037 plus [broj 123, 2.8.2012]
Post on 27-Oct-2014
117 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Biha} • ^etvrtak, 02.08.2012. • Broj 123 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST
Poslovanjem do imena!
Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im
Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a
Rekonstrukcija Planinarskog doma Plje{evica
S priprema Nogometnog kluba “Jedinstvo”
Vlada USK
Op}ina Biha},u suradnji sPLOD centrom, realizirala jeniz projekata kada je u pitanjuPlaninarski dom na Plje{evici.Nakon zavr{etka vodovodne
mre`e i mokrog ~vora, u fazi jezavr{etak krovne konstrukcije,a potom predstoji ure|enjeprostorija.
Besparica napokon pro{lost
Usvojen Zakono {umama str.
2. i 3.
Una-regata; kako dalje i za{to
Nema, ne mezi{
Skup{tina USK-a
Javni konkursza sekretara str.
3.
OGLEDALO:
Interesi politi~a-ra iznad svega
Kom{i}ev odlazak u politi~ku neiz-vjesnost u velikoj je mjeri margina-lizirao i ionako oskudna doga|anjana kantonalnoj politi~koj sceni
str. 4.
Jo{ krov i struja
Re}i da Internacionalna turisti-~ka manifestacija “Una-regata” nevalja, a istovremeno ne predlo`itinekakvo rje{enje, jednostavno ne va`i str. 12. i 13.
str.6. i 7
.
Ekipi su se pridru`ili povratniciVahidin ^ahtarevi}, Elvis Me{i},Admir Mirvi}, Ahmet Treji}, ArnesBe{i}, Benjamin Dizdari}, AdisD`aferovi} i Milo{ Galin. Na listupoja~anja upisana su i imenaHand`i}a, Nuhanovi}a, Peri{i}a,Mujezinovi}a, Muhameda Mirvi}a igolmana Vladimira Drlja~e. str. 21.
02.08.2012.godine7 dana2
Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA
Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866
Sedmi~ni informativni list 037Plus
Ure|uje redakcijski kolegij: Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]
Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00
[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka
Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi
E-mail: 037plus@gmail.com
Predsjedavaju}i Predsje-dni{tva BiH Bakir Izetbe-govi} na poziv predsjedni-ka Republike Turske Abdu-llaha Gula i premijeraRecepa Tayyipa Erdoganaboravi u radnoj posjetiovoj zemlji.Predsjedavaju}i Izetbego-vi}, u okviru radne posjetesastao se na zajedni~kom
iftaru sa Abdullahom Gu-lom, predsjednikom Repu-blike Turske. Tokom pos-jete razmotrene su mogu-}nosti za dalje turskeinvesticije u BiH.Zajedni~kom iftaru u ista-nbulskoj vili Tarabya pris-ustvovao je i Haris Sila-jd`i}, biv{i ~lan Predsje-dni{tva BiH
Izetbegovi} u Turskoj
U Biha}u je u ~etvrtak,12.jula zasjedala VladaUnsko-sanskog kantona ipo hitnom postupku usvo-jila i uputila Skup{tini narazmatranje Prijedlog za-kona o {umama.Amir D`aji}, ministar po-ljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva nagla{ava }eovaj zakon kona~no uredi-ti oblast {umarstva naovom podru~ju.Jednoglasnu podr{ku sudobili i prijedlozi odluka odavanju saglasnosti naUgovor o prevozu u~enika,te o davanju saglasnosti natekst Ugovora o sufinansir-anju tro{kova smje{tajadjece u Centar za djecubez roditeljskog staranja“Duga” Kulen Vakuf.
Dario Juri}, ministar obra-zovanja, ovla{ten je dasklopi ugovore kojima }eosigurati prijevoz u~enika spodru~ja op}ine Bu`im narelacijama na kojima nemaredovnih autobusnih linija.Ugovorom o sufinansira-nju Centra Duga, AmirMuri}, ministar zdravstva isocijalne politike ozvani~it
}e sudjelovanje Vlade USKu osiguranju funkcionira-nja ove ustanove.- Duga je do sad finansiranaisklju~ivo iz donacija i tek jeove godine, na prijedlog pre-mijera Lipova~e uvr{tena ubud`et, {to }e dosta olak{atirad ove ustanove koja skrbio djeci bez roditelja do {estgodina starosti, isti~e mini-
star Muri}.Prezentiraju}i kolegamainformaciju o stanju uoblasti socijalne za{tite,izbjeglih i raseljenih osobau 2011. godini, Muri} jenajavio temeljite promjeneu ovoj oblasti koje biolak{ale ostvarivanje pravaugro`enim kategorijamastanovni{tva.
Patrijarh srpski Irinej 21. jula u Bosanskom Petro-vcu, posjetio je Eparhiju biha}ko-petrova~ku.U sjedi{tu eparhije patrijarha je do~ekao episkop biha-}ko-petrova~ki Hrizostom, a dobrodo{licu u Unsko-sanski kanton po`elio mu je Hamdija Lipova~a, pre-mijer USK, ministri u Vladi USK Dario Juri} i AndrejMamontov, te petrova~ki na~elnik Ermin Hajder.Brojni gra|ani do~ekali su uva`enog gosta ispred kat-edralnog hrama Svetog Petra i Pavla. Me|u gostima uPetrovcu bio je i Igor Radoji~i}, predsjednik NSRS.Brojni vjernici iz Bosanskog Petrovca i okolnih grado-va slu{ali su besjedu patrijarha srpskog Irineja, u kojojje pozvao na ljubav i po{tovanje svih naroda.- ^ast nam je ugostiti Njegovu Svetost i zadovoljstvo je~uti njegove poruke mira, nade i po{tovanja, kazao jeLipova~a.
Bosanski Petrovac
Patrijarh Irinej uposjeti Eparhijibiha}ko-petrova~koj
Saradnja
Socijaldemokratska partija BiH (SDP) u saop}enju zajavnost obrazlo`ila je predlo`eno rje{enje u slu~aju Sejdi}i Finci, koje je izazvalo `estoke reakcije gra|ana iz redaOstalih, ali i brojnih organizacija civilnog dru{tva u BiH.“Predlo`eno rje{enje u slu~aju Sejdi} i Finci je korak napri-jed u odnosu na ono {to danas imamo. Korak naprijedzna~i da to nije savr{eno rje{enje kakvo bi ~lanovi SDP-a,kao i svi gra|ani, voljeli i `eljeli imati, ali jeste korak napri-jed ka ispunjenju krajnjeg cilja i zadatka, koji je dat svimpoliti~kim subjektima u BiH”, saop}eno je iz SDP-a BiH.
SDP poja{njava
[ta je cilj rje{enja u slu~aju Sejdi} i Finci
Brojni gra|ani do~ekali su uva`enoggosta ispred katedralnog hramaSvetog Petra i Pavla
Kantonalna uprava civilne za{tite Zeni~ko-dobo-jskog kantona u nedjelju je organizovala distribucijuletaka gra|anima s uputama o za{titi od potresa.Povod akciji je serija potresa registrovanih u subotu napodru~ju Zenice, od kojih je najja~i bio prvi, u 01:12sati ja~ine 4,6 stepeni Richtera, koji je izazvao panikume|u gra|anima.
Gra|anima Zenice
Leci s uputama oza{titi od potresa
Vlada USK
Usvojen Zakon o
Dario Juri} Red`o Kurbegovi} Amir D`aji} Amir Muri}
7 dana 302.08.2012.godine
U Biha}u je odr`anasjednica Komisije za izbor,imenovanje i financijsko-administrativna pitanjaSkup{tine USK, na kojoj seraspravljalo o Prijedlogupravilnika o unutra{njojorganizaciji Skup{tineUSK. Gotovo dva i po sata~lanovi Komisije utro{ili suna raspravu o Prijedlogupravilnika, koji nala`eosnivanje dva odjeljenja iotvaranje novih radnihmjesta. Stav ~lanova Komisije jeda je nu`no donijeti fun-kcionalan pravilnik koji }edoprinjeti efikasnijem ra-du Skup{tine, a da se zbogfinancijske krize ne trebai}i na nove tro{kove i fina-ncijska optere}enja bud`e-ta. Istaknuto je da sveposlove Skup{tine USKtrenutno obavlja sedam
stalno zaposlenih, a starasistematizacija propisuje13 radnih mjesta, kojanikada nisu popunjena.Stoga je ve}ini ~lanovakomisije bila neprihvatlji-vo da novi Pravilnikpropisuje 16 radnih mjes-ta. Nakon rasprave, prih-va}eni su prijedlozi da senovi pravilnik uskladi sastvarnim potrebama iuklopi u postoje}u sistem-atizaciju. Prihva}ene suIzmjene i dopune Pravi-lnika prema kojima unutr-a{nju organizaciju Skup{ti-ne ~ini sekretar i stru~naslu`ba, odnosno 11 radnihmjesta. Nakon usvajanjaPravilnika, u skladu sazakonom pokrenu}e seprocedura za raspisivanjejavnog konkursa za izborsekretara Skup{tine Uns-ko-sanskog kantona.
Skup{tina USK-a
Ovla{teni slu`benici Uprave za indi-rektno oporezivanje BiH u saradnji sFederalnom tr`nom inspekcijom napodru~ju grada Mostara su privremenooduzeli razne ru~ne satove, koji su nailegalan na~in uvezeni u Bosnu iHercegovinu.Ukupna tr`i{na vrijednost oduzete robeprocjenjuje se na 50.000 KM, saop}enoje iz UIOBiH.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Oduzeti ru~ni satovi i telefoni Tokom posjete generalnog sekretara Ujedinje-
nih naroda (UN) Ban Ki-moona Srebrenici,~lanovi Institut za nestale osobe Bosne i Herce-govine prona{li su 26. jula jo{ jednu masovnugrobnicu `rtava genocida iz jula 1995. godine uSrebrenici. Kako je potvrdio Amor Ma{ovi}, direktor Instituta,grobnica je otkrivena samo stotinjak metara odTvornice akumulatora u Poto~arima, mjesta gdjese dopremaju tabuti srebreni~kih `rtava uo~id`enaze svakog 11. jula, na godi{njicu genocida.
Federaciju Bosne i Hercegovine u junu je pos-jetilo 56.297 turista, {to je za 16,1 posto vi{e uodnosu na juni 2011.Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, turisti su ostvarili 108.742 no}enja, odnos-no 12,9 posto vi{e u odnosu na isti mjesecpro{le godine.U ukupnom broju no}enja u~e{}e stranih turistaje 66,7 posto. Najvi{e no}enja su ostvarili gostiiz Hrvatske (13,7), ostalih vanevropskih zema-lja (12,9), Turske (9,4) i Slovenije (7,7 posto)
Federacija Bosne i Hercegovine
U junu 16 posto vi{e turista Prona|ena masovna grobnica
Prema njegovim rije~ima,protekla godina bila je uznaku ispravljanja brojnihnepravilnosti u radu, aposebno nagla{ava da suu~injeni zna~ajni naporida se isplate zaostalenaknade, koje su kasnileosam mjeseci u vrijemekad je ovaj saziv izvr{nevlasti preuzeo du`nost.Na prijedlog Red`e Kurbe-govi}a, ministra privrede,Vlada USK je usvojilaPrijedloge odluka o pokre-tanju postupka za dodjelukoncesija putem samoini-cijativne ponude na eks-ploataciji dolomita na
lokalitu “Hapi}a njive”Kova~evi}i, eksploatacijikre~njaka - tip “liskova~kikamen” na lokalitetu “Oso-je” Liskovac i eksploatacijikre~njaka tip “liskova~kikamen” na lokalitetu “[a-ri}a brdo” Liskovac uop}ini Cazin.Vlada USK je razmatrala iniz kadrovskih pitanja.Izra`eno je kolektivnonezadovoljstvo radom up-ravlja~kih struktura u ve-}ini kantonalnih ustanovai poduze}a kojima se za-mjera neefikasnost, neizvr-{avanje obaveza i izosta-nak dobrih rezultata.
{umama
Od 22 preduze}a u ste~aju, koliko je Vlada RS-e kupi-la od 2008. do polovine 2011., utro{iv{i za te namjeneoko 65 miliona maraka, prodata su do sada samo dva.Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RepublikeSrpske se tokom revizije nije uvjerila u postojanje jedin-stvene politike i jasnih kriterija za kupovinu preduze}au ste~aju, niti u postojanje analize ekonomske i socijalneopravdanosti takvih kupovina Vlade RS-a.
Skokovima 49 utakmi~arskom i desetskaka~a u revijalnomdijelu, odr`ani su 446.tradicionalni skokovisa Starog mosta uMostaru.
Lorens Listo, ovogodi-{njom je pobjedom ost-vario svoju {estu pobje-du u kategoriji skokovana glavu. Drugi je bioIlijaz Spasovski, dok jetre}e mjesto osvojio
Aleksandar Simanovi}.U kategoriji skokova nanoge, prvo mjesto jeosvojio Igor Kazi}, dru-gi je bio Admir Deli}.Tre}e mjesto osvojio jeErmin Sari}.
Odr`ani 446. tradicionalni skokovi sa Starog mosta
Pobjednik Lorens Listo“Podr`avljenje” preduze}a
Neuspje{no i preskupo
Javni konkursza sekretara
U Biha}u je 20. jula za-klju~en ugovor izme|u Mi-nistarstva privrede VladeUSK i Op}ine Klju~ s ciljemdavanja potpore klju~kojlokalnoj zajednici u oblastipoduzetni{tva i obrta.Red`o Kurbegovi}, mini-star privrede USK i Osman]ehaji}, na~elnik op}ineKlju~ potpisali su ugovorkojim }e za izgradnjupoduzetni~ke zone Vela-gi}i u Klju~u biti plasirano100.000 KM.- Uz finansijsku potporuVlade USK u zoni Velagi}istvorit }e se preduslovi zarazvoj poduzetni{tva, osni-vanje novih privrednih sub-jekata i otvaranje novihradnih mjesta, te omogu}iti
lak{u izgradnju poslovnihprostora na potpuno infra-strukturno opremljenomzemlji{tu, ka`e ministarKurbegovi}. Kurbegovi} isti~e da je ovajsaziv Vlade USK usvojioprogram utro{ka sredstavaza poduzetni~ke zone, poprojektima koje je kandidi-ralo {est op}ina. Tako je zaBosansku Krupu izdvojeno100.000, Biha} 92.854,Cazin 100.000, BosanskiPetrovac 99.721, SanskiMost 99.964, te za Klju~100.000 KM.Sufinanciranjem izgradnjepoduzetni~kih zona Mini-starstvo privrede USK po-ma`e razvoj poduzetni{tvau lokalnim zajednicama.
Za poduzetni~ku zonu Velagi}i
Vlada USK-aosigurala stohiljada KM
Prihva}eni su prijedlozi da se novipravilnik uskladi sa stvarnim potrebama iuklopi u postoje}u sistematizaciju.
Prihva}eni su prijedlozi da se novipravilnik uskladi sa stvarnim potrebama iuklopi u postoje}u sistematizaciju.
Amir D`aji}, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva nagla{ava}e ovaj zakon kona~no urediti oblast{umarstva na ovom podru~ju.
Dario Juri}, ministar obrazovanja,ovla{ten je da sklopi ugovore kojima}e osigurati prijevoz u~enika spodru~ja op}ine Bu`im na relacijamana kojima nema redovnih autobusnih linija.
Ministar Muri} je najavio temeljitepromjene u oblasti socijalne za{tite,izbjeglih i raseljenih osoba koje biolak{ale ostvarivanje prava ugro`enimkategorijama stanovni{tva.
Poto~ari
02.08.2012.godineBiha}4
Nacionalni park Una od 25. jula je bogatije za jo{jedno vozilo, koje je u znak podr{ke razvoju ovogza{ti}enog podru~ja obezbijedilo Federalno ministarst-vo okoli{a i turizma. Na Gradskoj otoci u Biha}u, obavljena je sve~ana pri-mopredaja specijalnog terenskog vozila s ugra|enomvatrogasnom opremom. Vrijedna donacija Naciona-lnom parku “Una” osigurana je u okviru “GEF” projek-ta, kojeg realizuju Svjetska banka i Ministarstvo okoli{ai turizma F BiH. U okviru projekta, u fazi izrade je stotinjak klupa, stolo-va i nadstre{nica za odmor turista, te oznake za glavnepunktove i pravce u NP “Una”, {to bi trebalo doprinijetirazvoju ovda{njeg turizma.Do sada su u NP Una u slu~aju po`ara kori{tene uslugedobrovoljnih vatrogasnih jedinica i jedinica civilneza{tite iz Kulen Vakufa i Biha}a, a od danas }e Nadzo-rna slu`ba NP, zahvaljuju}i specijalnom terenskomvozilu s ugra|enom vatrogasnom opremom biti u prili-ci i sama reagovati u otkrivanju i ga{enju po`ara uovom za{ti}enom dijelu BiH.
Doniralo voziloNP “Una”
Op}ina Biha}, u suradnjis PLOD centrom, realizi-rala je niz projekata kadaje u pitanju Planinarskidom na Plje{evici. Nakonzavr{etka vodovodne mre-`e i mokrog ~vora, u fazi jezavr{etak krovne konstruk-
cije, a potom predstojiure|enje prostorija.- Osnovni cilj je da za na{egra|ane obezbijedimo pros-tor na Plje{evici. Bi{}ani supoznati kao ljubitelji priro-de i sportskih aktivnosti.Nakon okon~anja radova
na krovu, uradit }e se iognji{te, gdje }e moji sugra-|ani mo}i raditi bosanskajela i u slobodno vrijeme seopustiti na svje`em planin-skom zraku, rekao je, pri-likom obilaska objekta,na~elnik Musli}.
Prema rije~ima Ismeta Ku-lenovi}a iz PD “Plje{evica”najve}a satisfakcija bila bikada bi se nakon ovih ra-dova uspio rije{iti priklju-~ak elektri~ne energije, ~i-me bi se Dom mogao isko-ristiti u punom kapacitetu.
Rekonstrukcija Planinarskog doma Plje{evica
Federalno ministarstvo okoli{a i turizma
JJoo{{ kkrroovv ii ssttrruujjaa
Na inicijativu Udru`enjaABC, u sklopu nedavnopokrenutog projekta “ILove Una” i pored hladnogi ki{ovitog vremena orga-nizirana je akcija ~i{}enjarijeke Une.
Za prvu akciju odabrana jenajkriti~nija lokacija u sre-di{tu Biha}a, a radi se okupali{tu popularno zva-nom Beton. Akcija na ovojlokaciji se organizira {to suna kupali{tu i nizvodno oddrvenog mosta primje}enevelike koli~ine sme}a urijeci zbog ~ega komuna-
lne slu`be nisu u mogu-}nosti da ga uklone. Na`a-lost, akciji se nisu odazvali~lanovi EKO zeleni, ni“Unski smaragdi”.Akciji su se priklju~ili Una-Aqua centar i ~lanovi
Kajak kanu klubaUna koji su sa svo-jim plovilima osi-gurali da se ~i{}e-nje sme}a mo`eobaviti s vode.Akciji se priklju~iloi Javno komuna-lno poduze}e“Komrad” koje jeodvezlo priku-pljeni otpad.- Bili smo svjesni da}e odziv akciji bitislabiji zbog lo{eg
vremena, ipak imamo pet-naestak entuzijasta, koji suobavili posao. Mo`emo re}ida imamo u planu organizi-rati jo{ ovakvih akcija, takoda }e i oni koji nisu danasdo{li imati prilike da dajusvoj doprinos, kazao je Ar-min Amid`i}, jedan od or-ganizatora akcije. 037Plus
Akcija ~i{}enja rijeke Une “I Love Una”
Zaljubljenici u Unu o~istili ljubimicu
Za prvu akciju odabrana je najkriti~nija lokacija u sredi{tu Biha}a, a radi seo kupali{tu popularno zvanom Beton.
Armin Amid`i}
02.08.2012.godine Biha} 5
S ciljem pokretanja poslovne suradnje na podru~jubiha}ke op}ine, Predrag Mili~i}, direktor kompanijeAgrex, 24. jula je posjetio Op}inu Biha}. Naime pri-likom susreta suradnika na~elnika Musli}a i direktoraMili~i}a, uspostavljeni su prvi kontakti s namjerompokretanje peradarske proizvodnje na na{em podru~ju,te na taj na~in ljudima koji su zanteresirani za ovugranu privrede, omogu}iti {irenje biznisa, kako bise osigurala egzistencija.Kompanija Agrex utemeljena je 1991. godine, a glavneaktivnost firme su proizvodnja u okviru `ivinarstva isto~ne hrane.U okviru `ivinarske proizvodnje glavne aktivnosti su:proizvodnja konzumnih jaja, proizvodnja osamnae-stonedeljnih koka nosilica, proizvodnja jednodnevnihtovnih pili}a kao i odgoj tovnih pili}a.Proizvodnja konzumnih jaja i tovnih pili}a se realizujukroz veoma razvijenu kooperativnu proizvodnju pri~emu je anga`ovan veliki broj doma}instava.Prilikom ovog susreta dogovorena je posjeta delegacijeOp}ine Biha} Agrexu, gdje }e se nastaviti razgovori osuradnji, a Agrex }e se gra|anima Biha}a predstaviti ina ovogodi{njem sajmu EKOBIS.
Mladi ~lanovi Teniskog kluba Nec iz Biha}a vratilisu se sa sedmodnevnog teniskog kampa Steinz 2012.odr`anog u austrijskom Gracu. Nakon pet dana inten-zivnog treninga pod paskom stru~njaka iz Interna-tionales tennisinstitut Number One, u~estvovali su ina oficijelnom teniskom turniru Wilson Styrian JuniorCircuit Sommer 2012. Na{i najmla|i teniseri vratili suse s nezaboravnim uspomenama i nagradama za prvomjesto u klasi U-10, Armin Treji} je dobio pehar iveliku Wilson torbu. U istoj klasi Isak Tarik Deli} jeosvojio tre}e mjesto.Najmla|i ~lan David Dra`i} je bio najuspje{niji U-8igra~. Djevoj~ice Asja ^olakovi} i Amna Had`i} su svo-jim zalaganjem na treninzima i pona{anjem na terenui van, osvojili srca organizatora kampa i svog trenera. Arnes Popr`enovi} je pokazao veliku igra~ku mudrosti odigrao najdu`i me~ na turniru u trajanju od dva satai 13 minuta. Mladi ~lanovi na{eg kluba u~estvovanjem na kampu iturniru dobili su igra~ke licence Teniskog savezaAustrije koje im omogu}avaju da u~estvuju na turnir-ima {irom Austrije. Naravno da ne smijemo da zabo-ravimo pohvaliti roditelje koji su omogu}ili svojojdjeci ovo iskustvo. 037Plus
Ukupno utro{ena sre-dstva iznose 225 hilja-
da konvertibilnih maraka,a izvo|enje radova po sis-temu “klju~ u ruke” trajaloje oko 90 kalendarskihdana.Op}inski na~elnik AlbinMusli} posjetio je 23. julaOra{ac i Lohovo, gdje je nasimboli~an na~in predaoklju~eve novoizgra|enihstambenih jedinica porodi-ci Azema Zuli}a i ZdravkaNogavice.Okon~ana je obnova {eststambenih jedinica za ~e-tiri srpske i dvije bo{nja~kepovratni~ke porodice, natemelju programa obnovena ovom podru~ju. Op}inaBiha} je implementatorprograma Zajedni~kih pro-jekata iz 2010. godine kojeje odobrila Komisija za izb-jeglice i raseljene osobe, tefinansijski podr`ani odFonda za povratak BiH.Ukupno utro{ena sredstvaiznose 225 hiljada konvert-ibilnih maraka, a izvo|enjeradova po sistemu “klju~ uruke” trajalo je oko 90kalendarskih dana. Odabirkorisnika izvr{ila je Komi-sija Op}inskog vije}a Bi-ha}, a monitoring nad cje-lokupnim procesom vodioje Regionalni centar dr`a-vnog Ministarstva ljudskihprava i izbjeglica BiH.Azem Zuli} je zadovoljanradovima, jer je najljep{e“biti svoj na svome”. Kadasu u pitanju ljudi koji snjim dijele povratni~ku
sudbinu, izrazio je `elju dai njima bude rije{en krovnad glavom.Da je tako najbolje, potvr-dio je i Zdravko Nogavicakoji se vratio u Lohovo,kazav{i da je zadovoljan{to je okon~ana neizvijes-nost i {to mo`e nastaviti`ivot u svojoj ku}i.Da je obnova ku}a jedanod najva`nijih prioriteta uzpoljoprivredu, jer predsta-vlja odr`ivi povratak mo-
gu}im, naglasio je i na~e-lnik Musli}.- Zajedno s Fondom za pov-ratak mi svim povratnicimabez obzira na nacionalnost`elimo i stvaramo uslove zanormalan `ivot. Najzna~a-jnije je {to ovi ljudi imajukrov nad glavom, imaju segdje vratiti, imaju gdje`ivjeti i baviti se poljoprivre-dom i zato je ovo trenutakkad mo`emo proslaviti jo{jedan uspjeh. Naravno, ovo
je i trenutak da se zahvalimvi{im nivoima vlasti {to su podr`ali ovaj projekat,kazao je, izme|u ostalog,Musli}.Na~elnik Musli} je i ovomprilikom naglasio da }eOp}ina Biha} i dalje ~initisve {to mo`e kako bi omo-gu}ila normalne uvjetepovratnicima, njihov lak{i`ivot na prijeratnim imanji-ma, te kako bi nastavili `i-vjeti sa svojim kom{ijama.
Ora{ac i Lohovo
Povratnici useliliu obnovljene ku}e
Da bi `ivio 2,5-godi{njiKenan Sulji}, iz Biha}a,mora nabaviti jo{ 15 hilja-da eura. Porodica je zalije~enje u Njema~koj pri-kupila 60.000 eura. NaKCU u Sarajevu dijagnos-ticiran mu je tumor namozgu. Na`alost, lije~enjenije mogu}e u na{ojzemlji. Porodica je savnovac, koji je prikupljenzahvaljuju}i humanimljudima, uplatila UniKlinik Wuzburg, po pre-dra~unu za lije~enje. - Lije~enje kemoterapijom }etrajati mjesecima, a moraimati privatni smje{taj.Kenanovi roditelji su neza-posleni, lijekovi su skupi, aKenan treba posebnu hranuzbog pritiska tumora na`ivac koji djeluje na `elu-dac, ka`e Anela Red`i},Kenina tetka.
Forum mladih SDP Biha} usaradnji sa Alenom Zuli-}em, direktorom Kultur-nog centra i Ismetom[e~i}em, direktorom KinaUna, organizuje humani-tarnu akciju za KenanaSulji}a.
U Kulturnom centru (zgra-da biv{eg Doma Armije),4. avgusta u 19 sati po~injeaukcija umjetni~kih slika, au 21 sat projekcija filma “Upotrazi za sre}om”. U obi-lje`ene kutije mo}i }e seostaviti nov~ani prilog za
lije~enje malog KenanaSulji}a. Iz Foruma mladih SDPBiha} pozivaju sugra|eneda i ovom prilikom poka`usvoju humanu stranu ipomognu Keni u njegovojbici za `ivot. M.K.
Okon~ana je obnova {est stambenih jedinica za ~etirisrpske i dvije bo{nja~ke povratni~ke porodice
@ivotna bitka 2,5-godi{njeg Kenana Sulji}a
Bi{}ani na ispitu humanosti
Pokretanje peradarstva u Biha}
Agrex na ovogo-di{njem EKOBIS-u
Uspostavljeni su prvi kontakti s kompani-jom Agrex u namjeri pokretanja peradarskeproizvodnje na na{em podru~ju
Teniski klub Nec
Mladi Bi{}aniuspje{ni u Austriji
Na{i najmla|i teniseri vratili su se s neza-boravnim uspomenama i nagradama za prvomjesto u klasi U-10, Armin Treji} je dobiopehar i veliku Wilson torbu. U istoj klasi IsakTarik Deli} je osvojio tre}e mjesto.
Aktuelna doga|anja nakantonalnoj, entitetskoj idr`avnoj politi~koj sceninajneposrednije upu}ujuna ~injenicu da su nam napragu predstoje}i lokalniizbori koji se u Bosni iHercegovini trebaju odr`a-ti u nedjelju, 7. oktobra2012. godine. Imaju}i uvidu i ovu politi~ku ~inje-nicu bez ikakvih problemase mogu razumjeti i onapoliti~ka doga|anja kojasamo na prvi poglednemaju nikakve veze sazapo~etim izbornim proce-som. Me|u njima je sva-kako i (ne)o~ekivani odla-zak iz SDP-a @eljkaKom{i}a, ~lana Predsjedni-{tva BiH, koji je zasjeniosve druge politi~ke aktue-lnosti. Nakratko, u drugom su seplanu na{li jo{ uvijek neri-je{eni nesporazumi izme-|u stranaka nove ipoliti~kih stranaka biv{eplatforma{ke parlamen-tarne ve}ine, predvo|enihSDP-om, s jedne i SDA, sdruge strane. Kom{i}evodlazak u politi~ku neizv-jesnost u velikoj je mjerimarginalizirao i ionakooskudna doga|anja na ka-ntonalnoj politi~koj sceni,~iji su se klju~ni akteridobrano odmarali s ciljemda {to spremniji do~ekaju
5. septembar, kada po~injejednomjese~na predizbor-na kampanja. U sjeni Kom-{i}evog napu{tanja SDP-aproteklo je javno `drije-banje izbornih u~esnika zaredoslijed na glasa~komlisti}u, javno predstavljan-je kandidata za op}inskena~elnike i nosioce izbor-nih lista pojedinih politi-~kih stranaka, frakcijskoformiranje novih politi~kihstranaka, a pogotovo suzasjenjeni ostali lokalni idoga|aji koji neposredno iposredno svjedo~e o(ne)ispunjavanju ranijedanih politi~arskih obe}a-nja gra|anima-bira~ima.
Hronologijaslu~aja
Budu}i se radi o prvo-razrednom i prili~no ner-azja{njenom politi~komdoga|aju ovom }emo seprilikom i sami baviti te-mom Kom{i}evog napu{ta-nja redova SDP-a. Naime,@eljko Kom{i} kao visoko-pozicionirani kadar SDP-a i~lan Predsjedni{tva BiHodbio je podr`ati dogovorlidera stranaka nove parla-mentarne ve}ine o na~inuna koji bi trebalo sprovestipresudu Evropskog suda uStrazburu u slu~aju“Sejdi}-Finci”. Tu je svoju
namjeru prvo obznanioposredstvom medija, aonda i slu`beno na sjednicistrana~kog Predsjedni{tvakoju je napustio prijenjenog kraja. Mediji su uutorak, 24. jula, javnostizvijestili da je @eljkoKom{i} dan ranije, dakle uponedjeljak, pismeno zat-ra`io od predsjednika Op-}inske organizacije SDP-aNovo Sarajevo da bude
izbrisan iz strana~ke evi-dencije. Razloge ovog svog potezaKom{i} tog dana nijenaveo smatraju}i da jejavnosti dovoljno sazna-nje o njegovom ranijemneslaganju sa politikomstrana~kog vrha, na ~elu saZlatkom Lagumd`ijom, apogotovo u pogledu spo-razuma u kojem je pred-lo`en na~in provo|enja
02.08.2012.godinepolitika6
OGLEDALO: Nemirna politi~ka scena
Interesi politi~ara
U sali Kulturnog centrau Biha}u SBB Unsko san-skog kantona nedavno jepredstavio svojih {est kan-didata za ovda{nje op}i-nske na~elnike i nosiocelista za osam op}inskihvije}a. U Sanskom Mostunjihov kandidat za op}ins-kog na~elnika je Red`oKurbegovi}, sada{nji kan-tonalni ministar privrede,a nosilac liste za OV Sanski
Most je Nijaz Kadiri},direktor P~elarske zadruge“Apimed”. Kandidat zana~elnika u Biha}u jeMirsad Mujanovi}, a nosi-lac liste Faruk Had`ipa{i}.U Cazinu na~elni~ki kandi-dat je Muris Halki}, a nosi-lac liste za OV je Sadmir[krgi}. U Bu`imu njihovkandidat za na~elnika jeHasan Velad`i}, a nosilacliste je Indira Bosni}. U
U zgradi dr`avnih insti-tucija u Sarajevu u uto-rak, 24. jula, odr`ano jejavno izvla~enje za utvr|i-vanje redoslijeda politi-~kih subjekata na glasa-~kom listi}u za predsto-je}e lokalne izbore. Izvla-~enje je organizirala Cen-tralna izborna komisija, aobavljeno je u prisustvupredstavnika politi~kihstranaka. Izvu~ena suukupno 383 politi~ka sub-jekta od ~ega su svega 84
politi~ke stranke.Prema rezultatima izvla-~enja SDP BiH na glasa-~kom listi}u na}i }e sepod rednim brojem {est,Savez za bolju budu}nostBiH pod rednim brojem242, HDZ }e na listi}u bitipod brojem 106, HDZ1990 pod brojem 169,SDA pod brojem 50,Narodna stranka radomza boljitak pod brojem108, SBiH pod brojem200....
Stranke izvukleredne brojeve
Pripremeza izbore
SBB USK-a
PPPPrrrreeeeddddssssttttaaaavvvviiiioooo ssssvvvvoooojjjjeeee kkkkaaaa
“Nadam se da }e ovaj mojpotez pomo}i da vrh SDP-a odu-stane od rje{enja koja diskrimini-raju ogroman broj Bosanaca iHercegovaca i da }e se vratitifavoriziranju rje{enja koja garanti-raju ista prava svim gra|animana{e zemlje. Vrijeme je da se SDPvrati na ono {to je obe}avaogra|anima 2010. godine. Svimoraju znati da ne mogu postojatipartija i li~ni interes koji su bitnijiod dr`ave. Ukoliko ne do|e dopromjene, onda je vrijeme za nekenove politi~ke procese i politi~ke~injenice u BiH.”
Mediji su u utorak, 24. jula,javnost izvijestili da je @eljkoKom{i} dan ranije, dakle u poned-jeljak, pismeno zatra`io od pred-sjednika Op}inske organizacijeSDP-a Novo Sarajevo da budeizbrisan iz strana~ke evidencije.. Kom{i}ev odlazak upoliti~ku neizvjesnost u velikoj jemjeri marginalizirao i ionakooskudna doga|anja na kantona-lnoj politi~koj sceni, ~iji su seklju~ni akteri dobrano odmarali sciljem da {to spremniji do~ekaju 5. septembar, dan kada slu`benopo~inje jednomjese~na predizborna kampanja.
spomenute odluke Evro-pskog suda u Strazburu.U pisanoj izjavi, me|u-tim, naveo je:“Nadam se da }e ovaj mojpotez pomo}i da vrh SDP-a odustane od rje{enjakoja diskriminiraju ogro-man broj Bosanaca iHercegovaca i da }e sevratiti favoriziranju rje{e-nja koja garantiraju istaprava svim gra|anima
na{e zemlje. Vrijeme je dase SDP vrati na ono {to je obe}avao gra|anima2010. godine. Svi morajuznati da ne mogu posto-jati partija i li~ni intereskoji su bitniji od dr`ave.Ukoliko ne do|e do prom-jene, onda je vrijeme zaneke nove politi~ke pro-cese i politi~ke ~injenice uBiH.”Nakon svega u utorak je
odr`ana sjednica Pre-dsjedni{tva SDP-a na ko-joj su se njegovi ~lanovi,izraziv{i `aljenje {to jenjihov drug i prijatelj@eljko Kom{i} povukaoovakav potez, pomirili sa~injenicom da vi{e nije unjihovim redovima.
Razlaz zapo-~eo u martu
Na~in na koji su se uSDP-u sada kona~norastali od druga Kom{i}amogu}e da je i logi~naposljedica onoga {to sezaslugom @eljka Kom{i-}a doga|alo u SDP-uprije svega ~etiri mjese-ca. Oni {to br`e pamte isporije zaboravljaju slako}om }e se sjetiti da jeKom{i} 20. marta podnioi dva dana kasnije povu-kao “neopozivu” ostavkuna sve funkcije u SDP-u.Zapravo, njegovu suostavku odbili ~lanovistrana~kog Predsjedni-{tva koji su nakon togaupoznati da }e se @eljkoKom{i} na narednomkongresu stranke, koji bitrebao biti odr`an 2014.godine, kandidirati zafunkciju predsjednikapartije. Uz ovo javnosti jepredo~ena i ~injenica dase na istoj sjednici Lagu-
md`ija izjasnio da se nakongresu ne}e vi{e kan-didirati za liderski polo-`aj. Vade}i tada “kestenje izvatre” Kom{i} je javnostiobrazlo`io da je “podnioostavku zbog osje}ajakrivice “da je ne{to mo-gao uraditi, a nije”, te daje “{utio kada je trebaoda pri~a”. Tada je za jav-nost samo rekao da nijebio zadovoljan unutra{-njim odnosima u SDP-u,kao ni onim {to je ovastranka u~inila u perio-du dok je na vlasti. [tose ti~e unutra{njih odno-sa i tada{njeg naboja uSDP-u Kom{i} je apostro-firao slu~aj Emira Sulja-gi}a (ministar obrazova-nja koji je u KantonuSarajevo pod pritiskompodnio ostavku), slu~ajHamdije Lipova~e i svojsmatraju}i da je i to do-voljno za jednu unutra-{nju inventuru i reformuu SDP-u. Me|utim, kas-nija politi~ka doga|anjapokazala su da je Kom{i-}eva ostavka i njenoodbijanje onda bila inici-jalna kapisla za odlukuda se krene u politi~kirazlaz sa dotada{njimkoalicionim partnerimau vlasti, a s SDA pogoto-vo. Nakon svega isposta-
vilo se da je vrh SDP-a,na ~elu sa Zlatkom La-gumd`ijom, mimo voljeve}ine u SDP-u u{ao ukoaliciju sa SDA koja jeza manje od godinu i ponajve}i teret gre{akasvoga dvodecenijskogvladanja uspjela prebaci-ti na le|a SDP-a. Kolate-ralna {teta tog i takvogLagumd`ijinog koalira-nja sa SDA je potro{eniministar Emir Suljagi},naru{eni odnosi u kraji-{kom dijelu SDP-a Bosnei Hercegovine i kona~nirazlaz sa strana~kom pe-rjanicom @eljkom Kom-{i}em. Klju~ni i moglo bi se re}ijedini krivac za sve ovoje Zlatko Lagumd`ija,kome ni na kraj pametine pada priznanje vla-stite gre{ke. Od trojicekoje je Zlatko Lagum-d`ija na vanrednom stra-na~kom kongresu u ok-tobru 2011. godine ime-novao kao mogu}e kan-didate za strana~kog lid-era ostala su dvojica. Bez@eljka Kom{i}a to jeDamir Had`i} iz Sara-jeva i Nermin Nik{i} izKonjica. Ho}e li se opetpojaviti i neko tre}i, a daje “politi~ki zreo i odgo-voran” tek treba da sevidi. S. HRNJICA
02.08.2012.godine politika 7
iznad svega@ale}i se {ta je sve pretrpio u vre-
menu izme|u podno{enja i odbi-janja njegove martovske ostavke@eljko Kom{i} je svojevremenorekao da mu je najte`e palo {to suga drugovi optu`ivali da podno{e-njem ostavke bje`i. Na te optu`betada je odgovorio tvrdnjom da }ei}i do kraja aludiraju}i na svojestrana~ke liderske ambicije. ^etiri mjeseca kasnije, evo, Kom{i}je zaista pobjegao ostaviv{i nacjedilu sve one koji su se obradovalinjegovom javno obznanjenom kan-didaturom za poziciju strana~kog{efa. “Idem do kraja, pa {ta Bogda”, re~enica je koja je okon~alaKom{i}evu karijeru u SDP-u. Ko se imalo razumije u politikujasno je da Lagumd`iji najmanjeodgovara da na {efovsko mjestodo|e neposlu{ni @eljko Kom{i}.Upravo zbog toga je u zadnjihnekoliko mjeseci i Kom{i}u i ostali-ma u SDP-u dao do znanja da jenjegov favorit Damir Had`i} koji }euz njegovu pomo} do narednogkongresnog okupljanja osiguratisve uvjete da “voljom demokratskeve}ine” zauzme ~elnu strana~kupoziciju i to na na~in kako to uRusiji godinama rade Putin iMedvedov. Dakle, Kom{i}evo “dobrovoljno”brisanje iz evidencije ~lanova SDP-amotivirano je prije svega li~nimsaznanjima o izgubljenoj naklonos-ti strana~kog {efa koji mu je,dogovorom sa Draganom ^ovi}emo provedbi presude “Sejdi} Finci”oduzeo mogu}nost da se kao kan-didat SDP-a bori za tre}i mandathrvatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Svi oni koji njegov odlazak izSDP-a pravdaju jedino principije-lno{}u i politi~kom dosljedno{}umoglo bi se re}i da nisu u pravu. U to bi se i sami mogli uvjeriti akose zainteresiraju kako se Kom{i},kao tada{nji potpredsjednik SDP-a,odredio prema “slu~aju pobunjenogSDP-a Unsko-sanskog kantona”,koji je okon~an i privremenozaklju~en na potpuno nedemo-kratski i na~in kojem su se najvi{eobradovali ~elnici i ~lanovi strana-ka SDP-ove politi~ke konkurencije. Kad druge tuku mene ne boli, a zaprincipe znam samo onda kad jemoja ko`a (karijera) u pitanju,mogao bi biti najkra}i komentarKom{i}eve i ina~e politi~ke princip-ijelnosti ljudi {to se u na{im pri-likama posve nakaradno bave poli-tikom.
Komentar
Safet HRNJICA
Principijelnost
Bosanskoj Krupi na meg-dan aktuelnom na~elnikuArminu Halitovi}u }e nje-gova sugra|anka Dubra-vka Brati}, a nosilac listeza OV je Hilda Hasi}. UBosanskom Petrovcu iKlju~u SBB ne}e imati kan-didate za na~elnika. Nosi-lac liste za OV BosanskiPetrovac je Admir Spahi},a u Klju~u MuhamedRami}.
Na nedavno dnevno-politi~ko tematiziranjeratnog pitanja tzv.“fild`an dr`ave” u BiHod strane lidera SDASulejmana Tihi}a reagi-rao je akademik Muha-med Filipovi} koji je kaou~esnik odr`anog Bo-{nja~kog sabora u sep-tembru 1993. godinebio naj`e{}i protivnik dase ostvari namjera ide-ologa SDA na ~elu saAlijom Izetbegovi}emda se na 24 postodr`avnog teritorija jo{onda formira musliman-ska dr`ava BiH.- Nema nikakve sumnjeda je glavni faktor iautor politike stvaranjamuslimanske dr`avebila SDA s Alijom Izetbe-govi}em na ~elu. PrvaciSDA su u septembru
1993. godine (istommjesecu i godini u kojojje osu|eni ratni zlo~inacFikret Abdi} u sjeveroza-padnom dijelu BiH pro-glasio autonomiju) zarje{enje bosanskog pita-nja ponudili stvaranjemuslimanske dr`avice sranije pripremljenim
ustavom i kartama nakojima su prekrojenegranice. Ja sam bio kon-sterniran kada sam natoj sjednici ~uo obja-{njenja rahmetli IrfanaLjubijanki}a i HarisaSilajd`i}a da su se tobo-`e stekle prilike kada niSrbi ni Hrvati, ni Evropa
ne}e biti protiv stvaranjajedne muslimanske dr-`ave. Plan je bio daBo{nja~ki sabor prerasteu ustavotvornu skup{ti-nu te muslimanske dr`a-vice.Akademik Filipovi} ka`eda su mnogi u~esnici togskupa ustali protiv togajer bi ogromna ve}inaizgubila mogu}nost dase vrati u mjesta iz kojihsu protjerani. U tadaponu|enim rje{enjimaKraji{nicima je namije-njeno nasilno preselja-vanje, a da se o tomeniko prethodno nije niupitao {ta oni o tomemisle. Historija }e i oovome kao i o ostalom{to se kasnije dogodilo ina ovim prostorima kad-tad jedino dati meri-toran sud.
aaaannnnddddiiiiddddaaaatttteeee
Dnevno-politi~ko tematiziranje ratnog pitanja
Fild`an dr`ava
Sulejman Tihi} Muhamed Filipovi}
02.08.2012.godinekanton8
Sapunica oko pla}anja “predizbornih” puteva iz2008. godine jo{ uvijek traje, a obe}anja da }e novac zaputeve biti obezbije|en s vi{ih nivoa vlasti nije ispu-njeno. Putevi su izgra|eni, mjesne zajednice potpisale ugov-ore, a svoju obavezu nisu ispo{tovale i sve je zavr{ilo nasudu. Donesene su i prvostepene presude za nekoliko putnihpravaca u korist izvo|a~a radova, bu`imskog poduze}a“Kov-grad”, kojima je utvr|eno da su mjesne zajednicedirektno ugovarale poslove sa izvo|a~em radova, bezbilo kakavih odluka i saglasnosti Op}inskog vije}a iOp}ine Bu`im. Sud je utvrdio, a na osnovu ~injenica i dokaza, daop}ina nema obavezu platiti izvr{ene radove. Ipak, ucilju stavljanja ta~ke na ovu sapunicu Op}insko pravo-branila{tvo koje zastupa interese lokalne zajednice, je unekoliko navrata poku{avalo rije{iti nastali spor medi-jacijom i vansudskim poravnanjem.
Sve~anim presjecanjemvrpce 26. jula, otvoren jeput u naselju ]ojluk. Putdu`ine 400 metara upromet su pustili ArminHalitovi}, na~elnik Op}ineBosanska Krupa i IsmetHad`ipa{i}, jedan od do-natora za izgradnju puta. Vrijednost radova prema-{uje 23 hiljade KM, od~ega su mje{tani obezbi-jedili 17,5 hiljada. Op}inaBosanska Krupa osiguralaje razliku. Prema rije~imana~elnika, na~in na koji serealizirao ovaj infrastruk-turni projekt jo{ je jedanpokazatelj da Bosanska
Krupa ima vrijedne, slo`nei odlu~ne gra|ane koji `elestvarati uslove za lak{i iugodniji `ivot. Dinamika realizacije, odprikupljanja sredstava, ani-miranja javnosti i op}ins-kih organa vlasti, pa dopo~etka radova, davala jejasno do znanja da }epra{inu vrlo brzo zamijeni-ti asfalt, te da mje{tani]ojluka, ali i oni kojima jeprebivali{te u pojedinim
evropskim zemljama, mo-gu slu`iti kao primjer zaje-dni{tva i borbe za ljep{i isigurniji `ivotni prostor.Bitka za ]ojluk, vo|ena10. i 11. jula ratne 1995.godine, zasigurno je najve-}a bitka boraca i starje{ina511. slavne tokom agresijena na{u zemlju. Borili su sei pobje|ivali borci i starje-{ine 511. slavne i na Ha-sinom vrhu i na Mura-tovom brdu, Pe}igradu,
Osma~i, Glodnoj, Ivanskoji mnogim drugim rati{ti-ma, ali nijedna od bitakapo hrabrosti, uspjehu izna~aju, nije bila ravna biciza ]ojluk. U tome je jo{ dodatni,neupitni zna~aj asfaltiranjaovog dijela puta. Svake segodine na prigodan na~in i obilje`ava ova bitka,izme|u ostalog, organiziraMar{ stazama 511. slavnebbr. 037Plus
Bosanska KrupaSud odre|ujeplati{e
Asfaltiran put na ]ojlukuVrijednost radova prema{uje 23 hiljade KM, od ~ega
su mje{tani obezbijedili 17,5 hiljada. Op}ina BosanskaKrupa osigurala je razliku.
Problem vodosnabdijevanja i nedostatak pitke vodena podru~ju op}ine Bu`im sve je izra`eniji, a posebno urubnim dijelovima op}ine. Mje{tani zaseoka Mu{i}i i Zeli}i u MZ Konjodor iniciralisu sastanak na~elnika op}ine Bu`im i Bosanske Krupe,u cilju trajnog i kvalitetnog rje{avanja vodosnabdije-vanja stanovni{tva koje ve} mjesecima nema pitke vodeiz lokalnih izvori{ta. Ove godine je veoma lo{a hidro-lo{ka situacija, pa je vode na lokalnim izvorima svemanje, a potrebe stanovni{tva koje se bavi poljoprivre-dom sve ve}e. Obzirom da je op}ina Bosanska Krupaizgradila moderan i funkcionalan vodovod kojizavr{ava u Mahmi} Selu, koje grani~i sa op}inomBu`im, otvorena je i mogu}nost spajanja na vodovodrubnih naselja op}ine Bu`im. Na sastanku sa mje{tanima dogovoreni su konkretnikoraci u realizaciji ovog projekta kojeg }e voditi JKP“10. juli” iz Bosanske Krupe. Na~elnici op}ina Bu`im iBosanska Krupa su potvrdili svoju spremnost dapomognu gra|anima u rje{avanju bitnog `ivotnogpitanja posebno zbog ~injenice da se radi o naseljima~iji se stanovnici bave poljoprivredom i poljoprivred-nom proizvodnjom. Posebno su naglasili da o~ekuju odop}inskih vije}a Bu`im i Bosanske Krupe dono{enjepotrebnih odluka u cilju {to skorijeg rje{avanja pitanjavodosnabdijavanja stanovnika ovih, u ljetnom periodu,ugro`enih naselja i njihovih stanovnika.
Donesene su i prvostepene presudeza nekoliko putnih pravaca u koristizvo|a~a radova, bu`imskog poduze}a“Kov-grad”, kojima je utvr|eno da sumjesne zajednice direktno ugovaraleposlove sa izvo|a~em radova, bez bilokakavih odluka i saglasnosti Op}inskogvije}a i Op}ine Bu`im.
Na~elnici op}ina Bu`im i BosanskaKrupa su potvrdili svoju spremnost dapomognu gra|anima u rje{avanju bitnog`ivotnog pitanja posebno zbog ~injeniceda se radi o naseljima ~iji se stanovnicibave poljoprivredom i poljoprivrednomproizvodnjom.
Pla}anje “predizbornih” puteva u Bu`imu
Saradnjomprotiv `e|i
Op}ine Bu`im i Bosanska Krupa
U ime op}ine Bosanski Petrovac,na obilje`je 22 narodna herojacvije}e su polo`ili Ermin Hajder,na~elnik op}ine i Du{ko Pe}anac,predsjednik UBNOAR BosanskiPetrovac. Ovim ~inom je po~elo obi-lje`avanje 27. jula - Dana sje}anjana 22 narodna heroja BosanskogPetrovca. Cvije}e su polo`ili i pred-stavnici OO SDP BiH BosanskiPetrovac.
Na prigodnoj akademiji, prisutnimase obratio i gospodin Pe}anac,izraziv{i zadovoljstvo {to gra|aniovog grada ba{tine tradiciju i sje-}anje na antifa{isti~ku borbu i na 22narodna heroja Bosanskog Petrovca.Na~elnik Hajder je izlaganje baziraona historiji odlikovanja i na podaci-ma o na~inu i razlozima dodjelenajvi{ih priznanja u NOB-u.
037Plus
Op}inski na~elnik Ermin Hajder iObrad Milo{evi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a ugostili su DanijelaFerizovi}a i Aj{u Rami}, u~enike kojesu u SM[ “Bosanski Petrovac” i O[“Ahmet Hromad`i}“ Bosanski Petro-vac ostvarili najbolje rezultate po za-vr{etku {kolovanja i progla{eni u~eni-cama generacije. Danijelu i Aj{i suuru~ene i nov~ane nagrade u iznosuod po 1.000 konvertibilnih maraka.Danijel Ferizovi} je postigao izu-zetne rezultate na kantonalnomtakmi~enju zajedno sa bratom Dami-rom, te su se plasirali na Balkanskuolimpijadu gdje je Danijel osvojiobronzanu, a Damir srebrenu medaljui dobio mogu}nost da predstavisvoju {kolu na Svjetskoj olimpijadina Tajlandu.
Bosanski Petrovac
Nagra|eniu~enicigeneracije
Dan sje}anja na 22 narodna heroja
Pe}anacizrazio zadovo-ljstvo {to gra|aniovog gradaba{tine tradiciju isje}anje naantifa{isti~kuborbu i na 22 narodna herojaBosanskogPetrovca.
02.08.2012.godine kanton 9
Kantonalno tu`ila{tvo Biha} u ~etvrtak, 26. jula,podiglo je optu`nicu protiv Muje Muharemovi}a, sinNed`iba iz Bosanske Gradi{ke, zbog postojanja osno-vane sumnje da je po~inio krivi~no djelo - ratni zlo~inprotiv civilnog stanovni{tva. “Neutvr|enog dana, u oktobru 1995. godine, za vri-jeme oru`anog sukoba u R BiH, kao pripadnik 17.Kraji{ke brigade iz sastava 7. Korpusa Armije R BiH,zajedno sa jo{ dvojicom pripadnika iste jedinice, do{lisu u Dobro Selo, zaseok [ljivari, op}ina BosanskiPetrovac, obu~eni u vojni~ke uniforme i naoru`aniautomatskim pu{kama, u{li u dvori{te ku}e bra~nogpara Vlade [ljivara, ro|enog 1903. godine i njegovesupruge Mike, ro|ene 1904. godine, iste izveli iz ku}e,da bi potom u ku}i prona{li pet litara rakije, te kada sukrenuli iz dvori{ta, osumnji~eni Mujo Muharemovi},bez ikakvog povoda, vratio se u dvori{te, te sa uda-ljenosti od oko dva metra, ispalio iz automatske pu{kenajmanje dva kra}a rafala i bra~ni par li{io `ivota.” Optu`nica je potvr|ena 25. jula od sudije za prethodnosaslu{anje Kantonalnog suda u Biha}u. Na pravoslavnom groblju u Dobrom Selu, op}inaBosanski Petrovac, 28. jula 2000. izvr{ena je ekshu-macija posmrtnih ostataka bra}nog para [ljivar.Obdukcijom je utvr|eno da je smrt bila nasilna, te da supovrede nanesene iz vatrenog oru`ja. Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu, 5. jula2012. godine, po nalogu Kantonalnog tu`ila{tva Biha},li{ili su slobode osumnji~enog Muju Muharemovi}a,koji se nalazi u pritvoru KPZ poluotvorenog tipa uBiha}u.U podignutoj optu`nici Muharemovi}u je stavljen i pri-jedlog za produ`enje pritvora nakon potvr|ivanjaoptu`nice, o ~emu }e odlu~ivati Krivi~no vije}eKantonalnog suda u Biha}u. 037Plus
Sindikat radnika Drvneindustrije “Sana” uputio jeurgentno pismo Op}ins-kom sudu u Biha}u sazahtjevom da se {to prijeorganizira javna raspravao raskidu kupoprodajnogugovora s kupcem ovefirme, turskom kompani-jom “Seha industrial jatir-milar”. Prema rije~ima FarukaSeferovi}a, predsjednikaovog sindikata, stekli su sesvi zakonski uslovi da seugovor raskine te da se nataj na~in eventualno omo-gu}i nova privatizacijaovog poduze}a. - Vlasnik je prije to~no god-inu dana, tobo`e, orga-nizirao probnu proizvodnjukoja je trajala samo jedandan i na tome je sve i osta-lo. Prema radnicima nijeispunio ni{ta od onoga {toje obe}ano kupoprodajnimugovorom, tako da je o~igle-dno da nema namjeru dapokrene proizvodnju, tvrdiSeferovi}. Prema njegovim rije~ima,oko dvije stotine radnikadanas je bez penzionog,zdravstvenog osiguranja ibez obe}anih radnih mjes-
ta. On je dodao kakosindikat posjeduje podatkeda je u proteklih nekolikomjeseci organizirana de-monta`a proizvodnih stro-jeva, te da su neke od ma-{ina, koje su bile u upotre-bljivom stanju, prodate, aostale unov~ene kao staro`eljezo. Na taj na~in, ost-varena je protivpravnanov~ana dobit od prekosedam stotina hiljada ma-raka. Direktor Agencije za
privatizaciju USK, SenadMustedanagi}, potvrdio jekako kupac iz Turske nijeispo{tovao obaveze izkupoprodajnog ugovora,iako je u dva navrata tra`ioprolongiranje rokova. - Ovaj predmet je na sudu imi o~ekujemo da }e kupo-prodajni ugovor biti raski-nut. S tim u vezi uputili smoapelaciju sudu da taj postu-pak bude pokrenut u {tokra}em roku, istakao je
Mustedanagi}.U Op}inskom sudu u Biha-}u ka`u da }e javna raspra-va biti organizirana krajemaugusta. Turska kompanija“Seha industrial jatarmi-lar” privatizirala je sanskudrvnu industriju prije pune~etiri godine obavezav{i sena ulaganja u proizvodniproces u visini od tri mil-iona maraka. Me|utim,obe}anja nije realizirala.
037Plus
Drvna industrija Sana iz Sanskog Mosta
Za ubistvo bra}nog para [ljivar zavrijeme rata
Neutvr|enog dana, u oktobru 1995.godine, za vrijeme oru`anog sukoba u RBiH, kao pripadnik 17. Kraji{ke brigade izsastava 7. Korpusa Armije R BiH, zajednosa jo{ dvojicom pripadnika iste jedinice,do{li su u Dobro Selo, zaseok [ljivari,op}ina Bosanski Petrovac, obu~eni uvojni~ke uniforme i naoru`aniautomatskim pu{kama, u{li u dvori{teku}e bra~nog para [ljivar i Muharemovi}ih je ubio iz automatske pu{ke.
Pripadnici Dr`avne agencije za istrage iza{titu, 5. jula 2012. godine, po naloguKantonalnog tu`ila{tva Biha}, li{ili su slo-bode osumnji~enog Muju Muharemovi}a
Polaganjem vijenaca icvije}a na Spomen obilje-`ja iz Narodno-oslobodi-la~ke borbe i biste prvobo-raca i narodnih heroja, uVelikoj Kladu{i je obilje`en27. juli - Dan ustanaka nar-oda i narodnosti u Bosni iHercegovini.Obilje`avanju Dana usta-naka naroda i narodnosti uBosni i Hercegovini, pris-ustvovala je delegacijaOp}ine Velika Kladu{a,koju su predvodili na~elnikAdmil Mulali} i SejfoMustafi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a, pred-stavnici SUBNOR-a, pred-stavnici mladih VelikaKladu{a, vije}nici Op}ins-kog vije}a i brojni gra|ani. Delegacije Op}ine VelikaKladu{a, SUBNORA imladih Velika Kladu{apolo`ili su vijence i cvije}eu Spomen-parku “Zuhdija@ali}”, spomenik u Grads-kom parku, biste ispred
Centra za kulturu “Zuhdija@ali}”, spomenik “Ibrahi-ma Mr`ljaka”, spomenik“Na kanalu”, spomenik“Mehino stanje”, Spome-nik u centru Vrnogra~a,spomenik u Kovi}a Dolu,spomenik u Poljicama i naspomenik kod {kole uBosanskoj Bojni.Prisutnima su se obratilina~elnik Mulali}, predsje-
davaju}i Mustafi}, Sule-jman Muhamedagi} ispredSUBNOR-a i Kenan Kese-rovi} ispred mladih VelikaKladu{a. Ukazali su nazna~aj datuma kada sunarodi u Bosni i Herce-govini krenuli u borbu zaslobodu koju mi danasu`ivamo. Na{a obaveza jeda njegujemo i ~uvamo odzaborava uspomenu na
na{e prvoborce i narodneheroje koji su dali `ivote,pla}aju}i tako najve}ucijenu za pravdu i mir -zajedni~ki je poruka svihprisutnih.Nakon polaganja vijenaca icvije}a, minutom {utnjeodana je po~ast onima kojisu prije 71 godinu izgubili`ivote u borbi protiv fa{i-zma. 037Plus
Sindikat tra`iraskid ugovora
Optu`en MujoMuharemovi},iz BosanskeGradi{ke
Turska kompa-nija “Seha industrial jatirmi-lar” je prije ta~nogodinu dana orga-nizirala probnuproizvodnju, kojaje trajala samojedan dan i natome je sve iostalo. Premaradnicima nijeispunio ni{ta odonoga {to jeobe}ano kupopro-dajnim ugovorom,tako da je o~igle-dno da nema na-mjeru da pokreneproizvodnju.
Velika Kladu{a
Obilje`en 27. jul - Dan ustanka
02.08.2012.godinezanimljivosti10
Od ~udnovatih krajolika koji kao da su s nekog dru-gog svijeta do Vrata pakla u Turkmenistanu, pred-stavljamo vam deset manje poznatih prirodnih ~udaza koja vjerojatno niste ~uli.Na listi deset manje poznatih prirodnih ~uda nalazese:
• Vrata pakla u Turkmenistanu Rupa promjera 60-ak metara i duboka 20-aknastala je uru{avanjem {pilje u pokrajini bogatojplinom tekom probnih bu{enja 1971. godine. Iznje su po~ele istjecati velike koli~ine metana, abudu}i da je to opasan i mo}an stakleni~ki plin,in`enjeri su ga odlu~ili zapaliti. Nadali su se da }emetana uskoro nestati, a vatra se sama ugasiti.Me|utim, krater je nastavio rigati plamen nesma-njenom `estinom sve do danas.
• Tijesni kanjoni na jugozapadu SAD-a Kanjoni smje{teni na jugozapadu SAD-a prote`use kroz savezne dr`ave Utah i Arizona. Neki sutoliko uski da ~ovjek jedva pro|e kroz njih.
• Nacionalni park Tsingy de Bemaraha naMadagaskaru Ovo je jedan od novijih nacionalnih parkova naMadagaskaru. Za javnost je otvoren 1998. godine.Specifi~an je po svojim o{trim {iljcima od vapnen-ca koji mogu biti visoki i 50-ak metara.
• Koraljni greban Belizea Drugi po redu najve}i koraljni greben na svijetudug je oko 300 kilometara.
• Yellowstonska kaldera Vulkanska kaldera u Nacionalnom parkuYellowstone smje{tena je u sjeverozapadnomdijelu Wyominga. Godi{nje ovo podru~je pogodiizme|u 1.000 i 2.000 potresa.
• Nacionalni park Wulingyuan u KiniOvim nevjerojatnim krajolikom dominiraju uskikr{ki vrhovi, a neki su visine i preko 200 metara.Me|u njima se nalaze tjesnaci, potoci i {pilje.
• Pustinja Namib u Namibiji Pustinja Namib smatra se najstarijom pustinjomna svijetu, a smje{tena je u jugozapadnoj Africi.
• Salar de Uyuni u Boliviji Najve}e slano jezero na svijetu nalazi se u jugoza-padnoj Boliviji. Jezero ima povr{inu oko 10.000kvadratnih kilometara, a prekriveno je do nekolikometara debelom korom od soli.
• Oko Sahare u Mauritaniji Za Oko Sahare se vjerovalo da je nastalo udarommeteora ili da je davno ugasli vulkan. Danasgeolozi vjeruju da su prstenasti oblici produktizdizanja i erozije zemlji{ta. Ovaj geolo{kifenomen u Mauritaniji u jugozapadnoj Sahari imapromjer 48 kilometara.
• Arhipelag Sokotra u Jemenu Arhipelag se nalazi u Indijskom oceanu, a zbogbogatva biorazli~itosti, Sokotra je stavljena podza{titu UNESCO-a 2008. godine.
Fascinantno
Deset manje poznatih ~uda prirode
02.08.2012.godine Biha} 11
Jo{ kao u~enica osnovne {kole,mlada Bi{}anka Sabina Mehoni}je pokazivala izuzetan talenat zaslikanje. Potvr|uju to i brojneu~eni~ke nagrade koje je dobijalaza svoje radove. I kada se o~eki-valo da }e njeno dalje obrazovan-je biti direktno vezano za likovnuumjetnost, upisala je srednjuekonomsku {kolu, a potom studijbosanskog jezika i knji`evnosti.Ipak ljubav prema slikanju nijeugasla, nego naprotiv rasla jesvakim danom, {to je kulminiraloi njenom prvom samostalnomizlo`bom, na ~ijem otvaranju ugalerijskom prostoru Kulturnogcentra nije krila uzbu|enje.Mlada slikarica se, ne kriju}i
uzbu|enje, na otvaranju izlo`bezahvalila prisutnima na podr{ci. Sabininih u~eni~kih radova sjetilase i njena biv{a nastavnicalikovnog odgoja, Mirsada [abuli}-Alagi}, koja je, otvaraju}i izlo`bu,posebno izdvojila njen uradak natemu mina, kada je za {kolu osvo-jila kompjuter, a za sebe bicikl.Izrazila je `aljenje {to Sabina nijekrenula dalje u srednju primijen-jenu {kolu, a potom i likovnuakademiju, ali je s ushi}enjemistakla njen talenat i du{u koja jevapila za slikanjem, ~ime je i ost-varila svoj san, prvu samostalnuizlo`bu.Mirsada [abuli}-Alagi}, promo-torka izlo`be, izrazila je zadivl-
jenost njenom hrabro{}u iuporno{}u da stvori ovako lijepeslike. Kako je rekla, u Sabininimslikama se o~itava njena du{a, sve{to je u njoj.Ono zbog ~ega ove slike imajuposebnu vrijednost jeste ~injenicada nisu nikakva imitacija, negone{to {to je nastalo u Sabininojdu{i, u njenom umjetni~kom svi-jetu, punom ljubavi, topline imladala~ke iskrenosti. Prvasamostalna izlo`ba slika SabineMehoni} postavljena je u galeri-jskom prostoru Kulturnog centrau Biha}u, otvorenom upravo zaafirmaciju mladih i {iroj publicinepoznatih biha}kih talenata.
H. DOMAZET
U normalnom svijetu reklama je mo}. Imati vrhun-sku reklamu zna~i biti mo}an. Koliko se ula`e u mo}najbolje pokazuje slu~aj D`eneral Motorsa. Pitali takovelikog gazdu koliko i kako ula`e u reklamu, a on imjednostavnim rije~ima objasni: “Prije sam ulagao mili-on dolara u reklamu da zaradim deset, sad ula`em desetda zaradim jedan. Ali gospodo, milion po milion,...”Kod nas to ide druk~ije. Ulo`i{ milion u pravu osobu ina cijelom tr`i{tu ima{ samo svoj proizvod. Ima line{to jeftinije i kvalitetnije, uop}e nije va`no.Posljednji slu~aj povezan je s takozvanim {tedljivim“fluo” sijalicama. Fakat su {tedljive, ali i opasne! Tonigdje ne stoji. Pa ~ak ni u normalnom svijetu, opettamo, na pakovanjima tih sijalica ni{ta ne pi{e.Stru~njaci Agencije za za{titu `ivotne sredine SAD(U.S. Enviromental Protection Agency) upozoravajuna opasnost pa taj tekst prenosimo u cjelosti.“[ta preduzeti kada se kompaktna fluo sijalica razbije ustanu, a {to nije istaknuto na fabri~kim pakovanjima: • Otvoriti prozor i napustiti prostoriju. Provjetravati 15
minuta. • Sakupiti staklene ostatke sijalice kori{tenjem krutog
papira ili kartona, nikako golim rukama obzirom da`iva prodire kroz ko`u.
• Ljepljivom trakom sakupiti male fragmente stakla. • Pod obrisati vla`nim papirom ili krpom. • Ukoliko se preostali ostaci usisavaju, kesu iz usisiva~a
nakon ~i{}enja treba izvaditi. • Sve predmete upotrijebljene za ~i{}enje, kao i kesu iz
usisiva~a, treba odlo`iti u plasti~nu kesu i dobro jezatvoriti.
• Odje}u ili posteljinu na koje su pali dijelovi sijalice netreba vi{e upotrebljavati, ve} ih treba baciti.”
Ho}u da ka`em da ovo izgleda ba{ opasno! [tednja je{tednja, ali ne valja kad te truje. Najzad, kakva je to{tednja kad mora{ baciti novu posteljinu, obleku, kesuusisiva~a, razne plasti~ne {kanicle i gumene rukavice.Gluho bilo, pa eto. Halid ALIJAGI]
Ho}u da ka`em
Opasna {tednja
Program Kino “UNA”od 02. do 04.08.2012. godine
Mlada umjetnica Sabina Mehoni}
Prva samostalna izlo`ba
Dobili k}erku Zerina i Suvad Bali}, Mirela i Emir Zuli}, Medina iIsmet Meši} - blizanke, Edina i Senad Nahi} x 1 -trojke, Aldisa i Elvis Musli}.
Dobili sina Irma i Adis Mešanovi}, Ksenija i Meho Šušnjar,Edina i Senad Nahi} x 2 - trojke, Edina i Haris^elebi}..
Vjen~aniElvedina Mami} i Elvis Majstorovi}, SanelaKova~evi} i Muhamed Crnki}, Lejla Hod`i} i ]azimKasi}, Elmina Muminovi} i Adil Ali}, Arnela Badi} iAdmir Paji}, Irma Islamovi} i Emir D`omlagi}, InesHalilagi} i Mirhad Hrnjica, Senada Pehlivanovi} iMirhad Dedi}, Fahrudina Por~i} i Zinet Kajtazovi},Edita [umar i Sabahudin Kol~akovi}, Almira Feli} iHazmir Alivuk, [ejla Demirovi} i Elvir Had`i}, IrmaMuli} i Alan Mehdin, Emina Dervi} i Vedran Pr{a,Aida Mujad`i} i Said Zuli}, Almina @eri} i JasminMujad`i}, Alma Komi} i Admir [u{i}, Denisa Kuri} iMensur Kadiri}, Enisa Buni} i Armin Bali}, IrmaZuli} i Joseph John Joyce, Samira Mizi} i EdvinFeli}, Samra Lipova~a i Eldin @eri}, Nina Imamovi} iDijan ^avki}, Selma Omerhod`i} i Elmir Reki}, LejlaSlijep~evi} i Admir Mid`i}, Irena Mujki} i Adis Kuri}..
Umrli Franjo Alti} (1939), Munib Im{irovi} (1944), HataAlibegovi} (1932), Zlate Sejfulahi (1934), AdemJusufagi} (1942), Ale Voji} (1932), Sulejman Musi}(1947), Kemal Podinovi} (1936), RubejdaDizdarevi} (1939), Himzo Bosni} (1953), HasibeBe}irevi} (1937), Munir Im{irovi} (1934)..
Mati~ni ured za ro|ene od 29.06. do 04.07.,
za vjen~ane od 30.06. do 07.07., za umrle od 30.06. do 04.07.
@anr: avantura, animirani,komedija
Sinopsis: Poznate junake ovomnastavku put vodi kroz Europu,gdje su prona{li savr{enoskrovi{te: putuju}i cirkus! Utre}em filmu serijala MadagascarAlex (Ben Stiller), Marty (ChrisRock), Gloria (Jada Pinkett Smith)i Melman (David Schwimmer)odlu~ni su vratiti se u The CentralPark Zoo u New York Cityju.Odlaze}i iz Afrike putem skre}u ina|u se u Europi love}i pingvine i~impanze koji su uspjeli orobitikockarnicu u Monte Carlu. Uskoroih otkriva Chantel DuBois (FrancesMcDormand) kojoj se ne svi|a {to`ivotinje iz zoolo{kog vrta slobod-no jure njenim gradom i u`iva uideji da }e uloviti svojeg prvoglava. @ivotinje se savr{eno sakrijuu biv{em putuju}em cirkusu tesmi{ljaju kako bi ga ponovo otvo-rile i `ive stigle u New York. Projekcije: 19:30h subota: 12:30h
"Men in black 3"
@anr: akcija, komedijaUloge: Will Smith,Tommy Lee Jones, JoshBrolin, Emma ThompsonSinopsis: Fantasti~niduo, agent J (Will Smith)i agent K (Tommy Lee Jones) ponovno su u akciji! Nakon {tosvijetu zaprijeti opaki izvanzemaljac, agent J mora se vratitikroz vrijeme sve u 1969. godinu gdje se sastaje s mladimagentom K-om (Josh Brolin). Njih dvojica zajedno kre}u uborbu protiv Borisa (Jemaine Clement), neprijateljski nastro-jenog izvanzemaljca, kako bi ga sprije~ili da uni{ti Zemlju ubudu}nosti...Projekcija: 20:30 h
"[trumfovi"
@anr: Animirani, obiteljskiUloge: Neil Patrick Harris,Paul Reubens, SofíaVergaraSinopsis: Nakon {to zli~arobnjak Gargamel otjeramale [trumfove iz nji-hovog sela, oni u bijeguodjednom napu{taju svojmagi~ni svijet i na|u se una{em... Ta~nije, na|u seusred Central Parka u NewYorku. Ho}e li na{i junaciuspjeti prona}i put ku}i
prije nego {to ih na|e Gargamel? Snimljen prema izrazitopopularnoj, istoimenoj animiranoj seriji iz 80-tih, [trumfovipo prvi put dolaze na velike ekrane.Projekcije: 19:00 h subota: 12:00 h
"Madagaskar 3"
02.08.2012.godineu centru12
Ka`u da su najboljeideje one, koje su
najbolje. Ti isti pametnja-kovi}i dodaju da prave kri-tike nema bez valjanogrje{enja. Zna~i, ne mo`e{re}i ovo ne valja ako nezna{ kako valja. Eto, ba{ naovom mjestu sjetio sam sedoga|aja iz jedne biha}kesrednje {kole kada su pro-fesori samo kritikom htjelipreobratiti posrnulog kole-gu. Moj drug Hasan Tija-novi}, na na{u veliku`alost rahmetli, bio je uvu-~en u nekorektno rje{ava-nje problema, ali nije imaokud. Krenuli oni redom, teti pije{, te ovakav si, teonakav si, te osta}e{ bezposla, te sram te bilo, tenemoj biti budala. Na{Tijan krenuo okolo, panakon {to pohvali posrnu-log kolegu, svoje izlaganjezavr{i rije~ima: “Mi sviznamo da voli{ popiti,.. aline voli{ meziti. Ti ne mezi{,kolega!” Dakle, najbolju kritikuuputio je moj drug, kojinije rije{io problem, ali jebarem ubla`io postoje}estanje. Re}i da Internacio-nalna turisti~ka manifesta-
cija “Una-regata” ne valja,a istovremeno ne predlo`i-ti nekakvo rje{enje, jedno-stavno ne va`i. Proteklogvikenda zabilje`ena je jed-na pokazna vje`ba kojomje grupa ljudi htjela ne{tore}i. U donjem kanjonuorganizirali su “Prvi tradi-cionalni rafting” pod nazi-vom “In memoriam Unskaregata”. ̂ uj prvi, pa odmahtradicionalni. Nema veze,organizatori su bili “Unarafting club i drugi u~esni-ci”, a parola njihove akcijebila je: “Sve besplatno”.Lijep poku{aj ali, {to biozbiljniji ljudi rekli, pravodje~iji. Da bi shvatili te`inupoku{aja da sahrane ne{to{to im ne pripada, tim ve-seljacima moramo predo-~iti nekoliko ~injenica.
Organiziranoveslanje
Na prvo mjesto treba stavi-ti da je “regata” vi{edne-vno, u originalu sportskonatjecanje, a u na{em slu-~aju organizirano veslanje,te da se apsolutno ne mo`eodnositi na jaransko ineformalno vi{esatno spu-
{tanje niz vodu. Na orga-niziranom veslanju najve-}a pa`nja posve}ena je sig-urnosti u~esnika {to zahti-jeva anga`iranje iskusnihvoditelja (pilota) i spasioca
(ronilaca). Naravno tu sujo{ javni red i mir, spava-nje, ishrana i prijevoz. A to,po{tovana gospodo, sveko{ta. Nema, sve besplat-no! Nema, ne mezi{!Ovome treba dodati da jegornji kanjon Une, od[trba~kog buka do Lohova,izuzetno zahtjevan zavesla~e i sre}om nalazi seunutar Nacionalnog parka.
Sre}om zbog toga {to seniz rijeku vi{e ne moguspu{tati ~amci bez certifici-ranog skipera ili pilotapo{to je Una na tom dijeluza amatere ~ak i opasna!
Ba{ na ovom mjestu spo-menuo bih one koji uspo-re|uju Unsku i Sanskuregatu.Najjednostavnije re~eno,uspore|uju neusporedivo.Te`ina vode u unskomkanjonu ocijenjena je bro-jkom ~etiri, od ukupno pet,dok Sana na onom dijelugdje se odr`ava “Klju~karegata” uop}e nema ocje-
Una-regata; kako dalje i za{to
Nema, ne
Pri
Ekipa “Kitanik” ima najdu`u tradiciju
Kad voda ponese ~amac, otisne se pri~a
Bez dobre sofre nema regate
u centru 1302.08.2012.godine
nu! Sana je izuzetno lijepai bogata rijeka i kao i Unazaslu`uje ne jednu, ve}1001 regatu. Naravno, naop}u radost ljubitelja ~istihvoda, te ugodnog spu{ta-
nja niz {ljunkovite spru-dove, ali i adrenalinskeborbe sa zapjenjenim sla-povima. Sve ima svoje.
Vratiti kajak-kanu klubove
Da se mi vratimo temi irje{avanju problema. Or-ganizacioni odbor obe}aoje da }e odmah po zavr{e-
tku 40. po~eti s priprema-ma Una-regate koja }e seodr`ati idu}e godine. Tose, na`alost, jo{ nije desilo,ali sve jedno, mi kao pravikriti~ari imamo prijedlog.
Na Regatu moramo vratiti~lanove kajak-kanu klubo-va. Jo{ jednom nagla{ava-mo ~injenicu da je Regataprvi brend Bosanske Kraji-ne i da se to nikako nesmije zaboraviti. U svijetnismo oti{li s kru{kom,{ljivom, rakijom, }evapomi trahanom, ve} s turisti-~kom manifestacijom nakoju moramo biti ponosni.
I na kraju pitanje i poku{ajodgovora koje smo trebalistaviti na po~etak ovog tek-sta: “[ta mi o~ekujemo odUna-regate? Da li je to1.000 u~esnika i pokrivanje
tro{kova uz pomo} jakihsponzora, ili 400 raftinga{ai zarada”. Po nama, to jespoj 1.000 u~esnika i 400raftinga{a, ali po svemusude}i, koji je nemogu} uova gluha financijska vre-mena. Ako neko misli dru-k~ije, nek’ izvoli. Samo mo-ra znati da nema, sve bes-platno. Nema, ne mezi{!
Halid ALIJAGI]
Prva Una-regata krenula je 5. au-gusta 1964. godine iz Martinbroda,a zavr{ila je 10. augusta uBosanskoj Krupi. Zanimljivo jenapomenuti da su u~esnici u Biha}uboravili dva dana, te da su tokomdrugog i{li na cjelodnevni izlet naPlitvi~ka jezera. I tokom sedmogdana organizirani su izleti, podijelje-
ni u nekoliko interesnih grupa.“Regatisti”, tako su se u to vrijemezvali, su posje}ivali Beograd, Split iponovo Plitvi~ka jezera. To su biladruga vremena. Bosanska Krajinaima {ta ponuditi i sigurni smo da uzdobru organizaciju mo`emo gostezadr`ati i duplo vi{e dana od prvihregata. Do nas je, naravno.
Re}i da Internacionalna turisti~ka manifestacija“Una-regata” ne valja, a istovremeno ne predlo`itinekakvo rje{enje, jednostavno ne va`i
Na prvo mjesto treba staviti da je “regata”vi{ednevno, u originalu sportsko natjecanje, a una{em slu~aju organizirano veslanje, te da seapsolutno ne mo`e odnositi na jaransko i neformalno vi{esatno spu{tanje niz vodu
Te`ina vode u unskom kanjonu ocijenjena jebrojkom ~etiri, od ukupno pet, dok Sana na onomdijelu gdje se odr`ava “Klju~ka regata” uop}enema ocjenu
mezi{
Bogat program
prema, pozor... ... i sad!
02.08.2012.godinereporta`a14
Prije petnaestak dana pris-ustvovali smo nemilom
doga|aju koji je potresaoBi{}ane. U ranim jutarnjim sa-tima planuo je legendarni obje-kat Smaila Leli}a “Gurman”,koji je u roku od samo polasata gotovo izgorio do temelja. Tako je Biha} tog 14. jula ostaobez jo{ jedne legende u koju susvra}ali najpoznatiji ljudi biv{ezajedni~ke nam dr`ave. NakonSmaila u legendu ode i “Gur-man”. U spomen na ovog veli-kog ~ovjeka i legendarni lokalponovi}emo pri~u koju smoobjavili prije nekoliko godina.
Vrelo biha}ko ljeto(2010. godina)
Ovogodi{nje ljeto je stvarnovru}e. Malo je juni podbacio,ali zato juni uporno grijaoiznad tridesetog podioka.Njegovu upornost naslijedio jeizgleda i august. U Biha}u ni{tanovo. Veliki most se obnavlja ujeku sezone {to je mnogimtrgovcima i ugostiteljima tolikoporemetilo poslove da su semorali preseliti. Ostali su samonajuporniji. I oni koji nisu imalikuda. Me|u njima je i vrhunskimajstor bosanske kuhinjeSmail Leli}, poznatiji kao Gur-man. Tako mu se zove i starilokal koji se nekako uguraoizme|u ~vrstih objekata [imi}aku}a. Otkako je prodao svojnovi objekat tamo na desnojobali Une, Smajo svako jutronakon obavezne kafice u Pavi-ljonu zasjedne ispred starogognji{ta i s prijateljima prebirepo Biha}u. Po starom Biha}u. U vremenima prije posljednjegrata, ustvari u onom socijali-sti~kom sistemu, Zagreba~kivelesajam bio je zakon. A kakoi ne bi kad su na njemu izlagalefirme iz skoro svih zemaljanesvrstanog svijeta i tada{njihekonomskih velesila. StaruJugu su predstavljale firmekoje su imale odli~ne izvozne
rezultate i gradili{ta u inostra-nstvu. Po ulicama ovog maloggradi}a u Novom Zagrebu,prodavala se brza hrana iostale prehrambene novatorije.U to vrijeme najbr`a brza hra-na bile su kobasice i vir{le u,k’o du{a, mekanim kiflama. Naop}e iznena|enje najve}a gu`-va se stvarala oko objekta u ko-jem se nudila bosanska kuhin-
ja!? [ef lijepo ure|enog prosto-ra na kojem se pored konzumi-ranja ukusne hrane, one brze ione za }eif, mogao na}i i pro-pagandni materijal turisti~keponude Biha}a, Bosanske kra-jine i Bosne i Hercegovine, bioje, naravno, Gurman. Tako je, bio je to na{ skoro zab-oravljeni sugra|anin SmailLeli} koji je ogor~en na nova-
torije poput gotovih bosanskihjela i nepotpisanih recepata.
@ivot ide daljeSla`e se da se pita mo`e napra-viti i zamrznuti, ali nikako mune ide u glavu da se to mo`eu~initi jednoj sogan-dolmi. Nito da jedne dnevne bosansko-hercegova~ke novine, koje supo~ele izlaziti nakon rata,
svake godine objavljuju “bajra-msku sofru” koju doslovno iuporno “skeniraju” iz smailo-vih knjiga. Nit’ su koga pitali,nit’ koga potpisuju. A `ivot ide dalje. Dolma se idalje uporno zamrzava, foto-grafije i tekstovi se uporno kra-du, a i visoke temperature suuporne. Ljeto u Biha}u.
Halid ALIJAGI]
Biha} nekad i sad
Nakon Smaila, oti{ao i “Gurman”
Otkako je prodao svoj novi objekat tamo na desnoj obali Une, Smajo svakojutro nakon obavezne kafice u Paviljonu sjedao ispred starog ognji{ta i s prijateljima prebirao po Biha}u. Po starom Biha}u
Na{ sugra|anin Smail Leli} bio je ogor~en na novatorije poput gotovihbosanskih jela i nepotpisanih recepata. Slagao se da se pita mo`e napraviti izamrznuti, ali nikako mu nije i{lo u glavu da se to mo`e u~initi sogan-dolmi
Priredio: Halid ALIJAGI]
(Izvori: Enciklopedija Jugoslavije,1956, svezak II: ^etnici u II sv.ratu; ^etvrta neprijateljska ofenziva, B. Alink, N. Ani}, G.J.Zwanenburg, et al: Drugi svjetskirat, IKRO “Mladost”.)
^etni~ka kolaboracija sa sil-ama Osovine dosegla je svojukulminaciju zimi 1942. /1943.za vrijeme bitke na Neretvi,koja je predstavljala zavr{nufazu operacije Weiss, ili ujugoslavenskoj terminologiji,^etvrte neprijateljske ofanzive.Bitka na Neretvi imala je dugui kompliciranu prethistoriju sa~etni~ke i osovinske strane, aza ~etnike i sudbonosneposljedice.
Za Njemce su se tako|erbli`ili kriti~ni dani. S
ameri~kim i britanskim iskrca-vanjem u sjevernu Afriku (Al`iri Maroko) i upornim napre-dovanjem britanskih snaga izEgipta, poraz njema~kih sna-ga u sjevernoj Africi postao jesamo pitanje vremena. Nasovjetskom frontu pomaljalase staljingradska katastrofa.Kao potencijalne zone save-zni~kog iskrcavanja trebalo jeuzeti u obzir Balkan, talijanskeotoke i kopno, te jug Francu-ske. Slabo branjeno i strate{kiizlo`eno balkansko podru~jemoglo se pokazati od izvan-rednog vojnog zna~enja zaNjema~ku. A jedno od klju-~nih podru~ja na Balkanu bioje teritorij hrvatske mari-onetske dr`ave, u ~ijem sesredi{tu nalazio veliki parti-zanski slobodni teritorij, a nanekoliko drugih mjesta ve}egrupe ~etnika.Po mi{ljenju njema~kih gene-rala (Löhr, Bader, Glaise) kon-solidaciju hrvatske dr`ave tre-balo je posti}i ne samo vojnimsredstvima, ve} kombinacijomvojnih i politi~kih sredstava, aova potonja bila bi prven-stveno politika tolerancije ipravednosti prema srpskomstanovni{tvu u dr`avi. Hitler senije slo`io: on je mislio da bido konsolidacije moglo do}ina ~isto vojni na~in, uni{ten-jem ili razoru`anjem i partizan-skih i ~etni~kih snaga u dr`avi,{to bi istovremeno onemo-gu}ilo svakoj od snaga otporada pomogne Saveznicima akobi se iskrcali na isto~noj obaliJadrana. Prevladalo je, nar-avno, Hitlerovo rasu|ivanje.
Odre}i seusluga ~etnika Nijemci su na svoje saveznikeTalijane htjeli izvr{iti najve}ipritisak da sura|uju s njima uuni{tenju partizana i da seistovremeno odreknu ~etni-
~kih usluga, te da ih na teri-toriju Nezavisne Dr`aveHrvatske, a kasnije i u CrnojGori, razoru`aju. Hitler jeraspravio problem ~etnika iakcija protiv pobunjenika nateritoriju NDH prilikom posjetedra Ante Paveli}a njegovomglavnom stanu, 23. septem-bra 1942. General Löhr,komandant oru`anih snaga ujugoisto~noj Evropi (od 28.decembra komandant jugois-to~ne Evrope), koji je pris-ustvovao sastanku Hitler-Paveli}, izdao je 11. novembranaredbu o razoru`anju pobu-
njenika, ali Nijemci u to vrije-me nisu u Hrvatskoj imalidovoljno trupa, a njema~kiopunomo}eni general u Hrva-tskoj bio je mi{ljenja da seni{ta uspje{no ne mo`e podu-zeti bez dopunskih njema~kihsnaga. Rad na planu ipak senastavio: Löhr je tu ideju pro-diskutirao s generalomRoattom tokom novembra, apitanje je tako|er pokrenuo iHitler u razgovoru s na~elni-kom talijanske Vrhovne koma-nde, mar{alom Ugom Cava-llerom, i ministrom vanjskihposlova Cianom, kad su gaposjetili 19. decembra.Detalje predstoje}ih operacija,koje su nosile konspirativnoime Weiss, pretresli su prvihdana januara general Löhr italijanski visoki zapovjednici uRimu, a opet zatim i generaliRoatta i Liiters 9. januara1943. u Zagrebu. Kona~no suse i Talijani slo`ili s planom, alis najve}im oklijevanjem.Prema izvornoj zamisli, plan se
sastojao od tri faze: Weiss 1 iWeiss 2 za uni{tenje partizan-skih snaga i njihove “dr`ave” iWeiss 3 za razoru`anje ~etnikana teritoriju Nezavisne Dr`aveHrvatske - ali, kao {to }e sepokazati kasnije, tokom nje-govog provo|enja dogodile suse mnoge izmjene. Za izvr{enje operacije Weiss,Nijemci su od po~etkaanga`irali 717. i 718. diviziju,dijelove 714. divizije, 7. SSdiviziju “Prinz Eugen”, 187.pje{adijsku rezervnu diviziju,nekoliko kvislin{kih domobran-skih brigada, kao i oko
devedeset njema~kih i NDHaviona, a od 27. februara i369. pje{adijsku diviziju (hrva-tske legionare). Talijani su odsamog po~etka anga`iralidivizije “Lombardia”, “Re” i“Sassari”, kao i oko 6.000~etni~kih pomo}nih trupa izLike i sjeverne Dalmacije.Kasnije su tako|er ubacili idijelove divizija “Bergamo”,“Marche” i “Murge”. U zavr-{noj fazi bitke na Neretvi, uku-pni broj ~etni~kih pomo}nihtrupa i drugih ~etni~kih forma-cija koje su tijesno sura|ivales Talijanima, iznosio je izme|u12.000 i 15.000 ljudi.
Weiss 1Operacija Weiss 1 po~ela je20. januara nadiranjem diviz-ije “Prinz Eugen” ju`no odKarlovca, te 717. divizije idijelova 714. divizije s nekimkvislin{kim hrvatskim formaci-jama ju`no i zapadno od BanjaLuke i odgovaraju}im, iakomnogo manje odlu~nim,
pokretima talijanskih divizija injihovih ~etni~kih pomo}nika.Njema~ke formacije koje sudjelovale iz sjeverne Bosne italijanske snage koje su djelo-vale iz srednje i sjeverneDalmacije trebale su se spojitiotprilike u sredi{tu “parti-zanske dr`ave”. Na to je tre-balo slijediti stezanje obru~aoko partizanskih snaga sazapada i njihovo uni{tenje.Me|utim, nije sve i{lo premaplanovima. Ono {to se dogodi-lo bilo je ukratko slijede}e:partizanske su snage nazapadnom kraju svog podru~japru`ile sna`an otpor u bitkamablizu rijeke Une i na Uni. Alinapada~i su ubrzo otkrili da seglavnina partizanskih snaga,sastavljena od 1. i 2. prolete-rske divizije, 3. i 7. udarnedivizije i novoformirane 9. divi-zije (sastavljene od 3, 4, i 5.dalmatinske brigade), nalazina ju`nom dijelu teritorija kojisu dr`ali partizani, izvanpodru~ja operacije Weiss 1.^im je Tito primijetio namjereOsovine, naredio je tim jedini-cama da pre|u u protuofen-zivu na jugoistoku, kako bi izb-jegle opkoljavanje, o~istilekoridor za izlaz prema jugu itako|er spasile oko 4.000bolesnih i ranjenih partizan-skih vojnika. Talijani su tokomcijele operacije Weiss 1zaostajali, a suo~ene s odlu-~nim otporom partizanskihsnaga, trupe Osovine moralesu usporiti napredovanje.Operacije partizanskih divizijau pravcu Neretve, koje su zaneko vrijeme ugrozile sig-urnost rudnika boksita okoMostara, natjerale su Osovinuda promijeni i neprestanomijenja i planove i operacije.Na sastanku generala Robo-ttija s generalom Löhrom uBeogradu 8. februara, opera-cija Weiss 3. odba~ena jezbog talijanskih primjedbi kaonepotrebna i politi~ki opasna.Operacija Weiss 1 zavr{ena jedo 15. februara a da nijepostigla svoj cilj i 25. februarapo~ela je operacija Weiss 2 ispecijalna operacija Mostar,za osiguranje rudnika boksita.Pored osiguranja boksitnihrudnika, op}i je cilj bio spri-je~iti partizane da predu preko
Neretve, te ih uni{titi u kanjo-nima Rame i Neretve.
Weiss 2Ali Nijemci nisu napu{talimisao da Talijane jo{ potpuni-je uvuku u borbu protiv parti-zana, kao i da razoru`aju~etnike. Tokom zadnjeg tjednafebruara Hitler je poslao u Rimministra vanjskih poslova vonRibbentropa i generala Walte-ra Warlimonta, pomo}nikana~elnika operativnog odjelje-nja Vrhovne komande, kako bisklonuli Talijane da prihvatenjema~ko gledi{te. Ova dvoji-ca nosila su Hitlerovo pismoMussoliniju, u kojem je Hitlernaglasio apsolutnu potreburazoru`anja ~etnika, zbog nji-hove potencijalne opasnosti uslu~aju savezni~kog iskrcavan-ja na dalmatinskoj obali.Rezultat rimske konferencije,na kojoj su Nijemci izvr{ili jakipritisak, bio je taj da su seTalijani pomirili s aktivnijimsudjelovanjem u operacijamaWeiss 2 i Mostar i definitivnoobe}ali da }e razoru`ati~etnike u Nezavisnoj Dr`aviHrvatskoj ~im partizani budupora`eni, a ~ak su obe}ali da}e razoru`ati i crnogorske~etnike u vrijeme koje }e senaknadno odrediti. Ali ~im sunjema~ki predstavnici napu-stili Rim, Talijani su promijenilimi{ljenje. Tre}eg i ~etvrtogmarta u Rimu su se sastalinajvi{i talijanski funkcioneri igeneral Robotti, dotada{njikomandant talijanskih trupa uSloveniji koji je zamijenioRoattu kao komandant Supe-rslode, te guverner Crne Gore,general Pirzio Biroli, pa je tomprilikom nanovo razmotrenasituacija. Kao rezultat tih raz-govora donesena je odluka dase razoru`anje ~etnika uNezavisnoj Dr`avi Hrvatskojodgodi {to je mogu}e du`e ida se otegne s izvr{enjem;razoru`anje ~etnika u CrnojGori smatralo se nemogu}im iprotivno talijanskim interesi-ma, te je naprosto skinuto sdnevnog reda. U oba slu~ajaopravdanje je glasilo daTalijani ne mogu sebi dozvolitida izgube ~etnike kao savezni-ka u borbi protiv partizana.
(Nastavi}e se)
02.08.2012.godine dosje 15
Iz historije Drugog svjetskog rata - Bitka na Neretvi (2)
Prvi bataljon 6. isto~nobosanske brigade kod Vrbni~kih koliba 11. juna 1943. godine
Balkan, novi frontZa izvr{enje operacije Weiss, Nijemci su od po~etka anga`irali 717. i 718. diviziju,
dijelove 714. divizije, 7. SS diviziju “Prinz Eugen”, 187. pje{adijsku rezervnu diviziju,nekoliko kvislin{kih domobranskih brigada, kao i oko devedeset njema~kih i NDHaviona, a od 27. februara i 369. pje{adijsku diviziju (hrvatske legionare).
02.08.2012.godinedru{tvena hronika16
Ka`u da je ljeto sezona~i{}enja i pospremanja, vri-jeme kada se posvetimo po-rodici i prijateljima. U ovomperiodu nastojimo provestivi{e vremena sa osobama dokojih nam je stalo, a koje smozbog radnih obaveza zane-marili. Ma|utim, to ne zna~ida smo ih zaboravili ili danam do njih nije stalo. Pospre-maju}i, ~iste}i i analiziraju}isvoj `ivot, po~nemo tako razmi{ljati i o vezama kojesmo uspostavili kroz `ivot. I onda se pojavi ono vje~nopitanje - imamo li zaista one prave, iskrene prijateljeili su to samo povr{na poznanstva bazirana na zaje-dni~kim interesima. Istina, ~ini se da su danas pozna-nstva postala bitnija od prijateljstva. Nije bitno s kimse dru`i{, ve} koga poznaje{. Pri susretu sa ovim ’pri-jateljima’ nema vi{e onoga ’Do|ite, do}i }emo’, mnogovi{e je parola ’Sredite, sredit }emo’. I kad vidimorasprostranjenost ovakvih ’prijateljstava’, prosto nambude drago {to nismo ne{to utjecajni, {to nam roditeljinisu nikakve face i mo}nici u gradu, tako znamo daono malo ljudi s kojim smo bliski ne o~ekuje nikakvukorist ni uslugu od nas. Prijateljstvo je najte`a stvar na svijetu za objasniti.Najbolja prjateljstva su jedinstvena, osobita, ali i jakoslo`ena. Nekad imamo osje}aj da smo ostvarili odnosiz ma{te, nekad do`ivimo veliku sre}u, a nekad iduboka razo~arenja. Osnova najboljeg prijateljstva jeobe}anje na bezrezervnu ljubav, za{titu, razumijeva-nje i, {to je jako bitno, postojanost koja taj odnos dijeliod svih ostalih prijateljskih odnosa. Prijatelja do`i-vljavamo kao psihijatra, mo`emo mu se povjeriti bezstraha da }e nas odati, osu|ivati, nagovarati da promi-jenimo svoje pona{anje. Najbolja prijateljstva mogupodnijeti sve vrste osje}aja - dobre i lo{e, ljubav imr`nju, osje}aje duboke bliskosti, ali i osje}aj dosadei zasi}enosti. S prijateljima dijelimo isti sistem vrije-dosti, estetske osje}aje, intelektualne potrebe, interesei na~in pona{anja. Me|utim, prijateljstvo nije nikakva idila. Normalno jeda i u prijateljstvu postoji odre|ena doza zavisti, makoliko mi to nismo spremni priznati. Javlja se ako na{prijatelj ima bogatiji socijalni ̀ ivot, ako je uspje{niji naposlu, zadovoljniji u porodi~nim odnosima. I sve dokzavist ne preraste u ru{ila~ku snagu, ne treba jepotiskivati. Trebamo biti u stanju kontrolirati je i dozi-rati i na taj na~in iskoristiti je za samoizgra|ivanje.Pehisti, ljudi koji skupljaju samo lo{a `ivotna iskustva,osje}at }e samo klasi~ne posljedice zavisti - pretjeranuposesivnost prema prijatelju, koja bi trebala ispunitiprazninu koju oni osje}aju i zadovoljiti njihovo nezre-lo i nesigurno ja. U protivnom, kod zrele osobe zavistmo`e biti poticajna snaga koja motivira osobu da sevi{e potrudi oko onoga {to `eli posti}i ili imati. Bitishva}en i podr`an, cijenjen zbog samoga sebe, aistodobno slobodan - to su zahtjevi koje postavljamopred najboljeg prijatelja. To u po~etku i dobijemo, aliposlije? Prijateljstvo je kao ljubav, romanti~na aureolaga obavija, isto kao {to ga ljubomora razara. Da bismoga odr`ali moramo znati cijeniti dana{nje potrebe vi{eod pro{lih, prihvatiti neminovnost da se mijenjamo imi i na{i prijatelji, usmjeriti se na stvarnost vi{e negona vlastite snove o idealnom odnosu, a sukobe prih-vatiti kao dio normalnih me|uljudskih odnosa, a nekao propast svijeta odnosno prijateljstva. U ovo na{e stresno doba, kad otu|enost me|u ljudimanije samo obi~na fraza, prijateljstvo je postalo jednood najosjetljivijih odnosa. Tako pri`eljkivano, a takote{ko ostvarljivo. Mirela POPR@ENOVI]
Socijalni kutak
“Nemoj hodati iza mene; mo`da te ne}u znativoditi. Nemoj hodati ispred mene; mo`da te ne}uznati slijediti. Prosto hodaj pored mene i budi miprijatelj.” (Albert Camus)
Prijateljstvo
Stari grad Todorovo, koji senalazi na putu za Veliku Kladu{uje nekad bio najve}i grad uCazinskoj krajini. Danas na topodsje}aju samo ostaci ru{evinastarog grada. Ova velikokladu{kamjesna zajednica danas je pozna-ta po napu{tenoj ku}i koju ve}inastanovnika MZ Todorovo nazivaju“ku}a duhova”. Kako seljani tvrdeu njoj se doga|aju ~udne stvari.Svi ulazi u ku}u su zakovanidaskama. Navodno, ni samimje{tani Todorova ne smiju pro-laziti pored ku}e koju zaobilaze u{irokom krugu posebno u no}nimsatima. Vjeruju da se ne{to ~udnou toj ku}i de{ava.Postoji pri~a da su na poziv seljanaimami i{li u~iti u “ukletoj” ku}i ikad je po~elo neko lupanje, zveck-anje, `urno su izlazili iz ku}e i dosad nitko se u nju nije svra}ao.Ovdje je tokom rata bila linijaizme|u Petog korpusa i tzv.Narodne odbrane APZB. Pri~ekazuju da se u vrijeme rata ovaku}a navodno koristila kao zatvori da su u njoj ubijeni brojni neviniljudi, te da njihove du{e ne moguna}i svoj smiraj. Poslije rata gla-sine o toj ku}i po~ele su da se {ire.- Ova ku}a je vlasni{tvo mogstri~evi}a Huseina Ba{i}a, koji jeumro. Ku}a je sad napu{tena initko ne brine o njoj. Odavno je onanazvana “ku}om duhova” i najvje-rojatnije je ukleta. Husein i njegoviroditelji na tom mjestu su gradiliku}e koje su uvijek bile sru{ene iline{to se de{avalo ~udno u njoj ili snjom. Ovo je ~etvrta ku}a koja jesagra|ena na istim temeljima i istose ponavlja evo i sa ovom ~etvrtom
sagra|enom ku}om. Postoje pri~eda je sagra|ena na mezarju, a istotako i pri~a da se iz nje ~ujuzvukovi, lupetanje, krikovi, pla~...Najvjerojatnije da su to golubovi,ali opet ima tu ne{to sa timmjestom i tom ku}om, pri~aSulejman Ba{i}. - U nju ne bi kro~io ni za {ta na svi-jetu, evo i sad mi se ko`a je`i, nemati para koje bi me natjerale. Krikovisu u`asni, tvrdi Ba{i}.
Razgovarali smo i sa najstarijimmje{tanom, 80-godi{njim Kadi-rom Ibri~i}em, koji ima svoju verz-iju pri~e.- Ovo je ~etvrta ku}a koja jeizgra|ena na tom istom mjestu.Prva ku}a koja je sagra|ena prijeDrugog svjetskog rata je sru{ena,da bi druga ku}a koja je sagra|enana njenom mjestu za vrijemeDrugog svjetskog rata bila zapalje-na. Ta ku}a bila je u vlasni{tvuHuseina Ba{i}a. Nakon {to je zapa-ljena njegov brat Hasan je odlu~ioda tu ponovo sagradi ku}u, od ~egaga je njegov brat odgovarao i govo-
rio mu da je to mjesto ukleto, aliHasan je ipak odlu~io graditi.Nakon {to je sagra|ena i namje-{tena vojnici su zauzeli to podru~jei iz ku}e odnijeli namje{taj iporazbijali stakla. Nakon ratanitko nije uselio u ku}u, niti jepreno}io tu zbog pri~a o prokletstvutog mjesta. Zbog te ku}e vjerujemda postoje duhovi, prisje}a se KadirIbri~i}.O ovom mjestu i ~udnim stvarimakoje se de{avaju u ku}i govore imladi ljudi koji su prolazili tu ukasnim satima i sa mobilnim tele-fonom poku{ali snimiti krikove.Na`alost ~im uklju~e telefon on seugasi. I stvara jo{ ve}i strah i kodmladih mje{tana Todorova. - Prolazio sam ovim putem krajku}e s prijateljima. ^uli smolupetanje, krikove i jecaje. Poslijetoga nikad nisam pro{ao nave~erovim putem, pri~a 17-godi{njiMuamer Osmanagi}. Ispod ku}e postoji podrum gdje suse bacali mrtvi ljudi za vrijemeDrugog svjetskog rata.Ku}a, koja se i danas nalazi natom mjestu, sagra|ena je prije 25godina i sve do danas pri~aju sepri~e o njoj i ~udnim stvarima kojese de{avaju unutra. Ne zna seta~no vrijeme kad je prva ku}asagra|ena na tom mjestu, ali znase da je sagra|ena prije Drugogsvjetskog rata. Posjetili smo Todo-rovo i uvjerili se sami. Kada smo iztorbe izvadili foto-aparat da na-pravimo sliku, na na{e iznena|e-nje foto-aparat nam se nekolikoputa ugasio. Kad smo se udaljilitek onda smo uspjeli fotografiratiku}u. 037Plus
“Zbog te ku}e vjerujemda postoje duhovi”
Ve} godinama mje{tani naselja Todorovo `ive u strahu zbog “ku}e ukojoj vladaju duhovi” u kojoj se, navodno, doga|aju ~udne stvari i iz kojese, posebno no}u, ~uju zastra{uju}i zvukovi, krici pa ~ak i stravi~ni jauci. U ovoj ku}i koja je smje{tena na raskri`ju puteva se malo ko usu|uje pri}i.
Na istom mjestu ku}e gra|ene ~etiri puta i zavr{ile na ~udan na~in
Na osnovu ~lana 12. Zakona o javnim pre-duze}ima Federacije BiH ("Slu`bene novineFederacije BiH" broj: 8/05, 81/08 i 22/09),~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije BiH ("Slu`benenovine Federacije BiH" broj: 12/03 i 34/03),~lana 54. i 55. Statuta JP "Veterinarska stanica"d.o.o. Biha} - pre~i{}eni tekst ("Slu`beni glasnikOp}ine Biha}" broj: 15/11) i Odluke o raspisi-vanju javnog konkursa za izbor i imenovanjedirektora JP "Veterinarska stanica" d.o.o. Biha}broj 337-07/12 od 18.07.2012. godine,Nadzorni odbor Javnog preduze}a "Veterinarskastanica" d.o.o. Biha} objavljuje da se
PONI[TAVA
Javni konkurs za izbor i imenovanje direk-tora Javnog preduze}a "Veterinarska stanica"d.o.o. Biha} objavljen u "Slu`benim novinamaFederacije BiH" broj 47/12 od 30.05.2012.godine, dnevnom listu "Oslobo|enje" od30.05.2012. godine i sedmi~nom listu"037Plus" od 31.05.3012. godine, te ujednoraspisuje
P O N O V N I J A V N I K O N KU R S
ZA IZBOR I IMENOVANJE D I R E K T O R A
JAVNOG PREDUZE]A "VETERINARSKA STANICA"
D.O.O. BIHA]
I
Opis pozicije
Direktor ima slijede}e nadle`nosti:- predstavlja i zastupa Dru{tvo prema tre}im
licima i odgovara za zakonitost rada i poslovanja Dru{tva,
- organizuje i vodi poslove Dru{tva,- izvje{tava Nadzorni odbor po njegovom zahtjevu,- vr{i provedbu Eti~kog kodeksa i Statuta,- izra|uje i nadzire realizaciju planova poslovanja,- izra|uje i donosi provedbene propise (Uputstvo
i Pravilnik) za postupak nabavki i provedbuZakona o javnim nabavkama BiH, te provodiodredbe propisa o nabavkama i po zaklju~enjuugovora o nabavci podnosi izvje{taj Odboru zareviziju i Nadzornom odboru,
- priprema prijedloge o raspodjeli dobiti,- nadzire zaposlenike u implementaciji va`e}ih
propisa i provedbenih propisa o nabavkama,- obezbje|uje distribuciju i implementaciju
Eti~kog kodeksa i postupanje svih odgovornihlica u skladu sa Eti~kim kodeksom Dru{tva,tako {to protiv lica koja kr{e Kodeks provodidisciplinski postupak,
- vr{i zapo{ljavanje i otpu{tanje zaposlenika uskladu sa poslovnicima i va`e}im zakonima i s
tim u vezi ima du`nosti i odgovornosti propisa-ne ~lanom 45. Zakona o javnim preduze}ima,
- zaklju~uje ugovore u ime Dru{tva,- obavlja i druge poslove utvr|ene Zakonom i
Statutom, od zna~aja za nesmetano odvijanjeorganizacije rada i vo|enja poslovanja Dru{tva.
II
Op}i uvjeti
Kandidat za direktora Dru{tva moraispunjavati slijede}e op}e uvjete:- da je dr`avljanin BiH,- da je stariji od 18 godina, a mla|i od 65 godi-
na na dan imenovanja,- da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat
disciplinske mjere na bilo kom nivou u BiH, uperiodu od tri godine prije objave javnog konkursa,
- da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH,- da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni
prestup, niti se protiv njega vodi krivi~ni postupak,
- da mu pravosna`nom presudom suda nijezabranjeno obavljanje aktivnosti za poziciju zakoju aplicira,
- da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske iliizvr{ne funkcije ili savjetnik izabranimzvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija,
- da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije Bosne iHercegovine
- da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili~lan nadzornog odbora ili odbora za reviziju udrugom privrednom dru{tvu,
- da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesio-nalnom odnosu s dru{tvom u kom aplicira nanavedenu poziciju.
III
Posebni uvjeti
Kandidat za direktora Dru{tva moraispunjavati slijede}e posebne uvjete:- VII stepen slo`enosti zanimanja, VSS, zavr{en
veterinarski, ekonomski, pravni ili drugi faku-ltet dru{tvenog, odnosno prirodnog smjera, stim da se prednost daje kandidatu sazavr{enim veterinarskim fakultetom
- najmanje 5 godina radnog iskustva u struci ilinajmanje 3 godine na rukovodnim poslovima.
Prilikom procjene menad`mentskih zna-nja i iskustava za izvr{enje poslovnih i operati-vnih potreba Dru{tva, kao posebni uvjeti uzima-ju se u obzir i slijede}i kriteriji:- organizacijske sposobnosti i prilagodljivost
timskom radu,- sposobnost savjesnog i odgovornog obavljanja
poslova, te nepristrasnog i odlu~nogdono{enja odluka,
- rezultati rada ostvareni tokom prethodnogradnog anga`mana i preporuka poslodavca.
Imenovanje se vr{i na period od 4 (~etiri)godine s mogu}no{}u ponovnog imenovanja.
IV
Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti:
- kra}u biografiju,- adresu i kontakt telefon, - dokaz o {kolskoj spremi,- potvrdu o radnom iskustvu u struci,- uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est
mjeseci),- izvod iz mati~ne knjige ro|enih,- uvjerenje o neka`njavanju kantonalnog suda
(ne starije od tri mjeseca),- preporuka poslodavca,- ovjerenu izjavu da nije otpu{ten iz dr`avne
slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilokom nivou u BiH, u periodu od tri godine prijeobjave javnog konkursa,
- ovjerenu izjavu da se na njega ne odnosi ~lanIX 1. Ustava BiH,
- ovjerenu izjavu da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnikizabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nihfunkcija,
- ovjerenu izjavu da nije na funkciji u politi~kojstranci u smislu ~lana 5. Zakona o minista-rskim, vladinim i drugim imenovanjimaFederacije Bosne i Hercegovine,
- ovjerenu izjavu da nije direktor, ~lan uprave,predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili odbo-ra za reviziju u drugom privrednom dru{tvu,
- program i plan razvoja Dru{tva u mandatnomperiodu.
Sva naprijed navedena dokumentacijapredaje se u originalu ili u ovjerenoj kopiji.
V
Ostale napomene
Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benimnovinama Federacije BiH", dnevnom listu"Oslobo|enje" i sedmi~nom listu "037 Plus".
Rok za podno{enje prijave je 15 dana, ara~una se od datuma zadnje objave konkursa.
Prijave sa dokumentacijom se mogudostaviti li~no ili preporu~enom po{iljkom uzatvorenoj koverti Nadzornom odboru JP"Veterinarska stanica" d.o.o. Biha} sa nazna-kom: "Prijava na konkurs za izbor i imeno-vanje direktora JP "Veterinarska stanica"d.o.o. Biha} sa oznakom "NE OTVARATI".Adresa: JP "VETERINARSKA STANICA" do.o.77000 Biha}, ul. Vo}arska br. 3.
Neblagovremene i nepotpune prijavene}e biti uzete u razmatranje.
Broj: 337-07/12 Biha}, 18.07.2012.godine
Predsjednik nadzornog odbora
02.08.2012.godine oglasi/konkursi 17
JP VETERINARSKA STANICA d.o.o. BIHA]
77000 Biha}, ul. Vo}arska br. 3, ID: 4263044380000, PDV: 263044380000, Tel.: 037 311 959, Tel/fax: 037 311 976, De`urni mobitel: 061 137 508,
061 145 931,061 145 934, 061 476 120
Jasminka Poljak, dipl.pravnik
02.08.2012.godine037 extra18
U Bosanskoj Krupi
Skupina glumaca, entuzijas-ta, uglavnom amatera oku-pljenih oko scenariste i redate-lja Huseina Osmanagi}a Crno-ga, nekada{njeg voditelja glu-ma~ke sekcije pri KUD “Una” izBosanske Krupe po~eli su sni-manje igranog filma “Meliha”.Radnja filma je o ~ovjeku raza-petom izme|u nade u boljesutra i surove stvarnosti. Ovajfilm se snima po istinitomdoga|aju i pri~a je o ~etrnae-stogodi{njoj djevoj~ici Melihikoja je svoj `ivot zbog svojihmoralnih principa okon~alatragi~no. Radnja se odvija 1995. i 2002.godine u Bosanskoj Krupi,mirnom gradi}u, u kojem suse, na`alost, kroz film pojavilepo{asti suvremenog dru{tva,droga, prostitucija, trgovinaljudima... Scenarist i redateljHusein Osmanagi} Crni ka`ekako je do sad snimljeno{ezdeset i {est scena na brojn-im lokacijama u gradu.
Premijera 15.septembra
- Snimili smo do sad polovicufilma, a preostale scene bi tre-bale biti snimljene do kraja jula.Potom slijedi te`i dio posla,monta`a. Nadam se da }emo sve
uspje{no okon~ati do 15. sep-tembra za kad je previ|ena pre-mijera amaterskog igranogfilma “Meliha”, rekao je Osma-nagi} i dodao kako porednjega, filmsku ekipu ~ine sni-matelji Novad Ceri} i SedinBegi}, te glumci Haris [ertovi},student glume na tre}oj godiniAkademije dramskih umjetno-sti u Tuzli, Amra Gerzi} kojatuma~i glavni lik, djevoj~icuMelihu, Sadmir Reki}, MirandaPatkovi}, Aldijana Leli},Mirsada Memi}, Seida [idaArnautovi}, Zinaida Husare-vi}... U filmu se pojavljuju inajmla|i glumci, dje~aci EdinGveri}, Amel Leli}, AjdinGveri}, Esad Gerzi} tedjevoj~ica Aldijana Leli}.Snimanje filma, koji bi trebaotrajati do devedeset minuta, dosada nitko nije financijski pot-pomogao pa ovaj projektvlastitim sredstvima financira-
ju sami glumci - amateri kojisnose tro{kove snimanja, gori-va za prijevoz i ostalog...Husein Osmanagi} je izrazionadu da }e ovaj projekt finan-cijski poduprijeti op}inskina~elnik Armin Halitovi} koji jedo sad uvijek potpomagao pro-jekte iz kulture i umjetnosti.
Haris [ertovi}kao “de~ko”Haris [ertovi}, student tre}e
godine Akademije dramskihumjetnosti u Tuzli, na Odsjekuglume u klasi profesoriceSelme Alispahi}, prvakinjeSarajevskoga ratnog teatra(SARTR) u Sarajevu, u filmutuma~i ulogu de~ka.- Ovo je jedna topla ljudskapri~a, jedna surova realnost jerdjevojka Meliha nailazi navelike zapreke u `ivotu, po~ev{iod svoga momka, sredine u
kojoj se nalazi, roditelja. Nailazina razli~ite prepreke i na njojsopstven na~in poku{ava ih pre-vazi}i. Ja sam tu njezina nekasvijetla ta~ka koju ona vidi, alizbog veze koju je imala prije,ona sa mnom ne uspijeva ni{taostvariti. Na kraju, i ja je ~akizoliram, ostaje sama i u~ini sui-cid, ka`e Haris [ertovi}.
“[vabo” kaonegativac
Sadmir Reki} u filmu “Meliha”glumi lik “[vabe”, negativca,Melihinog biv{eg momka koji`eli s njom ponovno ostvaritivezu, ali mu “de~ko” u tomepredstavlja zapreku i `eli gaukloniti. - Na `alost, nije to moja `elja.
Nisam takav u stvarnosti. Takavje scenarij. Djevojka zavr{avatragi~no ~emu je uzrok “[vabo”,ka`e Sadmir. Amra Gerzi}, u~enica Mje{ovi-te srednje {kole “Safet Krupi}”u Bosanskoj Krupi tuma~i likMelihe za koju ka`e kako je toneza{ti}ena djevojka koja jeizgubila svoga oca, nakon ~egasu je omalova`avali, ali se onauspje{no branila od sviju. - Oteli su je, ali je ona ostala idalje ~vrsta. “[vabo” je ~ovjekkoji je Melihu oteo i poku{ao jeprodati. Na kraju, Meliha je ubi-jena. Snimanjem filma premaistinitom doga|aju `elimo pri-kazati te`ak `ivot sirote djevojkei njenu patnju. Snimanje je bilozanimljivo, ka`e Amra Gerzi},Meliha. Priredila: S.MUJAGI]
Mladi i talentirani Bi{}anin AdnanNezirov ovih dana predstavlja slu{ateljimasvoj novi singl “Od djevojko, jabuko”.Pjesma je brzog i dinami~nog ritma kao i obe}avaju}i hit ovoga ljeta.Tekst za pjesmu napisala je Jasna Ba{i}, muziku je uradio Elvir Bosni},dok je na odli~an aran`man svoj pe~at stavio Dilvad Feli} Dado.Uskoro o~ekujemo i ekranizaciju Adnanove “jabuke”, a do tada }eAdnan publici predstaviti i jo{ jedan singl, koji }e biti premijerno izve-den na ovogodi{njem Ilid`anskom festivalu, te ne sumnjamo pobratiglasove publike i izboriti visok plasman.
Hrvatska pop diva Nina Badri}i mladi BiH pjeva~ Mirza [oljanin,pobjednik ~etvrte sezone Hayato-vog show-a “Zvijezda mo`e{ biti ti
“uskoro po~inju snimanje duetske pjesme pod nazivom “Samo pro|i”.Autor muzike i teksta je Dino Muharemovi}. Dino Muharemovi} je pjes-mom “ Samo pro|i” prona{ao Ninine i Mirzine senzibilitete, emociju nakoju ne}ete ostati ravnodu{ni.Pjesma }e se snimati u studiju “Longplay’’ Mahira Sarihod`i}a koji ve}nekoliko godina sura|uje sa obje zvijezde. Ovo nije prvi put da Nina iMirza pjevaju u duetu. U finalnoj no}i show-a “Zvijezda mo`e{ biti ti “kada je Mirza i odnio pobjedu, oni su zajedno zapjevali Nininu pjesmu“Znam te ja”. Interpretacija ova dva pjeva~a je bila besprijekorna, te sumnogi pri`eljkivali duet ova dva vrhunska vokala. Nini se na prvo slu{anje pjesma dopala, a Mirza se tako|er neizmjernoraduje ovoj saradnji. Premijera pjesme se o~ekuje na jesen.
Dobitnik velike Zlatnearene za najbolje ostva-renje u nacionalnoj sele-kciji Festivala u Puli je film“Pismo }a}i” rediteljaDamira ^u~i}a.Uz glavnu nagradu festi-vala, film “Pismo }a}i”dobitnik je jo{ tri Zlatnearene i to za najbolju spored-nu mu{ku ulogu koju jeosvojio Mate Gulin, za mo-nta`u koja je dodijeljenaHrvoju Mr{i}u i Damiru ^u-~i}u, i posebnu Zlatnu arenuza ton koja je pripalaMartinu Semen~i}u.Osim toga film “Pismo }a}i”osvojio je i nagradu “Breza”za najboljeg debitanta.Film “Parada” Sr|ana Drago-jevi}a, koji je prikazan uokviru sekcije manjinskihprodukcija, nagra|en je Zla-tnom arenom za scenario,dok je za glavnu `enskuulogu arena pripala HristiniPopovi} za ulogu Biserke uistom filmu.
Nagradu za najbolju re`ijudobio je Branko [mit za film“Ljudo`der vegetarijanac”, atom filmu pripale su jo{ ~etiriZlatne arene.Zlatna arena za najboljumu{ku glavnu ulogu dodijel-jena je Reneu Bitorajcu zaulogu doktora Danka Babi}a,za kameru Draganu Ruljan-
~i}u, za scenografiju Ivani[krabalo, dok je posebnaZlatna arena za maskudodijeljena Jasni Rosini.Zlatna arena za najbolju`ensku glavnu ulogu pri-pala je Ani Kari} za uloguHelene u filmu “No}nibrodovi” reditelja Igora
Mirkovi}a, dok je za najbo-lju `ensku sporednu ulogudodijeljena Olgi Pakalovi}za ulogu Safije u filmu“Halimin put” ArsenaOstoji}a.Zlatna arena za scenario pri-pala je Vlatki Vorkapi} zafilm “Sonja i bik”. Taj film jeosvojio i Zlatnu arenu zamiziku, koja je dodijeljenaStanku Kova~i}u, DamiruMartinovi}u i Ivanki Mazur-kijevi}, kao i za kostimografi-ju i to Slavici [nur.Nagradu publike za nacio-nalni program prikazan uAreni dobio je Ostoji}ev film“Halimin put”, sa prosje-~nom ocjenom 4,86.
Novi hit Adnana Nezirova Zavr{en 59. Festival igranog filma u Puli
Oj djevojko, jabuko
Duet iz snova
Nina Badri} iMirza [oljanin
Zlatna arena filmu “Pismo }a}i”,nagrada publike za “Halimin put”
Po~elo snimanje igranog filma “Meliha”Snimanje filma, koji bi trebao trajati
do devedeset minuta, do sada nitkonije financijski potpomogao pa ovajprojekt vlastitim sredstvima financirajusami glumci - amateri koji snosetro{kove snimanja, goriva za prijevoz i ostalog...
02.08.2012.godine 037 extra 19
Poruke zvijezda02. - 09.08.2012.
Sedmi~ni horoskopAutor: Ljubi{a MARKOVI]
Ljubav: Ove sedmice se nemojte previ{eupu{tati u razgovore o osvojim osje}a-jima kako biste ostavili dojam tajanstve-nosti na osobu koju `elite. Poku{ajte semalo distancirati od drugih i sagledati va{
odnos iz {ire perspektive. Po~etak augusta vam do-nosi interesantne dane za upoznavanje zanimljivih.Posao: Na pomolu vam je zanimljiv poslovni mjesecu kojem vam stoji putovanje i edukacija pa bistemogli spojiti ugodno s korisnim. Tako|er, po~etakaugusta vam donosi zanimljive financijske pregovorekoje trebate odraditi {to prije jer }e vam sredinommjeseca ve} biti puno te`e posti}i uspjeh koji `elite. Zdravlje: ^uvajte se prehlade.
OVAN - (21.03. - 20.04.)
Ljubav: Iako volite svoj osje}aj kontrolenad svim svojim odnosima, ovog vikendabi vas mogla do~ekati jedna neobi~naavantura s jo{ neobi~nijom osobom.
Uspostavite ravnote`u izme|u stvarnih mogu}nosti ivlastite strasti kako ne biste zbog toga riskirali ne{tou {to ste ve} puno ulo`ili. Posao: Jedan intenzivan poslovan odnos mogao bise razviti druga~ije nego {to `elite te uzrokovatimanje gubitke na poslovnom planu. S obzirom dane}ete imati prevelikog izbora, suo~ite se s tomsituacijom hladne glave i smije{kom jer na kraju }esve biti dobro. Budete li u ovom trenutku previ{e pri-tisklali, planovi bi vam se mogli raspasti u rukama. Zdravlje: Pripazite na manje ozljede.
Ljubav: Nastojte ne biti previ{e subje-ktivni kad su drugi u pitanju jer biste mogliprevidjeti jednu zanimljivu osobu koja senalazi u va{oj blizini. Ako ste u vezi ove
sedmice bi moglo do}i do manjih problema jerrazli~ito gledate na iste stvari. Ono {to je vama nor-malno, va{em partneru je potpuno strano. Posao: Mladi Mjesec u Lavu daje vam svu potporukoju trebate na poslovnom i emotivnom planu.Poku{ajte se {to manje brinuti oko financijskesituacije jer trenutno {to god u~inili ne}ete je mo}ipopraviti. Zdravlje: Pove}an stres i zabrinutost donijet }evam samo glavobolju.
BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)
Ljubav: Nalazite se u velikom emo-tivnom zanosu te ste prepuni novih idejai `elja. Blistate gdje god se pojavite te je
svima jasno koliko vam lijepo stoji ljubav. Odnos spartnerom vas u potpunosti zadooljava te kona~nomo`ete slobodno govoriti o svojim emocijama bezstraha da }et otjerati voljenu osobu od sebe. Posao: Skladan odnos u kojem se trenutnonalazite poja~ava va{e samopouzdanje pa i naposlovnom planu blistate svje`im idejama. Oslonitese na svoje komunikacijske sposobnosti kako bisterije{ili probleme koji vam iza|u na put. Zdravlje: Kao i uvijek kada ste zaljubljeni, osje}atese izvrsno, kako psihi~ki tako i fizi~ki.
RAK - (21.06. - 20.07.)
Ljubav: Va{e pona{anje najbolje poka-zuje kako se osje}ate u odre|enomdru{tvu. [to je ve}e va{e zadovoljstvo,ve}a je i strast koja izbija iz svake va{e
pore. Razmjenjuju}i pozitivnu energiju s partneromdobit }ete duhovno zadovoljstvo kakvo niste o~eki-vali. Poslu{ajte sve {to vam va{a intuicija ka`e uvezi drage osobe jer je u ovom trenutku gotovonepogre{iva. Posao: Poslovni tro{kovi su vam omiljena isprika zapokazivanje vlastite ekstravagancije pa biste moglijo{ jednom potro{iti hrpu novaca na kupovinune~eg za svoj posao {to vam nije neophodno. Jo{nije vrijeme za veliko tro{enje pa malo pripazite gdjeostavljate novac.Zdravlje: Pripazite {to jedete.
LAV - (21.07. - 21.08.)
Ljubav: Vrlo ste zadovoljni sob-om, a drugima i dalje izgledatezagonetno kao i uvijek. Ove sed-mice ste jako romanti~no raspo-
lo`eni pa od svog partnera `elite sna`ne izljeve ljubavi. Imate dobar predosje}aj u vezisvog partnera i on vas ne vara. Posao: Dr`ite otvorenim komunikacijskekanale za nova poslovna poznanstva i poten-cijalne partnere, ali nemojte dozvoliti da vamto oduzme svo vrijeme i novac. Financijskasituacija i dalje je napeta, ali ~ini se kakovam je to trenutno i potrebno kako bistejasno razlu~ili svoje ciljeve. Zdravlje: Jednom rje~ju - odli~no!
[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)
Ljubav: Emotivni zanos kojiosje}ate vodi vas poput strijele urazli~itim odnosima s dragim ljudi-
ma. Potrudite se malo kontrolirati vlastituprirodu ako ne biste otjerali potencijalnogpartnera iz svog okru`enja prevelikom stra{}ukoju trenutno osje}ate. Ako ste u vezi nedo-staje vam dobra prilika u kojoj biste mogliizraziti svoje emocije. Posao: Sunce vam daje veliku energiju nasvim poljima. Iskoristite to kako biste rije{iliposlovne probleme koji su se nagomilali pro-tekli mjesec. S toliko toga {to vam se doga|au isto vrijeme morali biste npraviti listu priorit-eta i krenuti u rje{avanje stvari jedne po jedne. Zdravlje: ^uvajte se samo stresa koji bi semogao poja~ati zbog previ{e posla kojeg stesi natovarili na le|a.
STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)
Ljubav: Pro~istite malo svoje mislii osje}aje. Privla~i vas ideja oemotivnoj, strastvenoj i intelektu-
alnoj vezi, ali ni jedna osoba iz va{e blizinevam nije dovoljno dobra. Mo`da to zna~ikako problem nije u drugima nego u va{imne realnim `eljama. U`ivajte u onome {tovam se pru`a. Posao: Nemojte se praviti previ{e skromni-ma i odbiti ponu|eno. Mogli biste ugodnoiznenaditi i impresionirati sebi nadre|eneljude, ali nastojte pritom biti diskretni. Dobit}ete jaku potporu za ispunjavanje nekih svo-jih davnih `elja i ambicija.Zdravlje: Pripazite na prehladu.
RIBE - (19.02. - 20.03.)
BIK – (21.04. - 20.05.)
Ljubav: Pri`eljkujete ne{tonovo i uzbu|uju}e. Presta-nite potiskivati svoje `elje iemocije i recite barembliskim osobama {to biste
htjeli. Va{ utjecaj na voljenu osobu jepoprili~no velik pa vas to ~ini dodatnozadovoljnima. Nemojte to iskori{tavatido kraja ve} i vi poka`ite partneru kolikoje vama stalo do njega. Posao: Merkur, va{ vladar, vam donosi`elju za sre|ivanjem poslova iunapre|ivanju vlastite karijere. Sreditesvoje poslove prema rasporedu kojivam ostavlja dovoljno vremena zarje{avanje emocionalnih stvari koje suvam trenutno ipak va`nije. Zdravlje: Jako dobro.
DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Dinami~an `ivot kojipredstavljate drugima zadovolja-va vas samo do odre|enegranice. Doga|aju vam se stvari
koje bitno mijenjaju odnos s voljenomosobom. Ho}e li biti pozitvne ili negativne ovisio tome koliko ste se do sad dali u tu vezu.Iako ne volite nikome pravdati svoje postupke,na vama je red za polaganje ra~una u vezi. Posao: Slijede}ih nekoliko dana donosi vamvelike komunikacijske sposobnosti pa }eteljude vi{e odu{evljavati svojim rije~ima negodjelima. Iskoristite tu naklonost kako bisteobavili {to vi{e poslovnih razgovora i prego-vora jer }e ljudima biti gotovo ne mogu}e re}ivam ne na bilo koji va{ zahtjev. Zdravlje: Mogu}i su manji problemi sadi{nim putevima.
VAGA - (23.09. - 22.10.)
Sljede}i put kada se budete {minkali, uradite to u skladu sa oblikom va{iho~iju.
Oblik bademaOvaj oblik je idealan, jer mo`ete da ura-dite {ta god `elite sa njim. Profesionalni{minkeri savetuju da ajlajner (olovku zao~i) nanesete od unutra{njeg ugla oka,prema vanjskom, a na samom van-jskom uglu napravite nagli pokret kakobiste stvorili malu liniju. Sijenkunanosite na vrh kapka, kako bistedodatno otvorili o~i.
Otvorene o~iAko imate ovakve o~i, cilj je da poku{ate daih istaknete neutralnim i svijetlijim bojama.Svijetlu sijenku nanesite na luk kapka,blizu linija trepavica, a topliju nijansunanesite ispod kosti obrve.
Zatvorene o~i
Najva`niji trik kod ovakvih o~iju jeda svijetle boje nanesete naunutra{nji ugao o~iju. Postepeno kavanjskom dijelu oka, boja sijenketreba da bude tamnija, to }e stvoritiiluziju da su o~i razdvojenije.Ajlajner nanesite samo na oko dvijetre}ine du`ine kapka.
S.MUJAGI]
Ljubav: Trenutni doga|aji budevama pozitivna razmi{ljanja i `eljuza novim emotivnim zbli`avanji-ma. Aktivan dru{tveni `ivot koji
vodite otvara vam niz mogu}nosti upozna-vanja novih i zanimljivih osoba. Opustitie se iprepustite emocijama neka vas vode. Posao: Potreban vam je odmor odposlovnih zbivanja, ali mladi Mjesec u Lavuvam donosi dva sna`na susreta koja }e vasmotivirati na daljni rad bez predaha.Nemojte zaboraviti na poslovni smije{ak jerbiste u protivnom mogli ostaviti krivi dojam. Zdravlje: Zaista vam je potreban odmor paako ikako mo`ete lezite i naspavajte se.
JARAC - (21.12. - 19.01.)
Ljepota
Ljubav: Podijelite svoje misli i idejeu bliskom krugu ljudi jer bistezajedni~ki mogli do}i do izvrsnihrezultata. Stalo vam je rije{iti svoj
ljubavni `ivot u skladu s va{im osobnimpotrebama. ali imate osje}aj kako se stalnovrtite oko istih tema. Posao: I dalje morate pripaziti na svojepotro{a~ke sklonosti. Doga|aji bi vas moglinatjerati da pomislite kako se va{i snovi zbi-lja mogu pretvoriti u stvarnost, no za to }etemorati jako zavrnuti rukave i prihvatiti seozbiljnog posla. Imat }ete potporu u pri-jateljima i kolegama, ali za to }ete morati ijasno izre}i {to vam to~no treba kako bi vammogli konkretno pomo}i.Zdravlje: Op}enito dobro
VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)
Make-up zaoblik va{ih o~iju
02.08.2012.godine20
Prodajem ku}u, prizemlje i sprat, na Ozimicama I, ul. M.P. Sokolovi}a br. 17. Telefon: 037/351-979 i 062/673-124.Prodajem ku}u sa tri eta`e, iza MUP-a, 1/1 papiri, 10x8,5m, 600 kvadra-ta oku}nice, prizemlje, sprat i potkrovlje, centralno grijanje, namje{tena, trenutno naseljena studentima. Telefon: 070/227-250 ili 062/394-996.Prodajem zemlju u malom Zalo`ju; telefon: 066/897-827.
Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{zapakovan, 200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata.Telefoni: 070/227-250 ili 062-394-996.Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosobanstan sa tri lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Informacije na telefone:037/226-461 i 061/809-972.Prodajem auto dizalicu. Cjena po dogovoru. GSM: 061/589-260BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnih metara. Stan ima plinskeinstalacije i grijanje. Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414.Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice. Papiri 1/1. GSM: 061/418-781.Prodajem skoro nov madrac za bra~ni krevet, 180X200 cm. Cijena 100KM. Mobitel: 063/281-165.Prodajem ko`nu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i fotelju. Ekoko`a, boja truhle vi{nje. Cijena po dogovoru. Zvati na broj 061/067-956.Prodajem cirkular MIO standard, trofazni motor; telefon: 037/220-332.Prodajem platno, konce i {eme za vezenje Vilerovovih goblena; telefon: 037/220-332.
Izdajem trI sobe za tri studentice, poseban ulaz sa centralnim grijanjem. Kontakt telefon: 061/184-120 ili 037/220-523.Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt telefoni: 066/802-192, 061/608-968 ili 00385/98906-23-21.Izdajem trosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem za triu~enice ili studentice. Kontakt telefon: 312-431 ili 311-888.Izdajem namje{ten stan 75 m2, u Biha}u, bijeli neboder, prvi sprat. GSM: 061/466-303.Izdajem apartman na moru u Biogradu; Bogunovi} Rade. GSM: 00385 98 971 48 99.Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajemi sobe za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.Izdajem sobe za studente i u~enike sa centralnim grijanjem, kablovska,klavir... GSM: 061/851-955Izdajem sobe za studentice i jedan stan sa tri spava}e sobe u ulici 501.slavne brigade. Veliki dnevni boravak sa SAT-TV, trpezarija, kuhinja.Povoljno. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje... Telefon: 221-160.Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt tele-foni: 062/175-859 i 066/802-192 a od 15.06.2012. godine na tele-fon broj: 00385/98-906-23-21.Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente. GSM: 062/764-704.Izdajem trosoban stan sa centralnim grijanjem za tri zaposlene djevojke. Telefon: 037/311-888 ili 312-431.Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan kod Bagrameli servisa. Telefon: 037/350-660.Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem iposebnim ulazom. Telefon: 062/857-049.Izdajem namje{tenu ku}u; GSM: 062/595-730 i 061/772-436.
Demobilisani borac gra|evinske struke tra`i posao. GSM 061/446-208.^uvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994.Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metru kvadratnom. Kontakt telefon: 062/858-191.^uvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483.Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.
R A Z N O
IZNAJMLJUJEM
PRODAJA
oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali
JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}
Tekst oglasa:...................................
....................................................
....................................................
....................................................
....................................................
Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688
Fax: 037/226-866
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za besplatne male oglasepo{aljite po{tom ili dostaviteli~no na adresu:
Marketing slu`ba RTV Biha},
Krupska bb, 77000 Biha}
Oglasi do 15 rije~i!
C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS
U cijene je ura~unat PDV 17%.
POPUST na du`i vremenski period do 20%.
Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%, 9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.
Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)
Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.
Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}
Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688
Fax: 037/226-866
VELI^INAREKLAME CRNO-BIJELA
UNUTRAŠNJA- COLOR
ZADNJA- COLOR
1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM
MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA
60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM
Prodajem povoljno vikendicu na skijali{tu O{trelj kodBosanskog Petrovca. Blizu staze za skijanje i na najljep{ojlokaciji u mjestu. Informacije na telefon: 061/197-800.
JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}
Nov~ani iznos uplatiti na transakcijski ra~un: 1414010000796626
NARUD@BENICAZa pretplatu na list 037PLUS
............................................................................................................(naziv preduze}a - ustanove)
Ovim neopozivo naru~ujem ________ primjeraka lista 037PLUS na
period ________ mjeseci po cijeni od ________ KM.
U cijenu je ura~unat PDV.
KORISNIK USLUGE
Ulica KRUPSKA bb, 77 000 BIHA], telefon/fax: +387 37 223 770,
telefon: +387 37 222 888
sport 2102.08.2012.godine
Nogometni klub Jedinstvo jeu zavr{noj fazi pripremnog cik-lusa za predstoje}u takmi~a-rsku sezonu u Prvoj ligi Federa-cije Bosne i Hercegovine.Ambiciozna Uprava i potpunoizmijenjeni igra~ki kadar naja-vljuju prekid serije rezultatskihneuspjeha i napokon, premi-jerliga{ku ambiciju.^elnici biha}kog nogometnogkolektiva, barem su privre-meno uspjeli od sebe odgur-nuti dugogodi{njeg saputnikabesparicu. Napravljen je iplan unapre|enja klupskeinfrastrukture, zatim strategi-ja poslovanja i raspolaganjafinancijskim sredstvima. Ana-lizirano je ono {to je ura|enoprethodnih godina i nastoja}ese ne ponavljati pogre{ke,koje su Klub dovele na rubegzistencije.Provjerenim receptom, spojemmladosti i iskustva u igra~komrosteru, stru~ni {tab }e poku-{ati “crveno - bijele” nametnutikao lidere prvoliga{ke kara-vane.. Sa~uvana je okosnica
pro{losezonskog tima: Harba{,Kova~evi}, Ke~anovi}, ^izmi},Toromanovi}, Drlja~a i Abdi}.Priliku }e dobiti i nekolikojuniora.Ekipi su se pridru`ili povratniciVahidin ^ahtarevi}, ElvisMe{i}, Admir Mirvi},Ahmet Treji}, Arnes Be{i},Benjamin Dizdari}, Adis
D`aferovi} i Milo{ Galin.Na listu poja~anja upisana su iimena Hand`i}a, Nuhano-vi}a, Peri{i}a, Mujezino-vi}a, Muhamed Mirvi}a igolmana Vladimira Drlja-~e.Odigrano je pet prijateljskihme~eva. Porazi od Zadra 5:1 iprijedorskog Rudara 1:0 otkrili
su slabosti novog tima. U timogledima najve}om preprekomse pokazala neuigranost.Zabilje`eni su i remi saSlobodom iz Bosanskog Novogi trijumfi protiv HrvatskogDragovoljca i @itoprometa izPrijedora. Do liga{kih obavezapreostale su jo{ dvije test -utakmice, u kojima je prioritet
uigravanje novih takti~kih vari-janti.Jedinstvo }e utrku za elitnimnogometnim razredom, po~eti11. augusta u Livnu, gdje }eodmjeriti snage s novajlijomTroglavom. Valjda optimisti~nii samouvjereni gard podnobori}a, ne}e potrajati samo dotada. Mh.SADIKOVI]
S priprema Nogometnog kluba “ Jedinstvo”
Besparica napokon pro{lostEkipi su se
pridru`ili povratniciVahidin ^ahtarevi},Elvis Me{i}, AdmirMirvi}, AhmetTreji}, Arnes Be{i},Benjamin Dizdari},Adis D`aferovi} iMilo{ Galin. Nalistu poja~anjaupisana su i imenaHand`i}a, Nuhano-vi}a, Peri{i}a,Mujezinovi}a,Muhameda Mirvi}ai golmanaVladimira Drlja~e.
I kolo 11/12.08.2012. - 17:30 sati
11.08.2012. LIVNO: Troglav - Jedinstvo12.08.2012. MOSTAR: Branitelj - ^apljina11.08.2012. KAKANJ: Rudar - Podgrme~11.08.2012. VITEZ: Vitez - Bosna12.08.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Bratstvo11.08.2012. TUZLA: Sloboda - Gora`de11.08.2012. BUGOJNO: Iskra - Budu}nost11.08.2012. CAZIN: Krajina - Kraji{nik
II kolo 18.08.2012. - 17:00 sati
18.08.2012. BIHA]: Jedinstvo - Kraji{nik18.08.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Krajina18.08.2012. GORA@DE: Gora`de - Iskra18.08.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Sloboda18.08.2012. VISOKO: Bosna - Radni~ki18.08.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Vitez18.08.2012. ^APLJINA: ^apljina - Rudar18.08.2012. LIVNO: Troglav - Branitelj
III kolo 25/26.08.2012. - 17:00 sati
26.08.2012. MOSTAR: Branitelj - Jedinstvo25.08.2012. KAKANJ: Rudar - Troglav25.08.2012. VITEZ: Vitez - ^apljina26.08.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Podgrme~25.08.2012. TUZLA: Sloboda - Bosna25.08.2012. BUGOJNO: Iskra - Bratstvo25.08.2012. CAZIN: Krajina - Gora`de25.08.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik -Budu}nost
IV kolo 01./02.09.2012. - 17:00 sati
01.09.2012. BIHA]: Jedinstvo - Budu}nost01.09.2012. GORA@DE: Gora`de - Kraji{nik01.09.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Krajina01.09.2012. VISOKO: Bosna - Iskra01.09.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Sloboda01.09.2012. ^APLJINA: ^apljina - Radni~ki01.09.2012. LIVNO: Troglav - Vitez02.09.2012. MOSTAR: Branitelj - Rudar
V kolo 08/09.09.2012. - 16:30 sati
08.09.2012. KAKANJ: Rudar - Jedinstvo08.09.2012. VITEZ: Vitez - Branitelj09.09.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Troglav08.09.2012. TUZLA: Sloboda - ^apljina08.09.2012. BUGOJNO: Iskra - Podgrme~08.09.2012. CAZIN: Krajina - Bosna08.09.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Bratstvo08.09.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Gora`de
VI kolo 15/16.09.2012. - 16:30 sati
15.09.2012. BIHA]: Jedinstvo - Gora`de15.09.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Budu}nost15.09.2012. VISOKO: Bosna - Kraji{nik15.09.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Krajina15.09.2012. ^APLJINA: ^apljina - Iskra15.09.2012. LIVNO: Troglav - Sloboda16.09.2012. MOSTAR: Branitelj - Radni~ki15.09.2012. KAKANJ: Rudar - Vitez
VII kolo 22/23.09.2012. - 16:00 sati
22.09.2012. VITEZ: Vitez - Jedinstvo23.09.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Rudar22.09.2012. TUZLA: Sloboda - Branitelj22.09.2012. BUGOJNO: Iskra - Troglav22.09.2012. CAZIN: Krajina - ^apljina22.09.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Podgrme~22.09.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Bosna22.09.2012. GORA@DE: Gora`de - Bratstvo
VIII kolo 29/30.09.2012. - 15:30 sati
29.09.2012. BIHA]: Jedinstvo - Bratstvo29.09.2012. VISOKO: Bosna - Gora`de29.09.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Budu}nost29.09.2012. ^APLJINA: ^apljina - Kraji{nik29.09.2012. LIVNO: Troglav - Krajina30.09.2012. MOSTAR: Branitelj - Iskra29.09.2012. KAKANJ: Rudar - Sloboda29.09.2012. VITEZ: Vitez - Radni~ki
IX kolo 06/07.10.2012. - 15:30 sati
07.10.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Jedinstvo06.10.2012. TUZLA: Sloboda - Vitez06.10.2012. BUGOJNO: Iskra - Rudar06.10.2012. CAZIN: Krajina - Branitelj06.10.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Troglav06.10.2012. BANOVI]I: Budu}nost - ^apljina06.10.2012. GORA@DE: Gora`de - Podgrme~06.10.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Bosna
X kolo 13/14.10.2012. - 15:00 sati
13.10.2012. BIHA]: Jedinstvo - Bosna13.10.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Bratstvo13.10.2012. ^APLJINA: ^apljina - Gora`de13.10.2012. LIVNO: Troglav - Budu}nost14.10.2012. MOSTAR: Branitelj - Kraji{nik13.10.2012. KAKANJ: Rudar - Krajina13.10.2012. VITEZ: Vitez - Iskra14.10.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Sloboda
XI kolo 20/21.10.2012. - 14:30 sati
20.10.2012. TUZLA: Sloboda - Jedinstvo20.10.2012. BUGOJNO: Iskra - Radni~ki20.10.2012. CAZIN: Krajina - Vitez20.10.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Rudar20.10.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Branitelj20.10.2012. GORA@DE: Gora`de - Troglav20.10.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - ^apljina20.10.2012. VISOKO: Bosna - Podgrme~
XII kolo 27/28.10.2012. - 14:00 sati
27.10.2012. BIHA]: Jedinstvo - Podgrme~27.10.2012. ^APLJINA: ^apljina - Bosna27.10.2012. LIVNO: Troglav - Bratstvo28.10.2012. MOSTAR: Branitelj - Gora`de27.10.2012. KAKANJ: Rudar - Budu}nost27.10.2012. VITEZ: Vitez - Kraji{nik28.10.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Krajina27.10.2012. TUZLA: Sloboda - Iskra
XIII kolo 03/04.11.2012. - 13:30 sati
03.11.2012. BUGOJNO: Iskra - Jedinstvo03.11.2012. CAZIN: Krajina - Sloboda03.11.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Radni~ki03.11.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Vitez03.11.2012. GORA@DE: Gorad`de - Rudar03.11.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Branitelj03.11.2012. VISOKO: Bosna - Troglav03.11.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - ^apljina
XIV kolo 10/11.11.2012. - 13:00 sati
10.11.2012. BIHA]: Jedinstvo - ^apljina10.11.2012. LIVNO: Troglav - Podgrme~11.11.2012. MOSTAR: Branitelj - Bosna10.11.2012. KAKANJ: Rudar - Bratstvo10.11.2012. VITEZ: Vitez - Gora`de11.11.2012. LUKAVAC: Radni~ki - Budu}nost10.11.2012. TUZLA: Sloboda - Kraji{nik10.11.2012. BUGOJNO: Iskra - Krajina
XV kolo 17/18.11.2012. - 13:00 sati
17.11.2012. CAZIN: Krajina - Jedinstvo17.11.2012. V. KLADU[A: Kraji{nik - Iskra17.11.2012. BANOVI]I: Budu}nost - Sloboda17.11.2012. GORA@DE: Gora`de - Radni~ki17.11.2012. GRA^ANICA: Bratstvo - Vitez17.11.2012. VISOKO: Bosna - Rudar17.11.2012. SANSKI MOST: Podgrme~ - Branitelj17.11.2012. ^APLJINA: ^apljina - Troglav
Raspored prvenstva 2012./2013.
02.08.2012.godinesport22
Olimpijske igre su i uanti~ko doba bile, ne
samo sportski nego i poli-ti~ki, vjerski, kulturnifenomen i naravno sezona“svetog mira”. Zaustavljalisu se ratovi i smirivalisukobi. U vrijeme igaradrevna Olimpija je bilakrcata ljudima iz cijeleHelade. [atori, pe~enivolovi, umjetnici, filozofi,dame sumnjivog morala imuzi~ari... Sve za zabavunajvje{tijih me|u njima. U~esnici su se prvenstvenonadmetali za ~ast, ali i zaprivilegije. Uz maslinovvijenac, milost bogova,spomenike i slavu, i{ao jeka`u i novac. Sportisti suzbog nagrade, ba{ kao idanas, nerijetko mijenjalidr`avu. Neron, rimski car,jednom je, iako je pao inije se domogao cilja,progla{en za Olimpijskogpobjednika. Toliko o ~asti!Vrijeme “leti”, ali ~ini sesve ostaje isto. Iako opti-misti tako tvrde, nisu Igreopstale hiljadu godina
zahvaljuju}i superiornimidealima mira i prijateljst-va, bratstva, fizi~kih iduhovnih vrlina. Tridesetemoderne Olimpijske igre uLondonu svojom finan-cijskom isplativo{}u topotvr|uju. Trebale bibarem na nekoliko danademonstrirati da je sportuvijek u stanju nadja~ati inadvisiti profit i politiku.Me|utim, savremena kapi-talisti~ka ina~ica robovlas-ni~ke epohe, sve ove poj-move izjedna~ava.
Zustavite ratTako sportisti iz zara}eneSirije, njih nekoliko, dolet-jeli u Britaniju da mo}nimsvjetskim profiterima
poru~e “zaustavite rat”! Tosu i napisali na zidu pri-jateljstva u Olimpijskomselu. Neko je ve} dodao“sti}i }e vas istina, br`e,ja~e i vi{e nego {to steo~ekivali”. Dok se Sirijcikriju po skloni{tima, ba{kao i mi 1992. godine,Britanci zadovoljno trljajudlanovima.Procjenjuje se da je naOlimpijskom stadionu to-kom otvaranja prisustvo-valo oko 65.000 gledate-lja. Nekoliko hiljada VIPzvanica, me|u kojima 120premijera, predsjednika,kraljeva, emira i {eika.Otvaranju je prisustvovaoameri~ki predsjednik Bara-ck Obama i njegova supru-
ga Michelle, zatim njema-~ka kancelarka AngelaMerkel, japanski premijerYoshikiko Noda, te ruskipremijer Dimitrij Medve-dev. Prvi put nakon devetgodina u London je do{aoi predsjednik VladimirPutin.Pretpostavke su da je ovajspektakl, u koji je ulo`eno36 miliona eura, putem tvprijenosa u`ivo pratilo vi{eod milijardu ljudi {iromsvijeta. Moramo li potcr-tati, vi{estruku financijskuisplativost. Ina~e, nasve~anoj ceremoniji pored15.000 volontera i mnogopoznatih lica iz svjetskegluma~ke i muzi~ke elite,u~estvovale su i `ivotinje
(70 ovaca, 12 konja, 10koko{ki, tri krave, dvijekoze i tri psa).
Beckhamu gliseru
Kraljica Elizabeta otvorilaje Olimpijske igre, nakon~ega je uslijedio vatromet.David Beckham je glis-erom dovezao baklju nastadion, koju je preuzeopeterostruki olimpijskipobjednik Steven Redgra-ve i odnio je na popri{teotvaranja. Iznena|enjeve~eri priredili su organi-zatori za kraj. Naime,olimpijski plamen zapaliloje sedam mladih sporta{a. Tokom defilea olimpijskih
timova 204 zemlje, atlet-skom stazom Olimpijskogstadiona u Londonu pro{loje 10.500 sportista. Poobi~aju prvi je na tartanstazu izi{ao olimpijski timGr~ke, dok je posljednjiprodefilovao olimpijski timdoma}ina Igara – VelikeBritanije. Ujedno i najbro-jniji olimpijski tim sa 542u~esnika. Drugi po bro-jnosti su Amerikanci sa530 sportista, dok su tre}iRusi. Jedini debitantskisport na ovim Igrama bi}e`enski boks.U 17 dana koliko }e trajatiIgre (ceremonija zatvara-nja je 12. avgusta) bi}epodijeljeno 4700 medaljau 26 sportova odnosno 39
Br`e, ja~e, vi{e...Olimpijski dnevnik
Gandhi je 1932. godine bio novinar izvjestitelj s Olimpijskih igara- Iako nije poznato iz kojih razloga je
upravo veliki Mahatma Gandhi bio uslu`bi novinarstva, on je posao“sportskog piskarala” odra|ivao s ter-ena u Los Angelesu za indijske novinetokom OI 1932. godine.
Olimpijsko prstenje pokriva sveboje zastava na svijetu- Iako postoje mnoge “teorije zavjere”
oko toga za{to je olimpijsko prstenje,prstenje i za{to su krugovi zelene,`ute, plave, crvene i crne boje, oni tojednostavno jesu - i pokrivaju sveboje zastava na svijetu.
Tamnoputi atleti~ari nisu osvojili nitijedan maraton do 1960. godine- Mada nam je danas pored Usaina
Bolta i sli~nih sportista te{ko zamisli-ti da se odigraju Olimpijske igre ukojima jedan tamnoputi atleti~arne}e osvojiti medalju, takva situacijabila je sasvim uobi~ajena - do 1960.godine kad je Abebe Bikila iz Etiopijeosvojio maraton i to bosonog!
Niti jedan bijelac nije tr~ao utrku na100 metara s rezultatom ispod 10sekundi- Ni jedan bijelac sprinter na Olimpi-jskim igrama nije uspio pro}i s vre-menom ispod 10 sekundi. Najbli`i tomebio je Poljak Marian Woronin koji jeistr~ao 100 metara za ravno 10 seku-ndi, i to prije 40 godina.
Zlatne medalje nisu napravljene od~istog zlata- Iako je nekad bila takva praksa, pa su
se zlatne medalje s Olimpijskih igaraponekad i isplativo prodavale, oneve} 100 godina nisu napravljene od~istog zlata. Tokom Olimpijskih igara1912. godine pobjednici su zadnjiput dobili ~isto zlato. Otad dobivajusrebrne medalje s pozlatom.
U po~etku nije bilo zlatnih medalja- Na Olimpijskim igrama u Ateni 1896.
godine osvaja~ prvog mjesta dobio jesrebrnu medalju i maslinovu gran~i-cu, osvaja~ drugog mjesta dobio jebron~anu medalju.
Tokom OI 1900. pobjednici dobilislike umjesto medalja- Zlatne, srebrne i bron~ane nagrade
nisu postale dio prakse Olimpijskihigara sve do 1904. godine. Tako susudionici igara u Francuskoj 1900.godine dobili slike. Francuzi su im dalislikarske radove, jer su vjerovali davi{e vrijede od medalja.
Prva suspenzija zbog dopinga 1968.godine- Oduvijek je bilo onih sportista koji su
vi{e “cijenili” pomo} ilegalnih sup-
Olimpijske zanimljivosti:
disciplina. Olimpijska odli-~ja iz Londona osta}eupam}ena kao najve}a uhistoriji Igara, te{ka suizme|u 375 i 400 grama,promjera 85 mm i debljine7 milimetara.
Simpati~nii ponosni
Zastavu Bosne i Hercego-vine nosio je d`udistaAmel Meki}, evropskiprvak i ~etvrtfinalista napro{lim Olimpijskim igra-ma u Pekingu. Boje na{ezemlje na Igrama u Lo-ndonu brani}e jo{ EnsarHajder i Ivana Ninkovi} uplivanju, Kemal Me{i} iLucija Kimani u atletici, te
najuspje{niji olimpijac uhistoriji BiH, Ned`ad Fazli-ja u strelja{tvu. Podsjeti-mo, Fazlija je na OI uSidneju 2000. godineosvojio {esto mjesto, {to
niko iz na{e zemlje dosada nije uspio dosti}i.S ponosnim smije{komsmo pratili na{ malobrojnitim. Svjesni da }e svi osimAmela Meki}a, biti tek
zadovoljni u~esnici, nismoih ni ispratili s nerealnimo~ekivanjima. Neka u`iva-ju, jer }e se brzo vratiti uovu na{u realnost.
Mh.SADIKOVI]
sport02.08.2012.godine 23
S ponosnim smije{kom smo pratili na{ malobrojni tim. Svjesni da }esvi osim Amela Meki}a, biti tek zadovoljni u~esnici, nismo ih ni ispratili s nerealnim o~ekivanjima. Neka u`ivaju, jer }e se brzo vratiti u ovu na{urealnost.
Spektakl, u koji je ulo`eno 36 miliona eura, putem tv prijenosa u`ivo jepratilo vi{e od milijardu ljudi {irom svijeta.
Biha}ki kajaka{ Dinko Muli} (29) osvojio je 22.mjesto u kvalifikacijama slaloma na divljim vodama naOI u Londonu. Nije se uspio plasirati u polufinale, ukoje je vodilo prvih 15 pozicija.
Muli} je odradio dvije vo`nje po stazi u centru LeeValleyju. U prvoj je zauzeo 22. mjesto, dok je u drugomnastupu bio bolji za dvije pozicije, no nije uspio popra-viti i ukupni plasman. Muli} je na Olimpijskim igramau Ateni 2004. godine osvojio 21. mjesto.Bez obzira na plasman, hrvatskog reprezentativca snestrpljenjem ~ekaju njegovi sugra|ani s ove stranegranice. Ponosni na sam plasman i Muli}evo ~lanstvo uolimpijskom dru{tvu najboljih.
stanci pri takmi~enjima nego ~asniporaz. Me|utim, tek tokom Olimpi-jskih igara 1968. godine u Meksikudogodila se prva suspenzija i to {ved-skog sportiste Hansa GunnaraLiljenwalla. Valja ista~i kako je on ukrvi imao - alkohol! Popio je nekolikopiva prije takmi~enja {to je bilo protivpravila, pa je suspendiran.
Kina je prvu medalju osvojila tek1984. godine- Iako je te{ko za povjerovati, ali Kina je
svog prvog pobjednika dobila tek prije28 godina. Rije~ je o Xu Haifengu kojije osvojio zlato u ga|anju pi{toljemna 50 metara.
Igre su trajale ~ak 187 dana- Tokom 1908. godine Olimpijske igre
su se odr`ale u Londonu. Po~ele su u
aprilu, a zavr{ile u oktobru.
Patke zaustavile utrku- 1928. godine na OI u Amsterdamu
australijski vesla~ Henry Pearce je u~etvrtfinalu takmi~enja zaustavio svojkajak na vodi i propustio kolonu patkida pro|u. Uprkos ovom zastoju,Pearce je uspio osvojiti zlatnumedalju u veslanju.
Maraton u automobilu- 1904. ameri~ki maratonac Fred Lorz
je na OI u St. Louisu ve}i dio stazepre{ao u automobilu i, naravno, bioje diskvalifikovan.
Tarzan olimpijski {ampion- Poznati ameri~ki glumac Johnny
Weismuller, koji je glumio u 12 filmo-va o Tarzanu, na OI u periodu od
1924. do 1928. osvojio je pet zlatnihmedalja u plivanju.
Stradali golubovi- 1900. godine u takmi~enju u ga|anju
glinenih golubova kao discipline OI,postoji saznanje da su kori{teni pravi(`ivi) golubovi.
Farovi umjesto reflektora- Na OI u Londonu 1948. godine, zbog
lo{ih vremenskih uslova, farovi saautomobila osvjetljavali su sportsketerene.
Tvrdoglavi Urugvajci- Iako na svim OI va`i pravilo da intoni-
ranje dr`avnih himni ne smije trajatidu`e od tri minute, Urugvaj se nepridr`ava tog pravila i njihova himnase intonira {est i pol minuta.
Sve za prirodnu autenti~nost- Da bi se prikazao autenti~an izgled
prirode, London je za OI 2012.godine, u Olimpijski park smjestio ~ak500 ptica i 150 stani{ta {i{mi{a.
Beskona~no vje`banje- Kako bi uvje`bali himne 205 dr`ava
u~esnica na OI u Londonu, Londo-nska filharmonija je u studiju provela50 sati.
Olimpijska dama- Prva `ena koja je zapalila baklju na OI
bila je Meksikanka Norma Basillo naOI 1968.
U`ivo iz Berlina- Prve OI koje su imale televizijski prenos
bile su one u Berlinu 1936. godine.
Bi{}anin okon~ao nastup u Londonu
Ponosni grad na Uni
top related