037 plus [broj 83, 22.9.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-83-2292011 1/24

Biha} • êtvrtak, 22.09.2011. • Broj 83 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

(Ne)o~ekivanarazilaènjame|ustrankamaplatforme s t r.

3.

OGLEDALO:

Ambasada

SAD podràvaprogresivneideje s t r

. 4.

Patrick Moon posjetio USK

Koke piju“kruškovac”

Jesen stiè, dunje zriju, a rode zakasnile

Neka nama ki{e Kao i uvijek jesen se u priro-du zavu~e ne{to prije dunja.Okrupnjale, ali zelene. Nisu jo{za ho{efa. Najbolje su kad ih udebelu zimu izvadi{ iz ormara, aone miri{ljave i ùte... Dunje ikola~i... S mirisom jabuka i

cimeta ljeto je po~etkom ovesedmice definitivno oti{lo.Ispra}eno je poàrima kakvi nisuzabiljeèni u posljednjih nekolikogodina. Kao i uvijek po~ne kon-troliranim paljenjem trave, azavr{i nekontroliranim poàrom

{irokih razmjera. Nikakve koristiod toga {to je Zakon o {umamausvojen kad nikako ne moguuhvatiti i primjerno kazniti onekoji svake godine po dva putazapale sve oko sebe. Nekanama ki{e. Halid ALIJAGI]

Krajinapokazala “mi{i}e”

s t r. 2 2.

Prva liga Federacije BiH u nogometu

Krajinapokazala “mi{i}e”

Neka nama ki{e

Orašaèki “graðani” i dalje bez vode

s t r.1 1

.

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


U organizaciji Ministarstvapravosu|a i uprave Unsko san-skog kantona u sali VladeUnsko-sanskog kantona zaklju-~eni su prvi ugovori o izvr{enjurada za op}e dobro na slobodiizme|u Ministra pravosu|a iuprave i direktora javnih ko-munalnih preduze}a sa podru-~ja Unsko-sanskog kantona.

Prema ~lanu 44. Krivi~nog za-kona F BiH, rad za op}e dobrona slobodi predstavlja alterna-tivnu sankciju kojom sudmoè, kad odmjeri i izreknekaznu zatvora u trajanju do

jedne godine istovremeno, uzpristanak optuènog istu zami-

jeniti radom za op}e dobro naslobodi uz kumulativno ispun-

jenje zakonom predvi|enihuvjeta. Alternativna sankcijarad za op}e dobro na slobodimoè se izre}i u trajanju od

najmanje deset do najvi{edevedeset radnih dana.U okviru Ministarstva pravo-

su|a i uprave USK, organiziran je Sektor za pravosu|e iupravu koji }e prema djelo-krugu svojih poslova putemposebno ovla{tenih dràvnihslu`benika baviti se ovim

poslovima.U postupku izvr{enja rada zaop}e dobro na slobodi u~estvu-

ju Ministarstvo pravosu|a iuprave (putem dràvnih slu-`benika ovla{tenih da obavlja-

ju taj posao) te poslodavci(putem povjerenika) koji oba-

vljaju humanitarnu, ekolo{ku

ili komunalnu odnosno drugudjelatnost od koristi za dru-{tvenu zajednicu.

S obzirom na obaveze svihdràvnih organa, ustanova idrugih pravnih lica dasura|uju sa Ministarstvom uizvr{enju ove sankcije Ministarpravosu|a i uprave je u skladu

sa Pravilnikom o izvr{enju radaza op}e dobro na slobodi utvr-dio listu poslodavaca kojiispunjavaju uvjete iz pravilnikaza izvr{enje rada za op}e dobrona slobodi koja se prema potre-bama i drugim stvarnim razlo-zima moè mijenjati ili dopu-njavati.Pravilnikom o izvr{enju rada

za op}e dobro detaljno jepropisan postupak izvr{enja,rok izvr{enja, razlozi za odgo-du izvr{enja te vo|enje odgo-

varaju}ih evidencija o izvr{enjurada za op}e dobro na slobodi.Nakon zaklju~enja ugovora Mi-nistarstvo planira odràti prvuobuku povjerenika za izvr{a-

vanje alternativne sankcije radza op}e dobro na slobodi, zauposlenike javnih komunalnihpreduze}a u kojima }e se pred-metna sankcija izvr{avati.

Alternativna sankcija i u USK

22.9.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDINUre|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],

Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 eura

plus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Prema ~lanu 44. Krivi~nog zakonaF BiH, rad za op}e dobro na slobodipredstavlja alternativnu sankcijukojom sud moè, kad odmjeri i izreknekaznu zatvora u trajanju do jednegodine istovremeno, uz pristanakoptuènog istu zamijeniti radom zaop}e dobro na slobodi uz kumulativnoispunjenje Zakonom predvi|enih uvje-ta. Alternativna sankcija rad za op}edobro na slobodi moè se izre}i u tra-

janju od najmanje deset do najvi{edevedeset radnih dana.

Rad za op}e dobrou zamjenu za kaznudo jedne godine

U postupku izvr{enjarada za op}e dobro naslobodi u~estvujuMinistarstvo pravosu|a iuprave (putem dràvnihslu`benika ovla{tenih daobavljaju taj posao) te

poslodavci (putem povje-renika) koji obavljajuhumanitarnu, ekolo{kuili komunalnu odnosnodrugu djelatnost odkoristi za dru{tvenuzajednicu.

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


politika 322.9.2011.godine

Ako je suditi prema dnevnimaktualnostima na kantonalnojpoliti~koj sceni onda se bezikakve dvojbe moè tvrditi da}e nakon odlaze}eg vru}eg ljetauslijediti jo{ vru}a politi~ka

jesen. Nekoliko je ~injenica nabazi kojih je mogu}e jasno i bezikakvih ograda ve} sada tvrditida }e dominantne politike i nji-hovi reprezentativni politi~ariod sada pa na dalje vi{e energi-

je tro{iti na me|usobna razra-~unavanja, a mnogo manje narje{avanje ìvotnih pitanja iproblema gra|ana.Prva od tih ~injenica jestesaop}enje Kantonalnog odboraSDP-a iz kojeg je jasno da uovoj politi~koj stranci imajuargumente zbog kojih bi da sesa ostalim strankama platfo-

rme (SDA i Narodna strankaradom za boljitak) raspravlja oodnosima unutar koalicije na

vlasti u USK-u a pogotovo onezadovoljstvu radom aktu-alnog ministra unutra{njihposlova [efika Smlati}a. Drugai po politi~koj teìni mo`da i

va`nija ~injenica jeste izjavageneralnog sekretara SDA USK-a Husiena Ro{i}a u kojoj

je jasno re~eno da o odnosimaizme|u stranaka koje ~ineskup{tinsku ve}inu u USK-utreba razgovarati kao i do sada.Me|utim, {to se ti~e otvaranjarasprava o bilo ~ijem pojedi-

na~nom radu, pa i o radu min-istra unutra{njih poslova, uSDA ne dijele mi{ljenje SDP-a.Umjesto o pojedina~nom, uSDA su voljni otvoriti raspravu

o radu Vlade USK-a u cjelini, a{to se ti~e ocjene rada ministrau resoru unutra{njih poslova[efika Smlati}a ona je sadrà-na u tvrdnji da su u SDA zado-

voljni njegovim dosada{njim

radom. I tre}a ~injenica kojapotkrepljuje tvrdnju da polakoa sigurno ulazimo u vru}u ineizvjesnu politi~ku jesen uUnsko-sanskom kantonu jesteona koja se neposredno i po-sredno ti~e odrànog kongresau S BiH na kojem su se defini-tivno razi{li ponovno izabranistrana~ki predsjednik HarisSilajdì} i u USK-u jo{ uvijek utjecajni Sadik Bahti}.

Bijeg iz S BiHBahti} je, naime, nezadovoljanna~inom na koji je Silajdì}

ostao ne ~elu S BiH i svojimizbornim krahom najavio osi-panje redova ove stranke izrazloga {to je kona~no po-tvr|eno da se radi isklju~ivo odru{tvu jednog lica. Naime, ve}biv{i prvi ~ovjek Silajdì}evogDJL u Unsko-sanskom kantonuSadik Bahti} cijeni da je rezu-ltat odrànog strana~kog ko-ngresa poguban za S BiH inajavljuje masovno osipanjenjenih kadrova. Javno jepriop}io da }e S BiH u nekolikonarednih dana napustiti mnogikantonalni i federalni poslani-ci, a prije svega oni {to su

poslani~ke mandate dobiliglasovima osvojenim u USK-u,Travniku i Zenici. Bahti} kaèda }e javnost veoma brzo bitiobavije{tena ko }e napustiti S

BiH kako bi zajedno osnovalinovu ili pre{li u drugu politi~kustranku.Po njemu je suludo ostati ustranci koja je nakon katastro-falne politike i gubitka izbora

za predsjednika izabrala glavnog krivca i izbornog gubitni-ka stranke na ~iji se kongresnije odazvao ni jedan od po-zvanih predstavnika drugihpoliti~kih stranaka i predsta-

vnika me|unarodne zajednice.Iako nije direktno najavio ukoju }e drugu politi~ku opcijuizme|u redaka dalo se nasluti-ti da bi SBB Fahrudina Rado-n~i}a mogao biti njegov i izbornjegovih istomi{ljenika koji su

voljni isko~iti iz dosada{njeg voza Harisa Silajdì}a.

Novi odnospoliti~kih snaga

Kako sada stvari stoje ove iovakve izjave Sadika Bahti}a uUSK-u treba ozbiljno shvatiti izrazloga {to u Skup{tini USK-adjeluje tro~lani Klub S BiH.Njega je u utorak na odrànojsjednici Skup{tine USK-a ve}napustila poslanica Mine Ba-hti}. Kako je izjavila u budu}e}e u kantonalnoj zakonodavnoj

vlasti djelovati nezavisno.Ozbiljnost s kojom Bahti} go-

vori o skoroj mogu}oj propastiS BiH na prostorima Unsko-

sanskog kantona va`na je~injenica zbog koje se moètvrditi da bi u Skup{tini USK-amoglo do}i do uspostavljanjanovog odnosa politi~kih snaga

i do varijanti koje bi se moraleimati na umu prilikom poima-nja SDP-ovih stavova i pogledao temi odnosa me|u stranka-ma koalicije na vlasti i pogoto-

vo ocjene o radu ministra u

resoru unutra{njih poslova.Bilo kako, sasvim su evidentnai sama po sebi razumljiva ova idruga zabiljeèna kome{anjana ovda{njoj politi~koj sceni.Kako nam se polako a sigurnobliì kraj ove ne izborne idolazak nove izborne godineovih i sli~nih politi~kih gibanjai talasanja na kantonalnoj poli-ti~koj sceni biti }e jo{ vi{e. Stim u vezi apetiti politi~kihstranaka sve su ve}i i sveizraèniji a prema onome {to,kada i kako rade, jasno je da sudo sada najve}e pokazali u

SDA koji bi da se izbore zana~elni~ke pozicije u op}ina-ma Unsko-sanskog kantona ukojima ih imaju sada ali i da sedomognu davno izgubljenih uostalim op}inama kao {to jeCazin, Bosanka Krupa i Biha}.Kako je u politici dozvoljenosve {to zakonom nije zabra-njeno sasvim je realno o~ekiva-ti da }e se u politi~koj borbikoristiti sva zakonom dozvolje-na sredstva. Zbog toga nijeisklju~eno da }e se strana~kikadrovi u kantonalnoj izvr{noj

vlasti maksimalno koristiti zaostvarenje strana~kih a mnogo

manje za ostvarenje ìvotnihinteresa gra|ana. Pa ne kaè sedàba da je politika starakoliko i najstariji zanat na svi-

jetu. S.HRNJICA

Na~in na koji je iz SDP-aUSK-a, ve} nakon osam mjese-ci reagirano na dosada{nje

funkcioniranje aktualne parla-mentarne ve}ine i kantonalneizvr{ne vlasti mogu}e jerazumjeti samo ako se analizi-ra ko je iz dosada{njeg zaje-

dni~kog rada “koalicije na vlasti” imao vi{e koristi, a ko {tete. Po svemu sude}i, minusa su najvi{e uknjiìli u vode}emSDP-u ~iji se kadrovi kao mi-nistri, objektivno gledano,

suo~avaju sa najvi{e problema. Ministar u resoru zdravstva Amir Muri} nema ni snage ni sredstava da rije{i sve ono {to su mu u “naslije|e” ostavilinekada{nji ministri iz redaSDA. To nije u stanju ni pod

pritiskom odmrznutog ljeka-rskog {trajka. U gotovo istoj

situaciji je i SDP-ov ministar uobrazovanju Dario Juri} ko-

jem je {trajk zaposlenih uosnovnom i pred{kolskomobrazovanju najavljen za idu}imjesec. Dakle, u dva resora sanajve}im brojem budètskihkorisnika odgovorni su sadakadrovi SDP-a koji na svojim i

strana~kim ple}ima morajunositi sve ono {to su im u “nji-hovim” ministarstvima uamanet ostavili sada{nji koali-cioni partneri iz SDA.S druge strane tih i sli~nih pro-blema najmanje ima u resori-ma u kojima su pozicioniranikadrovi SDA. Prije svega tu je

resor poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u kojem jenajmanje repova iz pro{losti. U tom ministarstvu danas za

sutra najavljuju bolje dane sto~arima i ratarima koji }e se ve} idu}e godine kao gra|ani pojaviti na izborima i opredje-ljivati za politi~ke stranke i nji-hove izborne favorite. Djeluju}ina terenu i istupaju}i kao~lanovi svojih stranaka nijete{ko doku~iti za{to i kome iduminusi, a kako i kome samo

plusovi. To je razlog vi{e zbogkojih nije te{ko razumjeti za{to

su u SDA zadovoljni radom

ministra u resoru unutra{njih poslova i ina~e radom i funkci-oniranjem aktualne parlame-ntarne ve}ine i kantonalneizvr{ne vlasti.

Komentar

Safet HRNJICA

Ozbiljnost s kojom Sadik Bahti}govori o skoroj mogu}oj propastiS BiH na prostorima Unsko-sa-nskog kantona va`na je ~injenicazbog koje se moè tvrditi da bi uSkup{tini USK-a moglo do}i oduspostavljanja novog odnosa poli-ti~kih snaga i do varijanti koje bise morale imati na umu prilikompoimanja SDP-ovih stavova ipogleda o temi odnosa me|ustrankama koalicije na vlasti ipogotovo ocjene o radu ministrau resoru unutra{njih poslova

Ogledalo: Ustalasana kantonalna politi~ka scena

(Ne)o~ekivana razilaènja

me|u strankama platforme

Koristi {teta

Sadik Bahti} [efik Smlati}

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


SAD i EU zajedni~ki podràvaju aspiracije BiH kaEvropskoj Uniji, ali da bi postigli taj cilj gra|ani nemogu sebi priu{titi da ostanu po strani dok drugezemlje regije nastavljaju napredovati na putu kaevroatanskim integracijama, izjavio je na javnoj tribi-ni u Sarajevu, prije polaska u Biha}, ameri~kiamabasador u BiH Patrick Moon.Predstavljaju}i u Bo{nja~kom institutu glavne aspekteameri~ke politike u BiH, amabasador Moon je potvr-dio posve}enost SAD Bosni i Hercegovini i njenojbudu}nosti kao demokratskoj i multietni~koj zemlji.Moon je najavio novo poglavlje puta BiH ka EU,otvoreno dolaskom {efa delegacije EU u BiH i speci-

jalnog predstavnika EU Petera Sorensena. Ali SAD i EU ne mogu djelovati umjesto vas da bi BiHpostala ~lanica EU i NATO, poru~io je Moongra|anima, civilnom dru{tvu, politi~arima i medijima.

“Tri uslova EU za kandidatski status su jasni i ostvarivi:napredak sa ustavnim amandmanom koji }e se odnostina slu~aj Sejdi} - Finci, usvajanje Zakona o dràvnoj

pomo}i te Zakona o popisu stanovni{tva. Na ovim pitanjima nedavno je ostvaren napredak, i ako klju~ni bh. lid-eri odlu~e raditi zajedno, onda ova pitanju mogu bitirije{ena”, kaè on.

“Kandidatski staus u EU pokazao bi da BiH jeste dobromjesto za poslovanje i investicije”, kazao je Moon,ukazaju}i na izgubljenih 11 mjeseci nakon izbora, tena godine protra}ene na jalove polemike izmedjustranaka i lidera.“Iako je NATO uglavnom poznat kao vojni savez, njego-

va va`na karakteristika jeste da on predstavlja politi~ki savez zasnovan na demokratskim vrijednostima”, rekao je ameri~ki ambasador govore}i o drugom klju~nomprioritetu za BIH.“Rje{avanje pitanja vojne imovine, predstavlja mali alinephodan reformski korak,u pore|enju sa onima koji }ebiti potrebni za punopravno ~lanstvo. SAD ostaju

posve}ene tome da pomognu BIH na njenom putu ka NATO”, potvrdio je ameri~ki ambasador u BiH.

Pozitivne promjene su mogu}e, uvjeren je ameri~kiambasador.“Pomo}i }emo i podràti te promjene, ali najteì dio

posla morate uraditi vi, gra|ani BiH”, rekao je ameri~kiamabasador u BiH.

22.9.2011.godinekanton4Patrick Moon o glavnim aspektimaameri~ke politike u BiH

Ambasador SAD u BiH Patrick Moon, tokom prvog dana slu`be-ne posjete Unsko-sanskom kanto-nu, susreo se sa premijeromUnsko-sanskog kantona Hamdi-

jom Lipova~om i predsjedavaju}im Skup{tine USK HuseinomRo{i}em te na~elnikom Biha}a

Albinom Musli}em.Upoznavaju}i ambasadora Moonao politi~koj i ekonomskoj situacijiu USK te o reformskim procesimakoji su pokrenuti i na ~ijoj rea-lizaciji }e Vlada USK istrajati, uoblasti zdrastva, obrazovanja i

uprave, premijer Lipova~a je po-menuo i potrebu dodatnog usa-

vr{avanja policijskih strukturakroz operativni i kroz segmentmenad`menta policije. U tomkontekstu, zatraèna je podr{kaSAD u procesu demokratizacije iusavr{avanja policijskih snaga.- Unsko - sanski kanton, istaknuo

je premijer, ima veoma dobre iaktivne odnose sa ostalim dijelovi-ma BiH, ali i sa susjednom Hrva-tskom na polju prekograni~ne

saradnje.- Mi moramo biti kanton broj

jedan, ne samo nominalno ve}

funkcionalno i ekonomski, iznio jeLipova~a opredjeljenje Vlade na~ijem je ~elu.Predsjedavaju}i Skup{tine USK Husein Ro{i}, zahvalio se ambasa-doru i SAD na dosada{njoj pomo}iod strane USAID-a kroz reali-zirane projekte, te posjetuambasadora Moona okarakterisaokao ~in ohrabrenja aktuelnim vla-stima u procesima reforme i uspo-stave funkcionalnijeg okruènja.“Cilj SAD je da BiH u|e u EvropskuUniju i NATO. Pred nama je jo{

puno posla i puno kompromisa, alimi ne odustajemo”, poru~io jeambasador Patrick Moon u svom

obra}anju premijeru i ~lanovima Vlade.Prema njegovim rije~ima, SAD supuno investirale u Bosnu iHercegovinu u svakom smislu.

Politi~ki kompromis je glavnapremisa demokratije i svakorje{enje u BiH mora biti ploddogovora doma}ih snaga, bezikakvog nametanja.

Ambasador Moon je izrazio naduda }e trend dobre regionalne iprekograni~ne saradnje, u ~emuUSK ima dobre osnove, biti nasta-

vljen i u budu}nosti, a SAD ostajupartner za sve progresivne ideje iprojekte koji }e USK i BiH vu}inaprijed.Sa na~elnikom op}ine Biha},

Albinom Musli}em ambasadorMoon razgovarao je o aktivnosti-ma ameri~ke administracije koji-ma se bh lokalnim upravamapomaè da zna~ajnije razvijajusvoje ekonomske potencijale iprivredu. Na~elnik Musli} je isko-ristio ovu prigodu da se zahvali

ameri~kom ambasadoru nasveukupnoj podr{ci koju je Biha}imao u realizaciji brojnih va`nihprojekata, kao {to su GAP, FIRMA,FARMA, te projekti iz podru~ja

snaènja svijesti o ravnopravnostispolova i ja~anja uloge mladih ulokalnoj zajednici.Pored toga, Musli} je informiraoambasadora Moona o trenutnom

stanju i aktivnostima koje se rea-liziraju u Biha}u, a sa ciljempobolj{anja infrastrukture i drugihpotreba gra|ana Biha}a.“Ameri~ka ambasada je putemUSAID imala veoma jak anga-

`man u op}ini Biha}.To je dio na{egukupnog napora da putem pomo}i

promoviramo bolje upravljanje kaoi ekonomske aktivnosti. Svi progra-mi koje smo realizirali i koje namje-ravamo podràti u Biha}u i u BiH,u krajnjem cilju, imaju namjeru

promovirati i pomo}i lak{i ulazak Bosne i Hercegovine u EU i NATO“ - kazao je ambasador Moon.Na~elnik Musli} je istakao da su u

razgovoru posebno akcentirali pri-rodne potencijale Biha}a i regio-na, a u kontekstu stvaranja uvjetaza nova radna mjesta i zapo{lja-

vanje.

Moon posjetio USK

Ambasada SAD podràvaprogresivne ideje

Ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini,Patrick Moon doputovao je ove sedmice napodru~je Unsko-sanskog kantona kako biobi{ao Bosanski Petrovac, Biha}, Cazin, su-sreo se sa premijerom Vlade USK i op}inskimna~elnicima te prisustvovao ceremoniji kojom je ozvani~en po~etak izgradnje vodovodnogsistema za nekoliko povratni~kih naselja napodru~ju op}ine Bosanska Krupa

Tri uslova jasnai ostvariva SAD i EU ne mogu djelovati umjesto

vas da bi BiH postala ~lanica EU iNATO, poru~io je Moon gra|anima, civi-lnom dru{tvu, politi~arima i medijima

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine kanton 5

Predstavnici firme SECTOR ADS iz Banjaluke u Vladi USK suse sastali sa predstavnicima slu`bikantonalne Vlade, ministarstava ikabineta premijera USK-a.Tokom posjete SECTOR ADS imao

je ulogu prezentirati uslugu aùri-ranja postoje}e arhive po zakoni-ma nadle`nog arhiva, skreniranje- digitalizacija papirnih dokume-nata, implementacija i odràvanjedokument menad`ment softver-a(DMS), online pristup skeniranimdokumentima svakog trenutka,

mikrofilmovanje - izrada sigurnos-nih mikrofilmskih kopija, trajnoskladi{tenje papirnih originala i

svih medija u savremenomarhivskom depo-u prema ISO15489 standardu, najsavremeni-

jem arhivskom prostoru za skla-di{tenje dokumenata.

Vlada USK bi uvo|enjem digita-lizacije umanjila tro{kove skladi-{tenja dokumenata, te bi imalabrì pristup dokumentima, kao iostale prednosti neograni~enogarhivskog prostora, ve}a produk-tivnost i bolja organizacija rada,pove}ana sigurnost dokumenata iposlovnih informacija, trajna

za{tita podataka pohranjenih namikrofilmu. Nakon sastanka,u~esnici su iskazali zadovoljstvo

predstavljenim te je naredni korak analziriranje situacije na terenu, azaklju~eno je da je prioritet digi-talizacije pisarnice, koja trenutnofunkcionira prema zastarjelomprincipu, obzirom da sve ozbiljnetvrtke, javne ustanove rade naovom principu. Iskazano jeuvjerenje da bi pisarnica VladeUSK na ovaj na~in mogla po~eti saradom po~etkom 2012.godine.Proces digitalizacije i skladi{tenjadokumenata u zemljama okruè-nja je na puno vi{em nivou.

Slovenije, naprimjer, ovaj proces je zapo~ela jo{ 1991.godine i upotpunosti je zavr{en.

Na sve~anoj sjednici Op}i-nskog vije}a Bosanska Krupa,

prigodnim referatima obratilisu se Dragoljub Srdi}, predsje-davaju}i Op}ionskog vije}a i

Armin Halitovi}, na~elnik op}ine, a potom je uslijedila

video prezentacija ura|enogizme|u dva ro|endana op}ine.Me|u brojnim uzvanicima igostima, u pratnji nekolikoministara, sve~anosti je pris-ustvovao i Hamdija Lipova~a,premijer Unsko-sanskog ka-ntona, koji je odlukom Op}ins-kom vije}a progla{en po~asnimgra|aninom Bosanske Krupe.Ovo priznanje premijeru Lipo-

va~i je uru~eno kao znak zah-

valnosti za ukupan anga`manna pobolj{anju ambijenta irazvoju ove, u ratu izuzetnoporu{ene op}ine.Op}insko priznanje “17 sep-

tembar” dobili su doktor Atif Hodì} i privrednik Zahid

Muji}. Priznanje “OslobodilacBosanske Krupe” dobili su

Alijagi} Rasim i Begi} Emir, aZahvalnicu op}ine BosanskaKrupa Nijaz Tatarevi}, OsmanGezi} i d.o.o. “Solar” BosanskaKrupa.

Obra}aju}i se u imenagra|enih, po~asni gra|anin

Bosanske Krupe dr. HamdijaLipova~a, govorio je o brojnim

Krupljanima koji su dali svojdoprinos razvoju ovog kraja,od Dèmaludina ̂ au{evi}a, dodana{njih vremena i na~elnika

Armina Halitovi}a.

Premijer je posebno istaknuo~injenicu da danas o BosanskojKrupi pozitivno govore svepoliti~ke partije i sve ambasade

u BiH, {to najbolje oslikavanjenu otvorenost. Zahvaljuju}ise na ukazanoj ~asti, premijerLipova~a je na prepoznatljiv iosoben na~in uputio zahvalu:

“Ovo je kao kredit koji samdobio bez ìranata.Na meni je

sada da to uredno vra}am i ja sam siguran da }u opravdati

povjerenje koje mi je ukazano ida }u se na najbolji mogu}ina~in oduìti gra|anima Bosa-nske Krupe i svim gra|animaUnsko-sanskog kantona.”

Premijer Lipova~a po~asni gra|aninDan op}ine Bosanska Krupa

Sve~anom sjednicom Op}inskog vije}a, me|u ostalimsadràjima, Bosanska Krupa je obiljeìla Dan oslobo|enjai Dan Op}ine.

Pred premijera i ministre “do{ao” je Nacrt zakona o javno-privatnom parnerstvu, za kojeg je resorni ministarHase Hajrulahovi} rekao da je reformski orjentiran.Reformski kurs Vlade USK potvr|en je i ovim Zakonom,~iji je predlaga~ Ministarstvo privrede a rezultati bi, uzpobolj{ane uvjete poslovanja, trebali koristiti cjelokup-nom dru{tvu u stvaranju povoljnijeg poslovnog ambi-

jenta i novim zapo{ljavanjima.Na prijedlog Ministarstva uprave, utvr|en je i NacrtZakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjinau Unsko-sanskom kantonu, koji se temelji na Evropskoj

konvenciji o za{titi prava.Izvje{taji o radu Doma zdravlja u Velikoj Kladu{i iapoteke u Buìmu koji su prihva}eni ukazali su na poslo-

vanje sa gubitkom, za koje je ministar zdravstva AmirMuri} istakao kako je rije~ o posljedici nelojalnekonkurencije, ali i generalno lo{em stanju u farmaceut-skom sektoru. Kada su u pitanju domovi zdravlja,dugogodi{nje zanemarivanje i nemogu}nost ulaganja uopremu, rezultiraju negativnim poslovanjem, a ulagan-

ja ukoliko ih je bilo, svode se na vlastite izvore kao {to jeto slu~aj sa Domom zdravlja u Velikoj Kladu{i.

Vlada Unsko-sanskog je utvrdila i Prijedlog Zaklju~ka oprihvatanju izvje{taja o povratu neutro{enih sredstavaza naknade demobilisanih borcima u iznosu od36.688,30 KM sa redovnog ra~una JU Slu`ba zazapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona na transakcijskira~un budèta Unsko-sanskog kantona, kao povrat neu-

tro{enih sredstava iz budèta Unsko-sanskog kantona za2010.godinu. stoji u saop}enju iz Kabineta premijeraUSK, odaslanom nakon sjednice.

Modernim na~inom dou{teda i brèg

pristupa dokumentima

Digitalizacija i arhiviranje dokumenata

S 37. sjednice Vlade USK

Reforme za boljeposlovno okruènje

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godinekrajinom6

Povodom 15. septembra, Dana oslobo|enja, a ujednoi Dana op}ine Klju~, odràna je sve~ana sjednica

Op}inskog vije}a.Dan op}ine je bio i prilika da Op}insko vije}e nasve~anoj sjednici dodijeli i najvi{e op}insko priznanje“Plaketu 15. septembar“ Erminu Vu~ki}u, za doprinos uosloba|anju Bosne i Hercegovine te poslijeratnoj izgrad-nji poru{enih vjerskih objekata, Fadilu Jakupovi}u zadoprinos u razvoju obrazovanja, i posthumno EnisiDu~anovi} za doprinos u pronalaènju i otkrivanjumasovnih grobnica, te pra}enju procesa ekshumacije iidentifikacije.Nakon sve~ane sjednice op}inska i kantonalna delegaci-

je poloìle su cvije}e i prou~ili fatihu na centralnomspomen-obilje`ju u gradu, te posjetili spomen-sobupoginulih branitelja Klju~a.

Asfaltiran je dio Ulice branilaca u Buìmu. Na tajna~in priveden je kraju projekat izgradnje i rekonstruk-cije ove ulice u samom centru op}ine Buìm.

Radovi su financirani iz sredstva Vlade Federacije,odnosno iz sredstava GSM licence za 2010. godinu(50.000 KM).Mje{tani }e vlastitim sredstvima u~estvovati u izgradnjidijela ulice, te }e u prvoj fazi izgradnje zavr{itinajpotrebniji dio. U narednom periodu planira se asfalti-ranje cijele ulice, odnosno spajanje s lokalnim putemBuìm-Zaradostovo.Sve~ani ~in asfaltiranja ulice Branilaca, pored ~lanovaGra|evinskog odbora i desetine mje{tana, koji nisu kriliradost i zadovoljstvo, uveli~ali su Kasim Mulali}, zastup-nik u Skup{tini USK-a, Agan Buni}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Buìm, Vahid Mulali}, vije}nik Op}inskog vije}a, Mehmed ]enanovi}, direktor JKP“Komb” Buìm i Mersudin Nani}, predsjednik MZBuìm.

Dom kulture u Buìmu dobio je novi izgled. Zavr{ena je fasada na ovom objektu, ~ime je u potpunosti promi- jenjen izgled centra.Me|utim, ostalo je jo{ dosta posla do zavr{etka Domakulture. Sada su na redu unutarnji radovi, a novaca ubudètima je sve manje. Ko }e i kada zavr{avati ovajobjekt?Ono malo para {to je do{lo od GSM licence razdijeljeno

je na nekoliko “zna~ajnih” putnih komunikacija (~itajlokalnih puteva i ulica) tako da }e Dom kulture morati

sa~ekati bar jo{ jednu izbornu utrku. Isto je sa zaobi-laznicom, gradskom dvoranom, kanalizacijom i drugimdavno obe}anim projektima.U svakom slu~aju nova fasada na Domu kulture opom-inje sve da se ovaj objekt mora zavr{avati.

Obiljeèna godi{njica osloba|anja Klju~a

Desetominutnim vatrometomzavr{eno je obiljeàvanja 16 godi-na od oslobo|enja BosanskogPetrovca. Odràn je malono-gometni turnir, a 14. septembraorganizovan je mar{ “PutevimaPetog korpusa Gorjevac - BosanskiPetrovac”. Poloèno je cvije}e naspomen-obilje`ja civilnih `rtavarata, te na mjestu spajanja 5. i 7.korpusa u Ra{inovcu, Bjelaju iGorin~anima.Na Trgu {ehida, nakon odavanja

po~asti u~enjem fatihe i prigod-nim govorima Mirzeta ef. Spahi}a,glavnog imama u BosanskomPetrovcu i Nevzete Muj~inovi},

predsjednica Udruènja porodica{ehida i poginulih boraca USK-apoloèno je cvije}a. Cvije}e supoloìli predstavnici gotovo svih

javnih institucija i preduze}a, kaoi velikog broja udruènja i poli-ti~kih stranaka.Program je nastavljen do~ekomu~esnika mar{a “Putevima Petogkorpusa”. Velikom broju gra|ana iprijatelja Bosanskog Petrovcaobratili su se Samir Didovi}, pred-sjednik Organizacionog odbora,

Ahmet Egrli}, ministar za bora~kapitanja u Vladi USK-a, Hamdija

Abdi}, ratni komadant 502.brigade i Husein Ro{i}, predsje-

davaju}i Skup{tine USK-a.U subotu i nedjelju 17. i 18. se-

ptembra Petrov~ani su obi{limezarja u Travniku, Zenici,Ora{ju, Biha}u, Bosanskoj Krupi,Sanskom Mostu i Sanici.

Fatiha i cvije}epoginulim braniteljima

Buìm

Zna~ajni datumi

Ve} u ranim jutarnjim satimau~enici Op}e Gimnazije izBosanske Krupe krenuli su naMar{ stazama 511.slavne. Mjestopolaska bilo je Centralno {ehidskospomen obilje`je u Bosanskoj

Krupi gdje su prije kretanja zajed-no sa svojim profesorima poloìlicvije}e i prou~ili Fatihu.Ovo je deseta godina kako u~eniciOp}e gimnazije na ovaj na~inodaju po{tovanje i gaje uspomenena oslobodioce Bosanske Krupe i511. slavnu brigadu. Pje{a~ili sudo [ehitluka u Pi{talinama, apotom obi{li Spomen-sobu 511.slavne u ovom mjestu.Najmla|e Krupljanke i Krupljanikoji idu u Dje~ije obdani{te uBosanskoj Krupi tako|er svakegodine na poseban na~in na~elni-ku op}ine Bosanska Krupa ~estita-

ju Dan oslobo|enja i Dan op}ine

Bosanska Krupa. Starija odgojnagrupa obi{la je kabinet na~elnika

Armina Halitovi}a i za ovu prilikupoklonila na~elniku ru~no izra|enGrb op}ine. Djeca iz obdani{ta

obi{la su i {ehidsko spomen-obi-lje`je u Bosanskoj Krupi, te naovom mjestu poloìli cvije}e preddu{e onih koji su zaslu`ni da oniìve i odrastaju u svom gradu.Cvije}e na Centralno {ehidskospomen-obilje`je u Bosanskoj Kru-pi poloìla je i delegacija op}ineBosanska Krupa, koju je predvo-dio na~elnik Halitovi}. U delegaci-

ji su bili ~lanovi Op}inskog vije}a,

predstavnici bora~kih populacija,predstavnici politi~kih partija i

javnih preduze}a i ustanova. Cvi- je}e je poloèno i na novom spo-men-obilje`ju u Bosanskoj Otoci.

Potom je delegacija obi{la {ehitlu-ke u Jezerskom. Prigodnim rije~i-ma prisutnim se obratio Muha-med ef. Kavazovi}, ratni referentza vjerska pitanja u komandi 511.sbbr, koji ih je pozvao da u~enjemfatihe odaju du`no po{tovanje na-

jboljim sinovima Bosanske Krupe.Nakon {to je cvije}e poloèno i naTurbe komandanta MirsadaCrnki}a, delegacija se uputila na

[ehitluke u Pi{talinama gdje senalazi i Spomen soba 511. slavne.Po ko zna koji put podsjetilo se na

veliku ̀ rtvu 503 {ehida ove slavnebrigade.

Dan oslobo|enja op}ine Bosanska Krupa

Poloèno je cvije}ena spomen-obilje`jacivilnim ̀ rtavama rata,te na mjestu spajanjaPetog i Sedmog korpusau Ra{inovcu, Bjelaju iGorin~anima. Na Trgu{ehida prou~ena fatiha i

poloèno cvije}e, a ucentru grada sve~anodo~ekani u~esnicimar{a “Putevima Petogkorpusa”. Petrov~ani su,17. i 18. septembra,obi{li mezarja uTravniku, Zenici, Ora{ju,Biha}u, BosanskojKrupi, Sanskom Mostui Sanici.

Povodom 17. septembra, Dana oslobo|enja op}ineBosanska Krupa, Gimnazijalci su organizovali Mar{stazama 511. slavne, djeca iz Dje~ijeg obdani{ta iDoma u~enika u Bosanskoj Krupi poloìla cvije}e naspomen-obilje`je u centru grada i posjetila su na~elni-

ka op}ine, a op}inska delegacija obi{la je {ehidskaspomen-obilje`ja, {ehitluke u Pi{talinama i Jezerskom,te Turbe komandanta Mirsada Crnki}a. Krupljani nezaboravljaju 503 {ehida svoje slavne brigade.

Stazama 511. slavne

Obiljeèn 14. septembar

- Dan oslobo|enjaBosanskog Petrovca

Najvi{e op}insko priznanje “Plaketa 15.septembar“ dodijeljeno Erminu Vu~ki}u, FadiluJakupovi}u i posthumno Enisi Du~anovi}

Sve vi{e asfalta

Buìm

Nova fasada naDomu kulture

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine krajinom 7

Kantonalna izlo`ba sto~arstva “Cazinski sajam 2011”odràna je na platou ispred JU “Gimnazija” Cazin. Ovamanifestacija ima dugu tradiciju i nekim seè do {ezde-setih godina pro{log stolje}a. O tome svjedo~e ifotografije koje su se bile izloèna na ovoj manifestaciji.- Cazinski sajam je promocija poljoprivredne proizvodnjeu svim njenim segmentima, po~ev od proizvodnje zdravehrane, p~elinjih proizvoda, do uzgoja stoke. Nadamo se da}e, u narednom periodu ova manifestacija poprimiti i

federalni karakter i da }e okupiti najbolje uzgajiva~e, poljoprivrednike, p~elare, proizvo|a~e zdrave hrane, rekao je Hamdija Ljubijanki}, predsjednik Organizacionogodbora.Ipak, najvi{e pa`nje privla~i specijalizovana izlo`ba

stoke. Ove godine bilo je izloèno {est bikova, 26 konja,osam stada ovaca, {est krava muzara i 19 rasplodnih junica. Najbolju kravu muzaru, simantalske pasmine,izloìo je Ramiz Srebri} iz Biha}a, a najbolju junicu]amil Begi}, iz Majeti}a. Sabid Bajri} iz Stijene vlasnik

je najboljeg bika, a Mile Gave{ iz Biha}a ima najboljegkonja.

- Op}ina Cazin prednja~i u USK u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno mlijeka, a to je znak koliko samaop}ina ulaè u tu proizvodnju. Unsko-sanski kanton,odnosno Ministarstvo poljoprivrede, do sada je izdvojilo4,3 miliona konvertibilnih maraka za poljoprivredne pot-icaje. Tako èlimo da pobolj{amo poljoprivrednu proizvod-

nju i da potaknemo nove poljoprivredne proizvo|a~e.Vrata ovog ministarstva su otvorena za sve poljoprivred-nike i svima smo spremni da pomognemo, istaknuo jeEmdàd Galija{evi}, m inistar poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva u Vladi USK-a.Ovogodi{nju manifestaciju “Cazinski sajam” otvorio jeNermin Ogre{evi}, na~elnik op}ine Cazin.- Poljoprivredna proizvodnja ima veliki zna~aj u svim se-

gmentima na{ih ìvota, a pokazatelji govore da ovdjeimamo uspje{ne poljoprivredne proizvo|a~e. Poljoprivreda

je grana privrede u koju moramo ulagati i koja ima dobretemelje za planiranje cjelokupnog razvoja op}ine. Na

podru~ju Cazina imamo oko 3.500 registriranih poljoprivrednih proizvo|a~a, {to je statisti~ki podatak kojinas svrstava u sami vrh na{e dràve kada je u pitanjuagrar. înjenica je da je op}ina Cazin uloìla milionemaraka u razvoj ruralnih dijelova op}ine, u putnu infra-

strukturu i u projekte vodosnadbijevanja, ~ime smo stvo-rili preduslove za po~etak dobre i uspje{ne poljoprivredne

proizvodnje. ̂ estitam vam na uspje{nom radi i ̀ elim vamuspje{nu narednu godinu, te progla{avam Cazinski sajam

2011 otvorenim, kazao je na~elnika Ogre{evi}a.

Cazinski sajam 2011

Pacijenti iz Sanskog Mosta, kojisu primorani na dijalizu, odnadle`nih institucija traè da im

se omogu}i odlazak na hemodija-lizu u bolnici u Prijedoru. Federa-lno ministarstvo zdravstva pozi-tivno je odgovorilo na njihov zaht-

jev. Poznat je problem te{kihbubre`nih bolesnika koji svakidrugi dan putuju na hemodijalizuu Kantonalnu bolnicu “IrfanLjubijanki}” u Biha}u. Jedinstven

je primjer da pacijenti u takote{kom zdravstvenom stanju mo-raju da prevale oko 250 kilome-tara dnevno kako bi im se pruìlaneophodna medicinska usluga odkoje im zavise ̀ ivoti. Putovanja sumu~na i zamorna i lo{e djeluju na

zdravlje pacijenata. Ve} duè vrijeme kao rje{enjeovog problema spominje se otva-ranje odjela hemodijalize u Op}ojbolnici Sanski Most, {to su prijenekoliko mjeseci obe}ali HamdijaLipova~a, premijer Vlade USK i

Amir Muri}, resorni ministarzdravstva i socijalne politike.Me|utim, u Udruènju bubre`nihbolesnika tvrde kako se ni{ta ne

radi, te su oìvjeli staru inicijativuda im se usluge hemodijalizepruàju u prijedorskoj bolnici,koja je od Sanskog Mosta udalje-na trideset kilometara.Udruènje bubre`nih bolesnikaSanski Most ima 12 ~lanova. Unekoliko godina preminulo je istotoliko pacijenata. Bubre`ni bole-

snici te{ko podnose naporna putovanja u Biha}. Kaù kako putujustarim i neuslovnim vozilima, aposebno te{ko je u zimskom i lje-tnom periodu. Federalno minista-rstvo zdravstva pozitivno je odgo-

vorilo na njihov zahtjev. U ovom

udruènju o~ekuju suglasnostkantonalnog ministarstva zdravstva USK-a. Isti~u da su podr{kudobili od predstavnika lokalnih

vlasti u Sanskom Mostu.Ukoliko se ubrzo ne udovolji nji-hovim zahtjevima pribje}i }eradikalnim koracima me|u koji-ma je i mogu}nost da odbiju puto-

vanje na hemodijalizu u iha}, {tobi moglo ugroziti i njihove ̀ ivote.

Udruènja bubre`nih bolesnika Sanski MostDeseta “Kantonalnaizlo`ba sto~arstva” Najbolju kravu muzaru, simantalskeasmine, izloìo je Ramiz Srebri} izBiha}a, a najbolju junicu ]amil Begi}, izMajeti}a. Sabid Bajri} iz Stijene vlasnik

je najboljeg bika, a Mile Gave{ iz Biha}aima najboljeg konja.

U okviru Cazinskog sajma odràna su edukativno-stru~na predavanja iz sto~arstva, vo}arstva i p~elarst-

va. Promovisane su knjige”Dobra poljoprivredna prak-sa” i ”Dobra hranidbena praksa”, autora doc. dr.Midhata Glavi}a.Uvodni~ar je bio mr. Smail Toromanovi}, a recenzentprof. dr. Dragutin Matarugi} odrào je i stru~no preda-

vanje iz sto~arstva na temu: “Reprodukcija ugovedarstvu”.Predavanje iz vo}arstva “Razvojne {anse USK uproizvodnji jagodi~astog i kro{njastog vo}a” odrào jedoc. dr. Adnan Mali~evi}, a predavanje “Uzimljavanjep~elinjih dru{tava” odrào je prof. Sulejman Alijagi}.Predavanjima su prisutvovali u~enici poljoprivrednih{kola iz Buìma, Velike Kladu{e i Sanskog Mosta, koji-ma je uru~eno spo deset primjeraka knjiga dr. Glavi}a.

Edukativna predavanja

Traè dijalizu u Prijedoru Kao najbolje rje{enje spominje se otvaranjeodjela hemodijalize u Op}oj bolnici Sanski Most,

{to su prije nekoliko mjeseci obe}ali HamdijaLipova~a, premijer Vlade USK i Amir Muri},resorni ministar zdravstva i socijalne politike.Me|utim, kako se ni{ta ne poduzima, oìvjeli sustaru inicijativu da im se usluge hemodijalizepruàju u prijedorskoj bolnici, koja je odSanskog Mosta udaljena trideset kilometara.

Vedad i Edin Bi{~evi}, otac i sin,zaljubljenici u istoriju Sanskog Mosta,prona{li su na lokalitetu sela Begi}i ostatkeprahistorijskog sojeni~kog naselja. Bilo jeizgra|eno uz rijeku Sanu.- Na {irem prostoru su po~etkom pro{log vije-ka, tako|er, prona|eni ostaci sojeni~kognaselja. Na osnovu toga se moè pretpostavi-ti kako je ovaj prostor u prahistorijskom peri-odu bio gusto naseljen i da se ovdje odvijao

intenzivan ìvot, smatra Vedad Bi{~evi}.Ostaci sojenica postali su vidljivi zbogizuzetno niskog vodostaja Sane. Su{a je“oslobodila” rubne dijelove korita.- Jasno su uo~ljivi drveni nosa~i ku}a.Tako|er, prona{li smo brojne fragmentekeramike, ~iji na~in izrade ukazuje na

„vu~edolsku kulturu“ koja se s podru~jadana{nje Hrvatske pro{irila na ove prostore,kaè Bi{~evi}.Postoje tragovi brojnih vje{ta~kih kanala,koji su vjerovatno sluìli za isu{ivanje, kara-kteristika nalazi{ta je i blizina Hrustova~kape}ina koja je, kako smatra Bi{~evi}, bilapovezana sa sojeni~kim naseljem.- Prema pri~ama starijih mje{tana, drveni

stupovi su nekada bili mnogo vi{i, ali su ih

oni sjekli jer su smetali plovidbi ~amaca. Oovome vrijednom pronalasku obavjestili smoi Muzej USK, te o~ekujemo skori dolazak

stru~njaka na lokalitet nalazi{ta, kaèBi{~evi}.

U naselju Poljice, kod Vrnogra~a u velikokladu{koj op}ini,odràna je tradicionalna manifestacija “Kladu{ki danipoljoprivrede 2011”. Manifestaciju je otvorio Admil Mulali},

na~elnik op}ine.Ocjenjiva~ka komisija proglasila je pobjednike po kategorijama. Esmir Dàni} najve}i je proizvo|a~ mlijeka, drugomjesto pripalo je farmi “Begi}” d.o.o., a tre}e Fatimi Keki}.Huse Grahovi} nagra|en je za najbolje sabirno mjesto mlije-ka, a Mehmed Deli}, za najve}eg proizvo|a~a stoke.U kategoriji najboljih muznih krava prvo mjesto osvojilo jegrlo u vlasni{tvu Fatime Keki}, drugo mjesto grlo u

vlasni{tvu Begi} Nazira, a tre}e mjesto grlo u vlasni{tvu ArifaMustedanagi}a.Prvo mjesto u kategoriji visokosteonih junica osvojilo je grlou vlasni{tvu Ismeta Gra~anina, drugo mjesto grlo EsmiraDàni}a, a tre}e grlo u vlasni{tvu Muhameda Pehli}a.Najve}i proizvo|a~i vo}a su Minka Okanovi} i Almir Hadì},a povr}a Fikret Ponjevi} i Ismeta Lati}.Najboljeg tovnog bik Fikret Ponjevi}. Drugo mjesto osvojilo

je grlo u vlasni{tvu Sedina Ponjevi}a, a tre}e Mehmeda

Deli}a.Najbolji zapre`ni konj je vlasni{tvo Nurije âu{evi}a, a ras-plodni ovan vlasni{tvo Huseina Reki}a.Pobjednicima u svim kategorijama uru~ene su vrijednenov~ane nagrade i diplome.

Hamdija Lipova~a Amir Muri}

“Kladu{ki dani poljoprivrede 2011”

Esmir Dàni} najve}i

proizvo|a~ mlijeka

U selu Begi}i kod Sanskog Mosta

Prona|enosojeni~ko naselje Ostaci sojeni~kog naseljapostali su vidljivi zbog izuzetnoniskog vodostaja Sane.Su{a je “oslobodila” rubnedijelove korita.

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godinekrajinom8

Uz prethodno utvr|ivanje pris-tupnih puteva, Op}insko vije}eBiha}, je na 50. sjednici koja jeodràna u srijedu 21. septembra,donijelo Odluku o utvr|ivanju

javnog interesa za potpunueksproprijaciju nekretnina radiizgradnje magistralnog puta Biha}- Bosanska Krupa, na dioniciSpahi}i - Jezero - Grmu{a.Neo~ekivano rasprava o Prije-dlogu odluke o mjerama za{tite

od poàra na otvorenom prostoru,izazvala je dvosatnu raspravu.Zbog brojnih predloènih zabra-

na, obaveza i sankcija zanepo{tivanje propisanih mjera,

Asmir Budimli}, predsjedavaju}iKluba SDA u Op}inskom vije}uBiha} predloìo je da se Prijedlogovih mjera preimenuje u Nacrt iuputi na javnu raspravu.

Skuplja voda?Zlata Ibrahimpa{i}, sekretarOp}inskog vije}a, je intervenisala

jer je ovaj prijedlog vije}nika SDA

do{ao nakon utvr|ivanja dnevnogreda. Na|eno je kompromisnorje{enje, pa je predloèno da se

materijal vrati predlaga~u. Protiv Prijedloga odluke glasali su

vije}nici SDA, a zbog suzdrànih vije}nika, Prijedlog nije usvojen.U nastavku sjednice, vije}nici suse izja{njavali o nekoliko prijedlo-ga odluka, me|u kojima je najzan-imljivije davanje saglasnosti natarifni sistem i cijene snabdijevan-

ja pitkom vodom i odvo|enjeotpadnih voda. Prevedeno, rije~ je

o poskupljenju vode za 17 posto.

Me|utim, to se nije dogodilo dozaklju~enja ovog broja.

Vije}ni~ka pitanjaNa jubilarnoj sjednici Op}inskog

vije}a me|u pitanjima vije}nikanekoliko nam se u~inilo izuzetnozanimljivim. Tako je Bajro Dedi},pitao kada }e napokon Kostela iSrbljani dobiti status “naseljenihmjesta”.Ilustrovao je to podatkom da oko200 bira~a za svake izbore mora upet kilometara udaljen centarmjesne zajednice.

Asmira Budimli}a je zanimalokada }e ku}e na desnoj strani

Ulice Cerova~ka brda biti priklju-~eno na kanalizaciju, a MirsadaSelmanovi}a rok tematske sje-dnice Op}inskog vije}a Biha} ozapo{ljavanju.

Adnana Lipova~u je zanimalo ko je vlasnik objekta i zemlji{ta neka-da{njeg Vatrogasnog doma?Ukoliko je to op}ina, predloìo jeda se to zbog izuzetno atraktivnelokacije, proda. M. K.

Na sjednici OS SBiH Sanski Most, odrànoj dana 20.septembra neopozive ostavke na ~lanstvo i sve funkcijeu stranci zbog, kako tvrde, laìranja Kongresa SBiH po-tpisalo je i podnijelo je 15 ~lanova Savjeta a najavljenesu ostavke i ostalih ~lanova Savjeta.- S dana{njim danom Stranka za Bosnu i Hercegovinuu Sanskom Mostu ne postoji jer ju je velika ve}ina

~lanova Savjeta napustila iz moralnih razloga ne èle}ida rade za energetski lobi. OO SBiH Sanski Most je odosnivanja 1996. godine do danas na USK-a uvijek bilanajbolja organizacija, i postizala najbolje rezultate usvih 8 op}ina USK-a, {to se vidi iz priloga izbornih rezu-ltata 2006-2010.god. Stranka za BiH Sanski Most zaovakav potez se odlu~ila zbog laìranja Kongresa, odstrane energetskog lobija, kojeg je formirao i sa njimrukovodio dr. Haris Silajdì}. Stranka za BiH uSanskom Mostu ne èli da bude u stranci sa kojomrukovodi energetski lobi - Vahid He}o, Haris Silajdì} isiva eminencija iz Be~a.Na samom kongresu na{ delegat i ~lan Savjeta SBiHSanski Most upozorio je na laìranje kongresa prekoIzborne komisije koju je mimo volje kantonalnih iregionalnih vije}a - baze, imenovao He}in {tab uz

blagoslov Silajdì}a a sve tehni~ke pripreme oko laìra-nja proveo je generalni sektretar Zenan [abanac.Prijedlog Bahti}a za formiranje Izborne komisije naKongresu SBiH uz po{tivanje odluke Izvr{ne komisije ibaze, nije prihva}en iz razloga {to je sve unaprijed biloreìrano i od 39 ~lanova Izborne komisije, 33 su bila izHe}inog {taba. Brojanje listi}a bila je ~ista formalnost-farsa, jer su Silajdì} i Beriz Belki} unaprijed napisali kotreba a ko ne treba u}i u predsjedni{tvo, glavni odbor,nazdorni odbor i sud ~asti.Beriz Belki} iako nije bio ~lan Izborne komisije cijelo vri-

jeme je bio kod brojanja i govorio ko smije i ko ne smijebiti izabran, {to moè potvrditi vi{e ~lanova Izbornekomisije, te video zapis kamere koja je snimala prebro-

javanje listi}a.Od 39 ~lanova Izborne komisije u fini{u brojanja ostaloih je samo sedam jer su vidjeli da je sve reìrano, a neki

od ~lanova Izborne komisije nisu htjeli da potpi{u zapis-nik.S ovim laìranim Kongresom preko Izborne komisije odenergetskog lobija i fiktivnih delegata iz RS-a, po~elo jeraspadanje Stranke za BiH s kona~nim nestankom sapoliti~ke scene. Ideja i projekat Stranke za BiH su biledobre ali naàlost taj projekat je propao zahvaljuju}iprije svega dr. Harisu Silajdì}u s kojim upravlja ener-getski lobi iz sjene, stoji u saop}enju koje je potpisalapotpredsjednica OS S BiH Sanski Most, JasminkaHorozovi}.

Po~ele su pripreme za obilje-àvanje jubileja sto godinaGimnazije u Biha}u. Ove jeseninavr{ilo se sto godina od kad jeu klupe sjela prva generacijabiha}kih gimnazijalaca. “Stogodina Gimnazije u Biha}u”, jezami{ljena kao manifestacija usklopu koje }e biti organizi-rane sve~ane akademije, doku-mentarne i likovne izlo`be, bit}e prikazan dokumentarni filmo stogodi{njem putu {kole,te promovirana monografija{kole.Sto godina ranije {kolu supoha|ala djeca bogatijih sloje-

va dru{tva, a 1916. godine{kola iz male prerasta u velikugimnaziju; u periodu izme|udva rata Gimnaziju po~injepoha|ati ve}i broj |aka.

Od zavr{etka Drugog svjetskograta, pa do minulog oslobodi-la~kog rata Gimnazija je doì-

vjela nekoliko transformacijauvjetovanih reformama {kols-

kog sistema. Mnoge poznateli~nosti pro{le su kroz ovu {ko-lu kao u~enici i kao profesori.Gimnazija je dugo ~ekala naobnovu u periodu nakon po-

sljednjeg rata u BiH. Objekat jeobnovljen a uprava {kole konti-nuirano radi na dodatnimpobolj{anjima uvjeta rada iosavremenjivanju nastave.U obiljeàvanju jubileja Gi-

mnazije, upravi pomaè udru-ènje “Prijatelji gimnazije”,koje okuplja biv{e gimnazi-

jalce, profesore i sve ljude kojisu prijatelji Gimnazije, s ciljem

pomaganja {kole u procesuodgoja i obrazovanja mladih.Na web stranici Gimazije u Bi-ha}u (gimnazijabihac.edu.ba)u sekciji “Prijatelji Gimnazije”biv{i su u~enici postavili

fotografije iz svojih arhiva, agimnazijske foto uspomenetrebale bi se na}i u monografijikoja }e biti promovirana usklopu manifestacije.

Izgradnja magistralnog puta Biha} - Bosanska Krupa

Eksproprijacija nekretnina nadionici Spahi}i-Jezero-Grmu{a

Sjednica OS SBiH Sanski Most

Masovne ostavke

Jubilej

Sto godina Gimnazije u Biha}u

Generacija 1964-68, Odjeljenje 3C

Reprezentacija Gimnazije 56/57

Op}insko vije}e Biha}, na 50. sjednici koja je odràna u srijedu 21.septembra, na dopunu vratilo Prijedlog odluke o mjerama za{tite odpoàra na otvorenom

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine tema 9

Nema pomaka u genera-lnom {trajku ljekara Unsko-sa-nskog kantona. Iz [trajka~kogodbora najavljuju “zao{trava-nje mjera”, a iz podru`nica sterena sve ~e{}e stiù zahtjeviza smjenu dr. Amira Muri}, re-sornog ministra u Vladi USK-a.S obzirom na zakonske propiseo organizovanju {trajka, nemazna~ajnijih posljedica po kra-

jnje korisnike - bolesnike. Zbri-

njavaju se oni kojima je ìvotugroèn. Tek polijepljena oba-

vje{tenja na vidnijim mjestima

u zdravstvenim ustanovamapodsje}aju da ljekari {tajkuju.Sliku dodatno razvodnjava~injenica da u {trajku nijedrugo medicinsko osoblje. UDomu zdravlja Cazin nema{trajka, a nema ni podr{ke ilibar nije obznanjena.

“Ponièni smo”Me|utim, najava poo{travanjareìma {trajka podrazumijevapotpunu obustavu rada naodre|eni broj sati i okupljanjeljekara na jednom mjestu. Da li

}e to uslijediti u krugu Kanto-nalne bolnice, u centru gradaili pred zgradom Vlade USK-abi}e odlu~eno naknadno.- Nismo samo podcijenjeni, mi

smo ponièni, jer su nam osnovne plate mizerne. Kao strukovni sindikat mi se moramonajenergi~nije boriti za popra-

vljanje na{eg materijalnog poloàja. Sramota je da ljekar specijalista ima osnovnu platu

1.300 konvertibilnih maraka. Ako se dodaju uslovi u kojimaradimo, svaki dobronamjernik

}e razumjeti {to smo, poslije gotovo godinu dana ~ekanja,“odmrzli” na{ {trajk. êkali smoda vlast ispuni data obe}anja.

Potom su do{li izbori i promjena vlasti. Bili smo strpljivi, ali vi{enema nikakvog smisla ~ekati.Traìmo da ljekar op}e prakseima osnovnu platu u ekvivale-ntu dvije, a specijalisti tri prosje-

~ene plate u Federaciji BiH, re-kao je 12. septembra dr. NedimKurtagi}, predsjednik Struko-

vnog sindikata ljekara USK-a.Iz Vlade, odnosno Ministarstva

zdravstva, stiù uvjeravanjakako su spremni za dogovore,ali zahtjeve {trajka~a ocjenjujumaksimalisti~kim i kaù kakoza njihovo ispunjavanje nemanovca.Mo`da je najbliì rje{enju dr.Hajrudin Havi}, direktorKantonalne bolnice “dr. IrfanLjubijanki}”, koji predlaèizmjene u na~inu financiranjazdravstva u Unsko-sanskom

kantonu.[trajka~e posebno ljuti {to jeministar Muri} “promijenioplo~u”. Kao ljekar i ~lanUpravnog odbora Strukovnogsindikata ljekara USK-a bio jeenergi~ni zagovornik {trajka u

vrijeme mandata prethodne vlade. Sada, koriste}i se biro-kratskim metodama osporava izakonitost osnivanja Struko-

vnog sindikata ljekara USK-a.

Bolnica udugovima

Ministar uporno tvrdi da }e tra-gati za rje{enjima prihvatljivimza sve. O~ito je da ih jo{ nijeprona{ao.- Plate, gledano na osnovnu, su

zaista male. Za tim ljudima je vi{e od dvije decenije {kolovanjai godine rada i u~enja, ali istina

je malo druk~ija. Specijalisti ukantonalnoj bolnici, po svimosnovama zakona o radu i raduimaju mjese~na primanjaizme|u 2,9 do ~etiri hiljade KM.Tek sam nekoliko mjeseci na

funkciji direktora i u stabilizo- vanju financijskog stana u bo-lnici nisam ni pomislio, a kamo-

li smanjivao plate. Bolnica imamilionske dugove, pa se sistems-ki moraju rje{avati uslovi poslo-

vanja. Sa Zavodom zdravstve-nog osiguranja USK-a ugo-

varamo paket usluga, koji seiskazuju u broju timova. Za

sada se broj zdravstvenih timova odre|uje prema broju osigu-ranika, a trebalo bi po broju

stanovnika. Kako nema popisaod 1991. godine, barata se proc-

jenom od 280 do 320 hiljada stanovnika. Taj broj je poreme-}en otvaranjem Op}e bolnice uSanskom Mostu, jer smo “izgu-bili” oko 70.000 stanovnika.

Problemi su vi{eslojni, a bolnicanema sredstava da im udovolji,rekao je dr. Havi}.Kako je u na{oj zemlji sve poli-tika, paralelno s konferencijomza {tampu Upravnog odbora

Strukovnog sindikata ljekaraUSK-a, novinare su sazvali i iz

Asda stranke i prozvali SDPUSK-a da se u izbornoj kam-

panji “razmetao” s izvodljivimprogramom reforme zdravstva

u kantonu, a po osvajanju vlasti nisu ni{ta napravili.Da je zdravstvo u USK-u godi-nama zapu{tano pokazuje izahtjev Udruènja bubre`nih

bolesnika iz Sanskog Mosta daim se omogu}i da na dijalizuumjesto u Biha} idu u Prijedor.Iako im je obe}ana, za sada,nema ni{ta od odjela hemodi-

jalize u Op}oj bolnici u nji-hovom gradu, vi{e ne mogu

dva-tri puta u starim i neudo-bnim vozilima prevaljivati oko250 kilometra do Biha}a inazad, a Prijedor je udaljen tek tridesetak kilometara. Imaju

jo{ argumenata, pa je ovododatni problem za Minista-rstvo i Vladu USK-a.S obzirom da su nezadovoljni iprosvjetni radnici, a njihovisindikati tako|er traè kolek-

tivne ugovore. Mustafa âta-kovi}, predsjednik Sindikataosnovnog obrazovanja, tvrdikako iz je Vlada USK-a obma-

nula. Poslije zamrzavanja platasvim korisnicima budèta,

pove}ala je plate u kantonalomorganu uprave. Dovoljno razlo-ga za novi {trajk, koji }e usli-

jediti u oktobru. Ide vru}a jesen. M. KALIMAN

Strukovni sindikat ljekara Unsko-sanskog kantona

Slijedi poo{travanje reìma {trajka Najava poo{travanja reìma {trajka

podrazumijeva potpunu obustavu radana odre|eni broj sati i okupljanjeljekara na jednom mjestu. Da li }e touslijediti u krugu Kantonalne bolnice, ucentru grada ili pred zgradom VladeUSK-a bi}e odlu~eno naknadno

Upravni odbor Strukovnog sindikata ljekara USK- a donio jeodluku o poo{travanju generalnog {trajka. To zna~i da }e sestriktno po{tovati odluka da se primaju samo pacijenti s aku-tnim stanjem, koje zahtjeva hitnu intervenciju.Za danas, 22. septembar, u krugu Kantonalne bolnice u Biha}uu 11,15 sati zakazano je protestno okupljanje ljekara iz svihzdravstvenih ustanova USK-a.Upravni odbor se zahvaljuje svim gra|anima i pacijentima nastrpljenju i podr{ci koju im pruàju.

Op}ina Velika Kladu{a daje apsolutnupodr{ku zahtjevima ljekara i medicinskihradnika u USK-u za ostvarivanje svojihzakonskih prava. Ovim putem izraàvamsvoje nezadovoljstvo rje{avanjem lo{eg ineprimjerenog odnosa Vlade USK-aprema zahtjevima Strukovnog sindikataljekara USK-a i dajem punu i bezrezervnupodr{ku ljekarima i medicinskim radnici-

ma u ostvarivanju svojih zakonskih prava.Pozivam Vladu USK-a da u {to kra}emroku krene u dugo najavljivanu reformu zdravstva, da potpi{eKolektivni ugovor sa Strukovnim sindikatom ljekara USK-a itime prekine agoniju zdravstva u na{em kantonu od koje {tetuimaju svi, a najvi{e gra|ani USK-a.

Nedim Kurtagi},predsjednikStrukovnogsindikata ljekaraUSK-a:Ljekari ponièni

Hajrudin Havi},direktor Kantonalnebolnice “Dr. IrfanLjubijanki}”:Neophodneizmjene u finansi-ranju zdravstva

Amir Muri}, ministarzdravstva u VladiUSK-a:Nema novca zamaksimalisti~kezahtjeve {trajka~a

Admil Mulali}, na~elnik op}ine Velika Kladu{a

Pismo podr{ke ljekarima

Posljednja vijest

Danas protestnookupljanje ljekara

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godinetema10

Javna je tajna da se sve vi{epretplatnika fiksne telefonije“dràvne firme” BH Telecom

odlu~uje odjaviti svoj telefon.Razlog je jednostavan, visokamjese~na pretplata za koju nedobije{ ama ba{ ni{ta.“Pretplata je mjese~ni iznos koji senapla}uje od pretplatnika kaonaknada za stavljanje resursa javneTK mreè na raspolaganje pretplat-nicima, odnosno omogu}avanjakori{tenja usluga analognog tele-

fonskog priklju~ka. Pretplata senapla}uje mjese~no, po~ev od danauklju~enja terminalne opreme pret-

platnika u cilju kori{tenja usluge, zajedno sa izvr{enim obra~unom zaobra~unski period”, stoji u pravi-

lniku ove ku}e. U nastavku stojida “Cijena preplate, za sve pretplat-ni~ke kategorije, uklju~uje ekviva-lent od 140 minuta jakog saobra-}aja u mjesnoj mreì, izuzev cijene

pretplate za kategoriju Fizi~ka lica -Socijalni paket koja uklju~uje 100minuta jakog saobra}aja u mjesnoj

mreì. U cijenu pretplate za sve ka-tegorije uklju~eno je besplatno sla-nje kratkih pisanih poruka (SMS)

prema brojevima BH Line mreè.”

EkvivalentStvar je dakle zamotana u rije~“ekvivalent”. Ekvivalent sigurnos-ti (engleski certainty equivalent,njema~ki Sicherheitsäquivalent)

je iznos nov~anih sredstava kojise moè o~ekivati sa sigurno{}u

kao indiferencija izme|u sigurnei rizi~ne, odnosno neizvjesnesume nov~anih sredstava. Za tajse iznos umanjuju rizi~ni nov~anitokovi i tako se svode na ekviva-

lentne bezrizi~ne nov~ane

tokove. U prijevodu zna~i damora{ platiti 140 minuta jakogsaobra}aja u mjesnoj mreì,ta~no 9,80 KM bez PDV, koristio tite minute ili ne!? Kad bi iskoristiliura~unata dva sata i dvadeset mi-nuta razgovora to bi nas ko{talone{to iznad {est KM. Kakva razli-

ka, to je pretplata i ta~ka. To jeustvari pravo da moè{ re}i daima{ telefon u ku}i pa {ta ko{ta,nek’ ko{ta. Kao da ìvimo u{ezdesetim godinama pro{loga

vijeka! Sad skoro svi ~lanoviporodice imaju mobilne telefonepa se fiksni malo koristi. Nema

veze, tu je ekvivalent sigurnosti.Pretplata je sigurna suma nov~a-nih sredstava ove “dràvne fi-rme”. Pardon, narodne. Ne moè-

mo a da na ovom mjestu ne usk-liknemo: @ivjele narodne pare!I kod drugih operatera postojipretplata ali oni barem ni{ta nezamotavaju pa doslovno stoji:

“Pretplata za uslugu fiksne telefoni-

je od, naprimjer, 11,45 KM s PDV, podrazumijeva 140 besplatnihminuta”!!! Sve je jasno. Me|utim,svi oni prate svjetske tokove paumjesto fiksne telefonije s pre-tplatom nude fiksni telefon nadopunu. Koliko “ulije{“, toliko“vozi{“, ba{ kao kod mobilnih tele-fona. Dakle moè se bez onog da

je “pretplata mjese~ni iznos koji senapla}uje od pretplatnika kaonaknada za stavljanje resursa javneTK mreè na raspolaganje pretpla-tnicima, odnosno omogu}avanjakori{tenja usluga analognog tele-

fonskog priklju~ka”.

Pretplata jedna,pretplata druga

Ukoliko neko poèli odjaviti svojfiksni suo~it }e se s jednim proble-mom, pla}anjem RTV pretplate.Trenutno se RTV taksa pla}aputem ra~una za fiksnu telefoniju,preko ra~una koje ispostavljajuBH Telecom i HT Mostar. Za pre-tplatnike koji nemaju telefonskogpriklju~ka RTV FBiH je organizo-

vala naplatu putem vlastiteslu`be. Da bi pla}anje RTV taksebilo mogu}e i putem mobilnogaparata (pozivom ili porukom),

neophodno je da bankarski sistemu na{oj dràvi bude u potpunostielektronski uvezan. Tek kadabanke budu imale softver kojim }eomogu}iti svojim komitentima dapla}aju svoje usluge (ne samoRTV taksu), tada }e i RTV FBiHsvoje obaveze mo}i napla}ivatiovim na~inom.Koliko nam je poznato, banke su upo~etnom stadiju uvo|enja ovetehnologije i Internet bankarstvose primjenjuje sporadi~no priizmirivanju obaveza izme|upravnih subjekata.I to je to, kako bi rekao jedan po-znati kuhar. Nije golem problem u

hladnu vodu baciti pet KM, kolikoiznosi razlika ili pretplata, ve} iduplo vi{e ukoliko slabo koristiteuslugu fiksne telefonije. Pitanje jeza{to? Halid ALIJAGI]

PLOD Centar Biha} - Centar za promociju lokalnograzvoja je u junu otpo~eo sa provedbom projekta“Inicijativa za kreiranje mreè za lokalni ekonomskirazvoj u BiH” ~iji je cilj povezivanje organizacija civilnogdru{tva u BiH, razmjena znanja, kao i ja~anje njihoveuloge u procesu lokalnog i regionalnog ekonomskograzvoja, te unaprije|enje suradnje izme|u vladinog inevladinog sektora.Ukupna vrijednost projekta je 259.620 EUR od ~egaEuropska unija financira 231.062 EUR u okviru instru-menta za pretpristupnu pomo}, IPA 2009. Projekt seprovodi u suradnji sa drugim lokalnim nosiocima

ekonomskog razvoja: Udruènjem za poduzetni{tvo iposao LINK Mostar, Udruènjem “Nezavisni biro zarazvoj” NBR Grada~ac, Udrugom poduzetnika i poslo-davaca - UPIP @ep~e i Centrom za razvoj Hercegovine(CHR) Trebinje koji su 9. septembra potpisaliMemorandum o razumijevanju kako bi formalnouspostavili mreù za lokalni ekonomski razvoj u BiH.Projekt je nastao kao odgovor na nedovoljnu uklju~e-nost civilnog sektora u proces provedbe socio-ekono-mskih reformi u BiH, s ciljem da podrì i osnaìumreàvanje organizacija civilnog dru{tva i njihov doprinos u oblasti lokalnog i regionalnog ekonomskograzvoja u BiH.Projektom }e se osigurati dugoro~na suradnja organi-zacija kao i me|usobna razmjena znanja i pozitivnihiskustava koja vodi ka ja~anju lokalne ekonomije i

stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i razvojpoduzetni{tva.Projekt je uspostavio mreù nevladinih organizacija koje}e intenzivnije u~estvovati u procesu lokalnog/regio-nalnog ekonomskog razvoja u BiH kroz dijalog sa vla-dinim i privatnim sektorom. Pored toga, rezultati pro-

jekta obuhvataju: izgradnju ljudskih kapaciteta organi-zacija, razmjenu minimum pet pozitivnih iskustava koja}e rezultirati kreiranjem pet razvojnih projekata zaprimjenu u minimum pet lokalnih zajednica, putemudruìvanja, organizacije civilnog dru{tva }e utjecati nakreiranje minimum 10 mjera i politika zalokalni/regionalni ekonomski razvoj u BiH.Ciljna skupina projekta obuhvata organizacije civilnogdru{tva koje }e biti dio mreè, sve nivoe vlasti u BiH(primarno op}ine: Biha}, Grada~ac, Mostar, Trebinje i@ep~e), te sve ostale aktere koji u~estvuju u procesu

lokalnog/regionalnog ekonomskog razvoja upodru~jima na koje se projekt fokusira, a naru~ito malai srednja poduze}a, obrazovne institucije, te zajednice ucjelini u kojima }e se pobolj{ati kvaliteta ìvota kaorezultat ja~anja lokalne ekonomije.

Dole monopolisti, ìvjele narodne pare!

U okviru EU projekta

PLOD Centaruspostaviomreù za lokalniekonomskirazvoj u BiH Projektom }e se osigurati dugoro~na suradnja

organizacija kao i me|usobna razmjena znanja ipozitivnih iskustava koja vodi ka ja~anju lokalneekonomije i stvaranju boljih uvjeta za ekonomskirast i razvoj poduzetni{tva

Razgovaraj bez pretplate U prijevodu zna~i da mora{ platiti 140 minu-ta jakog saobra}aja u mjesnoj mreì, ta~no

9,80 KM bez PDV, koristio ti te minute ili ne Me|utim, svi oni prate svjetske tokove paumjesto fiksne telefonije s pretplatom nudefiksni telefon na dopunu. Koliko “ulije{“, toliko“vozi{“, ba{ kao kod mobilnih telefona

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


Ovih neobièno vrelih i suhihranojesenjih dana se isplatinaæi na krivudavom putu kojiod Dubovskog stalno silazi ikao da èli što prije stiæi dobihaækih naselja Æukovi,Orašac, Klisa, Ostrovica iKulen-Vakuf. Lijepo nije uvijek idobro. Cijela naša domovina jelijepa, prelijepa.Zbog toga strancima klièemo:“Dobro došli u Bosnu i Herce-

govinu, jednu i jedinu! Jedna jeto dràva s dva entiteta, tri

predsjednika, 10 kantona, 14 vlada, 183 ministarstva, 85

politièkih partija, 50 boraèkihudruènja, 13 sindikata, dvije policije, tri akademije nauka,dva penziona fonda, tri obra-

zovna sistema, tri telekoma, trielektroprivrede, 550.000 neza-

poslenih, 630.000 penzionera,450.000 još uvijek raseljenih,

75 posto na granici siromaštva,65.000 dràvnih uposlenika ineutvrðenog broja lopova!

@ivjeli!”

Mokri biznis Ali da se mi vratimo temi imalo se prisjetimo podatakakoji najbolje pokazuju kakva jetrenutna situacija u najmno-goljudnijoj mjesnoj zajednicidoline, Orašcu. Kada su se

vratili iz izbjeglištva, kojeg suproveli u Bihaæu, Orašèani suprvo morali obnoviti svoje kuæe

i imanja. Ovdje posla nema paim to doðe više kao vikendica.U posljednje vrijeme ozbiljnorazmišljaju o seoskom turizmui svemu što ide uz to. Podatak da je u proteklih pet-šest godi-na zasaðeno novih desetak šlji-

vika sa 300 stabala svaki, sviju je obradovao i ide u prilog na- vedenom. Ali, mi ne bi bili mida i tu ne postoji dilema, da lisušiti tu vrsnu voæku ili od njepraviti pekmez. Prema viðe-nom na terenu sporno pitanje

je davno riješeno. Po mišljenjumještana razlog je vrlo jedno-

stavan, od “sušenog biznisa”ìvi se na poèek. Dakle, najbo-lje rješenje je veseli strojèek irakija. Do para od “mokrogbiznisa” se brzo doðe. I poredtoga svake godine ovi vrijedniljudi sakupe i prodaju preko 50tona raznog voæa. Ova je plaho

podbacila, kada je u pitanju šlji- va zbog èega je cijena “tamno-plavog zlata” dosegla cijenu od48 feninga po kilogramu.Onako opæenito govoreæi uposljednje vrijeme na podruèjumjesne zajednice asfaltirana sudva puta, jedan u Æukovimaduìne 360 metara, a onaj uzaseoku Mešiæi bio je duì zataèno deset metara. Na turis-tièkom pravcu prema Æelijama

nikla su dva mosta preko poto-ka. Vodovod je preìvio i treæufazu izgradnje, što znaèi da je

stigao do domaæinstava. Sa“Komradom” je ugovorenodvoz smeæa svakog èetvrtka.Jedine probleme zadaje impotok ambicioznog imena,Rièica i voda na gradu. Nakonsvake jaèe kiše Rièica podivljau bujicu i jedino rješenje je reg-ulacija njenog korita, a za onegornje “graðane” gradski

vodovod.

Lijepo nije i dobroI tako, ìvot se vratio. Teèenekako sve dok ne napada

visoki snijeg pa zatrpa zaseokeèiji stanovnici po dva mjesecane mogu pokrenuti svoje auto-mobile. Meðutim, ima ovdjeproblema i kad je lijepo vri-

jeme, pa otud ono da svakolijepo nije i dobro. Orašèani zasvoje sugraðane HasanaEminoviæa i Adila Hrnjicu,kaù da su gradski ljudi.Razlog je jednostavan, ìve u

naselju Stari grad gore na brdupoviše Une, s jedne i glavnogputa Ljutoèke doline s druge

strane. Još kaù da je to tamo,“bliè Bogu”. Uvjerili smo se da

je to baš tako jer do ruševina“starog”, neobiène dàmije sdvije munare i nekoliko deseta-ka imanja je stvarno teško doæi.Naroèito kad kiša potrusi poonom putu koji se strmoglavo

penje na plato na kojem se sveovo smjestilo. U onih tridesetak kuæa ìve uglavnom starijiljudi. Vole se pohvaliti da unaselju ima više kravljih i ovèi-

jih nego ljudskih glava, a u pro-tekla tri mjeseca poèljeli su jošbarem jednu magareæu.

Magarci ne traè punoI za to ima razlog i ponepisanom pravilu je jednosta-

van, suša. Tvrde da magarci netraè puno, a uz to su najbolje

vodonoše. U poslijeratnomperiodu svaka godina bila je

sušna, ali još nijedne nije tra- jala više od tri mjeseca. IzvorBunariæ, s pravom nosi to ime,

vodom snabdijeva još samoovih tridesetak kuæa, a oèigled-

no ne moè ni to. Vodu za piæe“graðani” donose sa izvorablizu Une usput tjerajuæi stokuda se napije, dok onu za ostalepotrebe dobiju povremeno. U

jednoj turi “Gradski vodovod”svojom cisternom moè doturi-ti 7.000 litara, ali brzo nestane.

Oni najbrì preliju je u svojebaève, a ostali “stignu kasno”! A treba za stoku i “visinske tu-ristièke pripreme”. Misli se napoljoprivredne proizvode gdjese posebno istièe rakija. Trebaohladiti cijevi veselog strojakoji od mirišljave pare praviukusnu tekuæinu.Sve u ime turizma. Nadaju seda æe uskoro dobiti vodu i daæe se moæi na vrijeme prikljuèi-ti onima koji misle od togaìvjeti. Na kraju nam susretljivi

Adil Hrnjica isprièa kako volizadirkivati komšije iz dolineprièom da njihove kokoši piju

“kruškovac”, a oni “brlju”. Radise o drugom izvoru koje senalazi gore na gradu i koji, eto,nosi ime nekad omiljenog piæa.

Halid ALIJAGIÆ

22.9.2011.godine reportaà 11

Orašaèki “graðani” i dalje bez vode

Koke piju “kruškovac”

Ali, mi ne bi bili mi da i tu ne postoji dile-ma, da li sušiti tu vrsnu voæku ili od njepraviti pekmez Jedine probleme zadaje im potok ambici-oznog imena, Rièica i voda na gradu. Nakonsvake jaèe kiše Rièica podivlja u bujicu i jedino rješenje je regulacija njenog korita, aza one gornje “graðane” gradski vodovod

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godineu centru12

Prilikom nedavnog susreta sBrankom \uri}, federalnom

ministricom okoli{a i turizma, Albin Musli}, na~elnik op}ineBiha}, je naglasio da se trenutno

najvi{e radi na dva strate{ka projekta, Nacionalni park “Una” igeneralni sistem kanalizacije iotpadnih voda.Tom prigodom ministrica \uri}

je istaknula da Biha} uistinuraspolaè zavidnim resursima iposjeduje kvalitetne projekte izoblasti turizma i ekologije, te }estoga Federalna vlada nastojatiosigurati adekvatnu podr{ku, ana prvom mjestu }e biti projektina lokalnoj razini.

Para ima...Navela je nedavno raspisana tri

konkursa u okviru projekta“Transfer za razvoj turizma uFederaciji BiH” za 2011. godinu.U konkursu, izme|u ostalogstoji, da su sredstva namijenjenaza sufinanciranje izgradnje ilirekonstrukcije turisti~ko-ugosti-teljskih kapaciteta u svrhu odrì-

vog razvitka turizma, te izgrad-nje osnovne turisti~ke infrastru-kture, sufinanciranje novih turi-sti~kih proizvoda, izrade hori-zontalne i vertikalne turisti~kesignalizacije i tematskih cesta ukantonima, gradovima i op}ina-ma (panoi, putokazi, vinske iceste sira, pou~ne staze, {etnice,

putna odmori{ta, info punktovi, vidikovci), sufinanciranje orga-niziranja i sudjelovanja na mani-festacijama i programima odzna~aja za razvitak i promocijuturizma i ugostiteljstva (sajmovi,festivali, kongresi, konferencije,stru~ne radionice, tradicionalne

vjerske manifestacije, izlo`be,obrazovni programi, kazali{nepredstave, znanstveno-istraìva-~ki projekti), sufinanciranjeizrade originalnih turisti~kih

suvenira, brendiranja pojedinihmjesta, doga|aja i proizvoda usvrhu ja~anja turisti~ke ponude,sufinanciranje izgradnje i ja~anjainfrastrukture u ski i rekreaci-

jskim centrima, razvitak planin-skog turizma, te sufinanciranjetiskanja publikacija, stru~nih~asopisa i promotivnog materi-

jala, publikacija iz oblasti turiz-ma i ugostiteljstva.Dakle, ve} sad je puno toga naraspolaganju onima koji ho}e,mogu i znaju ìvjeti od turizma iugostiteljstva. Ovo naro~ito isti-~emo zbog pri~a i pri~ica kojekruè ovih dana, o nekakvimspiskovima “nezadovoljnih gra-|ana” s prostora kojeg obuhvataNacionalni park “Una”. Navodnosu nezadovoljni “zbog toga {to }e

vi{e izgubiti nego dobiti!?” Svakipametan ~ovjek zna {ta moèdobiti, da najzad solidno ìvi odsvog rada u vlastitoj ku}i, radion-ici, vo}njaku, imanju. Naravnoda uz rad ide i red. Treba li sepla{iti tog reda? Odgovor je lakoprona}i u Zakonu o Naciona-lnom parku Una koji je stupio nasnagu 24. jula 2008. godine. Unjemu izme|u ostalog stoji da upodru~ju Nacionalnog parkanisu dopu{teni zahvati i obavlja-nje djelatnosti u obimu i na na~inkoji bi mogao ugroziti ciljeveosnivanja Nacionalnog parka ilinepovoljno uticati na prirodne

vrijednosd u takvoj mjeri da bi sezna~ajno promijenile one kara-kteristike koje su zna~ajne za nji-hovo o~uvanje, biolo{ku razno-likost i vrijednost pejzaà. To je~ista ekologija koja dosad nikomnije smetala!

êga nema...Idemo dalje. U podru~ju Nacio-nalnog parka naro~ito je zabra-njeno:1) o{te}ivati ili iz prirode uzimati

Svi smo za Nacionalni park Una

Ekologija i

Rijeka Una je ne samo poimenu, kojeg joj dado{e stariRimljani, ve} i po mnogo~emudrugom jedinstvena, pa jezamisao o osnivanju Naciona-lnog parka u njezinu porje~ju

jamstvo da }e trajno ostatiizuzetan dar prirode. Podru~jepredvi|eno za Nacionalni park Una je tipi~no kra{ko, ~ija jenajva`nija odlika velika osjetlji-

vost na antropogene utjecaje.Stoga sve aktivnosti ~ovjekamoraju biti podre|ene ~uvanju iodràvanju okoli{a u stanju koje

jam~i normalno funkcioniranjeNP.Svjetska iskustva i praksa udràvama EU ukazuju na~injenicu da su pravilno gospo-darenje tlom i za{tita tla odrizi~nih postupaka u tom gospo-darenju na ekolo{ki osjetljivimpodru~jima (nacionalni parko-

vi, parkovi prirode, botani~kirezervati, za{ti}eni krajobrazi i

vodoza{titna podru~ja) klju~nopitanje njihove za{tite i opsta-nka u funkciji. Dakle, preduvjetza opstanak i odrìvi razvoj {i-reg podru~ja NP Una je ekolo{kiprihvatljivo gospodarenje, na

prvom mjestu gospodarenjazemlji{tem, na na~in koji isklju-~uje ili svodi na najmanju mjeruopasnost od o{te}enja tla i

vode. Odrìvi razvoj NP Una

podrazumijeva ekonomski isocijalno-politi~ki prihvatljiv razvoj u kojemu }e biti osigura-no funkcioniranje NP s jedne, apuna zaposlenost i dobrobitstanovni{tva na njegovu {irempodru~ju, s druge strane. Tozna~i da stanovni{tvo na {irempodru~ju utjecaja treba ekono-mski opstati, imati sigurneizvore prihoda, svojim radomopsluìvati posjetitelje NP hra-nom i drugim potrep{tinama, aistodobno sa~uvati i za{tititizate~eni, dopadni krajobraz, a

sve to uz stalni napredak i rastìvotnog standarda. Kori{tenjeprakse ekolo{kog uzgoja bilja ugospodarenju tlom na ekolo{kiosjetljivom podru~ju bez dvojbe

je najdjelotvorniji na~in za{titeod one~i{}enja.Podru~je stroge i usmjereneza{tite namijenjeno je postizan-

ju ciljeva za{tite prirodnih vrijednosti, za{titi i o~uvanjuprirodnog razvoja ekosistema iprirodnih procesa bez uplitanja~ovjeka, zatim za o~uvanjenepromijenjenih prirodnih po-dru~ja, biodiverziteta, stani{tabiljnih i ̀ ivotinjskih vrsta, omo-

gu}avanju posje}ivanja i rekre-acije i odgojno-obrazovnim inau~nim djelatnostima u obimui na na~in koji ima najmanji uti-caj na prirodu. Podru~je usmje-

renog razvoja je, pored o~uva-nja prirode, kulturnih osobeno-sti i poljodjelskog pejzaà tradi-cionalne obrade tla, namijen-

jeno sa regionalnim specifi~nos-tima uskla|enom razvoju dje-latnosti stanovni{tva u Nacio-nalnom parku, posebno na po-dru~ju poljoprivrede i proizvo-dnje hrane, {umarstva, doma}ih

obrta i turizma. Na dijelovimapodru~ja stroge i usmjerene

za{tite utvr|uju se zone “A” ukojoj se omogu}uje poljoprivre-da i {umarstvo, te zona “B” ukojoj se omogu}uje ribolov,uzgoj ribe i rafting.

Odrìvi razvoj Nacionalnog parka

Puna zaposlenost i dobr

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


u centru 1322.9.2011.godine

primjeike ugroènih divljihvrsta, osim u svrhu nau~nihstraìvanja;nositi neautohtone vrste

{umskog drve}a i grmlja,osim za potrebe saniranjaerozija;nositi u vodotoke neautohto-

ne vrste riba i druge neauto-htone ìvotinjske vrste;amjerno pu{tati genetski

modificirane organizme u

okoli{;oviti za{ti}ene, rijetke iugroène vrste divlja~i;zimati iz prirode ìvotinjekoje nisu odre|ene kaodivlja~ ili ribe, osim u svrhunau~nih istraìvanja i stvara-nja uvjeta za{tite ìvotinjskihvrsta;o{umljavati poljoprivredna

zemlji{ta, osim ako to nalaùmjere za za{titu od erozije ili

klizi{ta;8) isu{ivati ili zatrpavati vla`na

stani{ta;9) ogra|ivati zemlji{ta, osim za

potrebe u poljoprivredi,{umarstvu, upravljanju

vodama, izvo|enju nau~nihistraìvanja, te za{titu prirod-nih vrijednosti;

10) koristiti agrohemijska sredstva za uni{tavanje raslinja iìvodnja;

11) koristiti se sredstvima zaza{titu bilja izvan obradivihpovr{ina;

12) graditi nove individualneobjekte za odmor ili za turisti-~ki smje{taj, dogra|ivati pos-toje}e objekte ili u turisti~kesvrhe mijenjati namjenu pos-toje}ih objekata, osim unaseljenim podru~jimaOra{ca, Kulen-Vakufa,Maitinbroda i lokalitetima koji

budu za te namjene odre|e-ni Prostornim planom PPO u~iju granicu obuhvata ulazicjelokupna povr{ina Naciona-lnog parka i Planom upravlja-nja Nacionalnim parkom;

13) mijenjati namjenupostoje}ih privrednih objeka-ta za potrebe turisti~kog smje{taja;

14) graditi nove ili dogra|ivatipostoje}e objekte za turisti~ki

smje{taj, osim dogradnjepostoje}ih objekata ako tozahtijevaju propisi za obavl-

janje ugostiteljske djelatnosti,te gradnje objekata za njiho-

vu okoli{nu sanaciju (kana-lizacija, pro~ista~i otpadnih

voda i dr.);15) graditi nove hotele, motele,

hotelska i apartmanskanaselja, osim u naseljenimpodru~jima koja budu za tenamjene odre|enaProstornim planom PPO;

16) graditi proizvodne objekteosim objekata odre|enihProstornim planom PPO i

Planom upravljanja zaNacionalni park;

17) rekreacijske djelatnosti na vodotocima, osim na za toodre|enim podru~jima i poduvjetima odre|enim u Planuupravljanja;

18) gospodarenje {umama ukomercijalne svihe;

19) graditi nove objekte i infra-strukturu za snabdijevanjeenergijom, osim za snabdije-

vanje energijom iz obnovljivihizvora (energija sunca, iz bio-mase, geotermalna energija)

20) graditi odlagali{ta otpada i

odlagati otpad izvan za toodre|enih i ure|enih mjesta;21) graditi vodne akumulacije;22) graditi nove vojne objekte;23) graditi nove uzletno-sletne

staze;24) uzlijetati i pristajati letjelica-

ma, zmajevima, balonima ilipadobranima izvan za toodre|enih podru~ja;

25) izvoditi zahvate kojima bi semijenjao vodni reìm, oblik korita ili bilo na koji drugina~in uticalo na prirodneodnose vodotoka i priobalnihzemlji{ta, osim ako to zahti-

jevaju potrebe za za{titom

obala od erozije, za snabdije- vanjem pitkom vodom;

26) odvoziti {ljunak, pijesak ikamenje iz vodotoka i vodnihi priobalnih zemlji{ta;

27) iskori{tavati mineralnesirovine;

28) izvan naseljenih podru~japostavljati table, natpise i

druge objekte za slikovno ilizvu~no obavje{tavanje iogla{avanje, ako postavljanjenije ure|eno propisima o

javnim i {umskim cestama,osim tabli za ozna~avanjeturisti~kih i planinarskih pute-

va, te puteva i staza koje supostavljene od javne usta-nove za upravljanje podru-~jem Nacionalnog parka;

29) usmjereno osvjetljavatiprirodne vrijednosti, upotre-bljivati osvijetljene reklamnepanoe;

30) koristiti ceste za cestovnisaobra}aj opasnim tvarima;

31) parkirati motorna vozila i/ilikamp-prikolice izvan za toodre|enih mjesta;

32) postavljati {atore izvan za toodre|enih mjesta;

33) paliti vatru izvan odre|enih iure|enih mjesta;

34) pu{tanje pasa sa povodcaizvan naseljenih podru~ja.

U podru~ju Nacionalnog parkazabranjeni su, tako|er, zahvati idjelatnosti za koje je u postupkuizrade dokumenata prostornogure|enja, planova kori{tenjaprirodnih dobara ili pri izdava-nju konkretnih upravnih akatautvr|eno da bi mogli ugroziticiljeve osnivanja Nacionalnogparka, te da bi nepovoljno uticalina prirodne vrijednosti u takvojmjeri da bi se bitno promijenilekarakteristike koje su zna~ajneza njihovo o~uvanje, biolo{ku iraznolikost pejzaà, te bitnougrozile njegove ekolo{ke, biolo-{ke vrijednosti i vrijednosti

pejzaà. Sve u svemu ni{ta novoza ljude koji se drè pravilaekologije i ku}nog odgoja. Onogkulturnog ku}nog odgoja.

Halid ALIJAGI]

Dakle, ve} sad je puno toga na raspola-ganju onima koji ho}e, mogu i znaju ìvjetiod turizma i ugostiteljstva. Ovo naro~itoisti~emo zbog pri~a i pri~ica koje kruèovih dana, o nekakvim spiskovima“nezadovoljnih gra|ana” s prostora kojegobuhvata Nacionalni park “Una”. Navodnosu nezadovoljni “zbog toga {to }e vi{eizgubiti nego dobiti!?”

Sve u svemu ni{ta novo za ljude koji sedrè pravila ekologije i ku}nog odgoja.Onog kulturnog ku}nog odgoja

ku}ni odgoj

onalni park obuhvataru~je kanjonskog dijelajeg toka rijeke Une uzvod-

od Lohova, zatim podru~jeonskog dijela donjeg tokae Unac od njenog u{}a u

uzvodno od Drvarskoga, te me|uprostor izme|u

i Unca. Cijelo podru~jeonalnog parka potpada

Op}inu Biha} u ukupnoj{ini od 19.800 hektara.

ru~je stroge i usmjerenete Nacionalnog parka

hvata sljede}a podru~jaar granica parka: Sjevernou~je odre|eno je granica-

ma Nacionalnog parka koje senalaze sjeverozapadno odgranice koja ide zapadno odmjesta ]ukovi podno`jemLjuto~a prema zapadu, obilazikotu 661, preko kote 440, tedalje cestom preko kote 353,podno`jem oko kote 535,4prema [trba~kom buku i dolazina rijeku Unu 150 metara

uzvodno od [trba~kog buka.Ju`no podru~je obuhva}eno

je granicama Nacionalnogparka koje se nalaze jugois-to~no od granice koja ide

zapadno od kote 673 na krajukanjona kod Pogledala, daljena zapad prema koti 515, tena jug do ceste Kulen Vakuf -Martinbrod, te dalje na zapadpreko u{}a Unca u Unu dokote 319 i zatin na jug dorijeke Une, dalje 100 metara

jugozapadno i onda premaèljezni~koj stanici Martin-brod, te se vra}a prema rijeciUni i oko 100 metara prijeUne skre}e na jug premaMartinbrodu, pa dalje na istok preko rijeke Une, kote 333, te

na Unac, oko ribogojili{ta iManastira Rmanj podno`jem

brda ]elije do ceste uMartinbrodu i krivinom cestegdje se odvaja i 100 metara odceste ide do odvojaka zaèljezni~ku stanicu.

bit stanovni{tva

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godineiz drugih medija14

Tri godine nakon bankrota ameri~ke investicionebanke “Lehman Brothers”, svjetski finansijski sistem je

ponovo na putu da zapadne u jo{ jednu veliku krizu, au opasnosti su oporavak globalne privrede i budu}eure|enje Evrope, navodi se u analizi agencije Reuters,a prenose agencije.Sve su glasniji pozivi finansijskim liderima najve}ihsvjetskih privreda, koji se krajem ove radne nedjeljesastaju radi odluke o preduzimanju odlu~nijih mjera zarazrije{enje krize, pri ~emu pomo} ne bi bila u tolikomobimu kao paket od jednog biliona dolara iz marta2009. godine, ali ipak jednako zna~ajna kad je rije~ omjerama.Glavni izazov je da se izbjegne da dràvna du`ni~kakriza sa epicentrom u Gr~koj preraste u pravubankarsku krizu, i to }e biti centralna tema razgovorasastanka Grupe 20 najrazvijenijih svjetskih privreda ionih sa brzim rastom u ~etvrtak i petak, 22. i 23. se-ptembra, u Washingtonu.

Takva kriza bi mogla da zahvati i druge prezaduèneevropske dràve, {to bi rezultiralo nekontrolisanimbankrotima i ponovo bacilo taj region i svijet u cjeliniu ekonomsku i finansijsku krizu, smatraju analiti~ariReutersa.“U{li smo u opasnu novu fazu krize. Da bismo iz njeisplovili, potreban nam je snaàn politi~ki vjetar u ~ita-

vom svijetu, liderstvo a ne balansiranje na ivici”, izjavila je u ~etvrtak izvr{na direktorka Me|unarodnog mone-tarnog fonda (MMF) Christine Lagarde. Politi~keprepreke rje{enju krize su i dalje zna~ajne, ali ako bardijelove programa za rje{enje krize odobre ministrifinansija i guverneri centralnih banaka dràva G20, anjihove vlade nastave da ih primjenjuju, stru~njaciisti~u da bi turbulencije na trì{tu trebalo da popuste.Pogor{anje krize podsti~u dva faktora: politi~ko nesla-

ganje unutar Evrope oko toga u kojoj mjeri trebapodràti prezaduène ~lanice eurozone, koje primjenjuju o{tre mjere {tednje, kao i ranjivost evropskogbankarskog sistema, posebno u Francuskoj, gdje bankeposjeduju 671,6 milijardi eura vrijedne obveznice ~lan-ica eurozone sa visokim javnim dugom.Ta dva faktora podsti~u jedan drugog i ~ine za~aranikrug, upozoravaju ekonomisti. Da bi se to prekinulo,preduzimaju se, izme|u ostalog, slijede}e mjere: sve

vi{e centralnih banaka u svijetu olabavljuju monetarnupolitiku, evropski ministri finansija razmatrajupove}anje obima 440 milijardi eura vrijednog Evro-pskog fonda za finansijsku stabilnost, a vlade postiùnapredak, iako spor, na sniènju budètskog deficita.Posljednji sastojak plana za rje{enje krize ~ini politi~karije{enost za provo|enje paketa mjera.“Alternativu ~ini politi~ka paraliza, koju trenutno vidimo

u mnogim zemljama i koja bi mogla da rezultira zna~ajnim rizicima na duè staze. To predstavlja velikirazlog za zabrinutost”, upozorio je stru~njak neprofitnekonsultantske organizacije “Brookings Institutions”,Eswar Prasad.

Ameri~ki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je pred-stavio plan smanjenja dràvnogduga za oko 3.000 milijardi dolarau idu}ih 10 godina, od ~ega bipolovicu trebali ~initi novi prihodiod pove}anja poreza na bogate,izvijestili su CNN i The Washi-ngton Post.U kombinaciji s nedavno objavlje-nim paketom poticaja za zapo{lja-

vanje od 450 milijardi dolara, prijedlog predstavlja vi{e populisti~kipristup u suo~avanju s gospoda-rskim neda}ama zemlje, od kom-promisa koje je Obama zagovarao

po~etkom ljeta.- Mi se ne moèmo samo tako izvu}iiz ove rupe, za to }e trebatiuravnoteèn pristup, rekao jeObama u izjavi za medije uruì~njaku Bijele ku}e.Posebni porez za one dubljegdèpaObama je predloìo nove porezena bogate, posebni porez za mili-

juna{e, te je uklonio ili smanjio nizodbitaka i rupa u poreznim zakon-ima. Oko polovice poreznihu{teda do}i }e od ukidanjaporeznih olak{ica za bogate, koje

je uveo predsjednik George W.Bush, a ~ije trajanje isti~e idu}e

godine.

- Mi si ne moèmo dopustiti te posebne niske stope za bogate, stopekoje su trebale biti privremene. Nemoèmo ih si dopustiti dok imamotako veliki deficit, istaknuo jeObama i najavio da }e staviti vetona bilo koji zakon za smanjenje

duga, koji smanjuje socijalnadavanja a ne uklju~uje vi{e porezeza bogate. - Ne}u podr̀ ati bilo koji

plan koji stavlja sav teret na obi~ne Amerikance, kazao je.

Obama je uveo ’Buffettov propis’za milijuna{e, nazvan po investi-toru Warrenu Buffettu, koji je~esto tvrdio da se u Americi vrlobogate ne oporezuje dovoljno.

Koncept Buffettova propisa je daonima koji zara|uju

vi{e od milijun dolaragodi{nje ne trebadopustiti da platemanji postotak svojihprihoda u savezniporez nego Amerika-nci niìh prihoda.Predsjednikov prijed-log za smanjenjeduga vjerojatno da }eumiriti one u njego-

voj demokratskojbazi, koji su kate-gori~ki tvrdili kako

èle da bogati plate vi{e i ne èle smanji- vanje pogodnosti so-cijalnog osiguranja teprograma Medicare iMedicaid - zdravstve-ne skrbi za starije isiroma{ne gra|ane.Obama nije najaviopromjene u socijal-

nom osiguranju, a u programuMedicare manje u{tede od 320milijardi dolara od 2017., bezpovi{enja dobi za korisnike sa 65na 67 godina. Ostali rezovi udoma}oj potro{nji doveli bi ukup-ne u{tede na 580 milijardi dolara.

Oko 1000 milijardi dolara u{tedao~ekuje se od smanjenja anga-`mana u ratovima u Iraku i

Afganistanu.Od u{teda na kamatama jer }e se

sa smanjenjem duga dràvaubudu}e manje zaduìvati, plani-ra se dobiti 430 milijardi dolara.Republikanci odbiliSveukupno, Bijela ku}a procjenju-

je da }e Obamin plan smanjiti dugna 73 posto BDP-a do 2021., zna-tno ispod gotovo 91 posto koliko

je na putu da dostigne bezprora~unskih promjena. Tako|erprocjenjuje se da }e godi{njiprora~unski deficit pasti na 2,3posto BDP-a, za razliku od trenu-tno projiciranih 5,5 posto.êlnik republikanske manjine uSenatu Mitch McConnell u svojoj

je reakciji na Obamin prijedlogistaknuo da ’prijetnje vetom,masovno pove}anje poreza, fanto-mske u{tede i kockanje s refor-mom socijalnih prava, nisu recept

za gospodarski rast i zapo{ljava-nje, pa ~ak niti za smisleno sma-njenje deficita’.Predsjednik Predstavni~kog domaKongresa John Boehner tako|er jeobjavio priop}enje, u kojem jeistaknuo da ’to inzistiranje admin-istracije na pove}anju poreza zaone koji stvaraju radna mjesta injezina nevoljkost da poduzmepotrebne reforme programa soci-

jalnih prava, razlozi su za{to pred-sjednik i ja ranije nismo bili ustanju posti}i dogovor i o~ito jedanas da te prepreke ostaju’.Ranije u ponedjeljak, biv{iameri~ki predsjednik Bill Clinton

odbacio je republikanske tvrdnjeda bi rast poreza na bogate mogaoobeshrabriti otvaranje radnihmjesta i ugroziti gospodarskirast. (HINA)

Obama predstavio porez na bogate

Republikanci se nasmijali’fantomskim u{tedama’

Prijedlog ameri~kog predsjednika BarackaObame za smanjenje dràvnog duga za 3.000milijardi dolara u idu}em desetlje}u, kombi-nacijom pove}anja poreznih prihoda i smanje-nja rashoda, republikanski ~elnici u Kongresuu ponedjeljak su odlu~no odbacili.

Svijet je na pragunove ekonomske krize Pogor{anje krize podsti~u dva faktora: politi~koneslaganje unutar Evrope oko toga u kojoj mjeritreba podràti prezaduène ~lanice eurozone, kojeprimjenjuju o{tre mjere {tednje, kao i ranjivostevropskog bankarskog sistema, posebno uFrancuskoj, gdje banke posjeduju 671,6 milijardieura vrijedne obveznice ~lanica eurozone sa visokim javnim dugom.

Reutersova analiza

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


Ekonomski i dru{tveni razvi-tak u Bosni i Hercegovini, za vrijeme ~etiristogodi{nje vla-davine Turskog Carstva, kretaose vrlo sporo. Uprkos svompovoljnom geografskom polo-àju Bosna i Hercegovina nijeimala potrebne uslove zaintenzivnije razvijanje svojeprivrede. Diktirane uglavnompoliti~kim razlozima, njenegranice prema sjeveru, zapadui jugu bile su dugi niz godina,

takore}i potpuno zatvorene.Njena privreda, imala je u svojoj osnovi, naturalni karakter.Nov~ani promet je bio u velikojmjeri ograni~en. Primitivnaprivreda, koja se odràvala utada{njim uslovima, morala jetako|er davati i {umskojprivredi Bosne i Hercegovine

primitivan karakter. Ograni-

~ena sredstva proizvodnje, jako usporeni razvitak proizvo-dnih snaga i feudalni dru{tveniodnosi predstavljali su nesamo ko~nicu nego i velikuprepreku razvoju {umske privrede uop}e, a posebiceeksploataciji {uma i trgovinedrvnim proizvodima.Do vidnijih promjena u tomperiodu do{lo je tek u prvojpolovini 19 stolje}a, kada suse po~eli pojavljivati elementikapitalizma u privredi balkan-skih zemalja, koje su senalazile u sastavu Turskog Carstva. Bosna i Hercegovina

je tada predstavljala najis-tureniju poziciju azijskog feu-dalizma prema kapitalisti~kojEuropi. Ona se nije moglaodupirati prodiranju kapitaliz-

ma i kapitalisti~kih odnosa,niti osujetiti nastupanje krup-nijih promjena u odnosimaekonomskih snaga, niti izbje}isve one politi~ke, socijalne iprivredne posljedice koje su zasobom povla~ile te promjene.

To je vrijeme kvalitetnih promjena koje su privredi Bosne iHercegovine po~ele davatinovo obilje`je.

Kapitalisti~ka

eksploatacija {umaDru{tveni i ekonomski odnosiu Turskom Carstvu, koje je odsvog osnivanja pa sve dopolovine 19. stolje}a imalateokratsko ure|enje, po~ivalisu na religioznoj osnovi i kaotakvi gledani i prosu|ivani, uprvom redu, kroz prizmu vjere.

Temelj osmanskog prava,

po~ivao je na [erijatu, koji jepredstavljao skup vjerskih ipravnih zakonskih propisa. Zaure|ivanje pravnih odnosa, aposebice agrarno-pravnih od-nosa, u prvim godinama Tur-skog carstva bile su dovoljne iustanove [erijata. Osvajanjemnovih teritorija, prodiranjemsve dublje u Evropu i pro{iri-

vanjem granica svoje dràve,Porta (vlada) je u novo osvoje-nim zemljama, a jo{ vi{e to-kom razvoja politi~kog, dru-{tvenog i ekonomskog ìvota utim zemljama, nailazila na sve

ve}e pote{ko}e u pogledu

udovoljavanja svim pravnimzahtjevima i pitanjima, za kojese u [erijatu i njegovim pravn-im normama nisu mogla na}ipotrebna obja{njenja i upute.

Zbog toga se postavljalo kaonu`no uvo|enje svjetovnog zakonodavstva. Vremenomdakle, Porta je po~ela povre-meno izdavati zakone odnos-no zakonske naredbe i pravilasvjetovno-pravnog karaktera,takozvane kanune, koji susakupljani u zbirkama pozna-tim pod imenom kanuname.Izdavanje kanuna vr{eno je uformi fermana (pismena na-redba) Sultana. Kanuni, odno-

sno kanuname sadràvali surazne zakonske odredbe poli-ti~kog, finansijskog, pravnog iekonomskog karaktera.Sultan je u dràvi vr{io istovre-meno dvije funkcije i to duho-

vnu i svjetovnu. On je bio prviimam, odnosno Halifa i kaotakav bio reprezentant vjere.

Tako|er, on je kao poglavar

dràve bio nosilac zemaljske vlasti. Obzirom na ~injenicu da je pojam dràve identifikovansa pojmom vjere, to je i zem-lja tretirana u krajnjoj liniji kaosultanova, odnosno dràvna -erazi mirijska. Izuzetno odosnovnog principa vladaju}ekategorije svojine erazi-miri-

jske zemlje, mogla su se unekim slu~ajevima osloboditizemlji{ta od zavisnog poloàjaprema sultanu, odnosno drà-

vi i postati vlasni{tvo pojedi-naca. Takvo sticanje vlasni{tvabilo je vezano s dijeljenjemsultanove koncesije, koji je

mogao davati pojedincimaobradiva zemlji{ta u neogra-ni~eno vlasni{tvo putem naro-~itog rje{enja zvanog temlik

name. Vlasnici ovih zemlji{ta

imali su obavezu da dràvidaju u naturi odre|eni dioglavnih produkata s tog ze-

mlji{ta. Me|utim, vrlo brzo Tursko carstvo se odreklo tihprihoda u korist pojedinaca, uprvom redu ratnika. Dràva im

je ustupala u vidu lena podtitulom gospodara zemlji{ta –

sahib erza, putem posebnihpovelja - berata, manje ili

ve}e komplekse tih zemlji{ta s

pravom i ovla{tenjem da ubiru

u svoju korist, od seljaka s tihzemlji{ta, odre|eni dio priho-da u vidu naturalne rente ilinov~anih da`bina. Takvazemlji{ta, odnosno lena, zvalasu se prema visini prihodatimari i zeameti. I jedno idrugo je imalo zajedni~ko ime- spahiluci.

Havasi humajunZa razliku od timara i zeametapostojala je u Turskoj carevini

jo{ jedna vrsta krupnih lena. Tosu bili hasovi ili has zemlje.Me|u ove svakako spadajucarski hasovi - havasi huma-

jun, koji su u stvari predstavljali krunska dobra, kojima jedirektno raspolagao sultan.Prihodi s tih zemalja i{li su uli~nu kasu sultana, a jedan dio

je sluìo za podmirenjedràvnih funkcija. Iskori{tavan-

je carskih hasova vr{eno je u

vidu zakupa ili u vidu direktnog kori{tenja preko naro~itih nad-zornika emina, pa su se ponjima i te zemlje zvale eminlu-ci. Najve}i broj hasova su~inila ona lena koja su ustu-pana visokim dràvimfunkcionerima, odnosno krup-nim vojno-upravnim ~inovnici-ma - vezirima, begler bezi-

ma, sandàk bezima, koji suimali pravo uìvanja prihoda satih zemalja i bili opro{teni odpla}anja poreza i drugih mater-ijalnih obaveza prema dràvi,odnosno sultanu. Pravo na pri-hode sa hasova bilo je, dakle,

vezano za poloàje koji nisu bilinasljedni.Kompleks zemlji{ta na kome jebila nastanjena jedna selja-~kaporodica, koja je u formi indi-

vidualnog seoskog gospodarst- va obra|ivala dràvnu - erazimirijsku zemlju u sastavu tima-ra, zvao se ba{tina. Seljaci suna takvoj zemlji imali pravostalnosti - haki-karar i pravoda samostalno raspolaùodnosno slobodno prema

vlastitom naho|enju obra|ujuzemlju - haki tesaruf . Uìvan-

je spahija sastojalo se u tome

{to su uzimali naturalnu rentukoja je iznosila desetinu. Kakogod je sultan davao spahijamau posjed zemlju i prihode s nje,~ime su oni postajali sahib-

erzi te zemlje, tako su istomogli i spahije izdavati seljaci-ma pod tapiju u tesaruf natimarima slobodna, odnosnoupra`njena - mahlul - zemlji-{ta, kao i zemlji{ta dobijena

kr~enjem {ume, ~ime su tiseljaci postajali mutesafiridoti~ne nove ba{tinske zemlje.Iz ove ~injenice, da je spahijamogao vakantnu - mahlul -zemlju kao i nove kr~evine

izdavati pod tapiju, razabire se jedno od najva`nijih pravaspahija, a to je da su u agrarn-im stvarima u prenesenomdjelokrugu zastupali dràvu.

22.9.2011.godine feljton 15

Historija {umarstva i prerade drveta BiH s osvrtom na Krajinu (1)

Razdoblje Turskog carstva

do 1878. godine Primitivna privreda morala je tako|er

davati i {umskoj privredi Bosne iHercegovine primitivan karakter.Ograni~ena sredstva proizvodnje, jakousporeni razvitak proizvodnih snaga ifeudalni dru{tveni odnosi predstavljalisu ne samo ko~nicu nego i velikuprepreku razvoju {umske privredeuop}e, a posebice eksploataciji {uma itrgovine drvnim proizvodima

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godinedru{tvena hronika16

U~enje stranih jezika, kao iu~enje op}enito,o{tri pam}enje,pobolj{ava kog-nitivne sposob-nosti i razvija

logi~ko mi{ljenje. Nau~nici sudokazali da stariljudi moguusporiti proceszaboravljanja ako u~e strane jezike. Brojnaistraìvanja pokazuju da u~enje stranih

jezika ima vi{estruku korist i na razvojdjece. Pokazalo se da u~enje stranih jezikapobolj{ava komunikacijske vje{tine.Slu{anje stranog jezika i nastojanje da se

jezik razumije predstavlja odre|eni napor,ali se isplati jer pobolj{ava vje{tinuslu{anja i sposobnost pam}enja. Djecakoja u~e strani jezik nu`no se moraju kon-centrirati, slu{ati, poku{ati upamtiti nove inepoznate rije~i, a to poti~e i unapre|uje

njihove komunikacijske vje{tine.Istraìvanja su, tako|er, pokazala da djecakoja ~itaju na stranom jeziku pobolj{avajui svoju vje{tinu ~itanja i razumijevanjapro~itanog i na maternjem jeziku. Jednaod velikih prednosti u~enja stranih jezika

jest pobolj{anje kognitivnog razvoja djece.Psiholozi nagla{avaju da djeca koja su odrane dobi u~ila strane jezike pokazuju

ve}u mentalnu i fleksibilnost, kreativnost ipoja~anu sklonost logi~kom i kriti~kommi{ljenju, dakle, dokazana je veza izme|uu~enja stranih jezika i boljeg razvoja svihmisaonih procesa.

Ali, osim razvoja misaonih procesa, u~enjestranog jezika ima i pozitivne u~inke na

razvoj nekih socijalnih osobina. Tako dodirs jezikom i kulturom drugog naroda ~inidijete otvorenijim i tolerantnijim premadrugim kulturama. To je i izvrsna prilikada dijete nau~i ne{to vi{e o zemlji u kojojse govori jezikom koji u~i - o ljudima,umjetnosti, kulturi, knjièvnosti iobi~ajima.

Ako djeca osjete radost uspjeha u u~enjustranih jezika, to }e im dati samopouzda-nje, pove}ati osje}aj vrijednosti i pozitivnose odraziti na njihovu cjelokupnu li~nost.Jer, ni{ta ne poti~e tako kao uspjeh. Stoga

je jako bitno omogu}iti djetetu da osjetiuspjeh. A u~enje stranog jezika za to pruàdobru priliku, jer je napredovanje lakopratiti, kroz svaku novonau~enu rije~, kroz

svaku dobro izgovorenu re~enicu.I na kraju, iako to nipo{to nije posljednje,dobrobit koju djeci pruà u~enje stranog

jezika su - ve}a mogu}nost za ostvarenjeposlovne karijere.

Nau~nici su dokazali da stariljudi mogu usporiti proceszaboravljanja ako u~e strane

jezike Djeca koja u~e strani jeziknu`no se moraju koncentrirati,slu{ati, poku{ati upamtiti nove

i nepoznate rije~i, a to poti~e iunapre|uje njihove komunika-cijske vje{tine, osim razvojamisaonih procesa, u~enje stra-nog jezika ima i pozitivneu~inke na razvoj nekih socija-lnih osobina

Pi{e: Nikola RADI]

Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama, spome-narima, razglednicama i slu{aju}ipri~e na{ih starih, prona{ao samdosta zanimljivog materijala. Trebalo

je “prevrnuti” na stotine poùtjelih

stranica raznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je. Doìvl- jeno. Spominju se obi~ni ljudi uneobi~nim situacijama, ili su, pak,neobi~ni doga|aji bitno uticali napona{anje ljudi.S uìvanjem sam sticao nova saznan-

ja o Biha}u, ~iji je povijesni put irazvoj bio neobi~an.

Biciklom kroz ìvotBi{}anin Vid [imekovi} legenda jebiciklizma u gradu na Uni. Od ranemladosti “gonio” je sportskidvoto~ka{ ulicama grada. Rijetko ga

je ko vidio da ide pje{ice. Vid i njegov ljubimac ostarjeli su zajedno.

U mladosti je Vid u~estvovao u brojnim biciklisti~kim trkama. Nadoma}im trkama nije mu bilo prem-ca. Nakon {to je Biha} oslobo|en, bio

je jedan od osniva~a Biciklisti~kogkluba i ponajbolji takmi~ar u ekipi.U ekipi Biciklisti~kog kluba u Biha}uiz pedesetih godina naj~e{}e su nastu-pali: Vid [imekovi}, MuhamedMusli}, Muharem ]ehaji}, AnteFranji}, Rizo Kulenovi}, FranjoKonjevi} i drugi.

Vid [imekovi} preminuo je u 80.godini. Pod stare dane nije se rastajaood svog bicikla. Njegovi mu{ki potom-ci nisu krenuli njegovim stopama.

Nema podataka {ta se dogodilo sastarim biciklom Vida [imekovi}a.

Galikov gips i“giradol”

Poznati biha}ki ljekar internist izpedesetih godina Adam Galik nije seèlio vratiti u rodnu Poljsku i godina-ma, iza pro{log rata, ostao je ordini-rati u ovda{njim zdravstvenim usta-novama. Slabo se snalazio u pade-ìma na{eg jezika, ali je zato u strucibio izvrstan.On je me|u prvim biha}kim ljekarimakoristio kulenvakufski gips kod prelo-ma ekstremiteta. Naime, on je, uz

pomo} tada{njih bolni~ara, kvasiozavoje u gipsanom rastvoru, nakon~ega bi ih povrije|enim pacijentimastavljao oko ruku i nogu.âk je patentirao i “girodol”, mast za

lije~enje ~ireva. On je svakog vikendaodlazio vlakom u Kulen Vakuf, odakle

je donosio ve}e koli~ine ~istog gipsa.Do masti “girodol” dolazio jeodlaskom na padine Plje{evice, odak-le je s bolni~arima dovla~io punekante ove masti.Mnogim Bi{}anima nije poznato da se

na povr{ini Plje{evice nalaze uljni{kriljevci, ~ija se mast od davninakoristi u medicini za lije~enje ~ireva.Prava je {teta {to se u Biha}u neotvori jedan od pogona za kori{tenjeovih sirovina. Gipsa i masti ima u izo-bilju.

Biha}ka zvjezdarnicaPo~etkom 20. stolje}a Biha} je bio

veliko gradili{te. U uèm jezgru gradapodizani su trgova~ki i drugi dràvniobjekti. Vr{ene su pripreme za izgrad-nju prve elektri~ne centrale, po~elo jetrasiranje Unske pruge, a na ova idruga radili{ta dolazili su stru~njaci izsvih dijelove Evrope.

U naselju Harmani, u neposrednojblizini kanala Jarak, novoprido{liinènjer Ivan Kova~ podigao je privat-nu ku}u na kat. U tavanskim prostori-ma Kova~ je za kratko vrijeme instali-rao tada savremene ure|aje zapra}enje nebeskih tijela.Bila je to prva zvjezdarnica u ovomdijelu Bosne. Njegove prve kom{ijedolazile su da kroz mo}ni dalekozorposmatraju i dive se svemirskoj lje-poti. âk je i lokalni imam ~estoposje}ivao zvjezdarnicu. Nije se pro-tivio svom u~enom kom{iji {to“zaviruje u Bo`je prostranstvo”.

Muzi~ar za sva vremena

Biha}ka muzi~ka scena {ezdesetihgodina bila je u znaku rokenrola.Mlada generacija najvi{e je slu{ala ipjevala pjesme Elvisa Prislija, DinaMartina, Franka Sinatre, liverpulskogsastava “Bitlsi” itd. Po ugledu na njih,formirani su brojni instrumentalno-

vokalni sastavi. Me|u njima, najvi{euspjeha imao je sastav “Biha}ki plesniorkestar”. Grupa muzi~ara: VlatkoLovri}, Muharem Dedi}, Vlatko [imi},Muhamed Sadikovi}, Rade Smiljani},[andor, Safet Zjaki} i drugi - àrila jei palila na plesnjacima u gradu.

Poseban virtuoz medu muzi~arimaovog benda svakako je Vlatko Lovri}Ga{in. Njemu je uspjelo da za neko-liko godina nau~i svirati gitaru, usnuharmoniku, trubu... Savladao je

tehniku sviranja na bubnju, klaviru…Ovaj talentirani muzi~ar znao je usvoje vrijeme sam zabavljati posjeti-oce starog Hotela “Bosna”. Sjedio bitako za bubnjem, gitarom u rukama isa fiksiranom usnom harmonikom.Do kasno u no} je zabavljao goste.Lovri} je godinama svirao i u

Gradskom vatrogasnom orkestru.Gradona~elnikovbazen

Biha}ki gradona~elnik Alajbeg Alajbe-govi}, porijeklom iz êkrlija, potje~eiz ugledne begovske porodice. Nakon{to su ga imenovali za na~elnikaBiha}a iz tridesetih godina pro{logstolje}a, preseljava se u novoizgra-|enu ku}u koju je sagradio uz kanalJarak, preko puta Kafane “Paviljon”.Uz ku}u je odmah nakon useljenjadao izgraditi bazen za kupanje. Bila jeto prvorazredna senzacija i atrakcija.U prvom biha}kom bazenu kupala su

se njegova djeca i unu~ad. Prvi ~ovjek grada znao je na}i u bazenu raznepredmete od mrtvih ma~aka do starihcipela, pa ~ak i drveni samar.Gradona~elnikov bazen “trajao” je svedo ulaska fa{ista u grad, kada ga je

vlasnik zatrpao.

Harmonikomkroz Krajinu

Biha} je tokom Drugog svjetskog rata52 puta bombardiran od njema~ke isavezni~ke avijacije. Kraj rata jedo~ekao sav u ru{evinama. Trebalo jemnogo truda i strpljenja da se obnovi

uni{teno. U takvim okolnostimanarod je ìvio kako zna i umije.Me|utim, napa}eni gra|ani znali suse proveseliti uz dobru pjesmu i igru.U tome im je, svakako, mnogo poma-gao Du{ko Ili} Dule, gradski zabavlja~i neprevazi|eni harmonika{.On je, naj~e{}e nedjeljom, predKafanom “Paviljon” ili u ljetnoj ba{tiHotela “Bosna” harmonikom uvese-ljavao sugra|ane.Mada je bio samouk, svirao je kaopravi maestro. Lijepo je i pjevao sev-dalinke i gradske pjesme. Bi{}ani suga voljeli. Godilo mu je kada bi nekoiz publike dobacio: “Dule, majstore!”S harmonikom i sugra|anima druìo

dok nije onemo}ao. Ostao je zapa-m}en kao narodni harmonika{ ipjeva~. Bi{}ani su ga dostojanstvenoispratili na vje~ni po~inak.

(Nastavi}e se)

Hroni~arske minijature (21)

Zvjezdarnica u Harmanima Po~etkom 20. stolje}a Biha} je bio veliko gradili{te. Na radili{ta su dolazilistru~njaci iz svih dijelove Evrope. U naselju Harmani, u neposrednoj blizini kanala

Jarak, novoprido{li inènjer Ivan Kova~ podigao je privatnu ku}u na kat. U tavanskimprostorima Kova~ je instalirao tada savremene ure|aje za pra}enje nebeskih tijela.Bila je to prva zvjezdarnica u ovom dijelu Bosne. Njegove prve kom{ije dolazile su dakroz mo}ni dalekozor posmatraju i dive se svemirskoj ljepoti. ̂ ak je i lokalni imam~esto posje}ivao zvjezdarnicu. Nije se protivio svom u~enom kom{iji {to “zaviruje uBo`je prostranstvo”.

Za o{trije pam}enje

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine oglasi, èlje 17

[emaDraga na{a, godine su zato da se tro{e. Niove, ove do ju~er nisu bile lo{e, ali od sutranajbolje po~inju tek. Sudbini ne moè{promijeniti tijek, najdraà, najbolja mama,svekrvo i majka, najljep{e èlje povodom

tvog 50. ro|endana, da nam uvijek bude{ vesela, zdrava i nasmijana, od srca ti ̀ ele onikoji te neizmjerno vole: tvoji sin Alen, snahaAzra i unuci Benjamin i Belmin.

Safeta Arzi}Kada si sretna, tu`na ili usamljena, bi}u tuda podijelim s tobom sve. Hvala ti za sve {tosi u~inila za mene, {to si me sretnom svojimsinom u~inila. Zato èlim da i ti nama bude{uvijek zdrava, sretna i nasmijana. Sretanro|endan od srca ti èli Anela.

PS: Puno te volim,

nikad ne zaboravi to.

Mirhad Mesi}Dragi zete, ovim putem èlim ti ~estitati

ro|endan i poèljeti ti sve najbolje i najljep{eu ìvotu. Nadam se da }e ti se sve èlje ost- variti i da }e{ biti sretan i nasmijan. [aljem vam pozdrave i pusu za unuku Enu. Va{amajka Ðulsa, porodice Tuli} i Karajkovi}.

SabinaDraga Sabina, neka ovaj dan bude samotvoj, neka sunce sja samo za tebe, èlimo tiono {to se niko nije sjetio da ti poèli, a {toti i{~ekuje{ ~uti: neka ti i to izre~eno, {tosamo ti zna{ bude ispunjeno. Sretanro|endan od srca ti èle tvoja sestra i zet sadjecom.

PS: Da ti i tvoj Nermin dugo, dugo

uìvate u svojoj novoj ku}i i da je

ispuni dje~iji smijeh.

Veliki pozdrav za malog Maida.

FatimaDraga moja sestro, sretan ti 50. ro|endan!Neka te sre}a prati u tvom ìvotu. Budi uvi-

jek vesela i nasmijana, kao {to i jesi. Mnogosre}e, zdravlja, veselja i rahatluka za tvojro|endan od srca ti èli sestra Mine, majka[emo i ostale sestre sa porodicama.

Emira Pehlivanovi}@ivot je najljep{i dar od Boga, a jo{ je ljep{ikad se ìvi u dvoje. Svako na svijetu imasvoju ljep{u polovinu, a ti si svoju prona{la.@elim da ti staza zajedni~kog ìvota budeispunjena samo sre}om i ljubavlju. Milamoja k}eri, sretno sklapanje braka sa onim

kojeg je izabralo srce tvoje Elvisom ]ehi}em,od srca ti èli tvoj Babo.

Emira Pehlivanovi}@ivot je tajna, no nema ni~eg ljep{eg nego tutajnu istraìvati i iz nje izvu}i radost i sre}u,

jer tajne ̀ ivota ne skrivaju se u dalekim pros-torima, one su pokraj nas, a pokraj tebe jeodabranik tvog srca. Samo ustrajte u ljubavii po{tovanju do kraja ìvota. Draga kumo,sve najljep{e èlje povodom sklapanja brakasa tvojim Elvisom od srca ti èli kum Ramo.

Emira Pehlivanovi}Vjen~ani prsten je simbol i obe}anje ljubavikoje }e vje~no trajati, sre}e koju }ete dijeliticijeloga ìvota. Na va{ dan vjen~anja, spojili

ste ruke, a time i va{a srca. Emira, tebi itvom Elvisu èlim da vam bra~ni ìvot budeispunjen smijehom, suncem i ljubavi i neka

vam ispuni sve va{e snove. Svako dobro èliti Amir.

Emira Pehlivanovi}U ìvotu su nam potrebne dvije stvari. Prvosre}a, a drugo je ljubav. Ljubav si prona{la,a ja ti èlimo sre}u. Mila moja k}eri, sve ono{to se sre}om zove èlim ti ne samo danasna tvoj veliki dan, nego i u budu}em ìvotu.

Sretno sklapanje braka sa tvojimizabranikom Elvisom ]ehi}em, od srca èlibabo koji te neizmjerno voli.

Emiri i ElvisuNeka sva sre}a ovog svijeta pripadne tebi,tvoja ljubav neka pripada onom koga voli{,sve {to je lijepo neka bude tvoje, to ti èlisrce moje. Sretno sklapanje braka Emiri iElvisu èle [ero i Zahida âvki}.

Emiri i ElvisuNaljep{e èlje povodom sklapanja braka,mnogo ljubavi u budu}em zajedni~komìvotu rodici Emiri i Elvisu èle Senija i Alma.

Emiri i ElvisuNeka je va{a ljubav tako lijepa kao danas,

kada ste kro~ili u ̀ ivot sa rukom u ruci zajed-no. Sanjajte jedno o drugom, osje}ajte seugodno jedno uz drugo u velikoj tajni koja sezove ljubav. Sretno u budu}em zajedni~komìvotu Emiri i Elvisu, od srca èli Admir âvki}.

AdnanSre}a je voljeti i biti voljen. Neka ti ìvotniput, na koji kre}e{ sa svojom Aldijanombude posut ruàma, neka vas u bra~nomìvotu prate ljubav i razumijevanje. Povodom

va{eg najsretnijeg dana, dana vjen~anja,neka sre}a, radost i zdravlje budu uvijek sa

vama. Sretno sklapanje braka od srca vamèle kumovi Almir i Mirela.

ArnelaSanjajte jedno o drugome, osje}ajte seugodno jedno uz drugo u velikoj tajni kojase zove ljubav. Obasjavaju}i vas Bo`jasvjetlost odlu~ila vas je povezati u jedno.Od danas va{a ljubav postaje jedno i vodi

vas putem kojim ste odlu~ili zajednokro~iti. Sve najbolje u zajedni~kom ìvotuèli vam Merima.

Haris Sulji}Sve najbolje povodom sklapanja braka dragibrate Harise sa izabranicom srca tvog Munibom, od srca ti èli brat Ahmet uzporuku: Svaka minuta sretna vam bila, svaka

vam se èlje ispunila, u braku da vas samosre}a prati, od ove ~estitke ja vam ljep{u ne

mogu dati.P. S. Vidimo se uskoro i sretno!

Nermina Deli}Draga moja Nermina, èlim ti sve najboljepovodom sklapanja braka sa DanijelomBoli}em, da ̀ ivite u sre}i i ljubavi. Nemoj bititu`na, jer to je tvoj dan, znaj da nisi sama,

jer uz tebe su oni koji te najvi{e vole i radu- ju se tvojoj sre}i. Tvoja mama Mirsada saNurijom, brat Meho i Nermin sa suprugomAmelom, k}erkom Anesom i sinomVedadom.

Veliki pozdrav za sve iz

lijepog Biha}a.

Ruìca [ulc

Da se zaljubi{ ali sretno, da ti ljubav traje vje~no, da zaboravi{ sve ono {to ti stvaraboli, èli ti neko ko te iskreno voli. Sretanro|endan! Habibi.

~estitke, èlje i pozdravi ~estitke, èlje i pozdravi

E-mail: [email protected] www.una-rafting.ba

O B A V J E S TORGANIZIRAMO TEÂJ ZA OBUKU SKIPERA I UPRAVLJAÊÂMACA ZA PLOVIDBU NA UNUTRA[NJIM PLOVNIM

PUTEVIMA I NA MORUOrganizator te~aja zarafting vodi~a: Bijeli Una Rafting, Biha}

Vikend te~aj: 25. septembar 2011Te~aj u paketu:

Ostali termini za 2012 }e biti objavljeni na internetstranici.

Prakti~na vo`nja: 30 rafting vo`nji su uklju~eni u cijenu te~aja imoraju da budu napravljne do po~etka ljetnesezone 2012

Mjesto: Rijeka Una - mjesto treninga }e biti naknadnoobjavljeno

Po~etak: Lohovo dana 25/09/2011 u 10.00 satiCijena te~aja: 300,00 KM uklj. PDV za osobe koje se prijavljuju po

prvi put na obuku,a za one osobe koje su ve} pro{le

jednu obuku cijena obuke je 210KMSadràj te~aja: Prakti~no upravljanje ~amcima (plovidna i pristajanje)

Tehnika vo`nje i vo|enja u rafting ~amcu Tehnika vo`nje kanuaKarakterisitke rijeke i rije~nog tokaUtjecaj vodene struje na plovidbuPlivanje u divljoj vodi Timski rad i pruànje usluga gostimaEkologija i okolina (mjere za{tite okoli{a rijeke iispravno pona{anje u nacionalnom parku)Zakonski okviri u Bosni i HercegoviniVrste ~amaca, vrste materijala i odràvanjeOprema za rafting ~amac (karakterisitike, kori{tenjei kontrola)Stabilnost ~amca s obzirom na razmje{taj teìnePostupaku slu~aju prodora vode, nasukanja ipadanja osoba u voduRije~ni signali veslom ili priru~nim predmetima

Spa{avanje na mirnim i na divljim vodamaOsiguranje i va|enjeKonopci i upotrebaPrva pomo} - specijalni kurs (u trajanju od 3 sata)

Zadani cilj te~aja: Priprema za dràvni ispit upravlja~a ~amca (rafting skipera), sigurna vo`nja u ~amcu i vo|enje raftingado stepena vode 4 uzimaju}i u obzir polazni nivosvakog kandidata

Uslovi u~e{}ana te~aju: Dobro poznavanje plivanja, dobro zdravstveno stanje,

potvrda o poloènoj prvoj pomo}i korisna, ali nijeuslov (odgovara prvoj pomo}i za polaganje voza~kog ispita B-kategorije), iskustvo na divljoj vodi korisno,ali i ne uslov za u~e{}e na te~aju.

Zakonski okvirniuslovi: Sticanje diplome na dràvnom nivou, propisane po

Zakonu o unutra{njoj i pomorskoj plovidbi FBiHbr. 73/05 i Pravilniku o programu, na~inu polaganjaispita za upravalja~a ~amca i drugih plovila

br. 13/07.Oprema: Neopren oprema i kacigaSigurnosni pojasPaket prve pomo}i otporan na voduRuksak sa {pagom od 15 metaraMaterijal za pisati - olovka i blok 2 slike za paso{Voza~ka (ili potvrda o poloènoj prvoj pomo}i)- ukoliko se posjeduje(Kompletna oprema moè biti kod nas iznajmljenaza trajanje te~aja)

Prijava: na E-mail: [email protected] ili pismenim putemna adresu agencije

Ispit: Po zavr{etku te~aja }e biti organiziran ispit za upravlja~a rafting ~amca. Sve osobe koje su napunile 18godina mogu pristupiti polaganju ispita. Nadle`nuispitnu komisiju, koja se sastoji od predsjednika idva ~lana imenuje Federalni ministar prometa ikomunikacije BiH po ~l. 2 Pravilnika o programu,na~inu polaganja ispita za upravalja~a ~amca idrugih plovila br. 13/07. O svakom polaganju ispitabi}e vo|en zapisnik od strane sekretara komisije.

Kontaktinfomacije: 061/138-853 Senad Zuli} - Bijeli

Bijeli una rafting - Klokot,Pecikovi}i bb, 77 000 Biha},

Bosnia Herzegovina Telefon: +387 37 380 222,Fax: +387 37 380 180,Mobile: +387 (0)61 138 853,

(0)61 100 790

A K T U E L

N I T E R M

I N

N O V O

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


Mediji su se raspisali nakonpro{lomjese~ne dodjele TeenChoice Awards da se ne bi tre-bala zvati tako ubudu}e ve} -

Vampire Choice Awards.Naime, na dodjeli ove nagradekoja se dogodila sino} u Los

Angelesu, saga “Sumrak” teserija “Vampirski dnevnici”odnijeli su najvi{e nagrada.Saga “Sumrak” odnijela je na-gradu u ~ak dvanaest kategori-

ja, uklju~uju}i i onu za najboljiSF film. Tako je gotovo svakazvijezda iz sage “Sumrak”odnijela ku}i nagradu u oblikudaske za surfanje, a o pobjed-nicima je odlu~ivala publika od13 do 19 godina starosti.

Serija “Vampirski dnevnici”odnijela je pobjedu u sedamkategorija. Vampiri, vukodlaci isli~na mitska stvorenja glavnisu junaci brojnih serijala, knji-ga, reklama...Najpopularniji me|u takvimasu junaci ve} kultnih “Vampi-rskih dnevnika” te trilogije“Sumrak”.Evo pone{to o glumcima kojisu utjelovili najpoznatije “vam-pire” i djevojke za ~ija se srca

bore.

Tko je Damon? Ameri~ki glumac Ian Somerha-lder, Damon iz serije“Vampirski dnevnici” zavodiplavim o~ima i izraàjnim crta-ma lica, a koliko je popularangovori i podatak da je s tronazvijezda svrgnuo i RobertaPattisona, fatalnog vampiraEdwarda iz “Sumraka”

A evo {to jo{ mo`da niste znalio njemu:Ian nije tako mlad kao {toizgleda. Naime, ro|en je 1978.

godine. Otac mu je bio gra|e- vinski konstruktor, a majkamaserka terapeutkinja, koja ga

je vrlo rano potaknula da seoku{a u poslu modela i mane-kena.Odrastao je u malom gradi}uCovington u Louisiani, a osimplivanja, ribarenja i jahanja,

ve} tada je pokazivao interesza glumu i nastupao je sa {ko-lskom dramskom grupom.

Ve} sa deset godina po~inje sebaviti manekenstvom, pasvako ljeto provodi u New

Yorku. Nekoliko godina kasnijedobio je priliku raditi u Europi,

a ìvio je i radio u Milanu,Parizu i Londonu. Bio je modelza Calvin Klein, Dolce &Gabanna, Gucci, Versace iGuess. Budu}i da èli biti prih-

va}en isklju~ivo zbog svoggluma~kog talenta, a ne izgle-da, o svojoj karijeri modela

nerado govori.

Zvijezda “Vampi-rskih dnevnika” -Ian Somerhalder

Nije maturirao jer je napustio{kolu i otputovao u Europuzbog posla modela. No sa 19godina vratio se u New Yorkuupisao glumu i po~eo raditi spoznatim u~iteljem WilliamomEsperom.U jednoj skupnoj sceni sa 400statista uo~io ga je talentmenadèr i odmah ga uzeo

pod svoje. Otad Ian vrijemeprovodi studiraju}i glumu ibave}i se jogom.Publici je Ian poznat i po uloziBoonea u izvrsnoj seriji“Lost”. Za tu je ulogu osvojio inagradu SAG 2005. godine.Bio je uvjeren da je propustiopriliku za ulogu Damona u“Vampirskim dnevnicima”.Naime, bio je s djevojkom uLas Vegasu i u 22 sata nave~ernazvao je agenta, koji mu jeporu~io da u 11 ujutro morabiti na audiciji i nau~iti svihdevet stranica teksta. Ostalo

je povijest.

Godine 2010. osvojio je nagra-de Teen Choice za uloguDamona u “Vampirskim dne-

vnicima”, a njegov gluma~kidebi zasluìo je nagradu YoungHollywood 2002. godine.Izjavio je kako ima milijun poz-nanika, no samo dva ili triprava prijatelja od kojih ni{tane moè sakriti, a najve}a mu

je slabost {to poku{ava raditi vi{e stvari od jednom.Plavooki glumac otkrio je dasvaku svoju ulogu iskrenoproìvljava s puno strasti te daunosi cijeloga sebe.

“Ne moète samo izgovaratinekakav tekst. Zbilja iskreno proìvljavam svaku svoju ulogu. Posao mi je vrlo bitan. Ponekadu svemu moète prepoznati ineke situacije iz stvarnog ̀ ivota.

Moj posao mi se ponekad ~inikao neka psihoterapija jer oslo-ba|ate neke potisnute emocije”,rekao je Ian Somerhalder.Ian je ve} neko vrijeme u vezi skolegicom iz serije, lijepomNinom Dobrev koja igra Elenuu “Vampirskim dnevnicima”.

Tko je Edvard?Za Robertom Pattinsonom koji

u teen hitu “Sumrak” igraulogu privla~nog i opasnogEdwarda Cullena luduju tine-

jdèrice {irom svijeta.Robert Thomas-Pattinson ro-

|en je 1986. u Londonu, afilmskoj publici poznat je i poulozi Cedrica Diggoryja u jo{

jednom globalnom fenomenu -filmskom serijalu o HarryjuPotteru (“Harry Potter i plame-ni pehar”). Englez aristokra-tskog drànja kaè da ga je iz-nenadna slava nakon “Sumra-ka” poprili~no zatekla. “Naju-pornije oboàvateljice poku{a-

vaju otkriti u kojem hotelu samodsjeo, ̀ ele mi dotaknuti kosu,a neke me ~ak mole da ihugrizem. I cijelo vrijeme vri{te!Zbilja nisam mislio da }e to svetako izgledati”, kaè 23-go-di{nji glumac koji je prije nego

je postao slavan neko vrijeme

radio kao maneken. Pattinson je otkrio da je do pubertetaimao pregr{t manekenskih po-nuda jer je bio mr{av i poputdjevojke. No ~im je po~eo nali-kovati mu{karcu, njegova jemanekenska karijera zavr{ila.Glumac zanimljivih crta lica irazbaru{ene kose za uloguEdwarda izabran je na audicijiizme|u 3.000 kandidata, amagazin Rolling Stone pro-glasio ga je najseksi glumcem2008. godine. Mladi je Englez strona najseksi vampira u anketi

web stranice Moviefone u kojojsu se birali najseksi filmski

vampir i vampirica, a sudjelo- valo je ~ak 1,8 milijuna filmofi-la, svrgnuo i Brada Pitta (“Inte-rvju s vampirom”). Koliko za-nimanje vlada za mladimEnglezom, svjedo~i i podatak da ga je na losangeleskoj pre-mijeri “Sumraka” moralo~uvati 25 tjelohranitelja kakobi ga za{titili od op~injenihoboàvateljica.Odrastao je s roditeljima i dvijestarije sestre, Lizzy i Victori-

jom, a oduvijek ga je privla~ilaumjetnost. Od malih se nogubavio glumom i glazbom

(izvrsno svira gitaru i klavija-ture), a poha|ao je privatnu{kolu u Barnesu. Zanimljivo jeda je svojim prvim gluma~kimhonorarima platio {kolarinu.Od gluma~kih uzora Robert,kojeg mnogu nazivaju inasljednikom Judea Lawa,isti~e kako mu se najvi{e svi|aJack Nicholson.

Tko je Elena?Nini Dobrev, koju je uloganje`ne tinejdèrice Elene vinu-la u zvijezde, 22-godi{nja jebugarsko-kanadska. Za lijepuElenu bore se dva prezgodna

vampira, Damon (Ian Some-rhalder) i Stefan (Paul Wesley),no u stvarnom ìvotu svoje jesrce poklonila kolegi Ianu.“U knjigama je Elena posve

druga~ije opisana. No autoriserijala su donijeli odluku daElena bude djevojka iz susjed-stva. No u seriji imam prilikuigrati i zlo~estu Katherine {to jezbilja sjajna stvar - utjeloviti

dva posve razli~ita lika. To me jako zabavlja”, kaè Nina,dodav{i da su vampiri ljudimaiznimno privla~i jer su opasni imisti~ni {to je kombinacijakojoj nitko ne moè odoljeti.Nina Dobrev, punim imenomNina Konstantinova Dobreva,ro|ena je 9. sije~nja 1989. go-dine u glavnom gradu Buga-rske - Sofiji.U dobi od dvije godine sobitelji se preselila u Kanadu iodmalena pokazivala velik ta-lent za umjetnost, poput plesa,

kasnije i gimnastike, glazbe, vizualne umjetnosti i, naravno,glume.

Aktivno se bavila gimnastikomi odlazila na natjecanja. Voli

izra|ivati nakit i u budu}nostibi voljela pokrenuti svoju linijunakita.

Tko je Bella?Kristen Stewart, 19-godi{njaglumica ro|ena u Los Ange-

lesu, zahvaljuju}i ulozi BelleSwan u filmskoj ekranizacijibestsellera Stephenie Meyer“Sumrak”, vinula se u zvjez-dane visine.Mnogi je zbog njezine odlu~no-sti da pa`ljivo bira uloge i fi-lmove u kojima glumi uspore-|uju s talentiranom Ellen Page(“Juno”) jer obje èle da ih secijeni zbog njihovih uloga, a neizgleda.Kristen koja je u gluma~kom

poslu od malih nogu kaè da ju je iznenadna popularnost zboguloge Belle Swan jako izne-nadila te da se jo{ privikava bitipod pove}alom javnosti.Osamnaestogodi{nja zvijezdahit filma “Sumrak” kaè da jenekoliko puta ~ak doìvjela ineugodnosti jer je neke oboà-

vateljice ne vole jer je dobilapriliku glumiti u dru{tvu 23-godi{njeg Roberta Pattinsona,miljenika tinejdèrica koji utom filmu igra EdwardaCullena.

Kristen je ro|ena u LA-u, uKaliforniji, a kao dijete redovi-to su je odbijali na audicijamaza dje~je glumce jer je oduvijek bila previ{e ozbiljna.

22.9.2011.godine037 extra18

Top tema me|u tinejdèrima

Vampiri su IN

Ameri~ki glumac Johnny Depp uspje{no radi na svomnovom filmskom projektu. Objavljene su prve fotografije saseta filma “Dark Shadows” u kojem Depp glumi vampiraBarnabasa Collinsa.

Radnja filma je bazirana na pri~i iz {ezdesetih o vampirima,zombijima, vukodlacima i duhovima. Ovo je osmi put daDepp sara|uje sa reìserom Timom Burtonom. Film je sni-man u Devonu u Velikoj Britaniji.Filmsku postavu ~ine glumci Chloe Moretz, Helena BonhamCarter, Michelle Pfeiffer, Eva Green, Christopher Lee, Johnny Lee Miller i Hannah Murray. Film “Dark Shadows” }e se u

kinima pojaviti 11. maja 2012. godine.

Jo{ jedan film o vampirima

Johnny Depp u filmu“Dark Shadows”

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 22.09.2011. - 29.09.2011.

Originalni tjedni horoskop037plus

Ljubav: Po~etak sedmice mogao bi vamdonijeti poneku nesuglasicu s partnerom imalo osje}aja nerazumijevanja, ali ni{ta {tone moète popraviti iskrenim razgovorom.Kasnije }e se sve popraviti i iako ne}e biti

nekih uzbu|enja, ne}e biti ni razloga za zabrinutost.

Ovaj mirniji period iskoristite kako biste uspostaviliponeku rutinu koja vam daje sigurnost.Posao: Ve}ina situacija doga|at }e se izvan va{eg djelokruga pa }ete se vjerojatno osje}ati pomalonesigurno i nemo}no. Prisutnost Jupitera i Urananagla{avaju tajnovitost, dok Merkur donosi novepo~etke ili skretanja u poslovnom smislu. Pokaìtesvoje strpljenje i diplomaciju i sve }e biti kako èlite.Zdravlje:. Dobit }ete dodatni energetski poticaj zazdrav na~in ìvota pa samo naprijed.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

LAV - (21.07. - 21.08.)

RAK - (21.06. - 20.07.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Naj~e{}e, kad je kriza u pitanju, viste osoba na koju se svi mogu osloniti. Ovorazdoblje bi vam moglo biti te{ko jer ne}etemo}i lako objasniti svoje osje}aje. Ovaj put}e se te osobe pokazati kao odli~na potpora

za vas. Mars i Venera u va{em znaku u~init }e svoje

pa }ete biti privla~ni svima.Posao: Poslovno, stvari stoje jako dobro. Bit }etepuni energije pa su mogu}e i neke èstoke raspravena poslu. Ako ste pripadnik tre}e dekade znaka ovajperiod vam donosi poseban poslovni uspjeh i veliku vjerojatnost za napredovanje. Zgrabite {to se nudi iuìvajte, ne}e trajati do vijeka.Zdravlje: Odli~no!

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: îni se kako ovaj period ne}e bitiba{ najpovoljniji za pripadnike ovog znaka.Razina stresa bit }e poja~ana pa }e vampotpora obitelji i/ili voljene osobe biti od velike pomo}i. Nadamo se da ih niste u pro-

teklom razdoblju razo~arali do razine kad ne ̀ ele imatini{ta s vama. Komunikacija }e vam biti otvorena paako imate problema s nekim od njih pristupite iskreno

kako bi vam oprostili na vrijeme.Posao: Posao ne ide najbolje. Neki }e donositi brzo-plete oluke koje bi ih mogle ko{tati novaca, ugleda iìvaca. Tako|er niti pretjerano oklijevanje ne}e bitibolje jer }e vas konkurencija prete}i. Prepreke }e bitina svakom koraku pa bi vam bilo najbolje naoruàti sedebelim ìvcima i strpljenjem.Zdravlje: Poja~ani stres ~init }e svoje.

Ljubav: Nakon nekoliko krivih po~etaka iliosoba narednih dana mogli biste naletjeti nanekog posebnog vrijednog svog truda. Nemojtebiti pretjerano kriti~ni na prvu loptu jer time

samo tjerate ljude od sebe. Osoba koja }e vam se svid- jeti nije toliko sigurna u sebe pa bi je va{a kritika mogla

otjerati zauvijek. Jedan prijatelj treba va{u potporu.Posao: Radite li u administraciji ili ekonomiji ovajperiod je odli~an za vas. Intelektualno ste vrlo jaki pa vam niti jedan posao ne}e biti problem, a komu-nikacija }e biti na va{oj strani pa }ete svoji pristupomnatjerati klijente da vam jedu iz ruke. Mogu}e su ikratkoro~ni posli}i koji }e vam donijeti brzu zaradu.Zdravlje: Ni{ta vam ne moè stati na put!

Ljubav: Doga|aji proteklih dana ostavili su vas prili~no osjetljivima na tu|u patnju iprobleme. Merkur koji se kona~no kre}e

pravom putanjom osloba|a komunikaciju pa }etelak{e izraziti sve {to vas mu~i. Ovaj period biste setrebali malo povu}i iz op}enite strke i posvetiti sesvome domu i obitelji.Posao: Poslovno stvari stoje odli~no. Ulaskom Sunca

u Vagu poja~at }e se va{a svestranost pa }ete seopet lako iskazati u masi. Ako ste pripadnik tre}edekade svog znaka poja~at }e vam se primanja iposlovne mogu}nosti. Samo polako i nemojte seprevi{e optere}ivati poslom, ima vremena za sve.Zdravlje: Osje}ate se odli~no i dalje.

Ljubav: U ljubavi ovog vikenda ne}e bitinekih velikih doga|anja jer su se svi planetiusmjerili na va{e poslovno polje. Smirenje u vezi dobro }e vam do}i kako biste se mogli

okrenuti nekim drugim stvarima koje }e zahtijevati va{u pa`nju. Ipak nemojte u potpunosti zanemariti voljene osobe i barem im nekom sitnicom pokaìtekoliko vam je stalo.Posao: Na financijskom polju vas ~eka razvoj s ituaci- je koji ne}ete mo}i zaustaviti. Prisutnost Jupitera u

Biku te Merkur u Vagi poja~at }e va{e obveze vezaneuz posao i novac. Drugi }e traìti va{e savjete i pot-poru pa nastojte biti iskreni i dorasli zadatku, isplatit}e vam se vi{estruko takav pristup.Zdravlje: Sve je pod kontrolom, ba{ onako kako vi volite.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Jupiterova snaga donosi intenzivanromanti~ni period. Poja~ana komunikacijaomogu}it }e vam bolje snalaènje u situaciji u kojoj }e svi imati potraìvanja prema

vama. Ipak, oni najbliì pokazat }e se i kao osobekojima se moète pojadati. Dobit }ete potporu uobliku u kojem vam je potrebna, ali ne smijete zabo-raviti pitati za ono {to vam treba!Posao: Ako ste se u zadnje vrijeme bili zbunjeni ilidezorijentirani, moète se opustiti. Merkur je ponovnou svojoj pravoj putanji te je maknuo sve sumnje. Ovo je vrijeme u kojem }ete morati podnijeti neke osobne`rtve kako biste dostigli sve zahtjeve koji su pred vama, no rezultati }e opravdati sve uloèno.Zdravlje: Mogli biste imati problema sa èlucem.

Ljubav: Merkur koji se vratio u svoju pravuputanju donosi vam novi po~etak i pristupduhovnoj razini va{eg ìvota. Vjerojatno }etese posvetiti zna~enju i ulozi koju imate u

ìvotu. Posvetite se sebi jer uz Sunce u svom znakuimat }ete veliku mo} koju trebate znati pravilno isko-ristiti. Najbolje bi vam bilo malo se odvojiti od svih imeditirati u samo}i.Posao: Bavite li se poslovima vezanim uz estetiku,ovaj vikend }ete uìvati. Bit }ete kreativni i nadahnu-ti za svoj posao u kojem }ete prona}i i zabavu.Nemojte samo pretjerivati u zahtjevima. Drìte se

svoga posla dok Sunce ne u|e punom snagom u va{znak, a onda se moète baciti na sve {to èlite.Zdravlje: Stres lo{e utje~e na va{e zdravlje pa akonemate neki ventil moète o~ekivati upalu ili baremglavobolju.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Imate snaàn unutarnji glas koji vasdobro vodi pa ga nemojte zanemarivati raditu|ih rije~i. Jupiter vam i dalje donosi sre}u,

ali morat }ete biti pa`ljivi jer je sre}a vrlo prevrtljiva.Erotska energija iznimno je jaka pa se slobodno pre-pustite u partnerove ruke i uìvajte bez mnogo muke.Posao: Komunikacija s drugima bit }e odli~na. Imat}ete dosta obveza, ali otvorite li se prema kolegama

uvijek }ete na}i pomo}. Vjerujte svojoj intuiciji i kad jeposao u pitanju. Informacije koje dobivate izvana nemoraju biti to~ne, ali va{ unutarnji glas vas ne}eiznevjeriti.Zdravlje: Dobro.

Ljubav: Ulazak Sunca u Vagu i susret sMerkurom donose vam naporno razdoblje nadoma}em planu. Sve je u redu, ali imat }etepuno vi{e obveza nego ste navikli prema

~lanovima svoje obitelji. Ulaskom Sunca u vagusituacija se popravlja pa }ete ponovno vi biti u centruzbivanja.

Posao: Komunikacija s okolinom kona~no ulazi umirnije razdoblje, ali koli~ina posla }e se samopove}avati. Morat }ete se puno bolje organizirati kakobiste sustigli poslovne i obiteljske zahtjeve. Situacije je privremena, ali mogla bi vas ko{tati nekoliko ìvacapa nastojte ostati smireni u svakom trenu.Zdravlje: Poja~an stres lo{e }e utjecati na va{ezdravlje.

Ljubav: Sunce koje ulazi u znak Vage odnosii vama povoljno ljubavno razdoblje. îni sekako }e neke poruke ili pozivi zagolicati va{uma{tu te vam vratiti boju u obraze. Nemojte

o~ekivati veliku strast, ali malo po malo i iz sitne vragolije mogle bi se razviti jako lijepe uspomene, ~ak i sa stalnim partnerom.Posao: Merkur u svojoj putanji donosi vam razdoblje

u kojem se trebate posvetiti financijskim poslovima iurediti svoju Ku}u novca. Neke obveze koje imatemorat }ete preraspodijeliti kako biste sustigli svapla}anja. Nemojte tro{iti novac na nepotrebneizdatke. Razmatrajte ulaganja, ali nemojte jo{ ni{ta~initi po tom pitanju.Zdravlje: Grlo }e vam biti osjetljivije.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Planeti vas upu}uju kako je ovo va`no razdoblje promjena za vas. Imateodli~ne izglede napredovati na osobnom i

ljubavnom planu. Jedino {to se od vas traì je da seotvorite prema drugima i traìte ono {to trebate jer vam nitko ne moè ~itati misli. Jednom kad potraìteono {to trebate, bit }e vam drago zbog toga.Posao: Poslovno }ete se morati malo strpiti. îni sekako promjene na prvi pogled nisu dobre, ali to vamse samo ~ini dok traje ovo prijelazno razdoblje.Mogu}i su i neki financijski gubici, ali to je sve privre-meno. Komunikacija }e biti oteàna, ali diplomatskimpristupom }ete dobiti sve {to trebate. Samo polako.Zdravlje: Potrebno vam je vi{e sna.

Imena nisu slu~ajna i nisu davana slu~ajno. Drevni naro-di Egip}ani, Kinezi, Jevreji poklanjali su veliku pa`nju imeni-

ma. Egip}anima je IME zna~ilo daleko vi{e od obi~nog znakaraspoznavanja, Indusi su smatrali da je ime karakteristikasvake individualne pojave, Kinezi su vezivali pojedina~naslova imena sa mantrama, Jevreji su u svojim kabalisti~kimspisima isticali da su 22 slova hebrejskog alfabetskog redaosnova svih stvari i praslike razli~itih stanja svesti. Me|udrevnim Keltima IMENA je uvek birao druid (sve{teno lice).Vjerovalo se da natus kroz ime ispoljava odre|ene kara-kterne crte, kao i da donosi sre}u. Svako slovo ima svojuodgovaraju}u boju sa odnosnim oscilacijama, pri ~emutalasi imaju odnosne talasne duìne, svaka boja uslovljavaodgovaraju}e svojstvo ~ovjeka, a preovladavaju}a boja uimenu ukazuje na glavne osobine ~ovjeka.Osim toga svako slovo nosi i odre|eni broj i samim tim ikarakteristike istog.Prvi suglasnik u imenu kamen je temeljac na{e li~nosti.

Zna~enje imena slovenskog porekla je veoma lako shvati-ti dok je za razumjevanje zna~enja imena stranog poreklapotrebno prou~iti izvorne rije~i od kojih je ime nastalo.

[ta otkriva va{e ime?

CRVENA (A, S, J) - Strast, sna`na volja, energija,ljubav, impulsivnost, velika vitalnost

NARAND@ASTA (B, K, T, [) - Konstruktivnost, radost,putenost

@UTA (C, L, U, ]) - Intuicija, intelektualna snaga,spontanost, prilagodljivost

ZELENA (D, D@, LJ, M, ^) - Sklonost mistici, ~estnedostatak volje, mirno}a

PLAVA (DJ, E, N, W) - Puno}a duha, vera, nadai jvernost

INDIGO (F, NJ, O, X) - Ukazivanje na integracijuPURPURNA (G, P, Y) - Transmutacija èlja i intelige-

ncije, povremena rezignira-nost

OPAL (H, Q, Z) - Razumijevanje ìvota

KARMIN (I, R, @)- Saosje}anje

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godine20

Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS, veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije na

GSM: 061/526-476. Prodajem gra|evinsku parcelu u Cazinu uz magistralni put; 1.500 metara kvadratnik;

vlasni{tvo 1/1; posjedujem sve dozvole i komunalne priklju~ke; telefon: 061/138-759. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. U Rip~u, na pogodnoj lokaciji, prodajem devastiranu ku}u, te dva dunuma oranice (Zabare);

telefon: 052/216-373. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.

GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i

(037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo j̀u, uz glavni put; telefon: 066/897-827. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u, na placu od 737 metara kvadratnih i njivu povr{ine

1.725 kvadrata; telefon: 052/216-373. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku literatu-

ru; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. U centru Rip~a prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu 1.725

metara kvadratnih u Zabarama; telefon: 052/216-373 Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,

registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;

Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane ̂ uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinake {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem ku}u s tri etaè, iz MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grijanje;

namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon: 062/524-968. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-

ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665.

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno zatrgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996, 061/137-556. Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115.

Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke "Einhell", nov, jo{ zapakovan, cijena 200

KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952. Prodajem TV "Samsung"; ekran 52 cm; ispravan - o~uvan; cijena 100 KM;

GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke; cije-

na 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem harmoniku i mu{ki bicikl 28-icu GSM: 062/142-767. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;

telefon: 062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; benzin - plin, klima, daljins-

ki; benzin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metara kvadratnih i njivu od 1.723

metra kvadratna; telefon: 052/216-373. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem zemlji{te u Vedrom Polju. Papiri uredni. GSM: 062/387-386. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan Ozimicama I u Biha}u:

telefon: 061/809-972 i 037/226-461.

Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2

, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;super povoljno; telefon: 061/465-584.

Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili

studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323.

Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Iznajmljujem nenamje{ten stan na Ozimicama I; GSM: 061/873-308. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha} Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

PRODAJA

IZNAJMLJUJEM

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


sport 2122.9.2011.godine

Iza nas je jedan od najintere-santnijih Eurobasketa u poslje-dnjih desetak godina. [panija

je prva nakon Jugoslavije

1997. godine, odbranila {ampi-onski naslov. Tim SergiaScariola je kvaliteta za sebe.

Samo jedan poraz i to u potpu-no nebitnom duelu protiv Turske. Lagani trijumfi protiv Srbije, Slovenije, Makedonije,Francuske... To je naravno,

glavna pri~a {ampionata uLitvaniji.Makedonci su na kraju ostalibez medalje, ali su definitivnouz {ampiona obiljeìli prvenst-

vo. Stigli su do polufinala, aonda su posustali. [panjolskadruìna je ipak bila prejaka upolufinalu, a Rusi su sretno

zgrabili broncu. LesterMccaleb, Pero Anti}, VladoIlievski i ostali u Skopju su

do~ekani kao nacionalniheroji. Fe{talo se cijeluno}, po njihovompovratku ku}i.

SjajniMakedonci

Odu{evili sudomoljubljem, kolektivnomigrom, po`rtvovano{}u itakti~kom zrelo{}u. Sru{ili surenomirane ko{a-rka{ke nacijepoput Litvanije, Gr~ke,

Hrvatske, Slovenije, a ni na{aselekcija nije bila ravnopravanprotivnik. Ako ni{ta, sjajannastup Makedonaca nagra|en

je kvalifikacijskim turnirom za

Olimpijske igre u Londonu2012. godine. Simpatijeko{arka{kih fanova su od sadasigurno na njihovoj strani.

Juan Carlos Navarro je bionezaustavljiv. Nije bilo dileme,kome }e pripasti naslov najko-risnijeg igra~a Evropskogko{arka{kog prvenstva uLitvaniji. Nepogrje{ivi {uter“torpedirao” je Slovence u~etvrtfinalu s 26, Makedonce upolufinalu s 35, a protiv Fra-ncuske u finalnom me~u zaus-tavio se na 27 poena. Naravno,podr{ka bra}e Gasol i Calde-rona ni ovog puta nije izostala.Tony Parker je osim srebra,uzeo i naslov najboljeg ko{ge-tera turnira. Nijemac ChrisKaman je bio najvi{i pod

obru~ima, pa je njemu pripalanagrada za najboljeg skaka~a.Po obi~aju, najinovativnijiko{arka{ je bio Milo{ Teodosi}.Uzeo je nagradu za prvog asis-

tenta i pored toga, {to je uLitvaniji igrao daleko od opti-malne forme. Da ne zaboravi-mo, Srbi su svakako najve}erazo~arenje {ampionata.

Izvrsni pakatastrofalni

Tek za kraj, da spomenemo ireprezentaciju Bosne i Herce-govine. Nastup okon~an uprvoj fazi, s dvije pobjede i triporaza. Izvrsni nastupi protiv Crne Gore i Hrvatske, katastro-falne izvedbe u duelima sa

Fincima i Makedoncima. MirzaTeletovi} je dokazao da pripa-da evropskoj ko{arka{koj eliti,me|utim promjenjiva formanas je ko{tala plasmana u

drugu fazu. Nihad Ðedovi} jepokazao veliki napredak i sigu-rno }e biti oslonac u narednimreprezentativnim akcijama.Tek onako, da podsjetimo kakobi izgledala reprezentacijaBosne i Hercegovine, da se oviigra~i nisu odlu~ili za dresoveHrvatske, Turske, Srbije iliSlovenije. Bogdanovi}, Bara} iMarkota iz hrvatskog rostera,zatim “poznati” Tur~in EmirPreldì}, pa Mirza Begi} izSlovenije. Umalo da zaboravimubojitog {utera Ke{elja. Pazamislite ove ko{arka{e u

dresovima sa zvjezdicama!Sada je to nemogu}e. Ipak, da

je sve kako treba u na{ojdràvici, pri~a prvenstva sigu-rno ne bi bili Makedonci!

Jo{ jedan sjajan rezultatBiciklisti~kog kluba Biha} 74. U

vikendu iza nas Bi{}ani su zavid-nu vje{tinu pedaliranja demonstri-rali na me|unarodnoj utrci“Druga sportska jesen - Stubi~keToplice 2011” u Hrvatskoj.Najbolji je ponovo bio Faris Deli}.Izvrsna godina potvr|ena je jo{

jednom pobjedom u konkurencijimla|ih kadeta, na stazi dugoj petkilometara.

Ve} smo u prethodnim tekstovima

naglasili besprijekoran talenatmladog biha}kog bicikliste, kojinadma{uje konkurenciju iz utrkeu utrku. Faris Deli} je ve} udru{tvu najboljih bosanskoherce-gova~kih biciklista, a njegov kon-stantni rezultatski napredak gasvrstava i me|u najuspje{nijesportiste Unsko-sanskog kantona.Ne zaostaju mnogo ni klupske ko-lege. Mujo Kurtovi} je prethodnog

vikenda u Hrvatskoj osvojio bron-zanu medalju. Biha}ki seniordomogao se pobjedni~kog posto-lja na stazi dugoj deset kilo-metara. \ulaga Treji} ovaj put nijeodvezao vrijeme za medalju, ali i

njegov plasman na sedmo mjesto je zadovoljavaju}i.Mladi Isak Musli} je tako|er biome|u boljima. Osvojiv{i petomjesto u brdskoj utrci mla|ihkadeta, upotpunio je uspje{an

nastup biha}kih biciklista naovom me|unarodnom zakmi~e-nju.

U takmi~arskom kalendaru bicik-listi~ke sezone ostale su jo{ ~etiriutrke. Tri }e se voziti u Hrvatskoj iSloveniji, a ima}e Bi{}ani jo{

jednu priliku i na bosanskoherce-gova~kim stazama.

U Klubu su ponosni na 31 osvo- jenu medalju u ovoj godini. Unajboljoj klupskoj sezoni biha}ki

biciklisti zasluìli su osam zlatnih,devet srebrenih i 14 bron~anihodli~ja. Pobjedni~ki tempo }e sesigurno zadràti i u zavr{nicisezone, pa smo uvjereni da }ekona~ni bilans biti i znatno bolji.

Jurnjava biciklisti~im stazama

Odbojka{ki klub Biha} je u vikendu pred namadoma}in Osmog memorijalnog turnira “Biha} 2011”.Turnir kojim se podsje}a na prvotimce biha}kog kluba,stradale u ratu od 1992. do 1995. godine igra se u ned-

jelju u sportskoj dvorani Luke, s po~etkom u 12 sati..Ovogodi{nji gosti turnira su hrvatski prvoliga{ki timo-

vi Odbojka{ki klub Rijeka i aktuelni pobjednik OK Sisak.U toku su pripreme za novu takmi~arsku sezonu uPrvoj federalnoj ligi, pa }e me~evi s renomiranim pro-

tivnicima posluìti kao odli~na provjera ovosezonskogigra~kog rostera. Biha}ki tim otvara turnir snekada{njim {ampionom Hrvatske Rijekom, a prvo-timci i Uprava kluba o~ekuju i podr{ku brojnih simpa-tizera. Svi ljubitelji odbojke su pozvani na me|unarod-ni turnir “Biha} 2011”.

SUBOTA, 24.09.2011.12.00 Obilazak mezarja poginulih ~lanova

Odbojka{kog kluba „Biha}“- okupljanje na mezarju Humci

NEDJELJA, 25.09.2011.11.00 Dolazak ekipa u~esnica12.00 Sve~ano otvaranje turnira12.30 Prva utakmica: OK “Biha}” - OK “Rijeka”14.00 Druga utakmica: OK “Sisak” - poraèni iz

prve utakmice16.00 Tre}a utakmica (finalna): OK “Sisak“ -

pobjednik iz prve utakmice17.30 Dodjela priznanja, sve~anost zatvaranja

turnira i zajedni~ka ve~era u~esnika sa~lanovima porodica poginulih odbojka{a

Memorijalni turnir “Biha} 2011”

Najbolji je ponovo bio Faris Deli}. Izvrsna

godina potvr|ena je jo{ jednom pobjedom ukonkurenciji mla|ih kadeta, na stazi dugoj petkilometara

Sisak i Rijeka protivnicibiha}kim odbojka{ima

Bi{}anima 31 medalja

ove godine

Zavr{eno Evropsko prvenstvo u ko{arci

“Furija” odbranila titulu Makedonci su na kraju ostali bez medalje, alisu definitivno uz {ampiona obiljeìli prvenstvo.Stigli su do polufinala, a onda su posustali. [pa-njolska druìna je ipak bila prejaka u polufinalu, aRusi su sretno zgrabili broncu. Lester Mccaleb,Pero Anti}, Vlado Ilievski i ostali u Skopju sudo~ekani kao nacionalni heroji. Fe{talo se cijeluno}, po njihovom povratku ku}i

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


22.9.2011.godinesport22

Gostuju}om pobjedom pro-

tiv Unisa, Krajina je nastavilasvoj put ka vrhu tabele.Pobjedonosni pogodak posti-gao je Vahidin âhtarevi}.Odli~na postavka igre strategaBerberovi}a, rezultirala jenajboljim prvoliga{kim plas-manom ikada. Krajina je zapetama lideru Rudaru. S tri-naest osvojenih bodova,Cazinjani su ve} na po~etkupokazali “mi{i}e” i najavili pre-mijerliga{ke ambicije.Cazinski nogometa{i zasluìlisu epitet najugodnijeg izne-na|enja u dosada{njem dijelu

prvoliga{ke sezone. Ni neo~ekivana smjena na trenerskojklupi, nije sprije~ila uspinjanjeka vrhu tabele. U {est odi-granih kola izabranici Muha-meda Berberovi}a su samo jed-nom pognutih glava napustilitravnjak. Zabiljeèna su ~etiritrijumfa i jo{ jedan gostuju}iremi. Ekipu predvode rutineriâhtarevi}, Mirvi} i Brki}, teigra~i iz omladinske {kole [i{i},Okanovi} i Ra~i}

Karta uspjehaKlupska politika naslonjena jena doma}e igra~e. I to je, ~ini

se karta uspjeha. Najboljima izcazinske {kole nogometa, pri-druèni su biv{i prvotimci Jedi-nstva, Podgrme~a, Kraji{nika...Igra~ki kadar ima potrebnusvjeìnu, kompaktnost, timskiduh, a ne nedostaje ni premi-

jerliga{kog iskustva. “Kormilar”Muhamed Berberovi} evident-nim trenerskim talentom ipotezima, kojih se ne bi pos-tidili ni prekaljeni stratezi, zasada odolijeva svojoj mladosti ineiskustvu.Slabiji rezultati u posljednjih

nekoliko utakmica, bilisu odli~na motivacijaprvotimcima Jedinstvau duelu s Gradinom.Gosti iz Srebrenika pre-zentirali su dopadljivu,ali i neefikasnu igru.Nerje{iva enigma im jebio i biha}ki napada~kitandem Abdi} - Galin.

Agresivniji i ambicio-zniji start “crveno-bije-

lih” uvjetovao je neko-liko dobrih prilika naotvaranju utakmice.

Ve} u tre}em minutuzaprijetio je [ari}, anekoliko minuta kasnijeneprecizan je bio iToromanovi}.Po~etna inicijativarezultirala je pogotkomu 29. minutu. Najboljiakter subotnjeg duelaFikret Abdi} poga|a umaniru vrhunskih go-lgetera. Nije se dugo

~ekalo ni na drugi pogo-dak. Dvije minute kasni-

je solo akcija Abdi}a iponovo vrhunska reali-zacija. U drugom dijeluupe~atljivija prezentaci-

ja gostiju iz Srebrenika. Ve} nakon ~etiri minuteopasnost pred golom

Adnana Keranovi}a.U 58. minutu zatresla sei mreà Jedinstva,

me|utim sudijska trojkapogodak poni{tava zbognavodnog prekr{aja nadoma}em golmanu. Ka-zna za proma{aje napa-da~a Gradine stiè u 74.minutu. [ari} je centri-rao, a prvi golgeter biha-}kog tima Milo{ Galinnebeskim skokom rije{iopitanje pobjednika. Dokraja utakmice gostiipak postiù po~asni po-godak. Malik Smajlovi}

je u posljednjim trenuci-ma iskoristio neopreznost

odbrambene linije Jedinstva ipostavio kona~nih 3:1.Nije to bila nezaboravna parti-

ja ekipe Senada Smaji}a.Navija~i su ve} odavno detekti-rali rak - ranu biha}kog nogo-metnog kolektiva. Indolentnadefanzivna linija, koja se nije ustanju suprotstaviti ni prosje-~nom napada~kom tandemu uPrvoj ligi. Pa`nju su do sada nasebe skrenuli Galin, Keranovi} iKova~evi}, dok ostali igraju upromjenjivom tonu, ili jednos-tavno ne posjeduju potrebnukvalitetu.

Jeftina “radna”snaga

Nekako se ~ini da je podbori}ima previ{e jeftine “radne

snage”, {to se vi{e ne smijepravdati “duìnom” finan-cijskog pokriva~a. Ni drugima,u tom pogledu nije “toplije”!U redovima Kraji{nika starapri~a! Ama ba{ ni{ta novo!

Velikokladu{~ani su upisalinovi poraz, ovaj put u Banovi-}ima. Budu}nost je bila bolja s2:0. Nogometa{i Kraji{nika s

tek ~etiri boda na kontu zauzi-maju 15. poziciju na tabeli.îni se, ve} sada osuda naborbu za opstanak.Pred kraj }emo se kratko osvr-nuti na ukupnu statistiku{estog prvenstvenog kola. Uosam utakmica postignuto je26 golova. Najraspoloèninapada~i su bili u ̂ apljini, gdje

je vi|eno sedam pogodaka,dok su nogometni simpatizeriu Bugojnu i Vogo{}i vidjelisamo po jedan pogodak. Listustrijelaca predvodi udarna“igla” biha}kog Jedinstva sa{est golova, koliko ima i

Huseinba{i} iz Gradine. Prvi“topnik” Krajine Admir Mirvi}ne zaostaje puno, budu}i da jeon protivni~ku mreù pogodiopet puta.

Prva liga Federacije BiH u nogometu

Krajina pokazala “mi{i}e” Cazinski nogome-ta{i zasluìli su epitetnajugodnijegiznena|enja u dosa-da{njem dijelu prvoli-

ga{ke sezone. Nineo~ekivana smjenana trenerskoj klupi,nije sprije~ila uspinja-nje ka vrhu tabele. U{est odigranih kolaizabranici MuhamedaBerberovi}a su samo

jednom pognutih glavanapustili travnjak.Zabiljeèna su ~etiritrijumfa i jo{ jedangostuju}i remi. Ekipu

predvode rutineriâhtarevi}, Mirvi} iBrki}, te igra~i izomladinske {kole[i{i}, Okanovi} i Ra~i} Slabiji rezultati uposljednjih nekolikoutakmica, bili suodli~na motivacijaprvotimcima Jedinstvau duelu s Gradinom.Gosti iz Srebrenikaprezentirali su dopa-

dljivu, ali i neefikasnuigru. Nerije{iva eni-gma im je bio i biha}kinapada~ki tandem

Abdi} - Galin

Rezultati 6. kolaNK Iskra - NK Ora{je 1:0, NK âpljina - FK Gora`de 6:1, FK UNIS - FK Krajina 0:1, FK Budu}nost - NK Vitez 2:1, NK Jedinstvo - FK Gradina 3:1, NK Bratstvo - HNK Branitelj 5:0,FK Rudar - FK Kraji{nik 2:0, NK Omladinac -Famos SA[K 2:1.Parovi 7. kolaFamos SA[K - NK Bratstvo, FK Krajina - NK Iskra, NK Ora{je - FK Rudar, FK Gora`de - FK UNIS, NK Vitez - NK âpljina, FK Gradina - FK Budu}nost, FK Kraji{nik - NK Omladinac, HNK Branitelj - NK Jedinstvo.

TABELA Prve lige FBiH u nogometu1. FK Rudar Kakanj 6 5 1 0 12:4 162. FK Krajina Cazin 6 4 1 1 7:4 133. FK Budu}nost B. 6 4 0 2 7:5 124. NK Bratstvo 6 3 1 2 13:6 105. NK ̂ apljina 6 3 1 2 11:8 106. HNK Branitelj 6 3 1 2 8:8 107. NK Omladinac 6 3 1 2 8:9 108. FK Gradina 6 3 0 3 11:10 99. NK Jedinstvo 6 2 2 2 12:11 8

10. NK Iskra 6 2 2 2 7:7 811. Famos SA[K 6 2 1 3 8:10 712. NK Ora{je 6 2 0 4 7:9 613. FK Gora`de 6 2 0 4 5:14 6

14. NK Vitez 6 1 2 3 8:9 515. FK Kraji{nik 6 1 1 4 4:9 416. FK UNIS 6 1 0 5 3:8 3

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


sport 2322.9.2011.godine

Demonstracija talenta, vje{tine, ali i po{tivanje fairplaya i sportskog kodeksapona{anja. Tako bismo okarak-terizirali Devete igre prijateljst-

va, kojima je u vikendu iza nas

doma}in bio Unsko-sanski kan-ton. Ovda{nji sportski radnici imladi sportisti pobrinuli su seda njihovi trodnevni gosti izSlovenije, Hrvatske i Ma|arskeotputuju s pozitivnim dojmom.“Maksimalno smo se potrudilida na{im gostima bude maksi-malno ugodno i vjerujem dasmo u tome uspjeli. Ponovo supobijedili sport i prijateljstvo,{to je najva`nije. Moramo i ubudu}nosti, na{oj omladiniobezbijediti ovakva druènja,

jer sportska prijateljstva sunajiskrenija i najdugovje~nija”,rije~i su Damira Juki}a, pred-

sjednika Sportskog savezaUnsko-sanskog kantona.

Najbolji predstavnici Novog Mesta

Osnovni zadatak su ponovo sviakteri ispo{tovali. Ni u jednommomentu èlja za pobjedom isportskim uspjehom nije zasje-nila prijateljstvo i druènje. U

takvom ambijentu svima jepruèna jednaka prilika zadokazivanje vje{tine na sport-

skim borili{tima. Najbolji, ba{kao i prethodne dvije godinepredstavnici Novog Mesta.Slovenski sportisti su ukona~nom poretku imali 26bodova. Dominirali su uènskom rukometu, stolnomtenisu, a bez konkurencije subili pod ko{arka{kim obru~ima.Ni postignu}a drugih nisuzanemariva. Reprezentativna

selekcija Unsko-sanskog kan-tona je imala tek ne{to slabijerezultate od predstavnika

Slovenije.“U Novom Mestu se fantasti~noradi s mladim sportistima.

Mnogo ulaèmo u razvoj mladihko{arka{a, nogometa{a i ostalih

sportista. Mi smo na takmi~enjedoveli i nekoliko mladihnacionalnih reprezentativaca, anjihov talenat i sportski odgoj

potvr|uju i vrhunski rezultati”,rekao nam je predstavnik

slovenske delegacije RafkoKri`man.Mu{ka rukometna selekcija jekvalitetu potvrdila {ampions-kom titulom. Ko{arka{i i ko{a-rka{ice su u poretku gledali ule|a samo Novom Mestu. Nimalonogometni tim nijerazo~arao. U pojedina~noj

konkurenciji istakli su se DenisKadri}, Ajla Salki} i Ajla Topi}.Na kraju je reprezentativni timUnsko-sanskog kantona osvo-

jio 21 bod.

Li~ani trijumfovaliu nogometu

Svoj talent su potvrdili isportisti iz Li~ko-senjske

@upanije i ma|arskog okruga[opron. “Li~ani” su trijumfo-

vali na nogometnom natjecan- ju, {to im je, kako su i samiistakli, bio glavni cilj. Ma|arisu bili dominantni za{ahovskom tablom, a nastupilisu i s najmla|om selekcijom.Predstavnici njihovih delegaci-

ja Stjepan â~i} i Franjo Grubi}najavili su mnogo bolje rezul-tate na jubilarnim Desetimigrama prijateljstva. Zastavuigara, na zatvaranju mani-festacije preuzela je ma|arskasportska delegacija. Tako }eidu}e godine, ovaj sportskimost saradnje i prijateljstva bitiproduèn prema [opronu.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Dok su vrhunski majstori“bijelog” sporta igrali polufi-nalne me~eve Davis cupa,najmla|i teniseri iz Zagreba,Klju~a, Cazina, Drvara i Biha}ana Otvorenom prvenstvu USK-a pokazali su ve} sada zavidnu

vje{tinu s reketima. Teniskiklubovi Una – gem iz Biha}a iSpin iz Cazina jo{ jednom suse istakli vrhunskom organi-zacijom takmi~enja.U konkurenciji 56 takmi~aranajbolji su bili mladi Zagre-p~ani, te ~lanovi Kluba doma-}ina. Osmogodi{nji Lovro

[ujevi} iz Zagreba je odu{eviopobjedama protiv nekolikogodina starijih tenisera ipokazao da se radi o jednomod najve}ih teniskih talenata u

regionu. Odli~an je bio i HarisIbrahimpa{i} iz Teniskog klubaUna- gem, koji je osvojio prvomjesto u konkurenciji od {estdo deset godina.

U konkurenciji djevoj~icanajuspje{nije su bile go{}e izZagreba i Drvara.“Ponosan sam na organizacijuovogodi{njeg turnira, jer smo

zaista imali priliku gledatibudu}e teniske asove. Zadovo-ljni smo rezultatima polaznikana{e {kole tenisa i njima samomoramo obezbijediti {to ve}ibroj ovakvih turnira, kako bi

konstantno napredovali i u~iliod najboljih”, kazao je pred-sjednik Teniskog kluba Una –

gem Alen Islamovi}.Biha}ka teniska publika je takoi ovog vikenda uìvala uuzbudljivim teniskim nad-metanjima, a pred Teniskimklubom Una - gem jo{ jemnogo ambicioznih planova iturnirskih obaveza. Ovogodi-{nji rezultati su razlog za opti-

mizam. Ura|eno je jako punoza popularizaciju teniskogsporta, koji bi uskoro u graduna Uni mogao dosti}i respe-ktabilan natjecateljski nivo.

Zavr{ene Devete igre prijateljstva

Osnovni zadatak su ponovo svi akteri

ispo{tovali. Ni u jednom momentu èlja za pobje-dom i sportskim uspjehom nije zasjenila prijate-ljstvo i druènje. U takvom ambijentu svima jepruèna jednaka prilika za dokazivanje vje{tine nasportskim borili{tima. Najbolji, ba{ kao i pretho-dne dvije godine predstavnici Novog Mesta

Fair play prije svega

Otvoreno prvenstvo USK-a za mlade tenisere

Respektabilan natjecateljski nivo U konkurenciji 56 ta-kmi~ara najbolji su bilimladi Zagrep~ani, te ~la-novi Kluba doma}ina.

Osmogodi{nji Lovro [ujevi} iz Zagreba je odu{eviopobjedama protiv nekolikogodina starijih tenisera ipokazao da se radi o je-dnom od najve}ih teniskihtalenata u regionu

8/3/2019 037 Plus [broj 83, 22.9.2011]


Film “Ostavljeni” reditelja AdisaBakra~a bit }e prikazan u okviruzvani~ne selekcije 37. Interna-cionalnog filmskog festivala u

Aleksandriji, koji }e u tom gradubiti odràn od 5. do 8. oktobra.Ovo }e ostvarenje na festivalupredstaviti glumica Mira Furlan

koja }e u organizaciji direkcije fes-tivala doputovati iz Los Angelesasaop}eno je iz Heft produkcije.Na festival su pozvani i rediteljBakra~ te producent filma Almir[ahinovi}.Pri~a u filmu Ostavljeni prati ̀ ivotdjece smje{tene u Domu zasiro~ad u Sarajevu, njihove sud-bine, te isku{enja kojima susvakodnevno izloèna. U fokusu

je lik dje~aka Alena koji je uvjerenda su mu roditelji u inostranstvu,ali, nakon {to saznaje da je plodsilovanja i da mu majka ìvi umjesta{cu Nemila, kre}e u

potragu za njom. “Ostavljeni”,ustvari, opisuju posljedice rata ipostdejtonsku tranzicijsku Bosnu iHercegovinu, u kojoj je svakodne-

vica svedena na borbu za egziste-nciju.U takvom stanju briga za najosje-tljivije kategorije dru{tva je mini-malna. Kako isti~e i sam reditelj

Adis Bakra~, film Ostavljeni bavise, ustvari, posljedicama rata,posljedicama stra{nijim od ubija-nja.

Alexandrija film festival ima tradi-ciju dugu 37 godina te velikizna~aj u promociji kinematografi-

je zemalja Mediterana.

Takmi~arska selekcija svake godi-ne ima vrlo jaku selekciju odnajpresti`nijih filmskih autoraovog podru~ja i njihovih filmova

selekciji uz film “Ostavljeni” bitiprikazan i posljednji film bh.oskarovca Danisa Tanovi}a“Cirkus Kolumbija”. To samo gov-ori o kvaliteti autora i filmova kojise svake godine takmi~e na ovom

najzna~ajnijem filmskom festivaluna Mediteranu.Film “Ostavljeni”, za koji scenarijpotpisuje Zlatko Top~i}, ra|en uHeft produkciji, u toku proteklegodine imao je veoma intezivanfestivalski ìvot. Prikazan je uzvani~nim selekcijama mnogobro-

jnih internacionalnih filmskihfestivala {irom svijeta.Neki od zna~ajnih festivala su: 45.Karlovy Vary International Film

Santa Barbara International FilmFestival (USA), 30. Amiens FilmFestival (Francuska), 26. HaifaInternational Film Festival (Izra-el), 57. Pula Film Fest (Hrvatska),te 27. Festroia International Film

Festival (Portugal).Film je i dobitnik {est presti`nihme|unarodnih nagrada na festi-

valima u Hrvatskoj, Portugalu,Francuskoj, Srbiji i Rumuniji.

Pedeset osam posto stanovnika Bosne i Hercegovine je spremno da pokaè nje`nost i pa`nju kad god zatre-

ba. Sa tim procentom BiH je u vrhu evropske skalenje`nosti zajedno sa Ma|arskom, pokazalo jeistraìvanje koje je proveo brand Milka u 18 zemaljaEvrope.Ispostavilo se da su stanovnici BiH spremniji dapokaù nje`nost ~ak i od stanovnika Francuske iItalije. Najmanje nje`ni su gra|ani ê{ke sa svega 28posto nje`nih.U~esnici ovog istraìvanja su imali prilike da anoni-mno pokaù koliko zaista pokazuju nje`nost prema

voljenim osobama, kolegama i susjedima.Iako su stanovnici BiH pokazali visok stepen nje`nosti,istraìvanje je pokazalo da nas je savremeni ìvotudaljio od najmilijih. Svega polovina ispitanika odgo-

vorila da prema voljenim osobama pokazuje nje`nostuvijek kada su u njihovoj blizini, dok ostali to ~ine umanjoj meri nego {to bi èljeli. Zabrinjavaju}i je

podatak da ~ak 40 posto stanovnika BiH ne uspijevada odvoji vrijeme za duboke i otvorene razgovore,osim kada je u pitanju nekakav problem.Me|u ispitanicima mla|im od 18 godina dominantanrazlog za nepokazivanje nje`nosti je strah od toga daim ne}e biti uzvra}eno na isti na~in. Vi{e od pola tine-

jdèra se pla{i da pokaè nje`nost upravo iz ovograzloga.Sa godinama, taj se postotak smanjuje a primat preuz-imaju prezauzetost i stres koji zajedno ~ine 41 postonavedenih razloga za nepokazivanje nje`nosti, ve}nakon dvadeset i pete godine starosti.Zabrinjavaju}e zvu~e i ~esti odgovori ljudi u zrelimgodinama koji tvrde da ne mogu biti vi{e nje`ni nego{to trenutno jesu. Oni su, ~ini se, zaklju~ani u svomsvetu stresova i problema, te nje`nost i pa`nju

pokazuju nekako po automatizmu. Iako je prisutnaèlja, {to smo stariji sve vi{e nam svakodnevicaodvra}a pa`nju od nje`nosti, a sve nas je manje strahda li }e nam nje`nost biti uzvra}ena.Period studiranja, kako pokazuju rezultati ankete,moè se okarakterizirati kao prelazni period u kojemkod djevojaka i dalje dominira strah da im ne budeuzvra}ena nje`nost, dok su momci taj razlog naveli usvega jednoj petini slu~ajeva. Ipak, pribli`no isti po-stotak momaka je naveo da im vi{e odgovara da nepokazuju nje`nost pa je iz toga mogu}e zaklju~iti da utoj starosnoj dobi i dalje nisu u potpunosti ra{~istili sastrahom od neuzvra}ene nje`nosti i pa`nje, ali dapostaju suvi{e ponosni da to priznaju.Istraìvanje je pokazalo da sa godinama imamo svemanje vremena ali i volje da pokazujemo nje`nost.Primjetno je i da nje`nost koju nosimo u sebi ljubo-

morno ~uvamo za svoje najmilije, dok je onim manjebliskim osobama rje|e pokazujemo. Dva od tristanovnika Bosne i Hercegovine pokazuju nje`nostprema kolegama i susjedima samo kada su dobre

Novi uspjeh biha}kog rediteljaIstraìvanje branda Milka

Bosanci u vrhuskale nje`nosti! Dva od tri stanovnika Bosne iHercegovine pokazuju nje`nost premakolegama i susjedima samo kada sudobre volje. Ispostavilo se da su stanovnici BiHspremniji da pokaù nje`nost ~ak i odstanovnika Francuske i Italije. Najmanjenje`ni su gra|ani ê{ke sa svega 28posto nje`nih.

“Ostavljeni” uzvani~noj selekciji

festivala u Aleksandriji Alexandrija film festival ima tradiciju dugu 37 godina te veliki zna~aj u promociji kinematografije zemalja Mediterana.Takmi~arska selekcija svake godine ima vrlo jaku selekciju odnajpresti`nijih filmskih autora ovog podru~ja i njihovih filmova

037 plus [broj 83, 22.9.2011]

Documents