnike i naravno dostupna dokumentacija kluba.

Nakon psihodijagnosticiranja i formiranja psiholoških dosjea igrača, pristupa se izradi planova i programa za dalji rad.Priprema u ovoj fazi se sastoji od planiranja pojedinih ciklusa trenažnog procesa.

7

4.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME

Predtakmičarski period je veoma značajan jer se tada vrši cjelokupna i opšta priprema za predstojeća takmičenja.Priprema obuhvata dijagnostikovanje psiholoških i fizioloških karakteristika sportista da bi se stekao uvid u psihofizičko stanje svakog igrača i da bi se na osnovu toga pripremio individualni plan rada za svakog igrača ponaosob.

Najčešće se primjenjuju sljedeće tehnike.

- disanje kao sredstvo samoregulacije- verbalni trening, sugestija i autosugestija- relaksacija - autogeni trening- vizuelizacija- vježbe koncetracije- vježbe komunikacije i dr.

4.1. DISANJE KAO SREDSTVO SAMOREGULACIJE

Kompleks vježbi disanja može da se primjenjuje kao sredstvo psihoregulacije, kako u situacijama dužeg uzbuđenja ( napetost koja se javlja pred takmičenje ) tako i za vrijeme samog nastupa, te je tehnike disanja neophodno savladati i automatizovati njihovo korišćenje da bi bile primjenljive u momentima kada je to neophodno.

Disanje ima smirujući uticaj ako se sprovodi sljedeći postupak:

Dublje udisanje, duže zadržavanje vazduha, dvostruko duže vrijeme za izdisaj nego za udisanje.

Smanjenje napetosti, uzbuđenja, strepnje i druge se tjeskobe se redovnim izvođenjem ove vježbe smanjuju na najmanju moguću mjeru, a ponekad i potpuno anuliraju.

8

4.2. VERBALNI TRENING

Verbalnim uticajem može se djelovati na nivo motivacije sportiste, na smanjivanje opterećujućeg nivoa odgovornosti, na otklanjanje osjećaja krivice, kao i na povećavanje samopouzdanja.

Ono što se podrazumjeva pod verbalnim treningom je sugestija pod kojom se u psihološkoj praksi podrazumjeva verbalni uticaj jedne ili više osoba na druge, što izaziva promjene, kako na unutrašnjem tako i na spoljašnjem planu ponašanja uopšte.

Ovaj uticaj pored psihologa najviše koriste treneri.

Verbalna sugestija mora biti jasna, odmjerena, data na kontrolisan i prihvatljiv nacin za pojedinca ( bez agresivnih i preterano autoritarnih tendencija )

Pod autosugestijom se podrazumjeva pojava gdje pojedinac utiče na sopstveno mišljenje, stavove i ponašanje, čime može da doprinese razvoju potrebnih pozitivnih karakteristika ( manja napetost, veća samokontrola, bolja koncetracija, izraženija motivacija i samopouzdanje ).

Posebno je značajno što ovakvim autosugestivnim djelovanjem sportista pojačava vjerovanje u sebe i svoje potencijale, što se manifestuje i u igri.

9

4.3. RELAKSACIJA

Sportsko takmičenje je izvor stresnog stanja za sportistu što se ispoljava u obliku napetosti, tenzije i jačih emocionalnih doživljaja.

Zbog toga je neophodno naučiti sportistu metodama i tehnikama relaksacije koje su nezamjenljive u pripremnom periodu takmičenja, a naravno primjenjuju se i u takmičarskom periodu.

Jedna od najpopularnijh tehnika je autogeni trening koji se primjenjuje u širokim sportskim krugovima.

Suština ove metode je da se strogo odabrane riječi u rečenicama upotrebljavaju na sistematski način, sa ciljem da izazovu u organizmu jasno primjetne fizičke promjene, poslije kojih dolaze i promjene psihičkog stanja.

Primjena ove tehnike izaziva promjene prvo u fiziološkim procesima i muskulaturi, a preko njih i u fizičkoj sferi.Primjenom autogenog treninga postiže se opuštanje, savladavanje stresogenih faktora i stanja stresa, kontrola sopstvenog psihičkog stanja i dr.

5.0. PSIHOLOSKA PRIPREMA U TAKMICARSKOM PERIODU

Priprema sportista za nastupajuću utakmicu počinje onog momenta kada se završi prethodna.Plan rada je konstruisan u zavisnosti od protivnika, a u skladu sa osnovnim praviliom da se ni jedan protivnik ne smije podcijenitiPrije prvog treninga u nedjelji treba iscrpno anaalizirati prethodni susret, a zartim upoznati igrače sa planom priprema za sljedećeg rivala.Osim tehnićko - taktičke pripreme na koju se stavlja akcenat, i orgaanizovanja prijateljske utakmice, neophodno je upoznati igrače sa dobrim i lošim stranama protivničke ekipe, fizičkim sposobnostima, uticaju sredine ( teren, publika, položaj na tabeli itd.)Ukoliko se pored svih upoznavanja i predostrožnosti primjeti kod igrača neadekvatno shvatanje protivnika, vrši se individualna psihološka priprema.

10

5.1. PSIHOLOSKA PRIPREMA PRED SAMU UTAKMICU I ZA VRJEME UTAKMICE

Psihološka priprema pred samu utakmicu je nastavak opšte psihološke pripreme, stom razlikom što se akcenat stavlja na konkretne zadatke.Posebnu pažnju treba posvetiti igračima dan, dva pred utakmicu, da kulminirajuća tenzija nebi prečla kritičnu tačku optimalnog aktiviranja, ili bila ispod nje.Pred utakmicu se može zapaziti različito ponašanje sportista. Pojedinci se pretjerano uzbuđuju, postaju nervozni, napeti, drugi opet apatični, povlače se u sebe sa smanjenom potrebom za komuniciranjem ili bilo kakvim kontaktom koji bi im pomogao da prevziđu predtakmičarski stres.Za razliku od njih određeni broj igrača reaguje u skladu sa očekivanjima, adekvatno razvijajuži želju za pobjedom, bodreći sebe i druge, a ponekad intezivirajući svoj motiv do granice pobjede.

6.0. METODE PSIHOLOSKE PRIPREME U PRIPREMNOM I TAKMICARSKOM PERIODU

Od razlicitih metoda koje su primjenjive u sportu, kao najbitnije izdvajaju se:- situacioni trening- metod fgrupnog rada- metod individualnog rada- mentalni trening- zagrijavanje

7.0. .SITUACIONI TRENING

Primjenjujući ovu metodu rada, trener kroz trenažni proces simulira uslove koji se mogu odigrati prilikom takmičenja.Organizuje se situacija adekvatna onoj koja se očekuje i pod datim uslovima sprovodi se zamišljen plan igre.Situacije koje se mogu pripremiti se uglavnom odnose na neadekvatno suđenje, način igre protivnika, razna neugodna ponašanja, provokacije i dr.

8.0. METODE GRUPNOG RADA

U cilju što adekvatnijeg motivacionog momenta pred utakmicu najčešće se primjenjuje metod grupnog rada, tj. razgovori sa cijelom ekipom istovremeno ili samo sa pojedincem u individualnim sportovima.Preporučljivo je da se održi izvan mjesta gdje će se utakmica održati, npr. karantin, što u velikoj mjeri može da otkloni predtakmičarsku tenziju.

11

8.1. METODE INDIVIDUALNOG RADA

Pojedinačni razgovori sa igračima su takođe jedan od bitnih elemenata psihološke pripreme. Ovaj bi metod trebalo svakako da primjenjuje psiholog, ali pored njega uloga trenera je velika, u tom smislu što igračima puno znači pozitivan tretman od strane trenera, čime im se povećava osjećaj odgovornosti, motivisanosti i spremnosti da izginu na terenu.Pored stručnih savjeta o planu igre, trener može da omoguči igračima da kažu svoje mišljenje, izraze svoj doživljaj predstojećih utakmica, i da ih tako ohrabri, ulivajući im neophodno samopouzdanje.

9.0. MENTALNI TRENING

Mentalni trening podrazumijeva plansko i sistematsko izazivanje neke predstave ili nekog pokreta, kao svjesno ostvarenje nekog unutrašnjeg doživljaja kretanja..Ima veliku primjenu prilikom uvježbavanja i usavršavanja novih taktičkih i tehničkih varijanti, jer se time učvršćuje novonaučeno.

10.0. ZAGRIJAVANJE

Zagrijavanje je veoma bitan elemenat cjelokupne predtakmičarske pripreme, jer doprinosi smanjenju uzbuđenja, postizanju optimalnog nivoa aktivacije i angažmanu kompleksnog potencijala sportiste.

11.0. KOMUNIKACIJA PRIJE UTAKMICE

- prilagoditi svoje komentare odlikama svakog meča u zavisnosti od protivnika.- dajte kratke sugestije na pozitivan način ( ne koristite negaciju nemoj )- govorite tako da održite igračevo samopouzdanje.- odaberite igrače da se bore i da pokušaju da uživaju u igri.- pružite im podršku i povjerenje.- recite igračima da od njih očekujete da pruže svoj maksimum.

11.1. KOMUNIKACIJA ZA VRJEME UTAKMICE

- procjenite koliko savjeta vaši igrači mogu da opsorbuju u stresnim situacijama.- kada dobijaju: ohrabrite ih da nastave istim intezitetom.- kada gube, neka uspore - pomozite im da riješe trenutnu konfuziju.- budite pozitivno autoritativni, pružite im podršku i ohrabrenje.- ne kritikujte previše ionako su pod stresom.- nemojte davati negativne verbalne sugestije.

12

11.2. KOMUNIKACIJA POSLIJE POBJEDE

- čestitajte igračima na dobrom nastupu.- verifikujte zasluge najboljih.- izbjegavajte da budete previše oduševljeni, budite realni – spustite igrače na zemlju.- ohrabrite igrače da nastave i da daju maksimum u sljedećim mečevima.

11.3 .KOMUNIKACIJA POSLIJE PORAZA

- kontrolisite svoja osjećanja poslije poraza.- imajte u vidu da su igrači manje otvoreni za komunikaciju.- igračima više treba poslije poraza nego poslije pobjede.- nikada ne ignorišite igrače.- ono što većina igrača želi je - podrška- za kompleksnije razgovore sačekajte da igrač ne bude toliko emotivam.- prvo saslušajte razmišljanja i osjećanja vaših igrača, pa donesite sud.- možete biti bijesni, ali nemojte biti cinični.- nemojte pretjerivati u kritikama i nemojte svaljivati krivicu samo na jednog igrača.- naglasite da govorite o kvalitetu utakmice a ne o rezultatu.- ne posmatrajte utakmicu izdvojeno, već u sklopu dugoročnijeg plana i razvoja.- vratite samopouzdanje igračima.- izvucite pozitivne zaključke iz meča.- izbjegavajte dvije čuvene iritirajuće sintagme, zar vam nijesam rekao, znao sam da će se to dogoditi.

13

12.0. ZAKLJUCAK

Poanavanje osobina ličnosti sportista spada u ključne zadatke, kako trenera tako i psihologa koji rade sa igračima.Na osnovu poznavanja svojstva ličnosti uspješnije se može organizovati trenažni proces i mogu se postići veći efekti u radu.Ono gdje većina trenera griješi u pogledu učestvovanja psihologije u trenažnom procesu je stav da trener bolje poznaje sport i igrače i samim tim može lako da prepozna problem ako ga ima.Međutim ne treba zaboraviti da je to, ipak samo polovina posla, jer se dijagnostikovanjem problem ne rješava.Neophodan je stručni tretman koji će problem riješiti.Kontinuirani rad u klubu uz upoznavanje svih relevantnih činjenica, predstavlja osnovni uslov uspješnog rada.

14