037 plus [broj 38, 11.11.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-38-11112010 1/32

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine7 dana2

! Centri civilnih inicijativa(CCI) su krajem 2008. godinepokrenuli projekat “Lokalnauprava za kvalitet ìvotagra|ana”, koji je podràn odstrane Evropske Unije.Osnovni cilj projekta je bio dase unaprijedi kvalitet ìvota

gra|ana u onim segmentimakoji su u nadle`nosti i odgovornosti lokalne uprave.Projekat je pokrenut u 14op{tina BiH koje su izabranena osnovu utvr|enih kriteriju-ma koji uklju~uju razli~it ste-pen razvijenosti, urbanu iruralnu orijentaciju, i teritori-

jalnu raznolikost.U pripremi ovog projekta CCI

je uradio istraìvanje“Percepcija gra|ana o pitanji-ma kvaliteta ìvota”, kroz niz

fokus grupa sa gra|anima upet ve}ih gradova u BiH. Tom

prilikom u~esnici fokus grupasu dali vlastite ocjene o

va`nosti pojedinih aspektakvaliteta ivota.Nadgledanjem rada lokalnih

vlasti i kreiranjem bazepodataka sa rezultatima nad-gledanja uspostavlja se praksanezavisnog pra}enja radalokalnih vlasti, ali i stvaraosnova za kontinuiranopra}enje i evaluaciju radalokalnih vlasti.Cilj istraìvanja je da se natransparentan i objektivanna~in ocjene bitni aspekti

kvaliteta ìvota gra|ana u 14izabranih op{tina od stranesamih gra|ana. Na ovaj na~in

je mogu}e vr{iti kontinuiranopra}enje kvaliteta ivota u timop{tinama (ali i {ire), te uvid-

jeti da li su i u kojoj mjerilokalne vlasti unaprijedile iliunazadile kvalitet ìvotagra|ana. Tako|e, komparati-

vna analiza po op{tinama uBiH moè pokazati koji sugradovi “bolji” a koji “lo{iji” usmislu uslova za ìvot kojepruàju svojim gra|anima.

CCI je utvr|ivaokakav je kvalitetìvota u 14 gradovaBiH u onim oblasti-ma koje su unadle`nosti lokalnih

vlasti. Oblasti kvalite-ta ìvota su bile date

i na{ zadatak je biosamo da osmislimo iizmjerimo parametrekoji reprezentujusvaku od sedamoblasti kvalitetaìvota gra|ana.Faktorska analiza jepokazala da je opra-

vdano koristiti pita-nja koja smo koristili,ali to ne zna~i da ineka druga konste-lacija pitanja ne bibila zadovoljavaju}a.

Ispitivali su parametre koji suprilago|eni prosje~nom

gra|aninu ove zemlje i kojebi svaka op{tina u BiH moglai trebala ostvariti na op{tukorist svojih stanovnika,odnosno istraìvali su kvalitetìvota gra|ana na najeleme-ntarnijem nivou.Op{ti utisak je da kvalitetìvota nije naro~ito visok, alini pretjerano nizak. Izraèno{kolskim uspjehom, kvalitetìvota u navedenim op{tina-ma bi se mogao ocjeniti“jakom trojkom”. Uop{tenoposmatrano, najbolje suocjenjene oblasti komunalnih

usluga: gradski vodovod,gradsko grijanje i ure|enjegrada. Sve tri oblasti su ocje-njene ~etvorkom. Ne{to lo{ije(trojkom) su ocjenjeneoblasti: primarne zdravstveneza{tite, gradskog i prigra-dskog javnog prevoza, turi-zam - sport - kultura - admi-nistracija i putna infrastruktu-ra. Na osnovu izvr{ene ana-lize, mi{ljenja su da se kvalitetìvota u svim gradovimamoè unaprijediti u gotovosvim segmentima.

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN

! Evropska unija odlu~ila je da

ukine vize gra|anima BiH i Albanije. Odluka }e 14. decem-bra biti objavljena u slu`benomlistu EU, a gra|ani BiH }e od 15.decembra mo}i slobodno puto-

vati.Kako je vijest objavljena tako suse Bosanci i Hercegovci po~elipresabirati kud bi mogli, gdje kokoga ima, kod koga bi semoglo... sad kad se moè slo-bodno i}i.Radi se inventura poziva rodbi-ne i prijatelja iz bijela svijeta.Znate ono: ~im vam ukinu vize,morate i vi kod nas. Obavezno!.

Pa eto ukinuli vize. Kako su ihukinuli tako se i plo~a okrenu.Ostajte tamo!... Sunce tu|egneba ne}e vas grijat’... ovdje

vam je pos’o-ku}a, ku}a -pos’o...Nije to utjeha onima koji ni ku}eni posla nemaju. A i to {to su naspripustili bez viza to je, napo-minju, samo zarad malo vidi’tsvi’ta. Moè{ i}i ali se mora{

vratiti. Odnosno, moè{ i}i akoima{ s ~im. S biometrijskimpaso{em i novim kreditom.

Ostajte! Gra|ani ni zadovoljnini nezadovoljni! U petak CCI poziva gra|ane Biha}a na forum na kojem }e bitipredstavljeni rezultati istraìvanja

CCI istraìvao kvalitet ìvota

! Velike razlike u ocjenamakvaliteta ìvota se javljaju iprema op{tini prebivali{taispitanika. Ukupno posmatra-no, svih 14 op{tina su ocjen-

jene sa “jakom trojkom”, {to uosnovi nije lo{ rezultat, ali nije

ni naro~ito dobar. Jedino sudvije op{tine uspjele dosegnu-ti “slabu ~etvorku”, jedna senalazi na granici izme|u tro-

jke i ~etvorke, a sve ostaleop{tine su dobile trojku. Iakona prvi pogled, razlike u ocje-

nama kvaliteta ìvota izme|unajbolje i najlo{ije plasiraneop{tine nisu toliko velike(0,77), detaljnijom analizomse one jasno pokazuju da jekvalitet ìvota u op{tinamabitno druga~iji.

Uporedna analiza kvaliteta ìvota po op}inama

Ocjene kvaliteta ìvota po op{tinama

Op{tina Broj anketiranih Kvalitet ivota Rang op{tine po kvalitetu ivota

Trebinje 100 3,69 1

[iroki Brijeg 100 3,65 2

Novo Sarajevo 101 3,50 3

Doboj 90 3,40 4

Pale 100 3,35 5

Biha} 105 3,34 6

Mostar 120 3,28 7

Tuzla 118 3,248

Zenica 120 3,24

Banja Luka 123 3,21 9

Fo~a 100 3,15 10

Bijeljina 121 3,02 11

Travnik 104 2,95 12

Livno 100 2,93 13

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


7 dana 311.11.2010.godine

! Evropska unija odlu~ila da

ukine vize gra|anima BiH i Albanije. Odluka }e 14. decem-bra biti objavljena u slu`benomlistu EU, a gra|ani BiH }e od15. decembra mo}i slobodnoputovati.Odluka je usvojena uprkosstrahovima Francuske iHolandije da BiH i Albanijanisu u~inile dovoljno u oblastikontrole granica. Evropskakomisija dala je pisane garanci-

je da }e pratiti migracije iz svihzemalja zapadnog Balkana,nakon {to je utvr|eno da je ododobravanja vizne liberalizaci-

je Srbiji i Makedoniji pove}anbroj imigranata koji traè azil uzemljama Evropske unije.

Ukidanjem viza vlasnici biome-trijskih paso{a mo}i }e putovatizemljama [engena, u kojima}e mo}i boraviti najduè trimjeseca (sve zemlje EU osimBritanije, Irske, Rumunije iBugarske, plus [vicarska,

Norve{ka i Island).

Odluka je donesena jednoglas-no na sastanku ministaraunutra{njih poslova 27 zemalja~lanica EU, {to zna~i da seHolandija sloìla da povu~erezerve koje je jo{ krajempro{le nedjelje imala na uki-danje viza za BiH i Albaniju.

Na snazi ostaju dva kontrolna

mehanizma, monitoring kojim

}e se provjeravati da li se do-

govoreni i dostignuti standardi

po{tuju u kontinuitetu i meha-nizam ranog upozoravanja u

obliku stalnog dijaloga u ~ije jefokusu pitanje azilanata.Do odluke o slobodnom puto-

vanju gra|ana kroz zemlje[engena vlasti u BiH morale suda ispune 174 tehni~ka uslova,od kojih je najva`niji uvo|enjebiometrijskih paso{a.Evropska komisija je 27. majapredloìla ukidanje viza zaBiH, a Evropski parlament toprihvatio 7. oktobra.BiH je posljednja zemlja uregionu koja je dobila bezviznireìm. Srbija i Crna Goradobile su viznu liberalizaciju

19. decembra pro{le godine.

Vije}e EU ukinulo vizni reìm

! Odluka je donesena jednoglasno na sastanku ministara

unutra{njih poslova 27 zemalja ~lanica EU

! Predsjednik SDP-a, dr.Zlatko Lagumdìja u ponedje-ljak, 8. novembra, je u stra-na~kom sjedi{tu u Sarajevurazgovarao sa izaslanstvomDNZ BiH, predvo|enimRifatom Doli}em, predsje-dnikom te stranke.Jedna od tema ovog susretabila je formiranje Doma naro-da Parlamenta Federacije i

saradnja u Skup{tini Unsko-sanskog kantona. Istaknuta jespremnost zajedni~kog nastu-pa u kreiranju evropske BiH,kao i pobolj{anju sveukupnih

odnosa i ìvota ljudi u BiH,odnosno Unsko-sanskom kan-tonu, te iznalaènje zajedni-~kog modusa rje{avanja pro-blema Agrokomerca, kao i svihuni{tenih preduze}a u Bosni iHercegovini.Sagovornici su se sloìli datreba {to prije uspostavitiu~inkovitu vlast na svim razi-nama, te su dogovorili kon-

struktivan odnos kada je upitanju formiranje zakono-davne vlasti na svim nivoima uBosni i Hercegovini, saop}eno

je iz SDP BiH.

! Konstituiraju}a sjednica Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine

bit }e odràna 10. novembra, najavljeno je iz Predsjedni{tva.Konstituiranje novog saziva bit }e obavljeno u skladu sazvani~nim rezultatima izbora koje je objavila Centralna izbornakomisija. ^lanovima Predsjedni{tva BiH bit }e uru~eni certi-fikati i poloìt }e sve~anu zakletvu.

! U Sarajevu su, i prije

kona~ne odluke, unaprijed

planirali kako bi obiljeìli lib-

eralizaciju viznog reìma. U

sjedi{tu Vlade Federacije

Bosne i Hercegovine u Sa-

rajevu odràni su sastanci

kojima je predsjedavao pre-

mijer Mustafa Mujezinovi} s

predstavnicima javnih i pri-

vatnih preduze}a i s bh. tur-

operaterima radi realizacije

ideje o odràvanju zajedni-

~kog koncerta povodom

liberalizacije viznog reìma

za Bosnu i Hercegovinu i

Albaniju.

Koncert zaproslavu

! Mediji u BiH potrudili su sepojasniti da jedini uslov kojigra|ani moraju ispuniti da bimogli putovati bez viza uzemlje Evropske unije je daimaju biometrijski paso{,me|utim, mora biti jasno dabezvizni reìm ne zna~i iautomatska mogu}nost presel-

jenja, traènja posla u zemlja-ma EU ili traènje stalneboravi{ne dozvole. BiH dobija

vizu C kratkog boravka, {to }egra|anima omogu}iti privre-meni boravak bez mogu}nostida rade, {to prakti~no zna~i da}e gra|ani mo}i neograni~enbroj puta na kratak rok daposje}uju {engenski prostor.Me|utim, ako prilikom jedneposjete ostanu duè oddozvoljenih 90 dana dobi}etromjese~nu zabranu putova-nja u zemlje EU. Tek kada

istekne {est mjeseci od mome-nta kada je zadnji put zako-ra~io u “{engenski krug” tajisti gra|anin }e mo}i ponovoda pre|e {engensku granicu.Za one koji ne znaju, pod-sjetili su medijski radnici,{engenski prostor ~ine zemljeEvropske unije, osim VelikeBritanije i Irske - kao i zemljene~lanice Island, Norve{ka i[vajcarska.

Mo’{ putovati, ne mo’{ ostati

Pregovori

Spremnost zajedni~kog nastupa

Predsjedni{tvo BiH

Certifikati prvo ~lanovima Predsjedni{tva

! Predsjedavaju}i Skup{ti-

ne USK-a Husein Ro{i} u

srijedu, 10. novembra,

odrào je sastanak sa

predstavnicima parlame-

ntarnih politi~kih stranaka,

~ime je u Unsko-sanskom

kantonu zapo~eo proces

implementacije izbornih

rezultata.

Prema zakonu rok za

konstituiranje kantonalnih

skup{tina je 10 dana od

dana objavljivanja kona~nih

izbornih rezultata.

Od 15. decembra bez viza u Evropu

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godinepolitika4

! Sude}i po onome {to seponovno doga|a u i oko veli-kokladu{kog “Agrokomerca”

slobodno se moè re}i da seciljevi i sredstva ovda{nje poli-tike i politi~ara nisu ni najma-nje promijenila. Mada se

o~ekivalo da bi nakon odrà-nih op}ih izbora i rezultatazahvaljuju}i kojima je SDPUSK-a zauzeo poziciju stranke

broj jedan u Unsko-sanskomkantonu, Agrokomerc mogaood klasi~nog sredstva postati

zajedni~ki cilj “na{e” politike ipoliti~ara dogodilo se ono {toni najve}i pesimisti nisu pred-

vi|ali.Naime, grupa od 40 biv{ih i

sada{njih radnika “Agrokome-rca” koji se nalaze na spiskufizi~kih i pravnih lica kojima“Agrokomerc” po osnovu neis-pla}enih pla}a i doprinosa

duguje pozama{na nov~anasredstva kod nadle`nog suda uBiha}u prije nekoliko mjesecipodnijeli su zahtjev za pokre-

tanje ste~ajnog postupka. Sud je na njihov zahtjev krajem

oktobra 2010. godine done-senim rje{enjem odgovorio

pozitivno. Uvjet da se krene uste~ajnu proceduru je da pod-nosioci zahtjeva najkasnije do10. oktobra uplate 200.000

KM na ime predujma zapokri}e tro{kova prethodnogste~ajnog postupka. Nakonsaznanja o mogu}em pokre-

tanju ste~ajnog postupka u“Agrokomercu” uslijedile surazli~ita reagiranja. Odgovorniu vlasti Velike Kladu{e i ~elni

ljudi Agrokomerca na problempokretanja ste~aja u Agroko-mercu gledaju na isti i na~in

koji je dijametralno suprotangledanjima i stavovima onihkojima “Agrokomerc” dugujepozama{na nov~ana sredstva.O tim razli~itim gledanjima

svjedo~e saop}enja za javnostkoja su upu}ena iz Op}ine

Velika Kladu{a i Agrokomercad.d. Velika Kladu{a.

Mulali} negodujeU svom javnom priop}enjuna~elnik Velike Kladu{e AdmilMulali} izrazio je javno nes-lagnje i protivljenje na~inu na

koji se navodno poku{avarije{iti pitanje “Agrokomerca”.

Uvjeren da se spomenutagrupa svjesno stavila u funkci-

ju advokatskih i privrednih

lopovskih mafija{kih lobija teosobnih interesa poznatihpojedinaca Mulali} je skrenuopa`nju da su upravo ti radnicina sebe preuzeli veliku odgo-

vornost za sada{nja i budu}adoga|anja u i oko “Agroko-

merca”. U svom saop}enjuMulali} se dalje pita da li su

radnici upoznati {ta }e imdonijeti traèni ste~aj.

Pou~eni iskustvom i pro{lo{}uodnosa vi{ih nivoa vlasti, od-nosa vi{e sudske vlasti prema“Agrokomercu”, iskustvima

ste~ajnih postupaka u toku u FBiH, kao i ostalih spram“Agrokomerca”, postavlja sepitanje kakva je sudbina nami-

jenjena ovom preduze}u i koji je taj ekspert ste~ajni upravnik koji moè staviti u funkcijuproizvodnju i za{tititi prava

radnika i dioni~ara. Nadle`nesudske institucije zaboravljajuda nije okon~an sudski spor u

Strazburu, zapostavljen jeinteres op}ine Velika Kladu{a,interes dioni~ara i radnika“Agrokomerca” i svih gra|anaUSK-a. Na kraju kaè da rje{e-

! U evidentnom politi~kom vakumu u kojem bi se trebaladogoditi promjena izabrane

vlasti mogu}i ste~aj “Agroko-merca” prili~no je zatalasaokraji{ke politi~ke vode. Suo~e-ni, naime, sa mogu}no{}u

zavr{nog “kr~mljenja” jo{ uvijek vrijedne imovine ovog pre-

duze}a ovda{nji politi~aripolako i sigurno po~inju razu-

mijevati stvari i izvla~itizaklju~ke za{to je Krajini iKraji{nicima godinama idecenijama namijenjena

uloga `rtve i stalne monete zapotkusurivanje u odnosima sadrugom regijama a naro~ito sadràvnim centrom. Umjesto sa

posljedicama na{i politi~arisve se vi{e po~inju bavitiuzrocima na{eg zajedni~kogekonomskog posrtanja i

zaostajanja. Sve ih je vi{e,naime, koji vjeruju da je uzrok svih uzroka na{eg nazadova-

nja i napredovanja drugih na{tetu Krajine i Kraji{nika una{em izraènom politi~komnejedinstvu. Korijeni mu seùs kraja 80-tih, nakon politi-

~kog i fizi~kog stradanja bra}ePozderac. Zagonetnom smr}uIrfana dr. Ljubijanki}a tada{njiBiha}ki okrug a sada{njiUnsko-sanski kanton u

dràvnom centru je prestaobiti zastupljen na na~in koji binas mogao zadovoljiti. Tamo,naime, nema prepoznatljive

kraji{ke i politike za koju bi semoglo re}i da zna i da prepoz-

naje ono {to bi mogao biti na{interes. Rezultati odrànih

op}ih izbora u Unsko-sanskomkantonu na neki na~in nudeoptimizam jer sve indicira da

je unutar pobjedni~kih strana-

ka stvorena kriti~na masadovoljna da se kaè da je isti-na da se stranke me|usobnopoliti~ki i programski razlikuju

ali i da istovremeno u svakojod njih napokon znaju {ta binam trebao i morao biti zajed-ni~ki interes. Agrokomerc je

svakako jedan od njih i zato setreba nadati da bi seuspostavom nove kantonalne,

federalne i dràvne vlasti upraksi moralo osjetiti djelo-

vanje onoga ~ega do sada nijebilo. Prepoznatljive kraji{kepolitike.

Komentar

Safet HRNJICA

Kraji{kapolitika

OGLEDALO: Nove “igre” u i oko Agrokomerca

Za i protiv

ste~aja

! Protiv pokretanja ste~aja je i Sindikat“Agrokomerca” na ~elu sa Adilom[u{njarom. Gledaju}i na ovaj problem

kroz nao~ale sli~ne na~elnikovim Sidnikatradnika “Agrokomerca” kategori~an je utvrdnji da je sramotna ~injenica da VladaF BiH ni nakon 15 godina nakon rata nijeprona{la rje{enje za “Agrokomerc”.Zapravo u ovome se nazire da VladaFederacije BiH na ovaj na~in èli pobje}iod odgovornosti.

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine politika 5

nja ovog problema ne}e biti bezuklju~ivanja svih zainteresira-nih a njih je mnogo vi{e od 40radnika koji u ste~aju videsamo svoju {ansu i samo sebe.

Sindikatprotiv ste~aja

Protiv pokretanja ste~aja je iSindikat “Agrokomerca” na~elu sa Adilom [u{njarom.Gledaju}i na ovaj problem kroz

nao~ale sli~ne na~elnikovimSidnikat radnika “Agroko-merca” kategori~an je u tvrdnjida je sramotna ~injenica da

Vlada F BiH ni nakon 15 godi-na nakon rata nije prona{larje{enje za “Agrokomerc”.Zapravo u ovome se nazire da

Vlada F BiH na ovaj na~in èlipobje}i od odgovornosti. Ponjima ste~aj }e trajati godina-ma i uvjereni su da oni kojitraè da se pokrene ovaj postu-

pak od svega toga ne}e imatinikakve koristi. Saop}enjem za

javnost koje je dostavljeno i Vladi F BiH, resornom mini-

starstvu i Nadzornom odboru Agrokomerca obratio se idirektor Ekrem [ari}. Uvjerenda bi ste~aj mogao izazvati dra-mati~ne posljedice [ari}naduga~ko i na{iroko iznosiargumente protiv pokretanjaste~aja. Prije svega iz razloga{to se i u ste~aju moraju rije{iti

imovinsko pravni odnosi, {to jeZakon o izvr{nom postupkuokrutan jer bi se imovina pre-duze}a mogla prodati u besci-

jenje, {to bi i ste~aju morala

prethoditi dugotrajna kontrolaposlovanja, {to se ste~aj moraosloniti na Zakon o parni~nompostupku koji je u provedbi

veoma spor, i {to bi nakonste~aja bila upitna osnovna dje-

latnost ovoga preduze}a.Umjesto ste~aja [ari} traì danadle`ni u {to skorijem rokuodlu~e {ta i kako dalje sa“Agrokomercom”. Svojepriop}enje zavr{ava konstataci-

jom da je “Agrokomerc” pomnogo ~emu specifi~an i dazbog toga zahtijeva specifi~narje{enja. [ta }e od svega ovogabiti najvi{e zavisi od toga ho}eli podnositelji zahtjeva zapokretanja ste~aja u zadanomroku prikupiti traènih200.000 KM. Ukoliko se todogodi ste~aj }e biti pokrenutsvi|alo se to kome ili ne.

Znakovita je {utnja sa vi{ih ra-zina vlasti a pogotovo {utnja

Vlade F BiH koja je ve}inski vlasnik dioni~kog kapitala uovom preduze}u. S.HRNJICA

! Grupa od 40 biv{ih i sada{njih radnika“Agrokomerca” koji se nalaze na spisku

fizi~kih i pravnih lica kojima “Agrokomerc”

po osnovnu neispla}enih pla}a i doprinosa

duguje pozama{na nov~ana sredstva kod

nadle`nog suda u Biha}u prije nekoliko

mjeseci podnijeli su zahtjev za pokretanje

ste~ajnog postupka. Sud je na njihov

zahtjev krajem oktobra 2010. godine

donesenim rje{enjem odgovorio pozitivno.

! Uvjet da se krene u ste~ajnu pro-

ceduru je da podnosioci zahtjeva

najkasnije do 10. oktobra uplate

200.000 KM na ime predujma za

pokri}e tro{kova prethodnog

ste~ajnog postupka. Nakon saznanja

o mogu}em pokretanju ste~ajnog

postupka u “Agrokomercu” uslijedile

su razli~ita reagiranja. Odgovorni u

vlasti Velike Kladu{e i ~elni ljudi

Agrokomerca na problem pokretanja

ste~aja u Agrokomercu gledaju na isti

i na~in koji je dijametralno suprotan

gledanjima i stavovima onih kojima

“Agrokomerc” duguje pozama{nanov~ana sredstva

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godinetema6

! Na{ Biha} je 4. novembra1942. godine oslobo|en, a1992. obranjen od nasrtaja

fa{izma, slikovito se izrazio Albin Musli}, zastupnik uSkup{tini USK-a, prilikom obi-ljeàvanja ovog izuzetnozna~ajnog datuma za Krajinu iKraji{nike.Naàlost, kao i svih poslijerat-nih godina jedine slobodne ter-itorije u srcu porobljene Evropepod imenom “Biha}ka republi-ka” sjetili su se samo u Op}iniBiha}, SDP BiH OO, SUBNOR-u i UG “Josip Broz Tito”, ~ije sudelegacije polaganjem cvije}a iodavanjem po~asti naPartizanskom, Gradskom i

Katoli~kom groblju obiljeìle68. godi{njicu oslobo|enjagrada. O ~emu se ustvari radi iza{to je ba{ Biha} izabran dabude centar slobodne teritorijepoku{at }emo razjasniti unajkra}im crtama.

Bitka za gradBiha}ka operacija je jedna odnajve}ih pobjeda Narodnooslo-bodila~ke vojske Jugoslavije uDrugom svjetskom ratu. U njoj

je osam brigada pod koman-dom Operativnog {taba zaBosansku Krajinu uni{tilo

usta{ko-domobranski garnizonu Biha}u i okolnim mjestima inanijelo neprijatelju zna~ajnegubitke. Bitka za grad trajala jeod 2. do 4. novembra 1942.godine. Osloba|anjem Biha}apovezana je slobodna teritorijau Bosanskoj Krajini i centralnojBosni sa tada slobodnom teri-torijom u Dalmaciji, Lici,Kordunu i na Baniji. Tako jeformirana neprekidna slobod-na teritorija od Karlovca do

Livna na kojoj su obrazovanemnoge vojne i civilne instituci-

je, poznata kao „Biha}karepublika“ ili „Titoland“, poNijemcima. Oslobo|eni Biha}

postao je vojno, politi~ko i ku-lturno sredi{te Narodnooslobo-dila~kog pokreta i jedina slo-bodna teritorija u okupiranojEvropi.Prema administrativnoj organi-zaciji tada{nje Nezavisnedràve Hrvatske, Biha} je bioadministrativno sjedi{te Velikeùpe Krbava i Psat. U Biha}u suse nalazile brojne civilne i

vojne ustanove. Za partizane,

Biha} je bio sredi{te oblasti saznatnim ekonomskim i mobi-lizacijskim potencijalom.Okupaciona uprava razdvajala

je slobodnu teritoriju u zapad-noj Bosni od slobodne teritori-

je u Hrvatskoj. Relativno izolo- van biha}ki garnizon pred-stavljao je perspektivu vojni-~kog uspjeha i znatnog plijenau oru`ju i vojnom materijalu.

Plan napada

Prema planu Operativnog{taba, trebalo je sa ~etiribrigade izvr{iti jednovremenkoncentri~an napad na Biha},te se osigurati potrebnim

snagama za odbijanje napadaiz pravca Bosanske Krupe iCazina. Istovremeno je napad-nuto i Li~ko Petrovo Selo radiodbijanja eventualnog nepri-

jateljevog dejstva iz Slunja,Oto~ca i Gospi}a. Da bi sesmanjila vjerovatno}a inter-

vencije iz drugih garnizonanare|eno je poja~avanje svihdejstava na udaljenim pravci-ma prema Bosanskom Novom,Sanskom Mostu i u isto~noj

Baniji. Napad je po~eo 2.novembra u 21,30 sati ispalji-

vanjem granata iz dvijehaubice na upori{te Somi{ljena Debelja~i. Jedinice NOVJpostigle su puno iznena|enje,

u trenutku napada u gradu je jo{ gorjelo elektri~no osvjetl- jenje, stoji u izvje{taju.

Jedinice su pri{le objektima zanapad, a Prvi bataljon Drugekraji{ke brigade uspio jeneopaèn da se ubaci u samgrad. Prvi bataljon Prve

kraji{ke brigade provukao seneopaèn izme|u nepri-

jateljskih spolja{njih upori{ta ienergi~nim juri{em za samodeset minuta zauzeo Somi{lje,najja~e utvr|enje na lijevojstrani Une. Istovremeni udarna spolja{nju i unutra{nju lini-

ju odbrane, kao i iz samoggrada, dezorganizirao jeobranu. Tokom prve no}i 8.banijska brigada uni{tila jeneprijateljska upori{ta na

sjeverozapadnom pravcu, lik- vidirala posadu iz Iza~i}a koja je poku{ala da se probije ugrad, prodrla u dio grada nadesnoj obali Une, zauzelaèljezni~ku stanicu i okolne

objekte i povezala se saDrugom kraji{kom brigadom.Druga kraji{ka prodrla je u dio

grada na desnoj obali Une saisto~nog pravca ~iste}i usputmanja neprijateljska upori{ta.U dijelu grada na lijevoj obaliUne otpor je bio ja~i i orga-

niziraniji. Prva i Tre}a kraji{kabrigada likvidirale su spolja-{nja utvr|enja, a najve}i usp-

jeh bilo je zauzimanjeSomi{lja. Odlu~ni napad na@egar izvr{en je 3. novembra,nakon ~ega su stigli do kanalau centru grada. Oko mostovase rasplamsala borba sanaizmjeni~nim napadima.Posljednji otpor slomljen jeoko 16,00 sati.Tako je Biha} oslobo|en nakon

42 sata neprekidnih borbi, 4.novembra. Ovaj grad je postaosredi{te slobodne teritorijepoznate kao „Biha}ka republi-ka“. Tu, u srcu porobljeneEvrope, odvijale su se zna~ajne

vojne, politi~ke i kulturneaktivnosti. Krajem novembraodràno je prvo zasjedanje

AVNOJ-a i USAOJ-a. Biha} jebio slobodan do 29. januara1943. godine, kada ga je, usklopu operacije Vajs I, zauzela7. SS divizija. Halid ALIJAGI]

U novembru 1942. oslobo|en, u novembru 1992. obranjen

Biha}ka republika u okupiranoj Evropi! Za partizane,Biha} je bio

sredi{te oblasti saznatnim ekono-mskim i mobilizaci- jskim potencijalom! Tu, u srcuporobljene Evrope,odvijale su sezna~ajne vojne,politi~ke i kulturneaktivnosti. Krajemnovembra odràno

je prvo zasjedanje AVNOJ-a i USAOJ-a

! Operativni {tab za Bosansku Krajinu zaBiha}ku operaciju okupio je pet svojih briga-da: 1. kraji{ku brigadu (3 bataljona), 2.kraji{ku brigadu (3 bataljona), 3. kraji{kubrigadu (sva 4 bataljona), 5. kraji{ku brigadu(sva 4 bataljona) i 6. kraji{ku brigadu (2bataljona). Osim ovih, {tabu su za operacijustavljene na raspolaganje tri brigade O[Hrvatske: 2. li~ka brigada (sva 4 bataljona),4. korduna{ka brigada (sva 4 bataljona) i 8.banijska brigada (3 bataljona). U napadu jeu~estvovao i mje{oviti artiljerijski divizionO[ za Bosansku Krajinu, sa tri haubice od100 mm, ~etiri brdska topa i jednom bateri- jom protivoklopnih topova. Ukupna ja~inaovih jedinica u vrijeme napada iznosila jeoko 7.000 ljudi. Operacijom je komandovaoOperativni {tab za Bosansku Krajinu, ~iji jekomandant bio Kosta Na|.Obrana Biha}a raspolagala je slijede}im

jedinicama: 4. djelatni “zdrug” usta{ke vojnice ja~ine ~etiri bojne (bataljona) sa3.000 ljudi i to 19. usta{ka bojna, stacioni-rana u samom gradu, 31. usta{ka bojna,stacionirana u Li~kom Petrovom Selu iRakovici, 32. usta{ka bojna, stacionirana uBosanskoj Krupi, te 33. usta{ka bojna, sta-cionirana u samom gradu, zatim, {tab i jedna bojna 12. domobranske pje{a~kepukovnije, stacionirani u gradu (oko 800ljudi), jedna satnija (~eta) 2. domobranskepukovnije, stacionirani u gradu (oko 200ljudi), vi{e grupa usta{ke milicije ja~ine 10-40 ljudi, raspore|enih po selima u {irojokolini. Za odbranu Biha}a neprijatelj jeraspolagao sa ~etiri haubice 100 mm odkojih su se dvije nalazile u gradu, a dvije naHadìabdi}a brdu.Ukupna ja~ina ovih jedinica u vrijeme napa-da iznosila je oko 4.000 ljudi.

! Obrana Biha}a bila je kru`na i to u dva pojasa. Spolja{njaodbrana se sastojala iz isturenih posada raspore|enih po oko-lnim mjestima i lokalitetima. Neka od ovih mjesta bila su dobroutvr|ena i te{ko osvojiva, kao naprimjer Iza~i} i Ostroàc.Nedostatak spolja{nje obrane sastojao se u tome {to nije bila upotpunosti vatreno povezana izme|u sebe, {to je ostavljalonapada~u mogu}nost iznenadnog prikrivenog upada krozodbranu. Unutra{nja obrana sastojala se iz niza me|usobnopovezanih dobro utvr|enih upori{ta. Naro~ito su dobro biliutvr|eni Somi{lje i @egar sa @egarskom alejom i Borikom nalijevoj obali Une. Neprijateljske snage u Biha}u bile su dovoljnobrojne, snabdjevene i utvr|ene da odbiju svaki eventualninapad, ili u krajnjem slu~aju da se odrè do dolaska eventualnepomo}i iz drugih upori{ta.

Suprotstavljene snage

Organizacija neprijateljske obrane

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine poruka 7

! U ovom vremenu tehnologije, elek-tronskog, globalnog, bilo kakvog napre-tka svi mislimo da i ~ovjek uz sva tadostignu}a napreduje. Me|utim prim-

jetno je da u dana{njem svijetu du{astagnira, karakter ~ovjeka, ono po ~emuse on poznaje, ustvari je u stagnaciji.

Allah dèle{anuhu kaè:

“Zaista je uspio onaj ko je o~isti” - nar-avno misle}i na du{u ~ovjeka - “I zaista

je propao onaj koji je uprlja”.

Ta du{a ~ovjeka, taj karakter insana, tomjerilo odnosa prema drugima ljudimazaista je u velikoj stagnaciji, u velikojpropasti i prljav{tini. Jer, i pored svih tihdostignu}a i dalje odnos insana prema

insanu poreme}en, i dalje odnos ~ovje-ka prema prirodi poreme}en, i daljeonaj najosnovniji i najva`niji odnos uku}i, ~ovjeka prema svom roditelju iprema svojoj porodici, poreme}en. A

sve imamo, u svemu smo uspjeli, kasvemu smo dostigli. Me|utim, du{esvoje smo naàlost isprljali.Kako o~istiti du{u? Kako do}i do tog

malog stepena da budemo karakterni,

da budemo ljudi, da budemo dio nekoglijepog i humanog ~ovje~anstva kojem

teì, na kraju krajeva, vjera islam?Na prvom mjestu, svakako, ~ovjek trebada bude spreman da se konstantno kajeza u~injene grijehe, propuste, nehajnerije~i prema drugim ljudima.

Allah dèle{anuhu u Kur’anu kaè:“Allahu se pokajte svi, o vjernici, da bi ste

uspjeli i na ovom i na budu}em svijetu”.Posebno je traènje izvinjenja i od dru-

gog ~ovjeka prema kojem smo u~inili

nemarnost svojom du{om, na prvommjestu, a onda i rije~ima i djelom. Idu}a

stvar koja je ~i{}enje du{e jestesamokontrola, poku{aj da u svakommomentu poku{amo se kontrolirati.

Allah dèle{anuhu kaè:

“Znajte da Allah dèle{anuhu sigurno zna {ta je u va{im du{ama, pa se pripazite”.Jer, na{a djela nisu ni{ta drugo negooli~enje na{e du{e. Zaista samokontrolai pa`nja u svakoj situaciji je jedan od

na~ina kako o~istiti svoj karakter, svoju

du{u, paziti se kako sa ljudima razgo-

varamo, pona{amo.Zato, kako i poslanik kaè:“Nadati se da }emo probati ove stepenice

ispuniti, probati o~istiti svoju du{u i svojkarakter”.Toga nam danas najvi{e fali. Sva{taimamo, karaktera i du{e malo imamo.Zato i poslanik kaè:

“Najbolji su ljudi koji dugo ìve, a uz to idobra djela ~ine”.Nadamo se da }emo mi biti ti koji dugoìvimo u ovom lijepom, naprednom svi-

jetu i da }emo biti mi ti koji dugo, dugodobra djela ~inimo.

Istinu je rekao uzvi{eni Allah.

! Draga bra}o i sestre, nalazimo se u

33. nedjelji kroz crkvenu godinu.Evan|elist Luka opisuje nam kako }emosvojom postojano{}u spasiti se od su{eove rije~i. A, on je nama samo prenosi.

U ono vrijeme dok su neki razgovarali ohramu kako ga resi divno kamenje izavjetni darovi, re~e Isus:

“Do}i }e dani u kojima od ovoga {tomotrite ne}e ostati ni kamen na kamenunerazvaljen”.Upita{e ga: U~itelju, a kad }e to biti i na

koji }e se znak to dogoditi? A on }e im:“Pazite, ne daj te se zavesti. Mnogi }e

doista do}i u moje ime izgovoriti - ja sam.Vrijeme se pribliìlo, ne idite za njima. A,

kada ~ujete za ratove i pobune ne pre- pla{ite se. Doista, treba da se to prijedogodi, ali to jo{ odmah nije svr{etak”.Tada im kaè:

“Narod }e ustati protiv naroda i kralje-

vstva protiv kraljevstva. I bit }e velikih potresa i po razli~itim mjestima po{ast i glad. Bit }e strahota i velikih znakova sa

neba. Dok nije svega toga podignuti }e se

na vas ruke i progoniti vas, predavaju}i vas u sinagoge i tamnice. Vu}i }e vas predkraljeve i upravitelje zbog imena mog.

Zadesit }e vas to radi svjedo~enja. S toga,uzmite k srcu, ne smi{ljati unaprijed

odbranu, a ja }u vam dati u usta mu-drost kojoj se ne}e mo}i suprostaviti nitioduprijeti svi va{i protivnici. A, predavat

}e vas ~ak i va{i roditelji i bra}a, ro|aci i

prijatelji. Neke }e od vas ~ak i ubiti. Svi }e vas zamrziti zbog imena mog. Ali, ni vlas vam s glave ne}e nedostajati. Svojom }ete

se postojano{}u spasiti”.Rije~ Gospodnja, slava tebi, Kriste.

Adis ef. Baru~i}, imam u dèmatu Jezero

@upnik ùpe biha}ke, fra Ivica Mati}

Kako o~istiti du{u?! Kako do}i do tog malog stepena da budemo karak-terni, da budemo ljudi, da budemo dio nekog lijepog ihumanog ~ovje~anstva kojem teì, na kraju krajeva, vjera islam? Na prvom mjestu, svakako, ~ovjek treba

da bude spreman da se konstantno kaje za u~injenegrijehe, propuste, nehajne rije~i prema drugim ljudima.

“Svojom }ete se postojano{}u spasiti”

! Rije~ Jevan|elje zna~i dobra, blaga vijest. Sveto Jevan|elje je prije svega

dobra vijest o Bogu koji brine o ljudimatoliko da je na predvje~nom Savjetu iprije stvaranja ~ovjeka odlu~io dapo{alje Sina svoga Jedinorodnog me|u

ljude da bi spasio ljude od grijeha, smrtii |avola.Praroditeljskim grijehom Adam i Eva supogrije{ili protiv Boga i prirode, te su

istjerani iz Raja. Povrije|eni grijehomnisu mogli vi{e ostati u Raju. Me|utim,

Bog nije napustio ~ovjeka. Kroz istorijuljudskog roda javljao se Bog izabranima

da utje{i rod ljudski. Kada je do{lapuno}a vremena do{ao je i Bog Sin,

rodiv{i se kao ~ovjek, odnosnobogo~ovjek Gospod Isus Hristos.

Bog je svojim ovaplo}enjem uzvisiomateriju za vje~nost i nepropadljivost.Poslije smrti na krstu Hristos je vaskr-sao, a zatim se uznio na nebo, gdje sjedi

s desne strane Boga Oca. Nekoliko vijekova prije Hristovog ivota na zemljipsalmopojac David blagovjesti: “Re~eGospod Gospodu mojemu: sjedi meni sdesne strane, dok poloìm neprijateljetvoje za podno`je nogama tvojima”

(Ps.110,1).Tako je Bog proslavio materiju prije

eshatona. Me|utim svojim vaznesen- jem Hristos nije napustio ~ovjeka, On je

jo{ uvijek sa nama. Njegovo prisustvoostvaruje se u pravoslavnim hramovima

na Sv. Liturgiji. “Jer gdje su dva ili tri sabrana u ime moje, ondje sam i ja me|u

njima” (Mt. 18,20) rekao je Hristos.Hristova briga za svijet, za svakog

~ovjeka posebno ostvaruje se danas naSvetoj Liturgiji. Hristos se nudisvakome od nas na Sv. Liturgiji. Na{odnos sa Bogom zavisi mnogo od nas.

Mi se trudimo, svako prema svojimmogu}nostima, da ~ine}i vrline o~isti-

mo srce i du{u svoju. “Blaèni ~isti srcem, jer }e Boga vidjeti” (Mt. 5,8). Bog

nagra|uje na{ trud. Sasvim je sigurnoda bez Boìje blagodati ne moèmo

u~initi ni{ta, a Bog odlu~uje koliko }e seko truditi. Bog je uvijek prisutan u

nama i sa nama. Mi smo ti koji se odvajamo od blagodati Boìje.Zbog toga nam se nekada ~ini da nas jeBog zaboravio, da nas je napustio ili da

nikada nije ni postojao. A on je uvijek snama i ~eka da mu se ljudi vrate iobrate. “Hristos po ljubavi traì nas,? nena{e. A ljudi zbog nedovoljne ljubavi vi{etraè Njegovo nego Njega. I{tu od Njega ihleb i da`d i plodorodnost i zdravlje i sve

zemaljsko. I On to sve daje s tugom {to nei{tu Njega. Zaboravljaju, da kad dobiju Njega, dobiju sve s Njim” (Sv. VladikaNikolaj “Kasijana”).

Paroh biha}ki Dalibor Neni}

Bog je uvijek s nama i ~eka

da mu se ljudi vrate i obrate! Bog je uvijek prisutan u nama i sa nama. Mi smo ti koji se odvajamo odblagodati Boìje

! “Pazite, ne daj te se zavesti. Mnogi }e doista do}i umoje ime izgovoriti - ja sam. Vrijeme se pribli ilo, neidite za njima. A, kada ~ujete za ratove i pobune neprepla{ite se. Doista, treba da se to prije dogodi, alito jo{ odmah nije svr{etak”.

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godinedosje8

! Srednjovjekovni grad Ostrovicaizgra|en je na istoimenom brdu, nalijevoj obali rijeke Une, iznad KulenVakufa, odakle se pruà izvanredan

pogled na okolinu. Na tom mjestu po-stojala je ranije prahistorijska gradina,~iji se ostaci i danas poznaju. Ne zna se

vrijeme nastanka grada Ostrovice, niti sezna ko ga je sagradio. Poznato je samoda je do po~etka XVIII stolje}a to biomalen gradi}, a tada su ga Osmanlijeznatno pro{irili i dali mu sada{nji oblik.Grad je opasan jakim bedemima,

visokim do 10 metara, ~ija ja duìna117, a {irina 83 metra. Pred bedemima

je iskopan jarak {irine 5 metara i dubine3 metra. Na ju`noj strani bedema nalazise glavna gradska kapija. U gradu su bilesmje{tene ~etiri kule i dvije tabije. Ugradu je postojala i dàmija sultana

Ahmeda III.Od po~etka XV stolje}a do 1477.godine, Ostrovica je bila u posjedu feu-dalne porodice Frankopana. Te godineugarsko-hrvatski kralj Matija{ Korvinpoklonio je ovaj grad sa svim njegovimposjedima Juraju Mikuli~i}u za vjernuslu`bu i juna{tvo u mnogim bojevima.On je 1494. godine prodao OstrovicuIvanu Keglevi}u, bratu svoje èneJelene, koga je prije toga posinio.

Decembra 1523. godine osmanska vojs-ka, pod komandom bosanskog sandàk

bega Gazi Husrev-bega, zauzela je Ostro- vicu. Osmanlije su u ovaj grad smjestilistalnu vojnu posadu koje se 1577.godine sastojala od 60 konjanika i 150pje{aka. Posadom je zapovijedao dizdar.Prvi napad na Ostrovicu za vrijemeosmanske uprave izvr{io je 1560.godine biha}ki kapetan Mihajlo Spalatin.On je sa 200 Bi{}ana neopaèno pri{aogradu i na juri{ zauzeo tvr|avu. Poubijao

je osmansku posadu i zapalio grad, alisu Osmanlije uspjeli ugasiti poàr i takospasiti Ostrovicu.U ljeto 1698. godine kad je austrijska

vojska vr{ila opsadu Biha}a, pukovnik Posedarski je poku{ao zauzeti Ostrovicu.Po{to je kr{}anska vojska doìvjela poraz

kod Biha}a i Posedarski je morao di}iopsadu Ostrovice i povu}i se prekogranice na mleta~ku teritoriju.Nakon Karlova~kog mira 1699.godine,Ostorvica je postala sjedi{te kapetanije

u ~ijem sastavu su bili i gradovi: Ora{ac,Havala i Dìsri - kebir (Kulen Vakuf) tepalanke ôvka i Donji Lapac.

Prvi ostrovi~ki kapetan bio je Salih-agaKulinovo} (Kulenovi}). On je kasnije

postao pa{a, a neko vrijeme je bio

biha}ki kapetan. Godine 1722. pogu-bljen je u Travniku zbog neposlu{nostiprema bosanskom veziru.Salih - agu je naslijedio njegov sinMahmut-beg Kulenovi}. U njegovo vri-

jeme, godine 1737. austrijska vojska jeizvr{ila opsadu Ostrovice i po~ela je tu}itopovima. Njemu je u pomo} pristigla

vojska bosanskog vezira i austrijska vojs-

ka je bila strahovito poraèna.Svi{tovskim mirom 1791. godineOsmansko carstvo je izgubilo Lapac, Srbi jo{ nekoliko sela, pa je austrijska grani-ca pomaknuta u neposrednu blizinuOstrovice. To je vjerovatno i bio razlog {to je sjedi{te kapetanije prene{eno naPrkose. Sa~uvano je narodno predanjeda je kulu i odàk na Prkosima sagradioMehmed-beg Kulenovi}, bolje poznatkao Kulin-kapetan. On je poginuo u~uvenom boju na Mi{aru (kod [apca)1806. godine kao jedan od glavnihkomandanata osmanske vojske.U Ostrovici je postojala osmanska vojnaposada sve do austro-ugarske okupacije

1878. godine.

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona (13)

! (Na podru~juUnsko-sanskogkantona do danassu u ve}oj imanjoj mjerisa~uvani slijede}istari gradovi:Biha}, Bilaj(Bjelaj), Bisovac,Bosanska Krupa,Bosanska Otoka,Brekovica, Bu im,Cazin, âvnik(Dobro Selo),ôvka, Havala,Hresno, Iza~i},Jezerski,Kamengrad,Kami~ak, Klju~,Kula Radetina,Kulen Vakuf, MalaKladu{a, Mutnik,Obrovac, Ora{ac,Ostrovica,Ostroàc,Pe}igrad,Podzvizd, Ripa~,Rmanj, Sokolac,Stari Majdan,Stijena, {turli},Todorovo, Tràc,

Velika Kladu{a, Vrnogra~ i Vrnogra~ kod sela]ukova. Ve}inaovih gradovasmje{tena je utakvomìvopisnomprirodnomambijentu da binjihovomrestauracijomoni postaliprava turisti~kaatrakcija.)

! Poznato je samo da je do po~etka XVIII stolje}a to biomalen gradi}, a tada su ga Osmanlije znatno pro{irili

i dali mu sada{nji oblik.! Grad je bio opasan jakim bedemima, visokim do 10metara, ~ija ja duìna 117, a {irina 83 metra. Predbedemima je bio jarak {irine pet i dubine tri metra.Na ju`noj strani bedema nalazi se glavna gradskakapija. Grad je imao ~etiri kule i dvije tabije. U gradu je postojala i dàmija sultana Ahmeda III.

Ne zna se ko je sagradio gradPi{e: Dàfer MAHMUTOVI] Ostrovica

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine biha} 9

! Predstavnici Akali (Acale) Uni-

verziteta iz Antalije ovih danaponovo su u Biha}u.Sa predstavnicima biha}kog Uni-

verziteta razgovarali su o konkre-tnim mjerama realizacije prije dvamjeseca potpisanog sporazuma osaradnji sa Pedago{kim fakulte-tom u Biha}u.Najbitniji dio ovog sporazumasvakako je dolazak i prijem stude-nata iz Turske koji su zainteresi-rani za nastavak obrazovanjaupravo na Univerzitetu u Biha}u.

Interes je za sada najve}i za

Pedago{ki, Ekonomski, Pravni iBiotehni~ki fakultet.- Cilj razgovora bio je definisanje

smjernica u kom pravcu djelovati,odnosno koliko realno Univerzitet u

Biha}u sa raspoloìvim kapaciteti-ma moè odgovoriti interesu stude-nata iz Turske. Mi smo mladUniverzitet i svaka saradnja, pri-

jateljstvo i pomo} nam je dobro-do{la, kazao je Refik [ahinovi},rektor Univerziteta u Biha}u.Prijatelji iz Antalije izrazili su

spremnost da i finansijski podrè iprojekte koje }e u pripremi kva-litetnih uslova za studiranje mora-ti realizirati Univerzitet u Biha}u.

- Cilj nam je razmjena studenata inaravno da }emo pomo}iUniverzitetu u Biha}u oko pripremeuslova za prijem na{ih studenata,naglasio je Zendel Abdin Shehi,generalni menadèr AcaleUniverziteta.Nijaz Skender, dekan Pedago{kogfakulteta u Biha}u tvrdi da je aka-demska zajednica u Biha}u spre-mna za ovaj veliki korak i nada seda }e i {ira dru{tvena zajednica,prije svega institucije i ustanovekoje se bave obrazovanjem znatiprepoznati i iskoristiti ovu prilikuda se kona~no realizuju projekti o

kojima se govori jo{ od osnivanjaUniverziteta u Biha}u.U narednih {est mjeseci zajedni-~kim snagama trebali bi obezb-

jediti uslove kako bi prva grupastudenata ve} naredne akademskegodine iz Turske stigla u Biha}.Univerzitet Ankale ima oko 6.000studenata priprema i prvu info-rmativnu posjetu svojih studenataUnsko-sanskom kantonu, odno-sno Univerzitetu u Biha}u.

D`. DURAKOVI]

! Op}ini Biha} je odràn okruglistol na temu “Po{tujmo pravaosoba s pote{ko}ama u kretanju” uorganizaciji PLOD Centra i Op}ineBiha}, u sklopu projekta “Ola-k{anje pristupa javnim prostorimaosobama s pote{ko}ama u kreta-nju” koji je dio programa “Ja~anjelokalne demokratije/demokracije-

LOD” koji finansira Evropska unijau suradnji sa UNDP-om.PLOD Centar, Op}ina Biha} i JUZavod za prostorno ure|enje su u

septembru 2010. godine zapo~elis implementacijom projekta “Ola-k{anje pristupa javnim prostorimaosobama s pote{ko}ama u kreta-nju” ~iji je cilj osigurati kvalitetnijiìvot te{ko pokretnim licima.Kako bi se omogu}ila pristupa-~nost javnim institucijama, nji-hovim sadràjima i nesmetanokretanje javnim povr{inama ovajprojekt obuhvata sanaciju tro-toara i prilago|avanje ivi~njakasljede}im lokacijama: dio Ul. 502

vite{ke brigade, dio Ul. HasanaKjafije Pru{~aka, HarmanskiSokak, Aleja A. Izetbegovi}a i Ul.

V Korpusa / Bedem, te izgradnju

prilaznih rampi na objektimaZavoda za penzijsko-invalidskoosiguranje i Higijenski, {to pokrivauì i {iri centar grada, te pred-stavlja nastavak ranije zapo~etih

aktivnosti na uklanjanju arhitek-tonsko-urbanisti~kih barijera. Ovigra|evinski radovi }e omogu}itilak{i i sigurniji pristup do sljede}ihobjekta: Ministarstvo unutarnjihposlova (MUP), Vlada Unsko-san-skog kantona (USK), Kulturni cen-tar, Dom kulture, Sportsko-rekrea-tivni centar STENS, AmbulantaOzimice I, Vrti} Ozimice I,Osnovna {kola Harmani I, RTV USK, Gradski park i Turisti~ki biro.Okruglom stolu je prisustvovalo30 u~esnika, predstavnika lokalnei kantonalne uprave i nevladinog

sektora, gdje su predstavniciudruènja koja se bave pitanjimaosoba s pote{ko}ama u kretanjuiznijeli probleme s kojima sesusre}u, te razgovarali s nadle-

`nim vlastima o mogu}im rje{enji-ma istih. Cilj okruglog stola je biopredstaviti probleme s kojima sesusre}u osobe s pote{ko}ama ukretanju, unaprje|enje dijalogaizme|u udruènja i vlasti, kao ipoticanje zajednice da inicirapromjene koje }e doprinijeti po{ti-

vanju prava osoba s pote{ko}amau kretanju i osigurati njihovuravnopravnu inkluziju u tokovedru{tvene zajednice. Razgovaralose o arhitektonskim barijerama,problemu pristupa~nosti, pravimaosoba s pote{ko}ama u kretanju i

njihovoj nezaposlenost. Zaintere-siranost prisutnih je bila velika, te

je dogovoreno da se kroz daljnjusaradnju zajedno pristupi rje{a-

vanju istih.

Akademska saradnja

! Krajem oktobra na podru~ju op}ine Biha} evidenti-rane su 9.404 nezaposlene osobe, {to je u odnosu naseptembar pove}anje za 180.U op}inskom birou rada analiziraju}i ovo pove}anje

ustvrdili su da su u najve}em broju novoprijavljeni neza-posleni srednjo{kolci, koji se nisu upisali na fakultet ilisu iz bilo kojeg razloga odlu~ili prekinuti dalje {kolo-

vanje.Od ukupnog broja nezaposlenih ~ak 4.970 su ène, akada je u pitanju kvalifikaciona struktura najve}i brojnezaposlenih je sa zavr{enom srednjom stru~nom spre-mom 2.223. Zabrinjavaju}i je podatak da je 426 neza-poslenih osoba s zavr{enim fakultetom, odnosno 267 s

vi{kom {kolom.U desetom mjesecu posao su dobile 64 osobe, od ~ega33 ène. U ovom broju najve}i broj je svr{enih sred-njo{kolaca, preciznije medicinara koji su posao dobili uKantonalnoj bolnici. Ne{to manja potreba bila je i zaproizvodnim zanimanjima.Naknadu po osnovu nezaposlenosti na birou rada uBiha}u pro{log mjeseca ostvarilo je 667 osoba.

Naknada od 40 posto od prosje~nog li~nog dohotka uFederaciji BiH uglavnom se redovno ispla}uje i upro{lom mjesecu njena visina je iznosila 321,30 KM,saznajemo od Seada Ke~alovi}a, rukovodioca Biroa radau Biha}u.

! Radovi na izgradnji Katoli~kog {kolskog centra “PapaIvan Pavao II” u Biha}u teku planiranom dinamikom itrebali bi biti okon~ani krajem augusta, tako da biu~enici novu {kolsku godinu trebali zapo~eti u novoiz-gra|enom objektu. Sredstva u iznosu ve}em od ~etirimiliona KM za izgradnju K[C najve}im djelom obezb-

jedili su donatori tri katoli~ke organizacije iz Njema~ke:Renovabis, Kindersmissionwerka i Kirche. Podr{ka ipomo} stigli su i od hrvatske vlade ali i op}ine Biha} iKantona.Do tad, ve} petu godinu nastava se odvija u iznajmlje-

nom prostoru Osnovne {kole @egar i upravo zbog sku~e-nosti prostora ova odgojno-obrazovna ustanova ne moèprimiti vi{e od 100 u~enika, iako je interes znatno ve}i.Nova zgrada, ~ija je gradnja po~ela u martu ove godine,treba pruìti uslove za jo{ kvalitetnije odvijanje nastaveali i prijem jo{ ve}eg broja u~enika. Zgrada katoli~kog{kolskog centra bi}e izgra|ena na oko 5.600 metarakvadratnih, sa igrali{tem i sportskom dvoranom a plani-rana je i izgradnja internata.Kadrovskih problema u ovoj ustanovi nema.- Biha}ki K[C je najmla|i od sedam K[C-a u BiH u koji-ma se {koluje oko 5.000 u~enika, a rade na dobrobitmladih generacija ve} punih 15 godina. Dio je velike

porodice sustava Katoli~kih {kola za Evropu kojih u svije-tu ima oko 250.000. Prvi i osnovni kriterij za upis je usp-

jeh i dobro vladanje, a nastavni planovi i programi ovdje se iz godine u godinu dora|uju, uskla|uju i usavr{avaju

upravo u skladu sa potrebama i zahtjevima savremenogobrazovnog sistema, kaè don Slavo Grgi}, ravnateljkatoli~kog {kolskog centra u Biha}u.Pro{le godine ovdje je stasala i prva generacija matura-nata, a ono na {to su posebno u katoli~kom {kolskom ce-ntru ponosni je ~injenica da je svaki od svr{enih sred-njo{kolaca nastavio {kolovanje, odnosno upisao èljenifakultet.

K[C Biha}

PLOD Centar

Po{tujmo prava osoba spote{ko}ama u kretanju

precizirali suradnju

! Projekt “Olak{anjepristupa javnim prostori-

ma osobama spote{ko}ama u kreta-nju” obuhvata sanacijutrotoara i prilago|ava-nje ivi~njaka na vi{elokacija u Biha}u

Naredne godinenastava u novoj zgradi

Statistika

Raste broj nezaposlenih

Antalijski i biha}ki Univerzitet

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godinebiha}10

! Ambasada Republike Slovenije u Bosni i Hercegoviniu suradnji sa Privrednom komorom Unsko-sanskogkantona organizirala je {esti po redu susret i druènjeslovena~kih i bh privrednika, odràn u Biha}u.Iako je do sada organizaciju ovih susreta vr{ila

Ambasada Republike Slovenije, od ove godine funkciju organizatora preuze}e Slovena~ki poslovni klub kojipreuzima sve obaveze biv{e Privredne komore.Osnovni cilj ovih susreta stvaranje ekonomskih idru{tvenih uvjeta za saradnju izme|u ove dvije dràve

na svim poljima privrede.“Slovena~ki poslovni klub, postoji ve} relativno dugo, od 2004. godine, me|utim strategija slovena~ke privrede,

Ministarstva za privredu i vanjske poslove, jesu ti koji suodlu~ili da }e sada upravo Slovena~ki poslovni klub preuzeti sve obaveze nekada{nje Privredne komore. Jedan od tih zadataka su i ova druènja. Jedan od zadataka je i prenos informacija iz Slovenije u Bosnu i

Hercegovinu i kontra, postizanje dobre saradnje, temogu}nost za kontakt me|u firmama u Sloveniji i BiH”,kazala je Barbara Priboì~ Leka, generalni sekretarSlovena~kog poslovnog kluba.Bosna i Hercegovina i Slovenija sara|uju ve} 15 godi-na, i to veoma uspje{no. Kada govorimo o uvozu zaBiH, Slovenija je trgova~ki partner broj jedan, a kada jeu pitanju izvoz Slovenija je na drugom mjestu. Uvoz i

izvoz odnosi se uglavnom na proizvode iz agroindu-strijskog, kemijskog drvoprera|iva~kog sektora,proizvoda od plastike, te proizvoda od papira.“Slovenija je dosta jak investitor u Bosni i Hercegovini,

sada je na ~etvrtom mjestu sa 800 miliona eura investi-cija. Do sada je u Bosnu i Hercegovinu uloìlo 180 slove-na~kih firmi. To je jedan impresivan podatak, a ono {to je bitno kod slovena~kih investicija jeste da su one

prisutne u svim granama privrede. Velika prisutnost slovena~kog kapitala, na polju investicija u BiH omogu}uje ve}i izvoz ka Sloveniji, ali i Europskoj uniji. U BiH postoji mnogo slovena~kih firmi, koje dobro rade i

omogu}avaju zapo{ljavanje preko 10.000 ljudi” istakao je Emilijen @or`, ekonomski savjetnik ambasadeRepublike Slovenije u Sarajevu.Jedan od projekata ~ija se realizacija o~ekuje na podru-~ju USK-a ve} od idu}e godine, jeste projekat iz oblasti

ekologije, odnosno pro~i{}avanja otpadnih voda.Nakon prezentacije Slovena~kog poslovnog kluba zau~esnike je uprili~ena i degustacija vina, VinaDormberg, koji su zajedno sa Slovena~kim poslovnimklubom bili doma}ini ovog susreta. Sandra DEDI]

! Bratimljenje francuskog grada

Villefranche de Rouergue i Biha}a,na najslikovitiji na~in su nampokazali koliko je zna~ajno dràtido historije jednog naroda makakva ona bila, iz nje izvla~itipouke i u~iti na gre{kama ako ih

je bilo ili svijetle primjere te his-torije istaknuti, obiljeìti i nanjima graditi mostove prijateljst-

va, razumijevanja i saradnje me|udràvama i narodima.Gradska uprava Villefranche deRouergue odabrala je Biha} zabratimljenje u ~ast Ferida Dàni}a,

jednog od vo|a pobune protiv nacista u II svjetskom ratu.Pobuna Hrvata i Bo{njaka u nje-

ma~koj SS diviziji izbila je 1943. u Villefrancheu. Pobunjenici su naneko vrijeme zavladali gradom.Ubrzo je obli`njem nacisti~komgarnizonu zapovije|eno slanjepoja~anja u grad. Grad ponovnozauzimaju Nijemci, a sudionicipobune su smaknuti i pokopani na

Polju mu~enika (Champs desMartyrs).Iako je pobuna ugu{ena ve}narednog dana Villefranche-de-Rouergue je na taj, jedan dan bio

jedini oslobo|eni grad u zapadnojEvropi.U Villefranche de Rouergue svakese godine obiljeàva taj dan kaosje}anje na borbu protiv fa{izma iu znak pijeteta prema FeriduDàni}u, koji je poginuo u borbi, i

otud i ideja o bratimljenju s nje-govim rodnim gradom.Nakon posjete gradona~elnika

Villefranche de Rouergue Biha}u,delegacija Op}ine Biha} otputo-

vala je u Francusku.U ime Biha}a u Francuskoj jePovelju potpisao predsjedavaju}i

Op}inskog vije}a Biha} Ivan Pr{a,a francuske strane Serge Roques,gradona~elnik Villefranche deRouergue.Predsjedavaju}i OV Biha} IvanPr{a prilikom svog obra}anja,istakao je da ova Povelja ima

va`nu simboliku, te da }e se nje-nim potpisivanjem u~vrstiti turisti-~ka, privredna i svakovrsna sura-dnja izme|u Biha}a i Villefranchede Rouergueue.

Potpisivanju su bili prisutni i pred-stavnici grada Pule, koji je 2009.godine tako|er potpisao povelju s

Villefranche de Rouergue. Delega-cije su zajedni~ki posjetili i memo-rijalni park posve}en u~esnicima upobuni iz 17. septembra 1943. go-dine, te poloìli cvije}e. K.ALAGI]

Ja~anje prijateljskih spona

Bratimili se Villefranchede Rouergue i Biha}

Cijenjeni gra|ani,

Obavje{tavamo vas da }e se javni uvid na nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana“Ceravci I” odràti u periodu od 15.11. do 30.11.2010. godine, od 8.00 do 12.00 sati, u kance-lariji Slu`be urbanog ure|enja i gra|enja u {alter sali Op}ine Biha}.

Pozivamo sve zainteresirane gra|ane i pravne subjekte da svojim primjedbama, sugestija-ma, mi{ljenjima i prijedlozima daju svoj doprinos. O~ekujemo mnogo dobrih ideja, ali i zalaganje zarealizaciju plana u ~ijem kreiranju ste i sami u~estvovali.

Nakon Javnog uvida odràt }e se Javna rasprava, o ~emu }e javnost biti naknadno obavi- je{tena.

(vi{e informacija o Nacrtu regulacionog plana na www.bihac.org)

OP]INSKI NAÊLNIK dr. sci. Hamdija Lipova~a

Prilika zauspostavljanjeposlovnih veza! Slovena~ki poslovni klub, postoji

ve} relativno dugo, od 2004. godine,me|utim strategija slovena~keprivrede, Ministarstva za privredu i vanjske poslove, jesu ti koji suodlu~ili da }e sada upravoSlovena-~ki poslovni klub preuzetisve obaveze nekada{njePrivredne komore

Susreti privrednika Slovenije i BiH

! Gradska uprava Villefranche de Rouergue

odabrala je Biha} za bratimljenje u ~astFerida Dàni}a, jednog od vo|a pobuneprotiv nacista u II svjetskom ratu

B O S N A I H E R E C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO - SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba urbanog ure|enja i gra|enja

O B A V I J E S TO JAVNOM UVIDU NA NACRT IZMJENA I DOPUNAREGULACIONOG PLANA “CERAVCI I”

za podru~je D i E

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


! Sav dru{tveni ivot u Mjesnojzajednici Ruìca “vrti” se uDru{tvenom domu. U njemu suprostorije mjesne zajednice,spomen-soba {ehidima, sala zasastanke, koju koriste gra|ani isve politi~ke stranke,Udruènje “Rom” Biha}, aovdje Humanitarna organizaci-

ja “Alfa” ve} nekoliko godinaeducira i priprema romskudjecu za {kolske obaveze. “Krov nad glavom” na{la je i sekcijaKarate kluba “Unski tigrovi”...Svi prostor koriste besplatno.

Najve}i problem u ovom pri-gradskom naselju je infrastruk-tura. Mnogo je neasfaltiranihputeva, prete`no prilaza glavn-im saobra}ajnicama Grabe{koji Vini~koj cesti.

Prepreka - 1,5 kilo-

metar makadama

- Infrastruktura jeste na{ veliki problem, a mora se priznati da je u nekoliko posljednjih godinadosta i ura|eno. Asfaltirane su

Ruì~ka ulica i Ratni put 6, dio puta, odnosno zavr{ena je prva

faza êlebi}a puta, vodovod je priklju~en na gradski, napra- vljena je javna rasprava u Ro-mskoj i Grabe{koj ulici, zavr{e-no centralno {ehidsko spomen-

obilje`je za 89 na{ih {ehida,kaè Safet elebi}, predsjednik Mjesne zajednice Ruìca.Najve}a èlja ìtelja Ruìce jeautobusna linija prema centrugrada. Najbolja i, po njihovommi{ljenju, najisplativija bila biona na relaciji Ruìca - Vinica -

Veliko Zalo`je - Mali Lug -Biha}. Koristilo bi brojnimu~enicima, studentima, rad-nicima i gra|anima, ali prepre-ka je oko 1,5 kilometar maka-dama izme|u Vinice i VelikogZalo`ja, tzv. êlebi}a prsten.

- Pored jo{ nekoliko, imamo i projekt i za taj dio puta.êkamo da bude novaca. To je

prioritet svih prioriteta. Autobusnu liniju, pored na{e,dobile bi i mjesne zajedniceVeliko Zalo je i Mali Lug. Tomlinijom postali bismo sastavnidio grada, uvjeren je elebi}.U narednoj godini planirajuasfaltirati Krupski put, tre}ufazu Ratnog puta do spomen--obilje`ja Salihu Dizdari}u,Liskova~ku, Todorovsku i UlicuIbrahima Ljubovi}a.

Neèljeni Poligonza uni{tavanje mina

Poligon za uni{tavanje neek-splodiranih ubojitih sredstava

izazvao je ljutnju mje{tana MZRuìca. Bilo je i protestnih oku-pljanja, jer se u ovoj mjesnojzajednici ne slaù s lokacijom inetransparentnim dono{enjemodluka. Niko, a pogotovo nestrukture mjesne zajednice,nije bio upoznat {ta se radi naGrabeù.Ma{ine su provezene, brzo suprobile prilazni put do budu-}eg poligona u jednoj udolini isvi su dovedeni pred svr{en~in.- Svjesni smo svi da nam poligon

treba. Niko nema protiv da budei na podru~ju na{e mjesne zaje-dnice, ali na drugoj lokaciji.Odabrana bi bila primjerenija

za park heroja, jer zna se {ta je grabe{ka epopeja u odbrani Biha}a. Ovako lociran je na 1,5do dva kilometra od ku}a. Ljudi

s pravom strahuju da bi moglibiti zaga|eni izvori i bunari naGrabeù, kaè predsjednik êlebi}.Ljuti su stanovnici Ruìce {tonisu pitani. Osnovni red jedoma}ina upitati ako mislitene{to raditi u “njegovoj ku}i”.

Nije ih umirilo ni obe}anjekako se na poligonu nikadane}e uni{tavati vi{e od 100kilograma eksploziva.

Midhat KALIMAN

11.11.2010.godine naselja 11

Mjesna zajednica Ruìca

! Najbolja i, po njihovommi{ljenju, najisplativija linijabila bi ona na relaciji Ruìca - Vinica - Veliko Zalo`je - MaliLug - Biha}. Koristilo bi brojnimu~enicima, studentima,radnicima i gra|anima, aliprepreka je oko 1,5 kilometarmakadama izme|u Vinice i Velikog Zalo`ja, tzv. êlebi}aprsten. Ljuti na lokaciju Poligona za uni{tavanje

neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Safet êlebi},predsjednik MZ Ruìca

! Na podru~ju MZ Ruìca u760 doma}instava u naselji-ma Ruìca, Vinica, êkrlije iGrabe` ìvi oko 3.600stanovnika.U ovoj multietni~koj zajedni-ci prije rata ìvjelo je blizu30 posto srpskog ìvlja.Naàlost, vratile su se trk tri-~etiri porodice.Ostali su svoju imovinurasprodali, a neki zapustiliili ~ak i napustili.

Naseljena mjesta ! Dom MZ Ruìca

! Spomen-obilje`je

" Poligon za uni{tavanje mina

Autobus zvani ~e`nja

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godineu centru12

! Kaù da su se bosanskoherce-gova~ki i hrvatski vo|apo~etkom devedesetih godinapro{loga vijeka zalagali da u nji-hovim zemljama postoji odre|enbroj bogatih familija i obitelji.Bosanski je bio zadovoljan s 30familija koje }e on odabrati, anjegov susjed s 200 obitelji. I on}e svoje odabrati, ne moraju bitis pedigreom. Ostalo }e biti raja i

puk. Jedina zajedni~ka karakter-istika bila je da }e raja i puk puno raditi i biti siroma{ni. Ovapri~a dalje prati upravo raju, ilisiromahe. O puku neka se brinu

kolege iz susjedne nam lijepe.Odmah na po~etku treba re}i dase od siroma{nih bjeì. Djeca izovih familija to saznaju iz prveruke kada krenu u {kolu. Dok sumali pitat }e se za{to im je mama~esto uplakana i za{to im tata

izgleda starije od o~eva kolega izrazreda iako su iste generacije upitanju. Malo kasnije }e se ~uditiza{to ba{ na dan kada razred idena izlet u susjedni grad on morasa ocem i}i kod njegovih. Voli onsve bake i didove, ali nikad nijebio u susjednom gradu. Sestra jepo~ela plakati u sedmomosnovne jer osim gumenih nijeimala druge ~izmice. Cijela

familija je zaplakala kada su imkolegice i kolege prikupili pareza ekskurziju. Tad im je sve bilo

jasno k’o dan.

Starce napu{tazdravlje ali iro|ena djeca

Kaù da je ~etvrtina Bosanaca iHercegovaca siroma{na. Predo~ima nam odmah zaigra slika

starice kako kopa po kantama ikontejnerima za sme}e.Nepoznati su jer ih sramota toraditi u njihovim kvartovima.Neki dan vidjeli su penzioniranuprofesoricu ~iji je mu` umroprije nekoliko godina. Sad ìvisama. Mu`, s kojim je radila uistoj srednjoj {koli znao je oti}ina selo zaraditi zimnicu. Idonijeti velikih crvenih jabukakoje bi podijelio s kom{ijskomdjecom. Napustilo ga zdravlje,ali i ro|ena djeca. U potrazi za

poslom oti{li su daleko.Predaleko da bi mogli pomo}i

roditeljima.I na selu je sli~no. Dàba ti sveobradive povr{ine na svijetukada je proizvodnja hraneuni{tena radi trgovaca kojima jenamijenjena sudbina da budu uklubu 30 bogatih familija. Onasela koja nisu razorena u ratu,danas su razorena bijedom.Obra|uje se samo onoliko zem-lje koliko je potrebno za li~nepotrebe jer vi{kove niko ne otku-pljuje. I kad odnesu ne}e daplate. Op}enito, niko ne pla}a.

Pa ni radnike. Plata od 350 KMnevi|eni je luksuz, a samo dobi-

vanje ravno je dobitnoj kombi-naciji na lotu. Tko ti garantira da}e{ biti pla}en kad nanadni~arskom poslu moè{samo sanjati o bilo kakvojpisanoj, ugovornoj obavezi?Koga je uop}e briga ako ne dobi-

je{ platu? [ta biste vi, na kraju,da imate i posao i platu?!Nije siroma{tvo samo kadnema{. Jo{ gore je kad navedenapenzionisana profesoricata, na{astarica, zbog ponosa ne}e dauzme novac od svoje djece, jer

joj je stalno na pameti da nemaniti za vre}icu bombona da

Siromasi, siromasi...

Od sirotinje svi bjeè

! Siroma{tvo, socijalna isklju~e-nost i posljedice slabosti i neu-

vezanosti sistema dru{tveneza{tite su tri najve}a problemakoja treba sveobuhvatno rije{itikako bi se ostvarila prava djece uBosni i Hercegovini, ocijenio je usvojoj izjavi za javnost regionalnidirektor UNICEF-a za srednji iisto~nu Evropu i centralnu AzijuSteven Allen. On navodi da oko170.000 djece u BiH ìvi u siro-ma{tvu. Ve}ina njih pripadaugroènim kategorijama dru{tva,

poput djece u romskim zajedni-cama ili djece koja su jo{ uvijek interno raseljena. Porodica s trojeili vi{e djece su posbno ranjive,njih dvije tre}ine ìvi u siroma-{tvu i njihovo siroma{tvo je teè.Iako zakoni koji pokrivaju {irok

raspon mjera dru{tvene za{tite idje~ijih prava postoje, mnogi odnjih nisu provedeni, bilo zbognedostatka sredstava, neadekvat-nih procedura, standarda ilireferalnih praksi, kao iograni~ene koordinacije. Vi{e od50 posto populacije suo~ava sanekim oblikom dru{tveneisklju~enosti, diskriminacije ili

stigme. Uzroci toga leè u nedos-tupnosti slu`bi za{tite, ograni-~enom u~e{}u civilnog dru{tva,diskriminatornim stavovimaunutar zajednica i institucional-iziranoj fragmentaciji, upozorio

je isti~u}i da neuskla|enost

zakona i nedostatak strategija~esto ostavlja pruàtelje uslugana lokalnom nivou sa nedovo-ljnim autoritetom ili sredstvimada provedu socijalnu unkluziju ilimjere dru{tvene za{tite djece.Tako|e, nedostatak podataka odjeci, posebno povezan sa dje-com bez roditeljskog staranja,djeci sa smetnjama u razvoju, te

nasilju u porodici, dalje usporavarazvojne procese.Na{ zajedni~ki nedovr{eni plan imoralni imperativ je osigurati

jednakost u pristupu i kvalitetusvih dru{tvenih usluga za svakodijete. UNICEF }e nastaviti

! Za po~etak, mi smo u~eniceCivitasa JU gimnazije pri KSC“Sv. Franjo” iz Tuzle. Da se pred-

stavimo: Tanja Dìdo, LjiljanaGalu{i}, Jasenka Hasanovi}, Aleksandra Ivanovi}, IvanaKre{i}, Mirjana Lukanovi}, SanjaMatuzovi}, Stanislava Novak iSandra Ubavi}. Mi èlimo daovom stranicom potaknemomlade ljude da malo vi{e obra-}aju pozornost na siroma{nesugra|ane kojima ta pomo}zaista treba. Mi smo ukratkopredstavile problem i na{ prijed-log njegovog rje{enja. Za onekoje to zanima, preporu~ujemoda pro~itaju cijeli tekst.Problem siroma{tva u BiH je

veoma zastupljen, {to kao drà-

vni problem, {to u medijima, {tome|u dràvljanima BiH. 17%bosansko-hercegova~kog stano-

vni{tva je siroma{no, a svakitre}i dràvljanin je nezaposlen.

Naàlost, {to dalje odmi~emo odkraja rata, broj siroma{nih je sve

ve}i. Firme masovno propadaju,

ljudi gube posao, plate i penzijekasne ili su pak neredovne.Suprotno o~ekivanjima i nekimprocjenama, mogu}e i nerea-lnim èljama, u BiH je sve vi{esiroma{tva. Najve}i krivci zasiroma{tvo u BiH su doma}i poli-ti~ari, u prethodnim i aktualnommandatu, a dio krivice snose ipredstavnici Europske Unije.Primjer je {ef OHRa koji nekoristi sva svoja ovla{tenjaonako kako bi trebao. Europasmatra Bosnu i Hercegovinudobrom praonicom novca. Jernovac od donacija ve}inom nestigne do svog odredi{ta.

Osnovni i glavni cilj na{ih mjera je smanjenje siroma{tva u BiH ipodizanje ìvotnog standardanjenih dràvljana. U na{e mjerese ubrajaju dobrotvorne akcije,

kao npr. Dani kruha. Tada se svanapravljena peciva doniraju nar-odnoj kuhinji i domu za djecu

bez roditeljskog staranja, kojitako|er dobiju paketi}e (pok-lone) za praznike i neke drugeprigodne prilike. Zahvaljuju}iljudima dobra i otvorena srca,mnogi siroma{ni dràvljani uBiH su poslani na lije~enje uinostranstvo ili pak kod nas. I tosve zahvaljuju}i donacijama.Na{ plan akcije, koji smo dijeli-mi~no do sad i upra`njavali, akoji }emo i da nastavimoupra`javati, zasniva se na sku-pljanju hrane, odje}e i novca zasiroma{ne. Imamo namjeru u{kolama postaviti “humanitarnekontejnere” u koje bi u~enici i

profesori mogli ubacivati odje}uili nov~ane donacije. Te donacijebi poslije bile uru~ene socijalnougroènim porodicama. Jedanod na{ih planova je pod motom

“Ne daj gladnom ribu, ve} ganau~i da peca”. To jeste, trebalebi se osnovati ve~ernje {kole zaobrazovanje osoba u srednjim

godinama koje bi kasnije mogleimati priliku za zapo{ljenje. A samim tim bi se smanjio i posto-tak nepismenosti u na{oj dràvi.

Djeca su najugroènijaRegionalni ured UNICEF-a

I omladina traì izlaz iz siroma{tva

Civitas KSC “Sv. Franjo”

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine 13

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine14

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine 15

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine16

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine 17

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine18

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine 19

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine20

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


u centru 2111.11.2010.godine

aduje svoje unuke. Na stranuto su èljni svega, no odakle

noj djeci pare da ih {koluju?je bitno, ne slatki{i i igra~ke.

mo èli da zavr{e {kolu. Pa,e }e{ jo{ uzeti od njihovihitelja koji se bore u vremeni-teìm od onih u kojima je

ma podizala familiju i sagradi-u}u u nekoliko godina? Tada

u njenom danas opusto{enomerku jo{ bilo znakova ìvota,a koji se nekako pla}ao, a bilosnage u tom tijelu {to sada

ustaje. Ostao je samomje{taj, star nekoliko deseta-godina. I uspomene. Dolazia i postaje joj teè jer nemadrva. Hrana? Vi{e je gladna

nego sita. Jede se {to se nakupi i{to vje{ta~ke i pregoleme pro-

teze mogu sa`vakati. Kada obrok od dvije KM smatra{ ekstrava-gancijom, izdvajanje za po{tenozubalo ~ini se apsolutnonepotrebno. Ako i dobija{ penzi-

ju, ona je dovoljna za pla}anjestruje i izdataka na koje naj~e{}ene ra~una{, a oni se svejednopojavljuju...

Kad se prestane{

nadati...

Siroma{tvo je kada se prestane{nadati da }e ikada biti bolje i sve{to traì{ u svojim molitvama jebrza smrt. @ivot si zami{ljao

sasvim druk~ije, a sad kad si prikraju ni ne èli{ vidjeti {to ti se

jo{ moè dogoditi. @ivi{ u trajnome strahu. U {oku koji ti nedozvoljava da misli{ na lijepestvari. Podnio si sva{ta u ìvotu,ali zamisao agonije nepomi~nog

leànja u krevetu zbog bolesti,pelene za odrasle i smrad urinanadma{uje sve tvoje najgoreno}ne more. Jedna od njih jebila da }e{ postati socijalnislu~aj. I eto ti na, ostvarila se.

A {ta je sa familijama s vi{e oddvoje djece jer kaù da nam pri-

jeti izumiranje. Naravno, upravosu oni sljede}a po brojnosti kate-

gorija siromaha, nakon osaml- jenih staraca. I onda ti neko izdràvne i federalne vlasti kaèda pravi{ djecu, da se bori{ pro-tiv crne demografije i za

opstanak penzionog/mirovin-skog sustava. Kako? I za{to? Kad

ode{ u penziju ionako }e{ bitisocijalni slu~aj bez obzira jesi lidesetlje}ima davao 35 postopla}e dràvi ili si ìvotario oddanas do sutra bez radnog staà.Najgore je, ipak, {to ovdjeopisana scena nije nimalostra{na kao {to moè biti. Uzsiroma{tvo dolaze i druga zlakao kocka, kamatari, alko-holizam, droga, te{ka bolest,krediti... Neobrazovanost nosisamo jo{ siroma{tva. Ta su zlasamoubila~ki faktori jer statisti-

ka kaè da svaki dan 15 familijaostaje bez ku}e jer ne mogu

pla}ati zelena{ke rate. To jesamo po~etak.I dok se broj besku}nika, neza-poslenih i siroma{nih pove}ava,raste bezdana u dràvnomprora~unu. Pada jedino broj onihkoji ga pune. Pri kraju je i ono{to je do ju~er izgledalo perspek-tivno, samoodrìva doma}instvana selu i preduze}a u gradu kojisu razoreni plja~kom i pomican-

jem dràvnog interesa s proizvo-dnje na trgovinu. Nije se sve toizdoga|alo ba{ ju~e. êtvrtina

Bosanaca i Hercegovaca koja jena rubu gladi nije zaboravljena i

ostavljena bez dostojanstva ju~e.Boè, koliko je cini~nih, beskru-puloznih, prora~unatih i drskihbilo predizbornih skupova jer suopet u sebi sadràvali i obe}anjada }e biti posla i da ne}e bitigladnih.Na ovom mjestu moramo sesjetiti pri~e o djetetu koje sjedina tuti i po{teno odra|uje svojposao. Njegov did glasno razmi-{lja pa kaè: “Ovaj moj unuk }ebiti politi~ar. Eno, gleda te pravo uo~i, a sere”. Halid ALIJAGI]

Odmah na po~etku treba re}i da se odoma{nih bjeì. Djeca iz ovih familija tonaju iz prve ruke kada krenu u {kolu.k su mali pitat }e se za{to im je mama

to uplakana i za{to im tata izgledarije od o~eva kolega iz razreda iako sue generacije u pitanjuSiroma{tvo je kada se prestane{ nadati}e ikada biti bolje i sve {to traì{ ujim molitvama je brza smrt. @ivot si

mi{ljao sasvim druk~ije, a sad kad si priju ni ne èli{ vidjeti {to ti se jo{ moè

goditi. @ivi{ u trajnome strahu

! Oko 20 posto stanovni{tva uBiH nije u mogu}nosti da sebisvakodnevno osigura jedanobrok, potvr|uju istraìvanjame|unarodnih organizacija.Posljednji podaci Razvojnogprograma Ujedinjenih nacijapokazuju da je, usprkos stabil-nom ekonomskom rastu tokomprotekle decenije, siroma{tvo

jo{ {iroko prisutno na ovimprostorima, pri ~emu jedno odpet doma}instava u BiH ìvi~ak ispod granice siroma{tva.

“ Najnoviji podaci pokazuju visoknivo siroma{tva doma}instava ukojima je glava doma}instva, poradnom statusu penzioner 19,5 posto, nezaposlena ili osoba koja

traì posao 23,4, doma}ica 25,5, ili osoba s invaliditetom44,4 posto”, navodi se u najnovi- jim bro{urama Razvojnog programa UN-a. Zanimljiv je njihov podatak da na nivo siroma{tvauti~e i spol glave doma}instva:

obrnuto od obrasca vidljivogdrugdje, tako da su kod nas“doma}instva u kojima su nosio-ci ène znatno manje siroma{naod onih u kojima su nosioci

mu{karci, naro~ito u Federaciji BiH ”. Metodologija njihovihprocjena temelji se na anketa-ma u doma}instvima i mjeriìvotni standard kroz potro{nju

doma}instava, tako da podacimoraju biti relevantni.I ~lanovi nevladinog sektora,~iji je prioritetni smjer djelo-

vanja za{tita potro{a~a, smatraju da je “sramotno” da u zemljiu kojoj je sve vi{e gladnih nekinemaju na~ina da do|u dobesplatnog obroka. “Istinitipodaci, bez ikakvog “friziran-

ja”, glase da oko 48 postostanovni{tva ìvi u zoni siro-ma{tva, dok je 18 posto ispodlinije koja ozna~ava kriti~no

siroma{tvo. Takve procjene sudale sve relevantne institucijekoje se bave statistikom”, kaèMesud Lakota, sekretarUdruènja za za{titu interesapotro{a~a BiH. Lakota tvrdi dau na{oj zemlji 50 posto pen-zionera primaju mjese~nosvega 320 KM, te da je u BiHoko pola miliona nezaposlenih.To je, kako konstatuje, dovoljnorelevantan dokaz da je javnakuhinja u svakom gradu prijekopotrebna. Prema njegovimrije~ima, ima i onih kojima jepotreban besplatan obrok, alizbog ponosa, emocija i stida, ne

mogu skupiti hrabrosti, odnos-no “padati tako nisko” da traèmilostinju. Kaè da li~no poz-naje stotine onih koji su traìlida budu evidentirani na

spiskovima u javnim kuhinja-ma, ali su zbog stida, traìli daim se nigdje ne navodi ime.Mislim da je najve}a odgovo-rnost na op}inama. Vjerujte mi,li~no znam da ima sredina gdjenemaju ~ak ni bazu podatakakome je potrebna pomo}. Ljudigladuju, a ne mogu da se pri-

jave za pomo}, upozoravaLakota, te dodaje da ima i onihkoji hranu traè po kontejneri-ma.“Broj zahtjeva za kori{tenje

Javne kuhinje Crvenog krsta dodecembra 2009. godine pove}an je za vi{e od 50 posto u odnosuna broj zahtjeva u 2008. Razlozi znatnog pove}anja broja

zahtjeva za kori{tenje javnekuhinje mogu se vidjeti u te{kojekonomskoj situaciji u kojoj senalaze gra|ani, dodatnooteànoj ekonomskom krizom u RS”, kaù u Centru za socijalnirad u Banjaluci. Dodaju da se,ako se uzme u obzir da je1.500 ljudi u ovoj godini uJavnu ustanovu “Centar zasocijalni rad” Banjaluka preda-lo zahtjev za jednokratnu

nov~anu pomo}, jer se nalaze ustanju socijalne potrebe, moèo~ekivati jo{ ve}i porast brojazahtjeva za kori{tenje Javnekuhinje Crvenog krsta.

ati podr{ku partnerima uu tom smislu, za dobrobite u ovoj zemlji. Tako|e,amo se pobrinuti i da se glas

uvijek ~uje i uzme u obzirodlu~ivanjima koji se ti~u

ovih prava i njihovih ìvota.mi zajedno trebamo zago-ti dje~ije slobodno, aktivno ieno u~e{}e u odlukama koje

e ti~u. Donosioci odluka ukao i u u svakoj drugoj

ji na svijetu, uvijek trebajuvjesni da sve njihove odluke

u na djecu i postarati se daluke ne ostave nikakve neg-e posljedice u dje~ijim ìvo-, kaè Steven Allen, regio-

direktor UNICEF-a za sre-i isto~nu Evropu i centralnu

u.

Broj zahtjeva enormno raste

Javne kuhinje jedini spas

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine22

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine dru{tvena hronika 23

! Iako svi znamo da treba razmi{ljati pozitivno iodràvati ìvotni optimizam postoje trenuci kada nas

vlastita negativnost razoruà. Tada moèmo po~etiosje}ati ~ak i krivnju jer znamo “da ne treba biti nega-tivan”. Kao {to nas sre}a i zadovoljstvo ~ine ljep{im imla|im, tako i negativne emocije utje~u na na{ izgled,ali na obrnut, razaraju}i na~in. Stres, nervoza, ljutnja,

tuga, bol, depresija, nesigurnost i usamljenost ostavlja- ju trag na na{em licu koje izgleda umorno, iscrpljeno istarije, a tijelo pogrbljeno. Na to kako se mi osje}amo ikako }e na{e tijelo reagirati moèmo uticati na{imna~inom razmi{ljanja.Zato, svjesno birajmo pozitivne obrasce razmi{ljanjakoji }e dovesti do pozitivnih emocija i pozitivnih efeka-ta na na{ organizam. Birajmo ljubav, emociju kojapokre}e svijet. Ljubav je vi{e od rije~i, ona je:maj~inska, bratska, mladena~ka, prava, zrela...[ta nam ~ini ljubav kao emocija nad emocijama? Onajneopisivi osje}aj koji vas pro`me kada se sjetite voljeneosobe, kada vas pro|u trnci, srce zakuca ja~e, a krv prostruji u ìlama... Kada se osje}ate najsretnijima nasvijetu, bez obzira na sve probleme koji bi vam se, beztog osje}aja, ~inili mo`da nepremostivim. Kada seosje}ate kao da je cijeli svijet va{. Taj, lijepi osje}aj se

reflektira i na na{ organizam. Dolazi do lu~enja hormo-na sre}e koji imaju pozitivan efekat na na{e zdravlje.No, jeste li se ikada zapitali {to je to zapravo ljubav? To

je jedno od najteìh pitanja za ljudsku vrstu. Prolazestolje}a, svaka bran{a na svoj na~in je tuma~i, ali jo{niko nije prona{ao sveobuhvatnu definiciju ljubavi.Ljubav je tiho razumijevanje i zrelo prihva}anje tu|ihmana. Ona je stvarna. Daje nam snagu, raste u nama ipodupire osobu koja je objekt na{e ljubavi. Svjesni smoprisustva te osobe ~ak i kad nije s nama. Velike uda-ljenosti nas ne razdvajaju. @elimo objekat svoje ljubaviblizu sebe, ali bez obzira je li uz nas ili nije, znamo da

je na{a i da uvijek moèmo ra~unati na tu ljubav ipodr{ku.Ljubav je strpljiva i nje`na. Nema zavisti, nema hvali-sanja, razmetljivosti, ponosa. Pobje|uje zlo i traga za

istinom. Ljubav nas {titi i ukazuje na pozitivne aspekteìvota. ^vrsto i nepokolebljivo vjerujte u ljubav. Javljase izme|u ljudi, spaja ih u op}u vezu povjerenja, intim-nosti i uzajamne ovisnosti. Oboga}uje vezu i du{i dajemir. Nije dovoljno ljubav osjetiti, nju treba ìvjeti.Ljubav nije osje}aj kojem se svako moè lako prepusti-ti, bez obzira na razinu zrelosti. Ljubav zahtjeva zna-nje i trud, ona je ugodno osje}anje koje se stvara. Trebase fokusirati na dobro u ljudima. Svi mi imamo dobrestrane, samo ih treba prona}i. A onda se lako moè vo-ljeti. Ve}ina ljudi shva}a koncept ljubavi ponajprije kaopitanje kako biti zaljubljen, a tek onda kao pitanjene~ije sposobnosti da voli - kako biti voljen, kako biti

vrijedan ljubavi.Od ljubavi ne moète pobje}i. Jer je ona svugdje okonas. Budite zajedno, dijelite svoju sre}u i tugu,pokaìte razumijevanje i toleranciju, dajte prostor

jedno drugom, ali uvijek budite tu da slu{ate ipomognete. I definitivno }e ljubav cvjetati i oja~ati va{euzajamne odnose.Kao {to je William Shakespeare rekao “Volite sve, vjerujte nekolicini i nikome ne ~inite zlo”.Mirela POPR@ENOVI]

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Emocija kojapokre}e svijet

Pi{e: Mirsad SELMANOVI]

! Prema statisti~kim podacima,ljudi tehni~ke profesije u Bosni i u

balkanskim dràvama koje jeneposredno okruùju zauzimajuoko 24 posto politi~kog prostoradefiniranog izbornim rezultatima.Taj procent je, uglavnom, zastu-pljen na samom kraju 20. ipo~etku 21. vijeka. Ovaj statisti~kipodatak pokazuje da je u politici uBosni i na Balkanu najvi{e ljuditehni~ke profesije. Pored toga,ovaj podatak pokazuje da brojinènjera raznih profila i specijal-nosti ne radi ili vrlo malo radi onajposao za koji je {kolovan.Ta pojava za Bosnu, kao ni za bilokoju dràvu, nije dobra. Ako se

uzme da dio ljudi tehni~ke nao-brazbe nema mogu}nosti adek- vatnog zaposlenja, samim tim iadekvatne nagrade u struci, prak-ti~no su natjerani da odu u poli-tiku. Oni visoko stru~ni se nastoje{to prije vratiti u osnovnu profesi-

ju. Ako se nau~no izu~i i dokaèoptimalan omjer zastupljenostiraznih profesija u politici, a to je idjelimi~ni cilj ove knjige (da pod-stakne detaljnija izu~avanja iistraìvanja), onda }e oni koji upolitiku ulaze s ciljem da utje~u nastabilizaciju dru{tvenih odnosashvatiti da su i politi~ari njihoveprofesije, samim svojim ulaskom u

politiku (u ovako velikom broju),djelimi~no doprinijeli neskladu tihistih odnosa koje èle stabilizirati.

Uglavnomnaprave gre{ku

Nesporno je da su ljudi tehni~keprofesije uglavnom vrlointeligentni i da u nekim momen-tima mogu u politici zablistati, alidaleko bolje i kvalitetnije rezultatepostiù u profesiji. Ne moè senegirati da su ti ljudi kroz profesi-

ju i postizanje blistavih rezultata uoblasti tehni~kih znanosti u nekim

momentima utjecali na politi~kepromjene u mnogim dràvama.Jednu veliku politi~ku istinuizrekao je ~ovjek koji se nije baviopolitikom, nau~nik 20. vijeka izoblasti matematike i fizike. “Svijetne}e iza}i iz sada{nje krizekoriste}i isti na~in razmi{ljanjakoji je ovo stanje i proizveo.” Ovosu rije~i Alberta Einsteinatridesetih godina dvadesetog vije-ka. Apsurdno bi bilo tvrditi da ovaizreka ne moè biti primjenjiva ina po~etku 21 vijeka, posebno naBalkanu, gdje je dugo bilo mnogoautokratskog odnosa i stavaprovo|enja politike, takozvanog

jednoumlja, koje je ostavilo velikog traga u shvatanjima ipona{anjima ljudi, te umjesto dagrade demokraciju, mnogi od njihsu ostali na starim shvatanjima.

Nije potrebno posebno obja{nja- vati koliko su takva shvatanjananijela {tete narodima u drà-

vama nastalim raspadom SFRJ.Ukoliko se desi da dobar, pro-

vjeren i dokazan stru~njak iz “svijeta tehnike” odlu~i iz bilo kojegrazloga da ode u politiku,uglavnom napravi gre{ku. Nemanijednog argumenta da }e takverezultate i li~nu afirmaciju posti}iu politici, a zajednica je li{ena nje-govog stru~nog znanja. Ukolikoipak odlu~i da ode u politiku,izgubit }e na stru~nosti i te{ko }e

mo}i sa~uvati kontinuitet osnovneprofesije ako se prestane bavitipolitikom, imaju}i u vidu gotovosvakodnevne promjene idostignu}a na tom podru~ju.Postoji nekoliko tehni~ki obrazo-

vanih ljudi koji su, uklju~iv{i seaktivno u politiku u{li u analedru{tvenih kretanja u Bosni.Jedan od njih je doktor tehni~kihznanosti Ejup Gani}, koji je, poredostvarenih velikih dostignu}a uoblasti tehni~kih znanosti,obna{ao visoke politi~ke idràvni~ke funkcije u vrijeme sud-bonosnih doga|anja u Bosni.Ro|en je 1946. godine u Novom

Pazaru u Srbiji. Tehnolo{ki fakul-tet i magisterij tehni~kih znanostizavr{io je u Beogradu. NaTehnolo{kom fakultetu u Bostonu(SAD) doktorirao je tehnologiju.U profesiji - samostalni istraìva~,stariji istraìva~, gostuju}i iredovni profesor, docent, koordi-nator mnogih doma}ih i svjetskihistraìva~kih, nau~nih prosvjetnihi privrednih ustanova i organizaci-

ja. Bavljenje politikom mu jeomogu}ilo da obna{a sljede}efunkcije: ~lan Predsjedni{tvaRBiH, potpredsjednik i predsjed-nik Federacije BiH (entitet u BiH),

rukovodilac komisije FederacijeBiH u arbitra`nom postupku zaBr~ko (distrikt). ^lan je Strankedemokratske akcije koja je desetgodina u Bosni bila pobjednica nademokratskim izborima. @ivi uSarajevu. Teì{te u njegovom radusu tehni~ke znanosti i iz te oblastiobjavio je vi{e od stotinu nau~nihi stru~nih radova.

Tipi~an primjer“cezarizma”

U odnosu na broj angaìranih upolitici, ljudi tehni~kog obra-zovanja ne postiù ekstra rezul-

tate u postavljanju i realizacijipoliti~kih ciljeva. Osnovni razlog

je traènost tehni~kih zanimanjana trì{tu radne snage. Samimtim, ne utje~u puno na potpuno

uskla|ivanje dru{tvenih odnosa.Krajem 20. vijeka pojavio se i u{aou sam vrh bosanske politike~ovjek tehni~kog obrazovanja,inènjer poljoprivrede Fikret

Abdi}. On je, neposredno poulasku u politiku, sa samo njemurazumljivim idejama, stao nastranu agresora na Bosnu i takopove}ao broj `rtava agresije uBosanskoj krajini.Fikret Abdi} je ro|en 1939.godine u Velikoj Kladu{i. Niz go-dina bio je direktor firme“Agrokomerc”, ali mu nije bilo

strano ni bavljenje lokalnom poli-tikom. Na po~etku demokratskihprocesa u Bosni bio je ~lanStranke demokratske akcije i kaotakav bio ~lan Predsjedni{tvaRBiH. Po otpo~injanju rata uBosni odlazi iz Sarajeva u VelikuKladu{u (august 1992. godine),gdje 1993. progla{ava paradrà-

vnu tvorevinu - Autonomnupokrajinu Zapadna Bosna.Formirao je vojsku (Narodnaodbrana) i zajedno s vojskomRadovana Karadì}a i vojskompravoslavaca iz RepublikeHrvatske, a uz blagoslov i podr{kuSlobodana Milo{evi}a iz Srbije,

napao dio Armije RBiH uBosanskoj krajini. Vrlo blisko jesara|ivao i koordinirao aktivnostisa Slobodanom Milo{evi}em.Milanom Marti}em, RadovanomKaradì}em, Franjom Tu|manom,Biljanom Plav{i} i drugima. Ve}inanabrojanih je optuèna za ratnezlo~ine (tipi~an je primjer“cezarizma” na bosanskim pros-torima) ili su ve} predatiMe|unarodnom sudu za ratnezlo~ine u Hagu. Emigrirao je uRepubliku Hrvatsku 1995. godine.Mnogi Bosanci ga smatraju izda-

jnikom Bosne, a posebno musli-

manskog naroda u Bosni. U vrijeme pisanja ove knjige nalazi se uistra`nom zatvoru u Karlovcu,optuèn za nedjela po~injena nadsopstvenim narodom.Svojim politi~kim, vojnim i propa-gandno-psiholo{kim aktivnostimadao je veliki doprinos sveukupnojiskrivljenosti stvarnog stanja uBosni. Na taj na~in je dodatnoiskomplikovao krvavu ratnudramu, sataniziraju}i one koji suse stvarno borili za opstojnostBosne. Istovremeno je sara|ivao isadejstvovao s agresorima. Unajve}em jeku agresije na Bosnu iHercegovinu forsirao je oranje

njiva, ètvu i pokretanje tvornica,ali uglavnom deklarativno. Ni u

jednom momentu nije spomenuo,a kamoli osudio agresiju.

(Nastavi}e se)

Feljton: Profesija i politika (23)

Mnogo kvalitetniji u profesiji! Kada se osje}atenajsretnijima na svijetu,bez obzira na sve proble-me koji bi vam se, beztog osje}aja, ~inili mo`danepremostivim. Kada seosje}ate kao da je cijelisvijet va{. Taj, lijepiosje}aj se reflektira i nana{ organizam. Dolazi dolu~enja hormona sre}e koji imaju pozitivanefekat na na{e zdravlje.

! “Svijet ne}e iza}i iz sada{nje krize koriste}i istina~in razmi{ljanja koji je ovo stanje i proizveo.” Ovosu rije~i Alberta Einsteina tridesetih godina dvade-

setog vijeka.

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine037 extra24

! U teen hitu “Sumrak” uloguprivla~nog i opasnog EdwardaCullena sjajno je odigraoRobert Pattinson. “Vampir” zakojim luduju tinejdèrice {iromsvijeta, Robert Thomas -Pattinson ro|en je 13. maja

1986. u Londonu, a filmskojpublici poznat je i po uloziCedrica Diggoryja u jo{ jednomglobalnom fenomenu - film-skom serijalu o Harryju Potteru(“Harry Potter i plamenipehar”). Sam Pattinson kaè daga je iznenadna slava nakon“Sumraka” poprili~no zatekla.Glumac zanimljivih crta lica irazbaru{ene kose za uloguEdwarda izabran je na audicijiizme|u 3.000 kandidata, amagazin “Rolling Stone” pro-glasio ga je najseksi glumcem2008. godine. Mladi je Englez s

trona najseksi vampira u anketi web stranice Moviefone u kojojsu se birali najseksi filmski

vampir i vampirica, a sudjelo- valo je ~ak 1,8 milijuna filmofi-la, svrgnuo i Brada Pitta(“Intervju s vampirom”).Koliko zanimanje vlada zamladim Englezom, svjedo~i ipodatak da ga je na losange-leskoj premijeri “Sumraka”moralo ~uvati 25 tjelohranitel-

ja kako bi ga za{titili odop~injenih oboàvateljica.

Odrastao je s roditeljima i dvijestarije sestre, Lizzy i Victori-

jom, a oduvijek ga je privla~ilaumjetnost. Od malih se nogubavio glumom i glazbom(izvrsno svira gitaru i klavija-ture), a poha|ao je privatnu{kolu u Barnesu. Zanimljivo jeda je svojim prvim gluma~kim

honorarima platio {kolarinu.Od gluma~kih uzora Robert,kojeg mnogu nazivaju inasljednikom Judea Lawa,isti~e kako mu se najvi{e svi|aJack Nicholson.Osim {to }emo ga ponovno vid-

jeti kao prezgodnog EdwardaCullena u novom filmskomnastavku “Praskozorje” premaknjizi Stephenie Meyer, Robert

je u filmu “Little Ashes” glumioSalvadora Dalija iz mladihdana. U tom je filmu dotaknu-ta i Dalijeva navodna ljubavna

veza s pjesnikom FredericomGarcijom Lorcom (Javier

Beltran), a u ameri~kim kinimase po~eo prikazivati po~etkom2009. godine.Kristen Stewart, 19-godi{njaglumica ro|ena u Los Ange-

lesu, zahvaljuju}i ulozi BelleSwan u filmskoj ekranizacijibestsellera Stephenie Meyer“Sumrak”, vinula se u zvjez-dane visine.

Iako su mi{ljenja podijeljena jer neki smatraju da Kristennije bila dobar izbor za tuulogu, filmski kriti~ari se slaùu jednom - pred ovom

Amerikankom nje`nih crta lica velika je budu}nost. Mnogi jezbog njezine odlu~nosti dapa`ljivo bira uloge i filmove ukojima glumi uspore|uju s ta-

lentiranom Ellen Page jer objeèle da ih se cijeni zbog nji-hovih uloga, a ne izgleda.Kristen koja je u gluma~komposlu od malih nogu kaè, da

ju je iznenadna popularnostzbog uloge Belle Swan jakoiznenadila te da se jo{ privika-

va biti pod pove}alom javnosti.Devetnaestogodi{nja zvijezdahit filma “Sumrak” kaè da jenekoliko puta ~ak doìvjela ineugodnosti jer je neke oboà-

vateljice ne vole zato {to jedobila priliku glumiti u dru{tvu23-godi{njeg Roberta Patti-

nsona, miljenika tinejdèricakoji u tom filmu igra EdwardaCullena. Mladu su glumicuzamijetili agenti nakon {to jenastupila na {kolskom koncer-tu i ubrzo nakon toga krenula

je po audicijama. Njezingluma~ki uspjeh bio je munje-

vit zahvaljuju}i izvrsno odigra-noj ulozi k}eri Jodie Foster u“Sobi panike”, a potvrdila jesvoj status nove gluma~ke na-de i ulogom u filmu “U divljini”koji je reìrao Sean Penn.Glumica odrasla u Los Angele-su za sebe kaè da nije tipi~nateen zvijezda jer slu{a alterna-

tivnu glazbu i stari rock, anajbolje se opu{ta dok sviragitaru.Kristen kaè da se ne voliprevi{e ure|ivati i da je u pri-

vatnom ìvotu gotovo uvijek bez {minke. Najbolje se osje}au jednostavnim majicama itrapericama, a za svoj stil kaèda je spoj casual sportskog stilai alternative.Kristen }e ponovno igrati uloguBelle Swan u novom nastavku

“Sumraka” pod nazivom “Pra-skozorje”, a njezine glazbenekvalitete mo}i }emo provjeriti iu biografskom filmu o legen-darnom ènskom bendu TheRunaways u kojem }e tuma~itiulogu slavne rokerice JoanJett, autorice kultnih hitova “ILove Rock “N” Roll”, “BadReputation” i “I Hate Myself For Loving You”. Ipak, mlada jeglumica svjesna va`nosti obra-zovanja, pa razmi{lja upisatifakultet u Sydneyju odakle jenjezina majka.- Upoznali smo ga kao JacobaBlacka u “Sumraku”, a onda su

krenula naga|anja da se ne}epojaviti u istoj ulozi u “Mladommjesecu”. Ipak, na radost nje-govih brojnih oboàvateljica,simpati~ni glumac pomaloegzoti~nih crta lica koji je ovegodine proslavio 17. ro|endan,

vratio se i u nastavku filmskoghita o vampirima.Lautnera je, prema nekim{pekulacijama, trebao zamije-niti Michael Copon (26), sobzirom na to da lik Jacoba u“Mladom mjesecu” doìvljava

puno promjena - pretvara se usna`nog i krupnog vukodlaka,starijeg 10 godina - pa autorifilma zbog toga nisu bili sigurni

je li sitni tinejdèr idealanizbor. Ipak, kasnije je i slu`be-no potvr|eno da }e Taylor glu-miti i dalje, a i sam priznaje da

sve vi{e vremena poku{avaprovesti u teretani kako bi do-bio na snazi. Dosad je nabaciooko 12 kilograma, a redatelju

je obe}ao da }e dobiti oko 14.Taylor je po~etkom ove godineproslavio 17. ro|endan. Ro|en

je 11. velja~e 1992. godine u

Michiganu u obitelji francusko-nizozemsko-njema~kih korije-na, a ima sestru MakenuLautner. Puno ime mu je TaylorDaniel Lautner. Ameri~koj jepublici prije “Sumraka” biodobro poznat iz obiteljskogfilma “The Adventures of Sharkboy and Lavagirl in 3-D”.Gluma ga je po~ela zanimatiod malih nogu. Kad je imaosedam godina, na nagovortrenera karatea prijavio se na

audiciju za reklamu za BurgerKing. Iako nije bio izabran,iskustvo s audicije toliko mu sesvidjelo da je roditeljimapriop}io kako èli biti glumac.Roditelji su ga shvatili ozbiljnote su ~esto putovali iz Michiga-

na u Los Angeles kako bi Taylori{ao na audicije. Na kraju ih jeto jako iscrpilo te su se odlu~ilina preseljenje u Los Angeles.Taylor je glumio u raznim fil-movima i posu|ivao glas ucrti}ima, a kona~ni probitak usvijet glumaca zna~ila je ulogaSharkboya u ve} spomenutomfilmu “The Adventures of Sha-rkboy and Lava-girl in 3-D”,koji je snimljen 2005. godine.- Ako je netko pomislio da sunajtraèniji ljubavni par naGoogleu Tom Crusie i KatieHolmes ili Brad Pitt i Angelina

Jolie, grdno se prevario jer pobroju pretraga kao takav se vode Kristen Stewart i RobertPattinson.Njihova popularnost raste jo{od prvog dijela “Sumraka”, nostvari su se zahuktale ovogljeta kada se {u{kalo i pitalo

jesu li u vezi ili nisu, {to je brojne oboàvatelje, ~ini se,itekako zaintrigiralo i èljeli susaznati pravu istinu o njima tenisu prestali googlati.Zbog ljubavi, Robert Pattinsonseli se iz New Yorka u Los

Angeles, gdje }e zajedno sKristen unajmiti ku}u kako bi

probali zajedni~ki ivot.Zbog stalnih gluma~kih obave-za par je ~esto razdvojen, {toovom selidbom ele promijeni-ti. Osim toga, ovako }e vje`batizajedni~ki ìvot, a {u{ka se dabi se u decembru mogli i vje-n~ati i to na vudu ceremoniji.Kako god bilo, ~ini se da njiho-

va popularnost ne jenjava temoèmo o~ekivati da }e rastikad po~nemo gledati dva za-dnja dijela Praskozorja.

Priredila: Sandra DEDI]

Vampiri vladaju

“Sumrak” saga!

U pro{lih nekoliko brojeva pisali smo o “Sumrak”sagi,bestseleru ameri~ke spisateljice Stephenie Meyer. Fenomensumrakomanije jo{ uvijek “trese” svijet, a mi vam dragi ~itateljiu o~ekivanju ekranizacije posljednjeg dijela ove megapopularneknjige, donosimo ne{to vi{e o glumcima koji su na malim ekrani-ma utjelovili likove nastale u ma{ti mlade ameri~ke autorice.

! “1001 no}” u ne{to vi{e odmjesec dana prikazivanja iza-zvala je nevjerojatan interespublike, koja je u 20 sati buk-

valno “prikovana” uz maleekrane.Nogomet je jedino {to turskasapunica “1001 no}” nijeuspjela skinuti s “tronagledanosti”.Gledatelje je privukla pri~ao o[eherezadi, majci koja jespremna sve napraviti zazdravlje djeteta.

Zbog [eherzade, serija“Strasti Orijenta” koja je dobi-la nekoliko nagrada zanajbolju sapunicu u Turskoj, a~ije je prikazivanje po~elo na

Nova TV, u isto vrijeme kada i“1001 no}i”, na RTL televiziji,prestala se prikazivati zbogniske stope gledanosti.

Unato~ zauzetosti zbog ulogesultana Sulejmana Veli~a-nstvenog, vjerojatno najpop-ularniji turski glumac HalitErgenc, prije par dana dop-utovao je u Zagreb. Naodu{evljenje brojnih oboà-

vateljica Halit je doputovao jesam. No to odu{evljenje ne}etako dugo trajati, jer }e mu seuskoro pridruìti i suprugaBergizar Korel, odnosnolijepa [eherzada.Iako je njihov posjet

Hrvatskoj najavljen za krajove, odnosno po~etak sli-

jede}e godine, razlog nji-hovog dolaska jeste snimanjereklamne kampanje.

“1001 no}” - manija

Onur u Zagrebu

Pattison

Stewart

Lautner

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine ~estitke 25

! Sandrice,

@elimo ti sve {to sama sebi eli{. I jo{ pone{to i bolje i vi{e i ljep{e. Ba{ kako zasluùje{.037 ekipa. "

! Sada

Neka ti ljubav bude oslonac, a sre}a vjerni pratilac, radost u tvom srcu u du{i veselje,osmijeh na tvom licu to su moje èlje. Da kraj sebe ima{ drage ljude, i ovaj ro|endannek ti sretan bude. Puno èlja a premalo mjesta, puno ljubavi a poruka tijesna, punoosje}aja a rije~i je malo, previ{e je toga da bi ovdje stalo. Zato ivi, vri{ti, razbijaj i ple{i, jer ~ovjek je ro|en da gubi i grije{i, prodivljaj dane, prokockaj no}i, jednom se ni to ne}emo}i. Ro|endan je tvoja do neba gore svije}e, nije vaàn broj samo da su sve od sre}e.Sretan ti ro|endan od srca eli nane Bibo. Puno pozdrava za Ramiza i Enisa. "

! Alisa

Dragi na{i Alisa i Nermine, elja da dobijete sina vam se ispunila. Da vam sretno bude.A na{em malom dje~aku, malom junaku èlimo da mu u ìvotu sve krene sa mnogosre}e, zdravlja i osmijeha. Mili na{i, sretno vam va{e veliko veselje ro|enje va{eg sina.Od srca vam èle dido Idriz i nana Dika. Pozdrave upu}ujemo sinovima Muharemu iHajrudinu i njihovim porodicama, k}erke Fatimu i Azizu i njihove porodice i prijatelje. "

! Naile,Na dan tvog ro|enja, za nas je ro|en jedan novi ìvot. Ro|ena je jedna prelijepa bebi-ca kojom je zemlja dobila neprocjenjiv dar. Pa nekad nam dani ne zna~e ni{ta i prolazesvaki kao ptice u letu, ali danas je samo tvoj dan i ti nam ga ~ini{ najsretnijim na svijetu. Mami i tati si dar od boga, a didi i majki sre}a velika! Dragom na{em Nailu svenajbolje za njegov prvi ro|endan, mnogo sre}e, zdravlja i veselja od srca ele dido Hase,majka Dervi{a, tetka Mersiha i dajdà Haris. "

! Ovaj je praznik posebna pri~a, jer on je samo za najsla|a bi}a, elim da ti se ostvarisvaki san za cijeli ìvot, a ne samo na dana{nji dan. Od srca dragom Nailu sretan prviro|endan eli tetka Mersiha. "

! Danas je poseban dan, na{ Nail slavi svoj prvi ro|endan. Veseli smo i radosni svi,svu sre}u èlimo ti mi. Sve najbolje malom Nailu za njegov prvi ro|endan èli dajdàHaris. "

! Danas je dan sre}e, veselja i elja unuku se na{em slavlje za ro|endan sprema. Svenajbolje povodom prvog ro|endana unuku Nailu od srca eli majka Dervi{a. "

! Nismo s tobom na dana{nji dan, ali ti od sveg srca èlimo sretan prvi ro|endan, dasi nam uvijek veseo i nasmijan. Dragom unuku Nailu sve najbolje za njegov prviro|endan èli dido Hase. "

! Profesor Ahmed Zewail, predsjednik Natje~ajnog povjerenstva me|unarodnihnagrada L’Oréal - UNESCO For women inscience, objavio je imena pet laureatkinja za2011. godinu. Svake godine, pet izvrsnihèna znanstvenica sa svih kontinenata svije-ta, dobiva nagradu za izuzetan doprinossvojih istraìvanja, njihov utjecaj na dru{tvo,te predanost radu.U 2011. godini obiljeàva se stota obljetnicaotkako je Marie Curie primila Nobelovunagradu te aktualni program For women inscience stavlja ène i kemiju/fiziku u fokusznanosti dana{njice. Svaka laureatkinjadobit }e i 100.000 ameri~kih dolara nagra-de u znak priznanja za doprinos znanosti.

Profesorica Faiza Al-KharafiProfesorica kemije, Sveu~ili{te u Kuvajtu,Safat, Kuvajt! Za rad na hr|i, problemu od temeljenje va`nosti za kori{tenje vode i upravljanje

naftnom industrijom.Ro|ena u Kuvajtu, Faiza Al-Kharafi,diplomirala je na Sveu~ili{tu Am Shams uEgiptu te magistrirala i doktorirala naSveu~ili{tu u Kuvajtu. Radila je kao predava~ica i istraìva~ica na Sveu~ili{tu uKuvajtu. Progla{ena je prvom ènom pred-sjednicom Sveu~ili{ta na kojem je du`nostobna{ala od 1993. do 2002. godine, atrenutno je potpredsjednica Akademijeznanosti zemalja u razvoju. Prvi kuvajtsko-francuski kemijski simpozij 2009. godineodràn je pod njezinim pokroviteljstvom.

Profesorica Vivian Wing-Wah YamProfesorica kemije i energetike, Sveu~ili{teu Hong Kongu, Kina! Za rad na materijalima koji emitiraju svi-

jetlost i inovativnim rje{enjima za priku-pljanje solarne energije. Vivian Wing-Wah Yam ro|ena je u HongKongu gdje je diplomirala i doktorirala.Nekoliko godina radila je u City Polytechnicof Hong Kong kao voditeljica odsjeka zakemiju, a 2009. godine progla{ena je i PhilipWong Wilson Wong profesoricom kemije ienergetike na Sveu~ili{tu u Hong Kongu.^lanica je Kineske akademije znanosti i Aka-demije znanosti zemalja u razvoju, a Kralje- vsko dru{tvo za kemiju u Velikoj Britaniji na-gradilo ju je medaljom i zvanjem predava~a.

Profesorica Anne L’HuillierProfesorica atomske fizike, Sveu~ili{te uLundu, [vedska! Za rad na razvoju najbrè kamere za sni-manje doga|aja u atosekundama (milijardi-

ti dio milijarditog dijela sekunde). Anne L’Huillier doktorirala je u Francuskoj,iz podru~ja prirodnih znanosti na Universitéde Paris VI. Nakon postdoktorskogistraìvanja provedenog u [vedskoj iSjedinjenim Ameri~kim Dràvama, raz-doblje od 1886. do 1995. godine provela jekao istraìva~ica na Francuskoj komisiji zaatomsku energiju. Od 1997. godine radi kaoprofesorica atomske fizike na Sveu~ili{tu uLundu. Dobitnica je brojnih nagrada i ~lani-ca je Ameri~kog fizikalnog dru{tva i [vedskeakademije znanosti.

Profesorica Silvia Torres-PeimbertProfesorica emeritus, Institut za astronomiju, Mexico City University (UNAM), MexicoCity, Meksiko!Za rad na kemijskom sastavu maglice koja je od temeljne va`nosti za na{e razumijevanje postanka Svemira.Silvia Torres- Peimbert ro|ena je u Meksiku,

a doktorirala je u SAD-u na Sveu~ili{tuBerkeley u Kaliforniji. Profesorsku karijeruzapo~ela je na Fakultetu znanosti i Institutuza astronomiju na UNAM-u. Danas obna{afunkciju profesora emeritusa, a od 2009.godine koordinatorica je fizi~kih,matemati~kih i tehni~kih znanosti na istomsveu~ili{tu. ^lanica je Ameri~kog astronom-skog dru{tva, Akademije znanosti zemalja urazvoju te obna{a funkciju potpredsjedniceMe|unarodne unije astronoma.

Profesorica Jillian BanefieldProfesorica planetarne znanosti, znanosti ozemlji i okoli{u, politike i upravljanja,znanosti o materijalima te inènjerstva,University of California, Berkeley, SAD! Za rad na pona{anju bakterija i materijala

pod ekstremnim uvjetima va`nim za okoli{ iZemlju.Izvorno iz Australije, Jillian Banfielddiplomirala je i magistrirala Geologiju na Australian National Sveu~ili{tu, a doktori-rala na Sveu~ili{tu Johns Hopkins u SAD-uiz podru~ja zemljanih i planetarnih znanos-ti. Od 1990. do 2001. obna{ala je poloàjprofesorice na University of Wisconsin-Madison, a kasnije i profesorice naUniversity of California, Berkeley, tepridruènog znanstvenika na LawrenceBerkeley nacionalnom laboratoriju.Dobitnica je mnogih presti`nih nagrada,me|u kojima i stipendije MacArthur, TheDana medalje Ameri~kog dru{tva mineralo-ga te stipendije zaklade John SimonGuggenheim. 2006. godine izabrana je u Ameri~ku nacionalnu akademiju znanosti.

~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi Uz stotu obljetnicu otkako je Marie Curie primila Nobelovu nagradu

Pet izvrsnih nau~nica - dobitnice13. L’Oréal-UNESCO 2011. nagrade

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine26

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine 037 extra 27

Poruke zvijezda 11.11. - 18.11.

Ljubav: Jupiter duboko u Ribama do-nosi odre|ena zbivanja daleko od tu-|ih o~iju. Posvetite se dubokim emo-cijama i podijelite ih s voljenom oso-bom. Drugi za to ne moraju znati.

Mars u Strijelcu donosi vam èlju za avanturom,ali ovo nije najpametnije razdoblje za takvo {to.Budite vjerni i dosljedni. Odluke donosite zajednos partnerom.Posao: Mladi Mjesec u [korpionu donosi vampovoljne financijske prilike. Smanjit }ete svojuovisnost o nekome ili ne~emu {to }e vas ~initi vrlozadovoljnima. Nemojte zanemariti ovu povoljnusituaciju i rije{ite nov~ane probleme dok su vamplaneti naklonjeni. Imate odli~ne poslovne prilikeprema inostranstvu. Samo hrabro.Zdravlje: Posvetite se svom fizi~kom stanju. Gru-pni sportovi donijet }e vam i zdravlje i zadovoljstvo.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) #[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

$ BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

& BIK – (21.04. - 20.05.)

Originalni

tjednihoroskop 037astro

Ljubav: Mladi Mjesec ~ini vas pomalo}udljivom osobom te{kom za druènjei komunikaciju. Bio bi vam najboljekad biste se povukli malo vi{e u sebei posvetili svojim mislima. Mjeseci koji

dolaze traìt }e od vas puno energije pa je sadamoète po~eti prikupljati. Imate li neku tajnu vezu,u njoj }ete biti strastveni do srì. Pripazite samo dase sve ne otkrije.Posao: Financijska situacija }udljiva je poput vas.înit }e vam se kako jedan tren stojite odli~no, a

ve} drugi bit }ete praznih dèpova. Poslovno }etebiti uspje{ni bavite li se nekretninama. Imate lisuradnike u inostranstvu, morate biti oprezni.Umjetnicima }e biti manja kriza. Ostanite otvoreniprema svim mogu}nostima i dobit }ete zanimljiveideje koje moète unov~iti.Zdravlje: Imunitet }e biti oslabljen. Pripazite seprehlada.

Ljubav: Raspored planeta vam nijeposebno ljubavno naklonjen. Ako ste u vezi ne}e se dogoditi nikakav eksces,ali odre|eno nezadovoljstvo uvu}i }ese u krevet poput zmije. Budite str-

pljivi. Ako ste sami nema povoljnijih izgleda zanova poznanstva. îni se kako vam je privatnakomunikacija prili~no zapela. Budite strpljivi, ovo

je samo privremeno ovako.Posao: Mladi Mjesec u [korpionu donosi vambu|enje i mogu}e je da }e vam se dogoditi mnogotoga zanimljivoga. Pri~ekajte samo da se pra{inaslegne prije nego po~nete donositi klju~ne odluke.Za sada jo{ ple{ete kako vam drugi sviraju i morat}ete jo{ neko vrijeme. Drìte se i sve }e biti u redu.Zdravlje: Stres uzrokuje probleme sa èlucem.

Ljubav: Iako se osje}ate pritisnutizahtjevima drugih koji se samopoja~avaju kao i odgovorno{}u kojuimate, nemojte dozvoliti da vas to

uznemiruje. Mladi Mjesec u [korpionu donije}e

vam prilike za kvalitetno druènje s prijateljima i voljenima. Organizirajte ne{to za njih kod sebekako biste se {to manje iscrpljivali.Posao: Doga|aji koji slijede vodit }e vas u situaci-

je u kojima }ete s osobama koje sli~no razmi{ljajukao i vi dolaziti do odli~nih ideja. Prepustite sesvojoj ma{ti i kreativnost vam ne}e nedostajati.Kao i uvijek, vjerujte svojoj intuiciji koja }e vas

voditi nepogre{ivo naprijed. Imate li u planu nekoputovanje, vrijeme je povoljan i za to.Zdravlje: Energija vam je puno nià nego mislite.Morate se posvetiti sebi i odmarati {to vi{e.

Ljubav: Ovo bi mogao biti pomalouznemiruju}i period na duboko intimnojrazini za vas. Ljubav vas gleda, ali nam-

jere su malo zlo~este. Napunit }e vasnervozom koje }ete se te{ko rije{iti. Drìte se~vrsto. Iako sve izgleda grozno, kroz vrlo kratko vri-

jeme imat }ete se ~emu radovati.Posao: Mladi Mjesec u [korpionu donosi vam vri-

jeme u kojem morate pokazati vi{e vjere u sebe isvoje sposobnosti. Do sada ste dosta pri~ali, sad

je vrijeme za pokret. Nemojte zaboraviti i na vjernekolege ili prijatelje koji }e vam spremno pruìtiruku pomo}i ako ju trebate. Samo hrabro napri-

jed!Zdravlje: Treba vam malo vi{e kretanja i malomanje stresa.

Ljubav: îni se kako }e vasodre|ena osoba u potpunosti smuti-ti i oteti vam dah u ovo vrlo neobi~no

vrijeme. Mladi Mjesec u va{emznaku u dru{tvu retrogradne Venere jo{ vamdrè ruì~aste nao~ale na o~ima. Ipak, nemojtese zavaravati bajkama. One su za malu djecu, a

vi imate dovoljno lijepu vezu da biste u njojuìvali i kad je realna.Posao: Pomalo se opu{tate, ali va{a spremnost

je i dalje natprosje~na. Imate li dobar plan ondaga se i drìte. Tako }ete najvjerojatnije posti}iono najbolje {to se moè iz situacije u kojoj senalazite. Poslovno i financijski sve je u redu, ao~ekuje se i kona~ni porast prihoda. Ostaniteovako raspoloèni i dalje.Zdravlje: Osje}ate se odli~no. Manje umorerije{it }ete popodnevnim odmorom.

Ljubav: Mladi Mjesec u [korpionudonosi vam mogu}nost i energijuza ostvarivanje nekih va{ihskrivenih èlja i ideja. Va{i snovi

kona~no imaju mogu}nost ostvarivanja.Izrazite ih svom partneru ili simpatiji. Buditeskroz iskreni da vam se ne bi sve okrenulokako ne èlite. Sve to imat }e veliki utjecaj na

va{u svakodnevicu.Posao: Ovo je odli~an period za va{eposlove, pogotovo ako ste ro|eni u drugojdekadi. Sve svoje ideje mo}i }ete realizirati inaravno, pri tome zaradite neke novce.Financijska situacija kre}e prema gore, ali

morat }ete pokazati strpljivost u rje{avanjuadministracije. Komunikacija }e biti odli~napa ako imate neke pregovore u planu,obavite ih.Zdravlje: Mogu}i problemi s mokra}nim sus-tavom. ûvajte se prehlade, pogotovo ènskipripadnici znaka.

Ljubav: Narednih dana bi}ete prili~noposlovno zauzet pa }ete imati maloprilika za druènje s dragim osobama.Iskoristite stoga svaki trenutak kojeg

moète kako biste bili s voljenom osobom ili prijateljima. Treba vam i ovaj dio kako biste moglinormalno funkcionirati.Posao: Vikend bi mogao biti prili~no neugodan.

Nemojte zbog toga svoje strahove i nervozu rje{a- vati bjesomu~nom kupovinom. Iako je financijskasituacija povoljna to ne zna~i da sad moète po-tro{iti sve. Po~astite se jednom sitnicom ako se ba{

jako lo{e osje}ate i mir. Posao se mora odraditi.Zdravlje: Mogu}a napetost koja bi mogla utjecatina srce. Smirite se i opustite.

'STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Stalni partner donijet }e

vam zanimljive dane i ve~eri. Imat}ete puno tema za razgovor i uìvat}ete u vremenu kojeg provedete

zajedno. Istovremeno, strast }e rasti kako vrijeme odmi~e. Ako ste sami, nemojte se zatvoritiu ku}u. Astrolo{ki biste mogli propustiti vrlo zan-imljivog partnera, zato razmislite prije nego odbi-

jete ne~iji poziv. Sredite se i krenite!Posao: U zadnje vrijeme ste se morali nositi s

vrlo nezgodnim astrolo{kim aktivnostima naposlovnom planu. I dalje nemate satisfakciju

koju trebate dobiti za svoj rad. Dozvolite da va{rad dalje govori za vas. Budete li govorili vi, moglibiste pokvariti prilike. Energije za rad vam ne}enedostajati.Zdravlje: Morat }ete se malo vi{e posvetitizdravijem na~inu ìvota i izboru jela!

( VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Puno se trudite i radite na podru~ju veza i odnosa. Bit }ete vrlo emotivni pa se pri-pazite kriti~nosti prema drugima. Budete li vizlo~esti, sve bi vam se moglo vratiti izno{enjem

va{eg prljavog rublja tamo gdje se najmanje nadate.Budite iskreni i otvoreni prema partneru i izbje}i }ete svenesporazume.Posao: Nemojte obe}avati nikome ne{to {to ne moètesto posto obaviti. I dalje je puno bolje nekome re}i ne,nego obe}ati i kasnije ne napraviti isto. Osobe koje sebave medijima imat }e odli~ne poslovne prilike predsobom. Iskoristite svoje organizacijske sposobnosti kakobiste obavili ono {to morate i ostvarili si dovoljno vremenaza odmor.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no, a energija vam je uporastu.

) LAV - (21.07. - 21.08.)

* RIBE - (19.02. - 20.03.)

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu, dijagonali, kao ni ukvadrati}ima unutar lika.

6 3 1 7

5 2

1 2 3 6 4 8

5 7

6 5 3 1

9 4 5

5 3 4 2

2 6 1 7 3

6 9

+ RAK - (21.06. - 20.07.)

, VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Toliko toga vam se doga|ana poslovnom planu da privatni jed-nostavno ne moè do}i do izraàja.Ipak, da biste se mirne du{e mogli

posvetiti poslovima, morat }ete sreditiodnose koje imate s voljenima osobama.Partneru objasnite iskreno koliko posla imatei za~udit }ete se koliku }ete potporu dobiti ste strane! Mogu}e je da vas svaku ve~er do~eka topla kupka, masaà ili barem

ve~erica po va{oj volji.Posao: Sve {to vam do sada poslovno nije i{lo,krenut }e naprijed. Morat }ete oprostitipogre{ke koje ste u~inili u pro{losti kako bistekrenuli mirne du{e naprijed. Mogu}nosti koje

vam se otvaraju, a na vama je da ih iskoristitenajbolje {to moète. Financije se popravljaju,dajte im malo vremena!Zdravlje: Osje}ate se pozitivno. Budite samomalo vi{e smireni kad naletite na prepreku bilokoje vrste.

- JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Mladi Mjesec vas upozora- va kako biste se trebali malo povu}iiz svog prebogatog dru{tvenog ìvota i posvetiti partneru i privat-

nom ljubavnom ìvotu. Retrogradna Venera idalje isti~e va{ romanti~ni ìvot. O~ekujtepoja~anje svog fokusa na ovaj dio svoje solarnekarte. Radujte se jer va{e vrijeme ljubavi uskorodolazi!Posao: Imate jako puno obveza, ali sami ste sikrivi zbog toga. îni se kako ste preuzeli jakopuno obveza samo da ne biste nekome moralire}i NE. Poslovne obveze, pogotovo druènja

vezana uz posao mogla bi vam jako i}i na ìvce.

ûvajte se pregovaranja jer su vam lo{e aspek-tirana. Imate li prilike za putovanje, to }e vambiti i}i od ruke.Zdravlje: Vje`be za razgibavanje tijela, razbudit}e vam i duh.

Potrebni sastojci:

• 1/2 kg koko{ijeg mesa,• 20 dkg mrkve,• korijen celera i per{una,• 50 g bamije, 20 g riè,• 2 dl milerama,• 3 ùmanjka,• sok od limuna, so.

Na~in pripremeMeso i povr}e stavite u vodu, posolite i skuhajte. Kada je gotovo, supuprocijedite, povr}e i meso isjecite na kockice i ponovo vratite u supu.Stavite na vatru i dodajte kuvanu ri u i baminju. Sve ponovo prokuhati, dodatilimunov sok da pobolj{a okus. Prije serviranja u ~orbu dodajte izmje{anùmanjak od jajeta i mileram.

Potrebno:• 50 dkg mekog bra{na• 25 dkg o{trog bra{na• 3 jajeta• 30 dkg mljevenih oraha ili badema• 50 dkg {e}era• 15 dkg maslaca• 1 limun• 1 {tapi} vanilie• soPriprema: Stavite u bra{no ùmanjke i malo soli te zamjesite tijesto. Ostavite dase malo odmori. Od tijesta napravite tanke kore koje se moraju prosusiti. Saviteih i izreìte tanke rezance. Obarite ih u posoljenoj vodi.Kadaif ocjedite i razastrite po stolnjaku da se osu{i. Od oraha, malo {e}era i pola

koli~ine maslaca napravite masu koju }e te posipati po kadaifu. U poma{}enutepsiju stavite sloj kadaifa pa sloj nadljeva sve dok utro{ite materijal.Na vrhu mora biti kadaif koji premaète maslacem. Stavite da se pe~e, za to vrijeme napravite zaljev (ni rijedak ni pregust). Zalite pe~eni kadaif i ponovo vratiteu pe}nicu da se zape~e. Najbolje ga ostaviti peko no}i pa sluìti sutradan.

Recepti, preporu~ujemo

Kadaif

Begova ~orba

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godine28

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase

po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Hitno prodajem namje{ten stan od 40 metara kvadratnih s drvarnicom na Ozimicama II;

3. sprat; cijena 1.500 KM za kvadrat; tel: 061/921-595.! Prodajem garaù u Biha}u; Ozimice I, kod Toplane; tel: 061/483-448.! Prodajem ku}u u Biha}u; Ulica Cazinska br. 13; telefon: 062/264-522.! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna kod ]ehi}a kanala, preko pruge; asfaltni

put, prolazi ispred parcele; dozvoljena gradnja; cijena 25 KM za metar kvadratni: telefon:061/921-595.

!

Prodajem trosoban stan 74 metra kvadratna s kuhinjom; drugi sprat s grijanjem,kablovskom i klimom; cijena 120.000 KM; telefoni: 350-727 ili 061/142-664.! Prodajem ku}u-visoka prizemnica, nova gradnja, Ulica Bosanskih {ehida 56;

GSM: 061/833-343.! Renoviran stan od 92 metra kvadratna u Biha}u i garaù prodajem ili mijenjam za manji.

Telefoni: 061/483-448 i 061/144-086.! U predgra|u Bosanskog Petrovca prodajem ku}u sa dva sprata u ispravnom stanju i dva

pomo}na objekta, na oku}nici od 2.200 metara kvadratnih; telefon: (037) 881-593.! Povoljno prodajem spava~u sobu: leàj plavi 210x160 i ormar trokrilni klizni, telefon:

062/298-499.! Povoljno prodajem ku}u u Gati, kod Bushela, s poslovnim prostorom pogodnim za

gra|evinski materijal; tel: 037/ 370-032, 062/394-996 i 061/137-556.! Povoljno prodajem medicinski krevet sa madracem sa elektri~nim podiza~ima, pogodan

za starije i nepokretne osobe. GSM: 061/798-265.! Prodajem osam dunuma zemlji{ta u Lohovu; telefon: 063/570-483.! Prodajem Renault-Kangoo; 2006. godina 1.2 - 16 V; klima; daljinsko zaklju~avanje;

multi volan; kuka; nosa~i... Telefon: 062/524-968.! Prodajem jednosoban stan, 38 metara kvadratnih, Ozimice II; telefon: 061/ 755-663.! Prodajem 10 sobnih vrata bez {tokova, bojler Kon~ar 80 L i manju termo pe}.

GSM: 062/890-030.! Prodajem eljezne gatre za za{titu poslovnih prostora: izloga 1 kom. (1,80 x 1,60 m),

prozora 2 kom. (1,50 x 0,95 m) i vrata 1 kom. (2,05 x 1,05 m); informacije: cerova~kabrda 110 i telefon: 037/351-989.

! Prodajem potpalu; cijena gajbe od banana 6,00 KM; ku}na dostava;telefon: 061/036-668.

! Prodajem ku}u u Gati, pored glavne ceste, s poslovnim prostorom za trgovinu gra|evin-skim materijalom; telefon: 037/370-032, 062/394-996 ili 061/137-556.

! Prodajem kotao za rakiju, 120 L u kompletu. Cijena po dogovoru. GSM: 061/436-940.! Prodajem renoviran stan 92 m2 + garaù na Ozimicama I ili mijenjam za manji stan u

Biha}u ili Sarajevu. Informacije: 061/483-448, 061/144-086.! Prodajem ku}u na tri etaè, iz zgrade MUP-a u Biha}u, s centralnim grijanjem; 10x8

metara, 600 metara kvadratnih oku}nice; telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.! Prodajem dva dunuma u Vedrom Polju; vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru; informacije

na telefon: 00385-99-553-71-22.! Povoljno prodajem elektri~nu motornu pilu McCULLOCH, MAC 14-H5, 350 mm, 220 V,

5-9A, 1.200 W, 3,3 kg. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.! Prodajem plac 1071 m2 za stambeno-poslovne objekte uz cestu sa licem 25m.

Repu{ine, Biha} - preko puta HRM. Telefon: 351-318 zvati od 16h.! Prodajem auto prikolicu nosivost 1 tona, sanduk 200x107 cm. Telefoni: 037/312-298 i

061/982-977.

! Izdajem jednosoban namje{ten stan u Sarajevu kod bolnice Ko{evo (studenti ili specija-lizanti) 061/169-552.

! Izdajem poslovni prostor od 100 metra kvadratni, Ul. Husrefa Redì}a br 7; tel:037/311-572 ili 061/197-573.

! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za |ake i studente u Biha}u; Ulica Safeta Krupi}a bb;telefon: 062/264-522.

! Iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih: telefoni:061/394-494 i 061/604-024.

! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan za svedjelatnosti; telefon: 00387(0)62/ 288-909.

! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studentice sa centralnim grijanjem, poseban ulaz,telefon: 037/223-841.

! Izdajem namje{ten jednosobni stan; Ulica 502. vite{ke; pogodan za studente i samce;telefon: 061/805-715.

! Izdajem namje{ten trosoban stan u centru grada za studente i u~enike; telelefoni:061/872-970 ili 061/368-068.

! Iznajmljujem sobe za studentice u uèm centru grada s centralnim grijanjem. Cijena -povoljna. Informacije na telefon: 061/970-713.

! Izdajem sobe za studente, centralno grijanje. Informacije: 061/699-476.! Iznajmljujem dvije dvokrevetne namje{tene sobe za studentice, sa centralnim grijanjem,

kablovskom, telefonom... telefon: 227-671.

U selu Vo|enice, kod Bosanskog Petrovca, 15 kilometara od Petrovcaprema Biha}u, nalazi se sto~na farma rasplodnih ovaca rase Romanov i Trorasni melez.Ovce se jagnje dva puta godi{nje i jagnje od 2 do 3 jagnjeta po ovci.Samo pet posto ovaca jagnji samo po jedno jagnje. Vlasnik farme prodaje rasplodne ovce i mladu jagnjad raseRomanov.Cijena sjagnjene ovce je 450 KM, a jagnjadi do 30 kg:- ovnova rase Romanov 400 KM- ènske jagnjadi 300 KM.

Sve informacije na telefone 065/888-105 i 065/888-599.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNASTRANA ZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

Tu`no sje}anje

MUNIBA MUSTAFI]

12.11.2008. - 12.11.2010.

Dana 12. novembra navr{avaju se dvije

tu`ne godine od smrti na{e drage mame, majkei supruge.

Na dan kad smo te posljednji put zagrlili i poljubili, na tvommezaru }emo prou~iti fatihu i re}i ti koliko nam nedostaje{.

Porodice: Mustafi} i Glumac

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


sport 2911.11.2010.godine

! Prvu ovosezonsku pobjedu ostvarili su biha}ki rukometa{i. Oni

su u petom kolu Prve ligeFederacije pobijedili Radnik izDonjeg Vakufa rezultatom 44:22.Bi{}ane je do trijumfa predvodioHafuri} s 12 golova.Odli~ne nastupe zabiljeìli su igolman Sedi}, pivot Bajramovi} ikrilni igra~ ûri}. Nakon prvepobjede biha}ki rukometa{i i uidu}em kolu igraju na svomterenu. U vikendu pred namado~ekuju Rukometni klub @ep~e.Cazinska Krajina nastavlja sdobrim partijama. U duelu petogkola Cazinjani su bili bolji od

Bosne iz Te{nja rezultatom32:26. Prevagu u duelu izje-dna~enih protivnika donio je

Armin ]orali} s deset golova.Utakmicu u Cazinu s uspjehom

je vodio sudijski par iz Biha}aJa{arevi} i Kadi}. Cazinjani supobjedom protiv Bosnesa~uvali poziciju u gornjemdijelu tabele. U narednom kolucazinski rukometa{i igrajuderbi utakmicu sa Sanom uSanskom Mostu.

! Biha}ke odbojka{ice su pora-ène i u {estom kolu Premijer ligeBosne i Hercegovine. Tim ZlatanaIbuki}a je izgubio od Jahorinerezultatom 3:1. Odbojka{ice supruìle solidan otpor favoriziranoj

Jahorini i nisu bile daleko ni od

petog seta.Ekipa Jahorine je pobjedom protiv biha}kog tima, preuzela drugupoziciju na tabeli. U derbiju kolaJedinstvo iz Br~kog je u Grada~cu

pobijedilo Kulu s maksimalnih3:0. Ovim trijumfom, aktuelneprvakinje Bosne i Hercegovinezadràle su lidersku poziciju, bezizgubljenog seta u dosada{njemtakmi~enju.

Biha}-Preminger je na osmom

mjestu s ~etiri osvojena boda.Bilans od jedne pobjede i petporaza, ve} sada ograni~avaBi{}anke na donji dio tabele iborbu za opstanak. Slabiji start u

premijerliga{kom takmi~enju dosada se opravdavao te{kim ras-poredom i nenaviknuto{}u na iza-zove u elitnom rangu bosansko-hercegova~ke odbojke.U naredna tri kola ekipa ima pro-

tivnike po mjeri i neophodne su

pobjede u tim duelima. U sed-mom kolu protivnik je ekipaGacka. Respektabilan protivnik,koji ni slu~ajno ne smije odnijetibodove iz Biha}a.

! Mladi nogometa{i Jedinstva nastavljaju s odli~nimigrama u Omladinskim ligama BiH. Nakon pobjede ugradskom derbiju s vr{njacima iz Nogometne {koleKolibri, talenti Jedinstva upisali su uspje{ne nastupe i u

Velikoj Kladu{i. Kadetska selekcija je nakon ne{to slabi- jeg starta, dosegla pravu formu i napokon igra u skladus o~ekivanjima.U okviru osmog kola sigurna pobjeda protiv Kraji{nika u

Velikoj Kladu{i 6:0. Lider na terenu u ovoj utakmici bio je Bali} s tri pogotka. Golove su postigli i Suli}, Fajkovi},

te êti}. S dvije uzastopne pobjede Jedinstvo se vratilou gornji dio tabele. Smanjen je i bodovni zaostatak zakadetima Slobode iz Bosanskog Novog.Juniori su i dalje jedina neporaèna ekipa. I nakon gos-tovanja u Velikoj Kladu{i zadràn je maksimalni u~inak.Minimalnu pobjedu protiv Kraji{nika donio je Begi}.Ovogodi{nja juniorska generacija u svojim redovimaima nekoliko talentiranih igra~a, na koje ve} ozbiljnora~una i strateg prvog tima Benjamin Klju~anin.

! Aktuelni prvaci NBA lige Los Angeles Lakersi silovi-to su krenuli i u novu sezonu. Sedam pobjeda na star-tu, gotovo s pola snage. Dovoljno je re}i da prve zvi-

jezde ovog tima Kobe Bryant i Pau Gasol ne provode naparketu ni prosje~no 30 minuta. Prvi centar tima

Andrew Bynum jo{ nije ni zaigrao zbog povrede, ali to“Jezera{ima” nimalo ne smeta.Phil Jackson pogodio

je i s poja~anjima.Barnes, Blake i Ebanksigraju odli~no, a

vrhunski start u sezonubiljeì i ShannonBrown. Lamar Odom

je uhvatio pravu formu

i igra na double - dou-ble prosjeku. Vo|a naterenu je Derek Fisher,koji dirigira napadimai poga|a odlu~uju}e{uteve. Ne bi bilo izne-na|enje da Lakersi ovegodine ostvare i jedan od najboljih omjera u regularnojsezoni, unazad desetak godina.New Orlens Hornetsi u stopu prate Lakerse, dok Miami

jo{ nije uhvatio pravu formu. Chris Paul i EmekaOkafor predvode Hornetse u najboljem otvaranjusezone ikada. Miami jo{ nije zaigrao, kako se o~ekuje.Wade je na svom uobi~ajenom nivou, ali James i Bosh,

jo{ se nisu prilagodili na novu sredinu.Orlando i Boston su dobro otvorili sezonu i sigurno }ekandidirati za titulu isto~ne konferencije. [to se ti~e

pojedina~nih u~inaka, najbolje su u sezonu u{li MontaEllis i Luis Scola. Argentincu Scoli, iako igra u ìvotnojformi, ne ide na klupskom planu. Njegov Houstonbiljeì najslabiji start ove sezone. Po~etak NBA sezonegarantuje uìvanje ljubiteljima loptanja pod obru~ima.

Uspje{an rukometni vikend

! Cazinska Krajina nastavlja s dobrim partijama.

U duelu petog kola Cazinjani su bili bolji odBosne iz Te{nja rezultatom 32:26

Bi{}anima prva pobjeda

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Jahorina opravdala ulogu favorita! U naredna tri kola ekipa ima protivnike po mjeri i neophodne su

pobjede u tim duelima. U sedmom kolu protivnik je ekipa Gacka

Tabela ènske odbojka{ke Premijer lige

1. Jedinstvo 6 6 0 18:0 18

2. Jahorina 6 5 1 16:5 153. Kula G 5 4 1 12:4 12

4. Radnik 6 4 2 14:10 12

5. Gacko 5 4 1 12:7 12

6. Hercegovac 6 3 3 10:12 9

7. Bosna 6 1 5 8:15 4

8. Biha} - Preminger 6 1 5 6:16 4

9. Tuzla 6 1 5 6:15 3

10. Glasinac 6 0 6 1:18 0

Rezultati 6. kola: Jahorina - Biha}-Preminger

3:1, Hercegovac - Tuzla 3:1, Glasinac - Radnik

0:3, Gacko - Bosna 3:1, Kula G - Jedinstvo 0:3.

Parovi 7. kola: Biha} - Preminger - Gacko,

Bosna - Glasinac, Tuzla - Kula G, Jedinstvo -

Jahorina, Radnik - Hercegovac.

!

Za sada ne ide dobro ni biha}kim odbojka{ima. Onini nakon pet odigranih kola u Prvoj ligi Federacije

Bosne i Hercegovine ne znaju za pobjedu. Na njihovu

ovosezonsku prezentaciju odrazila se financijska kriza,

zbog koje je Klub na rubu egzistencije.

U prvi plan stavljeni su mladi igra~i, koji jo{ ne mogu

adekvatno odgovoriti prvoliga{kim zahtjevima. Ekipa

se tek kroz liga{ke me~eve uigrava, budu}i da te{ka

situacija u ovom sportskom kolektivu, nije dopustila

neophodnu pripremu tima i prijateljske utakmice, prije

po~etka sezone.

U petom kolu Bi{}ani su poraèni od Odbojka{kog

kluba Mostar s maksimalnih 3:0 u setovima. Za vikend

Bi{}ani imaju priliku protiv Balegovca iz Odàka na

doma}em terenu, za prvu prvenstvenu pobjedu.

Odbojka{i jo{ bez pobjede

Omladinska nogometna liga BiH

Zahuktava se NBA sezona

Jedinstvo nastavljas odli~nim igrama

Lakersi neprikosno- veni na otvaranju! New Orlens Hornetsi u stopu prate Lakerse,

dok Miami jo{ nije uhvatio pravu formu

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


11.11.2010.godinesport30

! Prva nogometna liga Federacijenije slu~ajno dobila nadimak “doma}inska” liga. U zadnja trikola, tek jedna gostuju}a pobjeda.Igman je proteklog vikenda uzeo

jedini bod na strani, {to je vjerova-tno naljutilo kladioni~are, koji sutipovali na sve jedinice. Zato nas

vi{e i ne ~udi {to Jedinstvo,Kraji{nik i Krajina ne osvajajubodove, osim na svom stadionu.Kako ina~e objasniti da su biha}ki“crveno - bijeli” na diobi drugogmjesta bez pobjede u gostima. Ili

da pet timova ima nulu u gol razli-

ci, koliko postignutih, toliko iprimljenih golova. PosljednjeGora`de s devet poraza u prven-stvu ima gol - razliku 16:20.“Fenjera{i”, iako su osvojili 12bodova manje od Jedinstva, lakosu prije nekoliko sedmica pobi-

jedili tim Benjamina Klju~anina,naravno na svom terenu.

Ko ukrade ide daljePa ko se najbolje sna|e u ovomsistemu takmi~enja i “ukrade” bod

vi{e u gostima, ide u Premijerligu! Za sada to najbolje ideGO[K-u iz Gabele. Lidersku pozi-ciju ~uvaju s pet bodova prednostipred prvim pratiocima. Jedinstvodijeli drugu poziciju s âpljinom.Neophodan iskorak na tabelimoè se napraviti samo pobjedomna strani, ali u biha}kom taboru

jo{ nisu na{li dobitnu formulu i nemanje vaàn “stimulans”.

Pro{log vikenda poraz u Bugojnuod Iskre. Bugojanci su predvo|eniraspoloènim Seferovi}em trijum-fovali 3:1. Jasmin [unti} je pogo-dio za biha}ki tim i potvrdio

uspon forme u posljednjih neko-liko kola. Neo~ekivano visok poraz nije uticao na plasman, ali

je i ukazao na odre|ene slabosti uzadnjoj liniji. Razumljivi su prob-lemi, koji mu~e strategaBenjamina Klju~anina, po{to sutim od po~etka sezona napustilinajbolji defanzivci.Na zimskoj pauzi, primarni ciljmora biti dovo|enje iskusnogstopera, koji }e biti dodatna snagaovom timu. Slijedi utakmica sGradinom na stadionu pod

bori}ima. Niko i ne razmi{lja o

drugom ishodu, osim pobjedebiha}kog tima. No, treba biti vrlooprezan, jer samo jedan doma}ikiks, zna~i ispadanje iz utrke zaPremijer ligu.

Kom{ijski derbiKrajina i Kraji{nik ove sezonetraè svoje mjesto u sredini tabele.Kom{ijski derbi pro{log vikenda,nije donio o~ekivanu rezultatsku

neizvjesnost. Cazinska ekipa jeiskoristila prednost doma}eg tere-na i trijumfovala s 3:0. Kako to ibiva u “kraji{kim” derbijima, i{lose u kost. Neoprezni i grubi star-tovi sankcionisani su brojnim kar-tonima. Ve} u prvom poluvre-menu dva crvena, a na kraju te{ko

je bilo i prebrojati ùte.Cazinjani su boljom igrom upisali

va`nu pobjedu. Za sada pristojnoizdanje trenera Ra~i}a i njegovogtima u povratni~koj sezoni.Kraji{nik nakon dobrog starta,

niè slabe partije i “prosipa”

bodove iz kola u kolo. Pitanje jesamo do kada }e Uprava klubatolerisati pad na tabeli.Priliku za popravni Velikokladu-{ani imaju za vikend, kada imdolazi kakanjski Rudar. Krajina

putuje u Gora`de, pa se Cazinjanipotajno nadaju barem bodu. Bliìse zimska pauza, a Jedinstvo idalje ima, barem teoretsku {ansu,za titulu jesenjeg prvaka.

Prva nogometna liga Federacije BiH

! Zanimljivo je bilo u devetom kolu Prvenogometne lige Unsko – sanskog kantona.Utakmica izme|u Omladinca 75 i Borca nije ni odi-grana. Ekipa iz Iza~i}a je suspendovana, zbog neis-pla}enih obaveza prema sudijama. U Nogometnomsavezu USK-a su nam rekli da se radi na rje{avanjuproblema i postizanju dogovora, te da }e se u~initi

sve da Borac nastavi takmi~enje.

Utakmica Ostro{ca i Rudara je prekinuta pred kraj,zbog nesportskog pona{anja gostuju}ih igra~a. Doprekida je do{lo u 82. minutu utakmice, pri rezu-ltatu 1:1. Napad na sudije i doma}ina, najvjerova-tnije }e biti sankcionisan pobjedom Ostro{ca 3:0.Nije isklju~ena ni financijska kazna.U ostale tri utakmice igrao se i nogomet. Una izKulen Vakufa pobijedila je Slogu iz Vrka{i}a u der-biju devetog kola. Rezultatski neizvjesna utakmica,rije{ena je lucidnom akcijom gostuju}ih napada~a.Una ovim trijumfom nastavlja {ampionsku utrku,dok se Sloga potvrdila kao izuzetno neugodan tak-mac u kantonalnoj ligi.

]orali}i i Gomila odigrali su efikasnu utakmicu.Doma}i su trijumfovali 3:2. Gomila se ovim porazomdovela u neugodnu situaciju, budu}i da igrajunajslabiju polusezonu u posljednjih nekolikotakmi~arskih godina.

Omladinac Sanica i Bajer su remizirali 2:2. Gosti suu ovoj utakmici iznenadili otvorenom igrom ipo`rtvovanim pristupom, pa su zasluèno osvojilibod protiv favoriziranog Omladinca. Slobodna jebila ekipa Bak{ai{a.

Tabela Prve nogometne lige USK-a1. Una 8 7 0 1 37:6 212. Omladinac 75 8 7 0 1 30:7 213. ]orali}i 8 4 2 2 19:14 144. Rudar 8 4 2 2 19:21 145. Borac 7 4 1 2 17:11 136. Omladinac (S) 8 3 1 4 10:16 107. Sloga 8 3 1 4 6:12 108. Bak{ai{ 8 2 2 4 14:29 89. Gomila 8 2 0 6 9:16 6

10. Bajer 8 1 2 5 10:22 511. Ostroàc 7 0 1 6 5:17 1Rezultati 9. kola: Omladinac 75 - Borac (nije odigrano),Ostroàc - Rudar (prekid), Omladinac (S) - Bajer 99 2:2,Sloga - Una 0:1, ]orali}i - Gomila 3:2. SlobodanBak{ai{.

Parovi 10. kola: Borac - Gomila, Una - ]orali}i, Bajer 99- Sloga, Baka{ai{ - Omladinac (S), Omladinac 75 -Ostroàc. Rudar slobodan.

Prva

nogometna

liga USK--a

Uni pobjeda uderbiju, Boracsuspendovan

Borac suspendovan zbog dugova

U “doma}inskoj” ligi

nema bodova za goste

Tabela Prve lige Federacije BiH

1. GO[K 13 8 3 2 17:8 272. âpljina 13 7 1 5 24:21 223. Jedinstvo 13 7 1 5 18:15 224. Iskra 13 6 2 5 18:18 205. Bosna 13 6 2 5 17:17 206. Omladinac 13 6 1 6 19:16 19

7. SA[K 13 6 1 6 20:18 198. Ora{je 13 6 1 6 17:16 199. Slaven 13 6 1 6 13:16 19

10. Kraji{nik 13 5 3 5 16:16 1811. Krajina 13 5 2 6 15:15 1712. Igman 13 5 2 6 16:16 1713. Gradina 13 4 4 5 17:24 1614. Radnik 13 3 6 4 10:11 1515. Rudar 13 3 5 5 14:20 1416. Gora`de 13 3 1 9 16:20 10

Rezultati 13. kola:Iskra - Jedinstvo 3:1,Krajina - Kraji{nik 3:0,SA[K - âpljina 2:0,Ora{je - Gora`de 1:0,Gradina - Igman 2:2,Rudar - Bosna 2:1,

Omladinac - Radnik 2:0,GO[K - Slaven 2:1.

Parovi 14. kola:Jedinstvo - Gradina, Kra- ji{nik - Rudar, Gora`de -Krajina, âpljina -Bosna, Radnik - Ora{je,Igman - Omladinac,Slaven - Iskra, SA[K Napredak - GO[K.

Jedinstvo se i iz Bugojna vratilo bez bodova

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


! Kadetska reprezentacijaUnsko-sanskog kantona u {ahuosvojila je titulu prvaka Federa-cije BiH. Na Tre}em ekipnomprvenstvu kantona u Zenici,izvanrednim partijama mladi{ahisti su potvrdili ogromanpotencijal i talenat. [ampi-onsku titulu osvojili su AjnaTopi}, Adnan Dizdarevi}, AjlaTopi} i Ermin Dizdarevi}.

Reprezentativci USK-a osvojilisu osam me~ poena, odnosnomaksimalnih 16 bodova. Dru-go mjesto pripalo je Zeni~ko -

dobojskom kantonu s 13,5 bo-dova. Bron~ane medalje osvo-

jili su {ahisti Tuzlanskog kan-tona. Dalji poredak formirali suSrednjo - bosanski kanton na~etvrtom, Hercegova~ko - nere-tvanski na petom i Bosansko -podrinjski kanton, na posljed-njem - {estom mjestu.Sestre Topi} nastavljaju s odli-~nim rezultatima ove godine.

Cazinjanke su nakon zapaè-nog nastupa na seniorskomprvenstvu Bosne i Hercegovinei prvog mjesta na Igrama pri-

jateljstva, jo{ jednom potvrdilezavidno umije}e i vje{tinu na

{ahovskoj tabli.Mladi {ahisti su ponovoistaknuli ovaj kraj dràve na{ahovskoj karti BiH. [ahovski

klub Biha} je obiljeìo senio-rsku sezonu u Premijer ligi, a

kadetska reprezentacija ka-ntona potvrdila “kraji{ki tale-nat” i kvalitetan rad s mladim{ahistima.

sport 3111.11.2010.godine

Mladi {ahisti potvrdili veliki talenat

Reprezentacija USK-a prvak Federacije BiH! Na Tre}em ekipnom prvenstvu kantonau Zenici, izvanrednim partijama mladi{ahisti su potvrdili ogroman potencijal italenat. [ampionsku titulu osvojili su AjnaTopi}, Adnan Dizdarevi}, Ajla Topi} i ErminDizdarevi}.

REZULTATIPO KOLIMA:

I kolo:SBK – USK 0 : 4BPK – HNK 1 : 3TK – ZE-DO 1,5 : 2,5

II kolo:USK – ZE-DO 2 : 2HNK – TK 0,5 : 3,5SBK – BPK 0,5 : 3,5

III kolo:BPK – USK 0 : 4ZE-DO – HNK 3 : 1TK – SBK 3,5 : 0,5

IV kolo:USK – HNK 4 : 0SBK – ZE-DO 2 : 2BPK – TK 0,5 : 3,5

V kolo:TK – USK 2 : 2ZE-DO – BPK 4 : 0HNK – SBK 1,5 : 2,5

U~inak reprezentativacaUSK-a po plo~ama: Adnan Dizdarevi}- 4,5 poena iz 5 partijaErmin Dizdarevi}

- 3 poena iz 5 partija Ajla Topi}- 4 poena iz 5 partija Ajna Topi}- 4,5 poena iz 5 partija

! Podgrme~ iz Sanskog Mosta je obiljeìo jesenji dio Drugenogometne lige Federacije.Liderska pozicija nakon jeda-naest kola, ovjerena je s desetpobjeda i jednim remijem.Najefikasnija ekipa nije imalapravog protivnika i samo se~udo moè isprije~iti plasmanuu Prvu federalnu ligu.

Najbolji napad lige postizao je vi{e od tri gola po utakmici.Iskazala se i odbrambena lini-

ja, budu}i da je samo ABCprimio manje golova. Nogo-

meta{i iz Sanskog Mosta su i u vikendu iza nas pokazali svojusnagu. Pobjedom na jednomod najteìh gostovanja, uBuìmu kod Viteza, stavljena jeta~ka na besprijekornu poluse-zonu.Bratstvo je jedino zadràlopristojan bodovni zaostatak.Remi pro{log vikenda u gra-

dskom derbiju protiv @eljezni-~ara, ipak je umanjio {ansetima iz Bosanske Krupe.Zadnje kolo jesenjeg dijelaprvenstva obiljeìla je pobjeda

Brekovice u Rip~u protiv Radni~kog. Pobjedom 3:2,nogometa{i Brekovice }emirnije na zimski odmor, a ilak{e }e se zaboraviti visokiporazi od Bratstva i Mutnice.Mladost je pobjedom protiv

ABC-a u Vrnogra~u pobjeglo saza~elja tabele. Sloga izBosanske Otoke je tre}im uza-

stopnim trijumfom uhvatila itre}e mjesto na tabeli. Klju~ je sdruge strane tim porazom paona za~elje, {to garantujenespokojan zimski san.

Mladost iz Polja je u prvomdijelu sezonu igrala promjenji-

vo, ba{ kao i Radni~ki iz Rip~a.Neosporan talenat u redovimaovih timova, nikako da dadneo~ekivane rezultate. Potrebna

je konstanta u igri, na ~emu }ese najvi{e morati raditi u pauzi.Ina~e, specifi~nost jedanaestogkola je samo jedna pobjeda

doma}ina. Postignuto je i{esnaest golova, ~ime su nasdrugoliga{i pozdravili do pro-lje}a.

Priedio: Muhamed SADIKOVI]

Druga nogometna liga Federacije BiH - Zapad

Podgrme~ jesenji prvak! Zadnje kolo jese-njeg dijela prvenst-

va obiljeìla pobjedaBrekovice u Rip~uprotiv Radni~kog

Tabela Druge lige Federacije BiH /Zapad/ 1. Podgrme~ 11 10 1 0 39:10 312. Bratstvo 11 8 1 2 31:11 253. Sloga BO 11 6 0 5 20:19 184. Vitez 11 4 3 4 18:16 155. Mladost (P) 11 4 3 4 18:19 15

6. ABC 11 4 2 5 10:9 147. Mutnica 11 4 1 6 17:22 138. Radni~ki 11 4 1 6 11:17 139. @eljezni~ar 11 3 3 5 15:16 12

10. Brekovica 11 4 0 7 12:30 1211. Mladost (V) 11 3 2 6 11:17 1112. Klju~ 11 3 1 7 15:23 10

Rezultati 11. kola: ABC -Mladost (V) 1:2, Radni~ki -Brekovica 2:3, Sloga - Klju~2:1, Mladost (P) - Mutnica1:1, @eljezni~ar - Bratstvo1:1, Vitez - Podgrme~ 0:1.

8/6/2019 037 Plus [broj 38, 11.11.2010]


! Moj Kenane, merhaba!Ja sam tebe skroz smetn’o. Jo{ mi je Onur rek’o dati se javim, da si mu pisao, ali zaboravio i de sad.Ah, k’o stariji insan.On je u Zagrebu, ima nekog posla, pa me zamolioda ti se javim. Nije ponio hrvatsku karticu pa te nemoè nazvati. U romingu je i dok nazove, srkne mukredit. Ju~er dok se javio ku}i uze mu 18 maraka.Ali uglavnom stigao je pa se sad ~ujemo naFacebooku. Evo ode i [eherzada. Ne da ona njemu,moj sinko, bez sebe maknuti. Ljubomorna k’opa{~e. Ali i neka je. Nije ni njegovo maslo zaRamazana. Bio je on po~’o sa onom Jasmin. Ona, vje{tica, zna da se on ozbiljno zauzeo sa[eherzadom i opet obli’}e oko njega. I eto, hudnicaumri. Nesta je ko dim duhana.Dragi moj Kenane jesi li ti vidio {ta se nama izdo-

ga|a. Pa moja familija k’o da je nagazila. Moja onasnaha Fusun zauze se sa nekakvim slikarom. A tizna{ kakva je Nadida. Nema nego i}i za njom ibome uhvatiti je u ku}i njegovoj. Snaha pomaè,gluho bilo, nemoj mati, nemoj mati. Ali, stara ne danego kupi prnje i haj materi.Bom {ta da ti kaèm. Nadida taj dan dok ne povrati.Ona je do{la ku}i bli’da k’o krpa. Tri dana ona mrvekruha nije stavila u usta. @ao mi je, ionako slabo jede, satra je kiselina. To nju mu~i jo{ kad je AliKemala rodila.Ja opet ne mogu da se ne sekiram. Nadida to jo{ izna sakriti, ona saburi. Ja ne mogu, ja namaplanem. I onda nave~e ne spavam, znojim se, vrtim.I mora mi do}i slabo. Sad sam fala Bogu dobar. Bilome malo pritislo, prep’o sam se, ali dobro je.Moram na kontrolu u februaru, ali dobro je kako jebilo. Pa, eto bom koliko sam bio slab da nisammog’o ni tespihati. Slab, slab nemam snage u ruka-ma, k’o da nisu moje.

Kerem se opametio, oènio se, to si sigurno ~uo.Pa, da. Oènio Benu. Fina je ono cura, ja sam malostariji od njene matere i znam tu cijelu familiju. Otacbio po{ten, crni radnik. Mati joj mlada umrla, radilau êtkari. Ima ona jo{ jednu stariju sestru, mislimda je udana u Liskovcu, tamo kod vas.[eherzada je vodila malog na kontrolu, sad je falaBogu dobro. Bio je ne{to slab, temperatura. Ona seprepala. Ah, zna{ dijete. Leti, oznoji se, pije ledene vode. A on, srce moje osjetljiv. Stalno do|e pa vi~e:dide kad }emo i}i na va{ar? I}i }emo sine, kad diddobije penziju. Zna{ {ta su djeca.ûo si sigurno da mi je i ona snaha umrla, Dànsel.Nije mi prava snaha, ali jes’. Zaboli je nave~e, mojsinko, ’vako utorak bio. Daj hitnu, vozi u bolnicu.Dok je Ali Kemal do{ao, umri. Alla’, alla’, osta onodijete bez matere. Pa eto sad }e kod nas. [ta godda je bilo, to je moje unu~e. Ono kod mene uvijek ima mjesta.Haj da te ne zadràvam i ti radi{. Ti si jo{ u Biha}u?

De mi Boga ti reci kako ti je majka Subhija? Je l’ deona je 21. godi{te, ona je starija od mene?Poselami je.Slu{aj, Onur mi je rekao za one pare. On njih sadanema. Kaè prve koje budu, tvoje su. Sad se ba{istrug’o. Uzimao je neku robu a ima i on neki kreditza stan.Nego, ja }u tebi to rije{iti, ali de sa~ekaj da mi legnepenzija. Sad sam u minusu pa da mi penzija pokri- je minus. Onda opet mogu i}i “u crveno”.Rije{i}emo, nemoj se sekirati. Nemoj ganjati gdjedrugo. Ja bih se naljutio kad bih ~uo da si gdje drugoganj’o kraj mene ivog.Bom sine, ni{ta nego salami}e{ svojima pa se~ujemo. Ako Onur bude zvao, ja }u re}i da smo se~uli, a vas dvojica onda gledajte da se na|ete kadbude prilika. Tvoj Burhan

Kenan ALAGI]

Ipak poèlim neko pismo

Burhan bej sitnu knjigu pi{e

! Biha}ki na~elnik dr. HamdijaLipova~a je uradio svojevrsnuinventuru knjiga, slika, sportskihrekvizita i drugih darova koje jedobio proteklih godina u raznimprigodama. U tom pogleduLipova~a je odlu~io da ve}inuustupi svojim sugra|anima, pose-

bno one darove koji }e kroz vrijemeo~uvati sentimentalnu posebnost

jednog vremena. Zabiljeìli smo pri-mopredaju dresa NK “Jedinstvo”koji je Lipova~a poklonio svomsugra|aninu, mladom HarisuPa{i}u. Kako je kazao dr. Lipova~a,ovaj dres je Harisu obe}ao jednom

prilikom i zbog ove prigode osje}aposebnu radost.- Uvijek sam smatrao, a to i danas

mislim, da jednostavno neke

vrijedne uspomene na jedno vri-

jeme mogu biti jo{ vrijednije ako ih

podijelite sa dragim ljudima, kaèLipova~a.

! Poznata glumica, sad u ulozireìsera, Angelina Jolie privodikraju prvi dio snimanja filma“Untitled Love Story” u Budi-mpe{ti. U ponedjeljak

je agencija Reutersobjavila nove fotografije sa seta, na kojimase vidi da dolazi dopravog zapleta u ratnojljubavnoj pri~i.Bh glumci Zana Marja-novi} i Branko \uri},

Pitt ne propu{taju niti jedandetalj tokom snimanjaNakon podosta buke i podije-ljenih mi{ljenja Angelina Jolie

je ipak dobila dozvoluza snimanje u BiH.Uskoro bi filmskaekipa trebala sti}i una{u zemlju, gdje }ese snimanje nastaviti.Snimanje u BiH }e trajati kra}e nego {to je

planirano nakon {to je

! Dio stru~njaka za ljudske potencijale ve}godinama zagovara ve}u transparentnost upolitici pla}a i sustava nagra|ivanja u priva-tnom sektoru navode}i da bi to~no pozicioni-ranje me|u kolegama motiviralo slabijepla}ene na ve}i anga`man u nadi da }e susti}ione koji bolje zara|uju. Pretpostavka za to je,naravno, da tvrtka ima sposobne menadèrekoji }e to~no procijeniti vrijednost doprinosasvakog zaposlenog i ~vrsto stajati iza svojeodluke.

Studija koju su nedavno objavili istraìva~i srenomiranih sveu~ili{ta Princeton i Berkley pokazala je na primjeru ameri~kih dràvnihslu`benika, gdje je struktura pla}a silom prili-ka javna, da je bolje znati - manje. Ispostavilose, naime, da oni koji zara|uju ispod prosjekatvrtke, o~ekivano, nisu nimalo zadovoljni timotkri}em i ve}ina ih je u ispitivanju najavila da}e vjerojatno uskoro potraìti novi posao.Za one koji pak zara|uju iznad prosjeka tvrtketo otkri}e ne dovodi do ve}eg zadovoljstva na

radnome mjestu. înjenicu da zara|uju vi{e

Znati ili ne znatikolike su plate?

Na~elnikova inventura

Dres Jedinstva na ~uvanje Harisu Pa{i}u

Istraìvanja sveu~ili{taPrinceton i Berkley

Reuters objavio fotografije

“Untitled Love Story”

037 plus [broj 38, 11.11.2010]

Documents