037 plus [broj 119, 14.6.2012]

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-119-1462012 1/24

Biha} • êtvrtak, 14.06.2012. • Broj 119 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Dani branilaca Biha}a

Biciklisti~ka [koda XC liga

Muhamed Lihanajbrì i u Tuzli

Manifestacijama “Ljuto~ka dolino,nikad ne zaboravi”, “Junski daniotpora”, “Dani RVI Biha}” i “Sokolac1992.-2012.”, zapo~eto je obiljeà-

vanje prve i odlu~uju}e bitke zaBiha}, Krajinu i BiH.Pro{lo je 20 godina od napada na

ovaj grad i prve velike pobjede slabonaoruànih branilaca. Desilo se to u

jednom opkoljenom i namu~enomgradu koji se nije dao.

Herojski junski dani dostojno }e bitiobiljeèni predstoje}eg vikenda.

Halid ALIJAGI]

Presudna pobjeda16. juna 1992.

str. 20. i 21.

REPORTA@ASje}anje na Ljuto~ku dolinu

Otvoreno privre-meno skloni{teza napu{teneìvotinje

Na Gorjevcu

s t r.9.

s t r. 4, 5,

1 2. i 1 3.

OGLEDALO:

Oti{ao je unskimornar, zauvijek

(Ne)mogu}e na-

doknaditi izgu-bljeno vrijeme s t r. 6.

i 7.

Pro{le godine u Zadru sam dobio osobnukartu, a nemam domovnicu. Zbog toga {tomi je prije rata tamo bilo “mjesto stalnogboravka” dobio sam osobnu, a zbog toga {tosu me 1991. godine odjavili sa broda, a dato nismo ni znali, nemam domovnicu

s t r. 1 4

.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Nezadovoljni na~inombodovanja i ukidanjemintegralnog kolokvijalnogispita, studenti svih odsje-ka Pedago{kog fakultetaUniverziteta u Biha}u org-anizirali su protestno oku-pljanje ispred zgrade faku-lteta u Kampusu “Grme~”.Predstavnike nezadovolj-nih studenata u prisustvuprofesora i asistenata prim-io je na razgovor dr. sc.Nijaz Skender, dekan Peda-go{kog fakulteta, pojas-niv{i im kako integralni

kolokviji nisu predvi|eniStatutom Univerziteta, azahtjeve studenata }e pro-slijediti Senatu, koji }e onjima zauzeti kona~no sta-

jali{te.Skandiranjem i transpar-entima studenti su izrazilinezadovoljstvo, kako kaù,u~estalim uvo|enjem no-

vih pravila studiranja, aposljednje je ukidanje inte-gralnog kolokvija na {tetustudenata koje, kaù, nitko

ni{ta ne pita. Svaki semes-tar, nova pravila.Irnesa Halki}, studenticabosanskog jezika i knjiè-

vnosti kaè kako je krajnje vrijeme da se studenti pro-tiv toga pobune.- Ukidanjem integralnihkolokvija puno gubimo,

jer nam ne dopu{taju da u jednom roku polaèmocjelokupno gradivo, kao

{to je to bio obi~aj prija- {njih godina, kaè HarisBerberovi}, student ~etv-rte godine engleskog

jezika i knjièvnosti.- Uzima nam se godi{nja {kolarina 1.200,00 KM ina to se od nas traè bo-dovi i prisustvo kao zaredovne studente. Ja sam

godi{te svoje generacije, a {ta je s ljudima koji rade. Kako }e oni osvojiti 36bodova potrebnih da iza|una ispit. êkalo se da upla-timo zadnju ratu na{e

{kolarine i tad su nam reklida su nam ukinuti integra-

lni kolokviji. Pedeset postona{ih vanrednih studenatane zna ho}e li uop}e mo}iiza}i na taj ispit, a moraju

ga uplatiti jer nam je to posljednji rok za prijavuispita, izrazila je nezado-

voljstvo i vanredna studen-tica Enesa Malko~.Punu podr{ku studentimadala je profesorica RatmiraPjani}.- Drago mi je {to traè svoja

prava i {to èle da zavr{e

fakultet. Nisu jedini koji suuskra}eni, a dok god oni ne

zatraè svoja prava, nedignu svoj glas i ne progo-

vore, ne}e se ni{ta ni desiti.U svakom slu~aju imajumoju podr{ku, taman bili i

protiv mene.Dr. Nijaz Skender, dekanPedago{kog fakultetapojasnio je studentimakako se ne radi o ukida-nju integralnih kolokvi-

ja jer oni Statutom Uni- verziteta nisu niti propi-sani.

- Donijeli smo odluku da}emo Senatu Univerzite-ta uputiti akt da se izjas-ni ho}emo li imati bodo-

vanje, po{tovati Statut i Pravilnik o ocjenjivanju. Kako Senat odlu~i, mi

}emo na Pedago{kom faku-ltetu sa zadovoljstvom prih-

vatiti takvu odluku i shodnotome }emo raditi, kaèNijaz Skender, dekan Peda-go{kog fakulteta.

037Plus

14.06.2012.godine7 dana2

Nakon {to se na jednom bh. por-talu pojavila informacija da je SeferHalilovi}, ratni na~elnik [taba

Armije Republike BiH, zaustavljen

na grani~nom prijelazu izme|uSlovenije i Hrvatske na temeljume|unarodne potjernice, Halilovi} je demanti-rao tu informaciju.Halilovi}a je informacija o njegovom navod-nom zaustavljanju i hap{enju potpuno izne-nadila te je dao samo kratak komentar.

- Niko me ne moè uhapsiti poslije Haga. Nalazim se u Be~u i spremam za povratak u BiH. Pri~e o hap{enju subesmislica.

Halilovi} je 2001. godine, po komand-noj odgovornosti, optuèn za zlo~ine

koje su pripadnici Armije RBiH po~inili u seli-ma Uzdol i Grabovica. U novembru 2005. jeoslobo|en svih optu`bi i pu{ten na slobodu.

Apelaciono vije}e Tribunala mu je 2007.godine izreklo kona~nu osloba|aju}u presudu.

Poslije Haga

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Niko ne moè uhapsiti Sefera Halilovi}a Predsjednik Koordinacio-nog tima za lokalne izbore uSrebrenici Emir Suljagi} uizjavi za Fenu kaè da imaju

organizaciju koju nisu imaliprije, te da aktivisti rade sva-kodnevno u tuzlanskom i u saraje-

vskom kantonu.- O~ekujem da broj ljudi koje dnevnoregistriramo bude udvostru~en odidu}e sedmice, te da kantonalne,

entitetske i dràvne vlastiuklone administrativne pre-

preke u ovom procesu, za {ta smo dobili uvjeravanja da }e

biti u~injeno, rekao jeSuljagi}.

]amil Durakovi}, nezavisni kandi-dat za na~elnika Op}ine Srebrenica,izjavio je da je njegova kandidaturagra|anska inicijativa, odnosno inici-

jativa civilnog dru{tva.

Za izbore u Srebrenici

Udvostru~avat }e se broj registriranih

Obnova dàmije Ferhadija ide veoma dobro, arekonstrukcija dàmije se obavlja po uzusimaUNESCO-a, pod ~ijom je dàmija za{titom. U toku jeizgradnja prstena za glavnu kupolu, a i minara jegotovo zavr{ena.- Nedostaje novca, ali banjalu~ka Ferhadija koja je bila

pod za{titom UNESCO-a bi}e obnovljena”, kaèâmdì}.Muftija je istaknuo je da predstavnici UNESCO-a kon-troliraju obnovu dàmije Ferhadije, te nenajavljeno

dolaze da utvrde da li se radi po njihovim uzusima.âmdì} kaè da su izrazili zadovoljstvom radovimana dàmiji.Banjalu~ki muftija je naglasio da je Ferhadija oduvi-

jek slala poruku mira, vjere, suìvota, dodaju}i da netreba nikada zaboraviti da je 1941. godine “kada je

Evropa drhtala pod ~izmom fa{izma, kod tada{njegimama Ferhadije nikla ideja da se pi{u peticije za

za{titu Jevreja, Srba, Roma i ostalih dobrih ljudi”.“Naàlost, nije joj se to vratilo. Sru{ena je. Ipak mi tre-bamo i}i u pravcu suìvota i povjerenja, da ìvimo jedni

s drugima, a ne jedni pored drugih”, kazao je danasnovinarima u Sarajevu banjalu~ki muftija Edhem ef.âmdì}.

Obnova Ferhadije po uzusima UNESCO-a

Oduvijek slala porukumira, vjere i suìvota Kada je Evropa drhtala pod ~izmomfa{izma, kod tada{njeg imama Ferhadije

nikla je ideja da se pi{u peticije za za{tituJevreja, Srba, Roma i ostalih dobrih ljudi.Naàlost, nije joj se to vratilo. Sru{ena je.Ipak mi trebamo i}i u pravcu suìvota ipovjerenja, da ìvimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih, ka e Edhem ef. âmd i},muftija banjalu~ki.

Studenti Pedago{kog fakulteta u Biha}u Studenti svihodsjeka Pedago-{kog fakultetaUniverziteta uBiha}u organiziralisu protestnookupljanje ispredzgrade fakultetau Kampusu“Grme~”.Protestvovali suzbog ukidanjaintegralnogkolokvija

Svaki semestar, nova pravila

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


7 dana 314.06.2012.godine

U Biha}u, u sklopu manifestacije 9. Me|unarodnogsavjetovanja bibliotekara pod sloganom “Juni na Uni”,odràno je savjetovanje na temu “Informacijska pis-menost - cjeloìvotno u~enje”.Organizatori ovogodi{nje manifestacije bili su JUKantonalna i univerzitetska biblioteka Biha} /Unive-

rzitet u Biha}u (Tempus projekat 517117), Op}inaBiha}, Vlada USK-a, Limerick Institute of Technology -Republic of Irland (Tempus projekat koordinator) iNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne iHercegovine.Tim povodom Franjo Juri}, savjetnik premijera USK,poèlio je u~esnicima dobrodo{licu i ugodan boravak u Unsko-sanskom kantonu.- Premijer Lipova~a i Vlada USK }e i ubu}e davatibezrezervnu podr{ku projektima edukativne prirode, te

svakom obliku promicanja znanja i istinskih vrijednosticivilizacije, istakao je Juri}.Prisutnima se obratio i Admir Hadìpa{i}, novoiz-abrani predsjedavaju}i Skup{tine USK, te izraziozadovoljstvo ~injenicom da je druènje bibliotekarapoprimilo me|unarodni karakter.

Na savjetovanju se govorilo, izme|u ostalog, o u~e{}ui ulozi Univerziteta u Biha}u u Tempus projektu i eko-nomiji znanja u zemljama zapadnog Balkana, ulozibiblioteka u informacijskoj pismenosti, sekularnomsadràju fondova biblioteka vjerskih institucija, te odru{tvu znanja i potrebi za cjeloìvotnim u~enjem.U sklopu programa, od 4. do 9. juna, na gradskomtrgu se moè posjetiti sajam knjige. U~esnici su jo{

ju~er obi{li grad Biha}, a odràn im je i sat historije.Otvorena je izlo`ba “Kraji{ka pisma XVII - XVIII“, teodràna promocija knjige autora Fikreta Midì}a:“Granice i teritorija BiH od Karlova~kog mira 1699. dokraja prvog svjetskog rata”, “Tvr|ava Sokolac” i“Tvr|ava Krupa”.Bitno je naglasiti da su na ovogodi{njem druènju bib-liotekara u~estvovali gosti iz Irske, Albanije, Slovenije,Hrvatske, Srbije, Kosova, po UNSC Rezoluciji 1244/99

i Crne Gore.Prema programu organizatora za sve u~esnike u posli-

jepodnevnim satima planiran je rafting, te obilazak Manastira “Rmanj” (IX stolje}e) i obilazak slapovaUnca u Martin Brodu.

Na ovom mjestu 6. juna2. god. 1.430 pripadni-

TO RBiH poloìlo je zak-u“, rije~i su na spomen-~i u Jezerskom, u op}inianskoa Krupa, koja }evijek podsje}ati na pro-ne tako davna te{ka i

a~ka vremena.men-plo~a otkrivena je20. godi{njicu polagan-prve zakletve TO RBiHanska Krupa, naravnomjestu gdje su se pri-nici Armije R BiH zak-da }e braniti nezavis-t, suverenitet i cjelovi- Republike Bosne icegovine, da }e savjes-

i disciplinovano izvr{a- sve obaveze i du`nosti

padnika Armije, da }eniti njenu slobodu it, te u toj borbi istrajati.kon okupljanja isprednovne {kole “Jezerski” uerskom, historijski satào je major Husnija

dagi}, pomo}nik zabjednost u tada{njembu TO, a kasnije i ratni

mandant 511. slavne bb.bra}anju velikom broju

adih prenio je svojaanja na trenutke zak-

e i ratna de{avanja.sedam godina organi-e se i memorijalno tr~a-od [ehitluka “Ometa-” u Pi{talinama doitluka “Soline” u Jezer-m, na kojem su i oveine najbrojniji bili u~e-. Njima se na [ehitluci-u Pi{talinama obratio

elnik Halitovi}, koji jezao na zna~aj ovakvihpljanja i podsje}anja na~ajne dane novije his-je, te preno{enje istinema koji se tada nisu niili.

lije u~enja Fatihe, prede poginulih pripadnikai Armije RBiH u Pi{tali-

ma, kolona maratonacanula je prema [ehitlu-

cima “Soline” u Jezer-skom.Teritorijalna odbrana Bosa-nska Krupa prva je vojnoorganizirana formacija ko-

ja se stavila na raspolaga-nje domovini Bosne i Her-cegovine po~etkom agresi-

je u prolje}e i ljeto 1992.

godine.Prva zakletva je odrànaispred Osnovne {kole “Je-zerski” na gornjem igrali-{tu, i to u dva dana zbogsmjena koje su morale dadrè borbenu liniju. Vojnicikoji su tada poloìli zak-letvu, kasnije su bili pri-

padnici 111., odnosno511. slavne brdske brigadekoja je u saradnji s ostalimbrigadama Petog korpusaodigrala klju~nu ulogu uo~uvanju bo{nja~ko-musli-manskog identiteta naovim prostorima.

037Plus

biljeèna 20. godi{njica zakletve TO RBiH u Jezerskom

Promocija informa-cijske pismenosti Na savjetovanju se govorilo, izme|uostalog, o u~e{}u i ulozi Univerziteta uBiha}u u Tempus projektu i ekonomijiznanja u zemljama zapadnog Balkana,ulozi biblioteka u informacijskoj pis-menosti, sekularnom sadràju fondovabiblioteka vjerskih institucija, te odru{tvu znanja i potrebi zacjeloìvotnim u~enjem

ntralna izborna komisija BiH je okon~ala postupak jere i ovjere politi~kih partija i nezavisnih kandida-

a u~e{}e na lokalnim izborima koji su zakazani zaktobar.

ijena je ovjera politi~kih partija - Bosanska demo-ka stranka, jer ima izre~enu administrativnu mjeru

011. godine kojom joj se zabranjuje u~e{}e nadnim izborima, Kongresna narodna stranka za{titea boraca i gra|ana-pravde i morala BiH, jer nijeavila dokaz o uplati takse, kao ni potpise podr{ke~a.

tralna izborna komisija BiH

vr{ena ovjera kandidata Unija za odrìvi povratak i inte-gracije u BiH u Gora`du je orga-nizirala Regionalni sastanak otemi realizacije Revidirane strate-

gije za implementaciju Aneksa VIIDejtonskog mirovnog sporazuma.Sastanku su prisustvovali pred-stavnici povratnika iz op}inaGora`de, Novo Gora`de, Vi{e-grad, Fo~a, Sokolac i Vlasenica.- Sude}i prema izdvajanjima za

povratak iz budèta institucija BiH u 2012. godini, vlast nemanamjeru da se ozbiljno pozabavi

provedbom Aneksa VII koji je

ravnopravni dio Op}eg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Time je proces implementacije Revidirane strategije zaustavljen na pola puta,istakla je Mirhunisa Zuki}, pred-sjednica Unije za odrìvi povratak i integracije.

Povratak u Gora`de

Zaustavljen na pola puta Nakon desetogodi{njeg anga`mana uBiH, Policijska misija Evropske unije(EUPM) }e 30. juna okon~ati svoj mandat.Tim povodom u Sarajevu je organiziran

dvodnevni seminar o temi "Uticaj EUPM-au BiH od 2002. do 2012. godine".Me|unarodni i doma}i zvani~nici su sesloìli da ova misija uspje{no zavr{ava svojmandat, te da ta ~injenica {alje pozitivnuporuku {to pokazuje da je kriza u velikojmjeri rije{ena.

Policijska misija EU u BiH

Mandat zavr{ava 30. juna

Na lokaciji Musale u Pruscu kod Donjeg Vakufa u nedjelju, 10. juna, sve~ano jeotvorena ovogodi{nja 502. manifestacija“Dani Ajvatovice“.Manifestaciju je otvorio Salmir Kaplan,ministar kulture i sporta u Vladi FederacijeBiH.U programu sve~anog ovaranja sudjelovalisu: hor “Mehmed Fatih” Muzi~ke{kole Ilidà, hor “El~i Ibrahim-pa{ine medrese“ iz Travnika, hafizIbrahim ef. Bekta{, te solisti Lejla Jusi}i Armin Muzaferija.Osim u Pruscu, Donjem Vakufu, Gornjem

Vakufu/Uskoplju, Jajcu, Travniku i NovomTravniku neki od sadràja iz programa“Dana Ajvatovice“ bit }e uprili~eni u Fojnici,

Stocu i Vitezu.U narednih petnaest dana u ovim gradovi-ma planirane su promocije knjiga,prezentacije odre|enih studija, tribine,koncerti, izlo`be i pozori{ne predstave.

Komisija za za{titu nacionalnihspomenika BiH proglasila je novih 12dobara nacionalnim spomenikomBiH.Rije~ je o arheolo{kom lokalitetuMekota u Gornjim Rakanima, povijes-nom podru~ju Ostrovica, Ostrova~kigrad u Biha}u, historijskom podru~junekropola sa ste}cima i ni{anima uFaleti}ima, op}ina Stari Grad, histori-

jskom podru~ju Zmajevac, op}inaêlinac, graditeljskoj cjelini Samostansv. Bonaventure u Visokom, mjestu iostacima historijske gra|evine filija-lna crkva Blaène Djevice Marije uBosanskoj Krupi, historijskom podru-~ju - harem u [abi}ima Grahovu,

op}ina Velika Kladu{a, @eljezni mostprinca Karla u Fo~i, historijskomspomeniku - Narodno pozori{te RS-au Banja Luci, te historijskom spome-niku - zgrada “Turski sud” u Ribnici.

Otkrivena spomen-plo~aMe|unarodno savjetovanje bibliotekara“Juni na Uni”

Spomen-plo~a otkrivena je na 20. godi{njicu polaganjaprve zakletve TO RBiH Bosanska Krupa, naravno na mjestu

gdje su se pripadnici Armije R BiH zakleli da }e braniti nezavi-snost, suverenitet i cjelovitost Republike Bosne i Hercegovine

U Pruscu

Po~eli 502. Dani Ajvatovice Novih 12 dobara

Komisija za za{titu nacionalnihspomenika BiH

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godineBiha}4

Povodom 16. juna - Da-na branilaca op}ine Biha},odràna je press konferen-cija, s ciljem da se gra|aniBiha}a upoznaju sa sadr-àjem manifestacije, koja

Albin Musli}, na~elnik op}ine susreo se sa HansomHeinleinom, biv{im gradona~elnikom njema~kog gradaHamma. Kako suradnja Biha}a i Hamma datira od rani-

je, razgovaralo se o brojnim realiziranim projektima ionima koji se planiraju u perspektivi.U obra}anju gostima, na~elnik Musli} je posebno na-glasio da }e svakako podràti dovr{etak {kole fudbala uPrekounju, ali i reaktiviranje suradnje u kulturi, vatro-gastvu i razmjena studenata.Gosti iz Njema~ke su se bazirali na dovr{etak svla~io-nice u {koli nogometa, te se poku{avao izna}i na~inkako da najlak{e uspje{no zajedni~ki realiziraju po~etiprojekat. Na~elnik je predloìo i odigravanje prijateljskefudbalske utakmice izme|u predstavnika Hamma iBiha}a.

Dovr{etak {kolenogometa uPrekounju

Delegacija Hamma posjetila Biha}

Obavje{tenje

O aùriranju kartografskedokumentacije za potrebe

provo|enja popisastanovni{tva, doma}instava

i stanova 2013. godine

Obavje{tavamo stanovni{tvo da se uskladu sa Zakonom o popisu

stanovni{tva, doma}instava i stanova uBosni i hercegovini 2013. godine(Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine br.10/122 i Slu`bene novine Federacije BiH

br.14/12), na teritoriji svih op}ina uFederaciji BiH vr{i aùriranje kartografske

dokumentacije u periodu maj-oktobar 2012. godine.

Aùriranje provodi konzorcij Angermeier d.o.o. Sarajevo i Gauss d.o.o. Tuzla skojim je Federalni zavod za statistikuzaklju~io ugovor nakon provedenog

postupka javne nabavke.

Za sva pitanja se moète obratitina telefon

033/206-452 lok. 122

Na~elnik Musli} je posebno naglasioda }e svakako podràti dovr{etak {kolefudbala u Prekounju, ali i reaktiviranjesuradnje u kulturi, vatrogastvu i

razmjena studenata.

Dvodnevna manifestacija obiljeàvanja Dana rat-nih vojnih invalida Biha}a,

zapo~ela je u petak 8. junapolaganjem cvije}a namezar Irfana Ljubijanki}a.Delegacija, koju su ~inilipredstavnici Ministarstvaza pitanja boraca i RVI u

Vladi USK, Op}ine Biha},Oruànih snaga, MUP USK i Organizacija porodica{ehida i palih boracaBiha}, poloìli su cvije}e ina Centralnom spomen-obilje`ju Humci.Tradicionalna centralnasportska manifestacija, po-novo je odràna na Midì-}a jezeru u subotu, 9. juna.

Takmi~enja su zapo~etaribolovom, a nakon togabacanje kugle, strelja{tvo,bacanje {kolske bombe ucilj i na kraju povla~enje

konopca. Nakon progla-{enja pobjednika, podjeladiploma i zahvalnica spo-

rtistima i sponzorima, usli- jedilo je dru enje uz kultu-rno-zabavni program. H.A.

Dan branilaca op

Izlo`ba

Obiljeèn Dan RVI Biha}

Bogat kulturno--sportski program Delegacija, koju su ~inili predstavnici Ministarstva zapitanja boraca i RVI u Vladi USK, Op}ine Biha}, Oruànihsnaga, MUP USK i Organizacija porodica {ehida i palihboraca Biha}, poloìli su cvije}e i na Centralnomspomen-obilje`ju Humci

Polaganjem cvije}a iu~enjem Fatihe, ispredspomen-obilje`ja u naseljuDemirovi} brdo, kojim senastoji sa~uvati sje}anje napogibiju Mustafe Demiro-

vi}a, prva `rtva Ljuto~kedoline, ozvani~en je po~e-

tak manifestacije “Ljuto-~ka dolino, nikad ne zabo-ravi”. Prigodnom besje-dom o tragi~noj bliskojpro{losti koja, upravo ovihdana biljeì svoju drugupunu deceniju, jo{ jednom

je ukazano na historijske~injenice koje svjedo~e ozlo~inu u~injenom nadbo{nja~kim narodom Lju-to~ke doline. Most na[trba~kom buku, jamaBezdana na Hrgaru, telogori Kamenica, Kozila,Prekaja i Ripa~, mjesta sukoja su trajno obiljeèna

jednim te{kim i bre-menitim vremenom zanedu`ni narod ove doline.Kao i ranijih godina izra-èna je nada da }e svi

Manifestacija “Lj

Obiljeèprve neLjuto~k

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine Biha} 5

Op}inski na~elnik

Albin Musli} prisu-stvovao je manifestaciji

“Junski dani otpora”. Prijesamog po~etka programa,Musli} je razgovarao s mje-{tanima Grmu{ko-srbljan-skog platoa, interesuju}ise, na prvom mjestu, za ì-

vot i potrebe svojih sugra-|ana. Ne{to kasnije, obra-}aju}i se prisutnim na ma-nifestaciji, kazao je kako sumje{tani Spahi}a, Srblja-na, Jezera i drugih naselja,iznimnim `rtvama u borbiprotiv agresora, a u posli-

jaratnom periodu, povra-tkom i obnovom, potvrdilipravo na ìvot i slobodu na

ovom prostoru. Podsje}a- ju}i na odbranu od agresi- je, cijenu slobode i dopri-nos koji je dat u odbranidràve BiH, ~ega su danasnajsvjesniji roditelji pogi-nulih boraca, naglasio jeda dràva mora u~initi vi{ekako bi njihov ìvot biobolji.

- Grmu{ko-srbljanski plato,ima svoju budu}nost i zato iova manifestacija mora bititrenutak za korake u obezb-

je|ivanju boljih uslova ìvo-ta i razvoja. Posebnu pa`-nju treba posvetiti djeci i

u~enicima, mladosti kojamora znati {ta se de{avalo uratnim godinama i opsadi

Biha}a, kako bi sa~uvaliuspomene na jedno veomabitno vrijeme, rekao jeMusli}.

Obiljeàvanje dvadesetegodi{njice otpora agresoruzapo~eto je manifestaci-

jom “Sokolac 1992.-2012.”, u utorak 12. juna,pohodom stazama ~eteSokolac do spomen-obi-lje`ja u Dobrenici kojeg su,na mjestu gdje su 1992.godine, poginuli Arif @eri}i Zijad Topi}, izgradilimje{tani.Iznenadno, nevrijeme pra-}eno jakom ki{om nijeomelo okupljene Soko~anei Dobreni~ane da se pris-

jete prvih `rtava i dana

kad se obranio grad i BiH.- Te dane nikako ne smije-mo zaboraviti i drago mi je

{to vidim ovoliko djeceovdje iako ki{a plju{ti,

rekao je Hamdija Lipova-~a, premijer USK, istaknu-

v{i da ih i u budu}nostimoramo dovoditi na ovak-

va mjesta, jer se agresorinikad nisu pokajali. H. A.

ve godine postaje tra-a.inski na~elnik Albinli} koji je Vije}u pred-o utvr|ivanje 16.06.zna~ajnog datuma za

Biha}, izme|u ostalog jerekao, da je ovo klju~nidatum odbrane Biha}a, teda ovaj datum bude temeljza naredne generacije,koje ne smiju zaboraviti {ta

nam se desilo, kao ni `rtvuljudi za slobodu kojudanas uìvamo.U nedjelju, 17. juna, u Ga-leriji Una otvara se izlo`ba“@ivot u opsjednutom gra-

du”, a dan kasnije u 11 satina Gradskom trgu u~enici}e se natjecati likovnimcrteìma na temu - Danbranilaca op}ine Biha}, anajbolji }e biti nagra|eni.

Biha}

@ivot u opsjednutom gradu”

ovorni za te{ke zlo~inemje{tanima Ljuto~kene biti uhap{eni i|eni.gram manifestacije jetpunjen velikim {kols-

satom historije, isp-zdanja osnovne {kole ucu. Polaganjem cvije-

odavanjem po~astimetli Mustafi Demi-}u, sugra|anima seruìo se i na~elnik li}, nakon ~ega je pos-

jetio nekoliko porodica uLjuto~koj dolini. Na~elnik Musli} se posebno intere-sovao za uslove u kojimaìve mje{tani Klise i Demi-rovi} brda, te kako radeovda{nji poljoprivredniproizvo|a~i, posjetiv{i nji-hova gazdinstva i farme

krava. Prilikom obilaskazabiljeène su sugestije ipotrebe mje{tana, koje }ebiti uvr{tene u plan akti-

vnosti i program podr{ke.

~ka dolino, nikad ne zaboravi” “Junski dani otpora”

a 20-godi{njicau`ne `rtvedoline

zraèna je nada da }e svi odgovorni za{ke zlo~ine na mje{tanima Ljuto~keine biti uhap{eni i osu|eni.

Pravo na ìvot i slobodu

Manifestacija “Sokolac 1992.-2012.”

Agresori se nikad nisu pokajali

Mje{taniSpahi}a, Srbljana,Jezera i drugihnaselja, iznimnim

`rtvama u borbiprotiv agresora, a uposlijaratnom peri-odu, povratkom iobnovom, potvrdilipravo na ìvot i slo-bodu na ovomprostoru

Te dane nikako nesmijemo zaboraviti idrago mi je {to vidimovoliko djece ovdjeiako ki{a plju{ti

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


nosti bili su aktuelnio nekoliko dana jer

u najkra}em mogu- roku imenovanii ministri. Premaovoru lidera kanto-nih organizacija str-ka nove parlamen-e ve}ine, poslanicipotrebnim brojemova, za novog min-a privrede imeno-Redù Kurbegovi}a

B), iz Sanskog Mo-za ministricu fina-

a imenovana jemina Heli} (SDP) izskog Mosta, za min-a poljoprivrede, vo-rivrede i {umarstvar Dàji} (A-sda) izanske Krupe i zaistra za pitanje

aca Mirsada Top~a-(A-sda) iz Cazina.

ovastupljenost

p}inam kadrovskim izm-

ama donekle je pore-ena zastupljenostna u Vladi Unsko-skog kantona. Ujem sastavu ministriladi USK-a dolaziliz ~etiri op}ine. Nijeilo iz Buìma, Velikedu{e, Bosanskog Pe-ca i Bosanske Kru-Sada ih nema iz

ima, Velike Kladu{e,anskog Petrovca i~a. Dakle, svojimrovima u Vladi USK-a ~elu s premijeromova~om zastupljene

op}ine Biha} (~etiriistara i premijer),in (dva ministra),ski Most (dva minis-i Bosanska Krupa

(jedan ministar). [estod 10 pozicija popu-njene su kadrovimaSDP-a (iz Biha}a 4 i po

jedna iz Cazina iSanskog Mosta), SBB-a(1 iz Sanskog Mosta),

A-sda (dva iz BosanskeKrupe i Cazina) i Ns Rb(jedna iz Biha}a).U izmijenjenom sas-tavu, pred Vladom stojesve one obaveze koje subile u vrijeme kada jena njeno ~elo do{aoHamdija Lipova~a. Prijesvega, u sada{njem sas-tavu morat }e raditi naprovo|enju predizbo-rnih i izbornih obe}anjapoliti~ara iz stranaka

nove parlamentarne ve-}ine. Prije svega morat}e se fokusirati na rje{a-

vanje pitanja ekonom-ske obnove, investicija i

zapo{ljavanja. Do svegaovoga najjednostavnijese moè do}i realizira-njem krupnijih infra-strukturnih projekata,{tednjom i racionalni-

jom bud etskom potro-

{njom. Uz sve ovo red jeda se odlu~nije krene sreformom u oblasti obr-azovanja i zdravstva.

Stare progra-mske osnove

Sve su prilike da }e u{kripcu s vremenom sviovi od prioritetnih pos-lovi morati biti realizi-rani na na~in predvi|en“Programskim osnova-

ma i principima rada uperiodu 2011. do 2014.godine”. U vrijeme kada

je napisan i obznanjenovaj dokument u osam

op}ina USK-a radilo je32.403 radnika. Neza-poslenih je bilo 40.954osobe. Prema tome sto-pa zaposlenosti iznosila

je 15,7 posto, a neza-poslenosti 55,83 posto.

Kako je radila Vlada ukojoj su bili kadroviSDA najbolje govoresada{nji podaci premakojima je u USK-u tre-nutno zaposleno 31.715radnika, a nezaposlenonjih 43.135. Stopa zapo-slenosti sada je 15,37, anezaposlenosti 57,63posto. Ovi podaci poka-zuju da je u minulom

vremenu kantonalna izvr{na vlast jedino dobro

napravila inventuru za-te~enog stanja i da senajve}im dijelom bavilaraspodjelom direktor-skih i poloàja u upra-

vlja~kim strukturama javnih preduze}a, usta-nova i institucija odzna~aja za USK. Da bise napokon stanje mije-njalo na bolje sada semora pristupiti rje{ava-

nju problema u privredii ekonomiji, nalaènjuinvesticija i otvaranjunovih radnih mjesta.

Ako ni{ta drugo prior-itetno se mora zaustavi-ti trend gubljenja posto-

je}ih radnih mjesta islabljenja poduzetni-{tva. U najkra}em gra-|anima treba pruìtidokaze da su promjenemogu}e, te da do njihdo sada nije do{lo zbog

opstrukcija i otporasmijenjenih kadrovaSDA. Pravo na popravninema vi{e niko i to sezna. S.HRNJICA

14.06.2012.godine politika

Od svega {to se

moglo o~ekivati da}e se dogoditi utoku i nakon pos-tupka smjene i ski-danja kadrova SDA

sa funkcija u izvr- {noj i zakonoda- vnoj vlasti u Unsko- sanskom kantonuniko se nije usudio prognozirati da }enjihovom odlasku prethoditi snaànotpor i nezapam}ena arogancija. Slijepo

se drè}i makijavelisti~kog nauka koji u vlasti preferira izostanak morala i senti-mentalnih obzira poslanici iz Kluba SDA

su na odrànom skup{tinskom zasjeda-

nju pokazali da se nisu i da se ne}e pomiriti sa ~injenicom da moraju iz pozicije pre}i u opoziciju. Zbog èstine i samog na~ina koprcanja i protivljenjanakanama nove parlamentarne ve}ine

sasvim se jasno vidjelo da oni to ne ~ine samo zbog gubitka onoga {to su imali i {to sa sobom u vidu brojnih privilegijanose ministarske i sli~ne pozicije i

poloàji u vlasti. Sve ono {to se onda, i {to se kasnije moglo ~uti i vidjeti sugeri-ra da su u odlaze}oj SDA vidjeli da nji-hovim izbacivanjem iz vlasti na svimnivoima dolaze u priliku da izgube i ono~emu su se nadali na narednim lokalnimi na predstoje}im op}im ili dràvnimizborima. Naime, sasvim je jasno da je s

gubitkom pozicija u kantonalnojizvr{noj vlasti Stranka demokratskeakcije izgubila mogu}nost stalne medi-

jske komunikacije bez koje vi{e gra|anene}e mo}i uvjeravati da napolju sija

sunce i pored toga {to svako kroz prozor vidi da pada ki{a. Gore od toga je~injenica {to je ono {to su izgubili oni,

sada dobio neko drugi i neko ko sadaima priliku da im u najve}em broju

preotme bira~e u op}inama u kojima sudo ju~e bili neprikosnoveni. Taj neko je A

sda i Savez za bolju budu}nost, dakle, politi~ke stranke koje su dale svojekadrove u kantonalnu izvr{nu i zakono-davnu vlast. Preko njih }e, primjera

radi, Cazinjane i Sanjane mnogo lak{euvjeravati i uvjeriti kakav bi trebao bitinjihov izbor. Ilustracije radi, Redò

Kurbegovi}, kao novi kantonalni ministar privrede, sada je u prilici da pojasni za{to se prije par godina u Sanskom Mostu politi~ki razi{ao sa SDA i Asimom Kamberom i da naj{iroj javnosti kaè odkoga je i kako izvaran. Na isti na~in i A

sda sada ima priliku da pojasni za{to je sve vi{e ljudi uvjereno {to njih zovu po{teni ili po{teniji dio SDA koji su se samangupima u vlastitim redovimaobra~unali tako {to su ih napustili i

formirali novu stranku. Sve ovo su samoneki od razloga {to su se na{li u novoj

parlamentarnoj ve}ini. Svoje razloge i

interes u partnerstvu s njima, jasno je,ima SDP i dakako i Narodna strankaradom za boljitak. Na ovogodi{njimop}inskim i na op}im izborima u okto-bru 2014. godine.

Safet HRNJICA

Komentar

Gubitak

7

zgubljeno vrijeme

...i novi ministri u Vladi USK-a

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Potpuni prirodni ambijent, modrozelena, oku i vi{e nego ugodna bojarijeke, sna`ni miris svje-ìne i ~isto}e, cvrkut ptica,zrake sunca {to se izvijajuiz kro{nji vrba i jasena,pratnja pataka uzvodno inizvodno, bijeg pokojegdabra, ribari pa ~ak i hrabrikupa~i, sve su to prizorikoji prate ~ovjeka cijelim

tokom Kru{nice.Da bi se doìvljaj upotpu-nio, nastavila prijeratnatradicija, napravljena je

velika la|a na eko motornipogon koja je stavljena naraspolaganje. Uprili~ena jei promotivna vo`nja. Prili-ku da prvi “zaplove” imalisu ljudi zaslu`ni za njenonastajanje, me|u njimana~elnik Halitovi}, NijazTatarevi}, direktor JKP“10. juli” Bosanska Krupa,[efik Veladì}, direkor Tu-risti~kog info-centra, majs-

tor Himzo Buìmki} idrugi.Novitet je ovo u turisti~kojponudi grada koji jedan odsvojih najve}ih potencijala

vidi upravo u ovom resur-su. Vrijednost se krije u

jedinstvenosti, autohtonos-ti, prirodnosti, zabavi iopu{tanju, na kraju kraje-

va zdravlju. Posebnost je utome {to je ova turisti~kala|a, kapaciteta 15 osoba,znatno ve}a od la|a kojese ina~e prave na ovimprostorima.

Vrlo bitna ~injenica jeste

da je motorni pogon krajnje ekolo{ki prihvatljiv, {to je najzahtjevniji uslov kojise zbog bogatog ribljegfonda morao ispuniti. Na-

ravno, tu su i vesle u slu-~aju elje ili nu`de.Nije ovo jedina ovakva

la|a. Osim ove, za ljubite-lje mirnijih tokova, bit }e

jedna i na rijeci Uni koja }e voziti od drvenih mostovapa sve do Krupljanima vrlodobro poznatog kupali{taBabluk.Ina~e, inicijator za pravlje-nje la|a je na~elnik Armin

Halitovi} koji je ugovor vri- jedan nekoliko hiljada ma-raka potpisao s jednim od

starijih, iskusnijih i pozna-tijih majstora u pravljenjula|a.Ovo je na~in na koji na~e-lnik Halitovi} poku{avaoìvjeti tradiciju, vratitipro{lo bolje vrijeme kojihse sje}aju vjerovatnosamo malo stariji, ali i

pruìti mladima potpuniugo|aj tokom vru}ih ljet-nih dana, te svakako pri-

vu}i nove turiste iz svihdijelova Bosne i Hercego-

vine, ali i {ire.Prema svemu sude}i, to sei ostvarilo jer }e na put vre-la Kru{nice la|om na ekomotorni pogon krenutiprvi najavljeni turisti.

037Plus

14.06.2012.godinekanton8

U okviru projekta “Preporod doline Une” financira-nog od strane ministarstva vanjskih poslova Italije, a

implementiranog od strane konzorcijuma organizacijaICEI i IPSIA, u posjeti USK-u boravio je Alfredo LuisSomoza, direktor NVO ICEI iz Milana.Susreo se sa predstavnicima vlasti kako bi se dogovoriloo budu}oj suradnji. Somoza je prisustvovao i otvaranjuinfo-pulta na podru~ju MZ Martin Broda u Naciona-lnom parku Una. Prvenstveno je namijenjen davanjuinformacija, a bi}e i mjesto za degustaciju i prodajutipi~nih poljoprivredno - prehrambenih i zanatskihproizvoda, i predstavlja jednu od va`nijih aktivnostirealiziranih od ICEI-a u okviru projekta.Organiziran je i seminar u prostorijama Ekonomskogfakulteta Univerziteta u Biha}u na temu “Odgovorniturizam”. Predava~ prof. Alfredo Somoza pribliìo jestudentima i profesorima princip rada Nacionalnihparkova u svijetu, kako bi se radilo na {to boljoj pro-mociji Nacionalnog parka Una. Iznio je konkretne pri-

jedloge za pobolj{anje rada Nacionalnog parka Una, tekroz diskusiju sa studentima i profesorima ukazao nasve pogre{ke koje treba izbjegavati, pri organizacijirada u parku.

La|a na eko motorni pogon

Uz otvorenje info-pulta u Martin Brodu

I predavanje stu-dentima o turizmu

Prema informacijama Slu`be za civilnu i protupo-àrnu za{titu op}ine Cazin, po~ele su pripremneaktivnosti za deminiranje lokaliteta [o{in Kamen i GolaStrana u uèm dijelu Cazina.Radove izvodi “Norve{ka narodna pomo} - programdeminiranja BiH”, a deminiranje je predvi|eno za ovu

sedmicu, svaki dan od 8 do 16 sati.Istovremeno, u ulicama Kulina bana i Klan bi}e obus-tavljen promet vozilima i zabranjen prolaz pje{acima.U~esnicima u prometu preporu~uje se alternativnipravac Ulicom Veterana rata.

Cazin

Po~elo deminiranjeu naseljima [o{inKamen i Gola Strana

Promotivna vo`nja na Kru{nici Novitet je ovo u turisti~koj ponudi Bosanske Krupe,koja jedan od svojih najve}ih potencijala vidi upravo uovom resursu. Vrijednost se krije u jedinstvenosti, auto-htonosti, prirodnosti, zabavi i opu{tanju. Posebnost je utome {to je ova turisti~ka la|a, kapaciteta 15 osoba,znatno ve}a od la|a koje se prave na ovim prostorima.

Postavljena je turisti~kasignalizacija i obiljeèn jeput koji vodi do Hru-stova~ke pe}ine. Rije~ je oaktivnostima koje su pro-

veli aktivisti nevladineorganizacije “Sana u srcu”.Du` dionice magistralnogputa M-15 i lokalnog putakroz selo Hrustovo, posta-

vljeno je jedanaest tablikoje }e informisati turisteu kom pravcu i koliko dale-ko je Hrustova~ka pe}ina.

Aktivisti ove organizacijeisti~u kako je ovo samo

jedna u nizu aktivnosti,koje provode kada je rije~o ure|enju ìvota u loka-lnoj zajednici te pozivaju iostale organizacije i udru-

ènja da se uklju~e u ova-kve i sli~ne projekte. Dana-{nje aktivnosti koje suproveli aktivisti “Sane usrcu”, dio su projekta kojeg

finansira italijanska nevla-dina organizacija “Oxfam”i ~ija vrijednost iznosi trihiljade maraka.Sem turisti~kih oznaka,

projekat uklju~uje ure|e-nje prilaznog puta i sameHrustova~ke pe}ine. Cijeliprojekat ima za cilj valo-rizaciju vrijednosti jednog

od najljep{ih prirodnih bis-era op}ine Sanski Most iiskori{tavanja njenog turi-sti~kog potencijala.

037Plus

Nevladina organizacija “Sana u srcu”

Turisti~ka signalizacija

do Hrustova~ke pe}ine

Predava~ prof. Alfredo Somozapribliìo je studentima i profesorimaprincip rada Nacionalnih parkova usvijetu, kako bi se radilo na {to boljoj

promociji Nacionalnog parka Una

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine kanton 9

Na lokaciji Gorjevacni~en je po~etak radaemenog skloni{ta za

u{tene ìvotinje. Kona-je zavr{en period u

m su gra|eni skloni{te,ena prate}a zakonska

umentacija.

o bi se do{lo do opti-nih uslova za kontro-apu{tenih ìvotinja, um redu pasa, govoriouad Dedi}, pomo}nik lnika Slu`be civilnete.

e|u ostalog, Dedi} jeutne detaljno informi-o svim aktivnostima

a za koordinaciju inostima koje su podu-li zajedni~ki s op}ins-na~elnikom i Op}ins-vije}em, kako bi se nam mjestu obezbijedila

nitost i humanost uupanju prema napu-m i privremeno zbri-

m ivotinjama.zirom da su ostvareni

eljni uvjeti i principi zatvornu kontrolu na-

enih ìvotinja, kako jeo Dedi}, predstoji

u~ivanje prijatelja ìvo-, nevladinih organi-a, obrazovno-odgo-

sistema, te drugihucija i pojedinaca kojiu pomo}i u pobolj{a-odnosa prema napu-m ivotinjama.

dnost radova na sklo-u je oko 65 hiljada kon-bilnih maraka, a uku-cijena funkcioniranja

ni{ta ove godine iznosi

oko 221 hiljadu KM, {touklju~uje brojne aktivno-sti, kojima }e se direktnoza{tititi napu{tene ìvo-tinje.Prema rije~ima Danka Ja-k{i}a, direktora Komuna-lnog preduze}a Komrad,ovo preduze}e }e aktivnou~estvovati u svim aktivno-stima kroz rad higijeni~a-rske slu`be, a posebno po-sredstvom hvatanja, ~uva-nja i brigom o napu{tenimìvotinjama.

Optimizam u pogledu bu-du}nosti skloni{ta izrazio je i Zekerijah Alagi}, direk-tor Veterinarske staniceBiha}, kazav{i da }e svikapaciteti stanice biti ufunkciji, kao i primjenaodgovaraju}ih i propisanih

veterinarskih procedura.Biha} je otvaranjem sklo-ni{ta potvrdio spremnostda se prona|e rje{enje i zaovakav problem, koji je uposljednje vrijeme eskali-rao u cijeloj BiH.Govore}i o ovom projektu,Musli} je kazao kako je ovo

bio prioritet od samog izb-ora na odgovornu du`nostop}inskog na~elnika.- Minula godina bila je

puna lo{ih vijesti o nesig-

urnosti gra|ana i posljedi-cama napada napu{tenih

pasa na ljude, a najvi{edjecu i u~enike. Zbog toga jeovaj dan stavljanje ta~ke na

jednu od najzna~ajnijih faza u izgradnji sistemakontrole napu{tenih ìvot-inja. Predstoje}e vrijemetreba na najbolji na~in isko-ristiti kako bi se ljudi educi-rali, te kako bi se podizala

svijest o humanom odnosu prema ku}nim ljubimcima,koji su, ne najve}i, ali jedan

od izvora problema. Rije~ jeo dugoro~nom projektu za

grad za koji }e se tra iti podr{ka vi{ih nivoa vlasti,ali i svih prijatelja i part-nera Biha}a, rekao jeMusli}.Od danas, svakog dana, uprivremenom skloni{tu bit}e organizirana slu`bahranjenja i ~uvanja ìvotin-

ja. O njima }e se najvi{ebrinuti Atif, Ermin i Rasimiz Veterinarske slu`be.

037Plus

Korisnicima projekta obnove i rekonstrukcije stam-benih objekata na podru~ju op}ine Sanski Most susve~ano uru~eni klju~evi. Radi se o obnovi tri stambenaobjekta za lica bo{nja~ke nacionalnosti, kojeg su zajed-ni~ki realizirali Fond za povratak, ~iji je osniva~ VladaFederacije BiH i op}ina Sanski Most. Ukupna vrijednostprojekta iznosi oko 65 hiljada maraka.Ceremoniji predaje klju~eva prisustvovao je MujoJejina, pomo}nik federalnog ministra za pitanja rasel-

jenih osoba i izbjeglica. Nakon {to su korisnici projektapotpisali ugovore o preuzimanju obnovljenih ku}a,sve~ano su im uru~eni klju~evi. Uprili~en je i obilazak obnovljenih ku}a. Jedan od korisnika projekta je i, ElvisKlju~anin, demobilisani borac Armije RBiH iz sela

Trnova.Njegova ku}a je izgra|ena od temelja, a on je sve dosada, sa suprugom i dvoje maloljetne djece, ìvio uneuslovnom prostoru. Zahvalio se svima koji supomogli u obnovi njegove ku}e.- Moram re}i kako su me posjetili Sanjin Halimovi},

federalni ministar, Mustafa Avdagi}, na~elnik op}ine i Asim Kamber, kantonalni poslanik i pru ili podr{kuovome projektu.Zahvaljujem i firmi “Sanska obnova”, koja je izvo|a~radova. Mi smo prezadovoljni jer }emo nakon dugo vre-mena dobiti svoj dom, rekao je Klju~anin.Ovaj projekat, jedan je u nizu realiziranih u proteklomperiodu na planu obnove stambenog fonda za raseljenei izbjegle osobe, koje ìve na podru~ju op}ine SanskiMost.

a Gorjevcu

S obzirom da su ostvareni temeljni uvjeti i principi zadjelotvornu kontrolu napu{tenih ivotinja, predstojiuklju~ivanje prijatelja ìvotinja, nevladinih organizacija,obrazovno-odgojnog sistema, te drugih institucija ipojedinaca koji mogu pomo}i u pobolj{anju odnosa

prema napu{tenim ìvotinjama

Djeca iz Holandije odlu~ila su razveseliti djecu unajudaljenijim podru~nim {kolama u op}ini VelikaKladu{a, pa su za njih pripremila i poslala paketi}e.Pozitivna reakcija nastavnica i osmijesi na dje~ijimlicima bili su najbolji znak da je ova dodjelapaketi}a u~inila da taj dan bude poseban za njih.Paketi}e sa {kolskim priborom i igra~akama podi-

jelili su Senad [ehi} i Sabina Cerovi}-Durakovi},slu`benici op}inskog organa uprave.Ovim je okon~ana podjela paketi}a koje supripremila holandska djeca-doma}ini velikok-

ladu{koj djeci u sklopu realizacije projekta “Odmorza djecu iz Velike Kladu{e u Holandiji”. Akcija pod-

jele paketi}a realizirana je u podru~nim {kolama u[iljkova~i, Mrceljima, Poljani, Gradini i Kumarici.

037Plus

Velika Kladu{a

Paketi}i stigli iz Holandije

Stambeno zbrinjavanjeu Sanskom Mostu

Obnovljene triku}e Bo{njaka Ceremoniji predaje klju~eva prisu-stvovao je Mujo Jejina, pomo}nik

federalnog ministra za pitanja rase-ljenih osoba i izbjeglica

Otvoreno privremeno skloni-{te za napu{tene ìvotinje

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


U godinama koje su slijedilenakon izgona Turaka iz Slavo-nije 1697. i 1698., obavljen jepopis grada Ðakova i njegov grafi~ki prikaz. Danas su tonajstariji dokumenti koji uka-zuju da se na mjestu dana{njecrkve Svih svetih u ovomgradu, nekad nalazila osmans-ka dàmija. Ta~nije, osmanskadàmija iz 16. stolje}a jepretvorena u crkvu, zadràv{ido danas svoj prepoznatljiviizgled potkupolne dàmije.

Arheolo{ka i arhitektonskaistraìvanja ovog objekta, kojasu provedena 1988. godine,

pokazala su da je van svakesumnje objekat bio iz temeljapodignut kao dàmija.

Dàmija upisana

kao mesdìd

Kako saznajemo iz studijeBoìce Valen~i} i Tone Papi}a,objavljene u ~asopisu Katoli-~kog bogoslovnog fakulteta uÐakovu 1995. godine, turskipopisi Ðakova iz druge polo-

vine 16. stolje}a, spominju sa-mo mahalske mesdìde. Me|umesdìdima je i onaj koji senavodi kao ~ar{ijski, vjerovat-

no gre{kom upisan kao mes-dìd, a zapravo se radi o dà-miji, koja je kasnije pretvorenau crkvu. Objekat po svome tipupripada jednoprostornim pot-

kupolnim dàmijama s trije-mom i munarom, kakve supodizane u 16. stolje}u na pro-storima Bosne i Hercegovine,Hrvatske, Srbije i Ma|arske.

Jedina preostala

dàmija u Slavoniji

S obzirom da se u turskimpopisima ne moè prona}i

veza ove dàmije sa Ibrahim-pa{om, po kojem je dobila ime,u austrijskim popisima koji suura|eni nakon progona Tura-

ka, spomenuti autori se pozivaju na osmanskog putopiscaEvliju êlebiju, koji je 60-tihgodina 17. stolje}a posjetio

Ðakovo i tamo, kako pi{e, sus-reo Ibrahim-pa{u Memibego-

vi}a, potomka Arnauta Memi-pa{e, koji je za osmanskuimperiju osvojio Ðakovo. Izvje-

sno je da su austrijski popisi- va~i, nakon Turaka, s ovom

osobom povezali objekatdàmije i nazvali je po njemu, jer su znali da su njegovi precizaslu`ni za izgradnju dàmije.

Arnaut Memi-pa{a koji je1526. godine osvojio Ðakovo,imao je dva sina, od kojih je

vjerovatno Gazi Mehmed-beg,~ijeg je sina êlebija sreo uÐakovu, zasluàn za igradnju|akova~ke ~ar{ijske dàmije.

Sru{ena munaraPostoje i mi{ljenja da se radi odàmiji drugog |akova~kogspahije Hadì-pa{e ili Hasan-pa{e. Rje{enjem Konzervator-

skog zavoda NR Hrvatske od10. decembra 1962. godine,upisana je @upna crkva Svihsvetih u Ðakovu u registarnepokretnih spomenika kultu-

re kotara Osijek, pod regista-rskim blojem 17. U obrazloè-

nju je navedeno da je crkva“adaptirana... iz dàmije Ha-dì-pa{e”, te da je jedina pre-ostala dàmija u Slavoniji.Nakon oslobo|enja Ðakova odTuraka 1687. godine, dolas-kom biskupa Nikole Ogrami}ai franjevaca, obnovljena je uÐakovu bosanska biskupija.Slijede}i bosanski biskup ÐuroPata~i}, koji je u Ðakovo do{ao1704. godine, prihvatio se ure-|enja sakralnih objekata, takoda je zapo~eo obnovu Ibrahim-pa{ine dàmije, kojoj je popra-

vio krov i posvetio je u crkvu sv.

Ðure. On nije ve}im gra|evin-skim zahvatima preoblikovaodàmiju, nego je samo funkcio-nalno osposobio za crkvu, takoda je dàmija zadràla svojeobli~je, jedino je sru{ena mu-nara.Nedugo nakon dolaska, novi jebiskup Petar Baki} dvadesetihgodina zavr{io ure|enje crkve.Biskupov je savremenik u do-kumentu iz 1728. godine zabi-ljeìo u kakvom je stanju PetarBaki} zatekao crkvu sv. Ðure ikako ju je obnovio da je “posta-la prava crkva“. Objekat je tadau~vr{}en novim zidovima,

ogra|en drvenom ogradom, uunutra{njosti je postavljendrveni kor i sagra|en je zvonik.Sredinom 18. stolje}a crkva jepreimenovana u crkvu Svih

svetih i odre|ena za |akova~ku@upnu crkvu. Godine 1819. za vrijeme biskupa Antuna Ma-ndi}a, na tada postoje}i izdu-èni korpus crkve, povrh kla-sicisti~kog pro~elja, podignut jenovi toranj. Nakon velikeobnove |akova~ke @upne cr-kve 1884. i 1885. godine unarednim desetlje}ima sve dona{ih dana, crkva je kontinui-rano odràvana uglavnom po-pravcima. Ne{to ve}i popravciizvedeni su nakon Drugogsvjetskog rata 1949., 1950. i1951. godine. U radovima1958. i 1959. godine pregra|e-

na je sakristija po visini u dvakata, a 1965. prigra|ena je uzsjeverozapadni zid sakristije

ve}a prostorija za potrebe vjeronauka. Posljednje popra- vke na crkvi izvedene su 1967.i 1968. i nakon toga krozrestauraciju koja je trajala od1988. do 1990. godine.

***Iz “Glasa Slavonije” saznajemoda su se orgulje |akova~kecrkve Svih svetih ili Male crkve,kako je zovu Ðakovljani, nakondvogodi{nje restauracije vratileu crkvu. Tekst je objavljen 16.

maja ove godine, a orgulje suiz 1850. Instrument je bio ras-tavljen nakon restauracijacrkve 1990. godine.

Priredio: Adil JUSI]

14.06.2012.godinetema10

Ðakova~ka crkva Svih svetih

Nekada{nja dàmija Ibrahim-pa{e Osmanska dàmija iz 16. stolje}a jepretvorena u crkvu, zadràv{i do danassvoj prepoznatljivi izgled potkupolnedàmije. Arheolo{ka i arhitektonskaistraìvanja ovog objekta, koja su prove-dena 1988. godine, pokazala su da je

van svake sumnje objekat bio iz temeljapodignut kao dàmija. Objekat po svome tipu pripada jedno-prostornim potkupolnim dàmijama strijemom i munarom, kakve su podizaneu 16. stolje}u na prostorima Bosne iHercegovine, Hrvatske, Srbijei Ma|arske.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine Biha} 11

XIV Festival scenskih umjetnos-

ti koncertom na otvorenom(poligon Kulturnog centra)otvori}e Rade [erbedìja i njegov bend “Zapadni kolodvor” u petak,22. juna, s po~etkom u 21 sat.Ulaz na koncert je besplatan. Uponedjeljak, 23. juna, ima}etepriliku pogledati urnebesnukomediju “Umri mu{ki” Kame-rnog teatra 55 s bilijantnomgluma~kom postavom - Tatjana[oji}, Admir Glamo~ak i SenadBa{i}. Na programu 24. juna, jekultna drama i internacionalnonajnagra|ivanija predstava bh.teatara “Helverova no}” u kojojigraju Mirjana Karanovi} i Ermin

Bravo.U ponedjeljak, 25.juna, pogleda-

jte komediju “U zajedni~komstanu” sa sjajnom gluma~komekipom - Ksenija Paji}, ZijadGra~i}, Matija Prskalo i Mladenûtura. Teatar EXIT iz Zagrebagostuje 26. juna s jo{ jednomfantasti~nom i mnogostruko na-gra|ivanom predstavom “Kontra-bas”, u reìji i izvedbi darovitogRenea Medve{eka. Krimi-komedi-

ju “39 stepenica” pogledajte 27. juna. Rije~ je o teatarskojadaptaciji istoimenoga romana

Johna Buchana i ~uvenog filma

Alfreda Hitchkoka, s FilipomJuri~i}em u glavnoj ulozi.Produkcijska najava hrabro tvrdida “Seks i grad” nije ni{ta uusporedbi s predstavom “Gola ukavezu”, u kojoj igraju trihrvatske gluma~ke zvijezde -Ecija Ojdani}, Barbara Nola i AnaBegi}, koja je na programu 28.

juna. Svakako ne propustite ni“Pismo iz 1920”, predstavutrenutno najkontraverznijeg i naj-nagra|ivanijeg pozori{nog reì-sera u regiji Olivera Frlji}a, koja

je na programu 2. jula.Gradsko pozori{te Jazavac izBanja Luke donosi nam 3. jula,

predstavu “PMS - Post mu{kistres”, komediju o mu{ko-èns-kim odnosima. Magacin kabare izSarajeva, novi je kreativni teatar,koji }e vas zasigurno odu{evitisvojim inovativnim pristupompublici u erotskom trileru “Tabu{ema” za kojeg tvrde ga nije pre-poru~ljivo gledati u dru{tvusupru`nika (4. jula) i blues-operu“Baxusmanija” (5. jula) Sve pred-stave po~inju u 21 sat. Cijenaulaznice je 5 KM.Lutkarsko kazali{te Mostar uDje~ijem programu Festivala

donosi predstavu “Tobija”, koja je

na rasporedu u ponedjeljak, 26. juna u 11 sati uz besplatan ulaz.Nemojte propustiti ni nastupe sja-

jnih umjetnika iz ê{ke Repu-blike s predstavom “KrokodilKrokodilini”, koji objedinjujuuli~ni teatar, pantomimu, lutka-rsko-klaunovske ske~eve i uìvoizvode muziku kao cirkuski bend.Predstava “Krokodil Krokodilini”na programu je u dva termina -28. juna u 20 sati i 29. juna u 11sati na Gradskom trgu.U prate}em programu, poredkoncerta Rade [erbedìje, 30.

juna nastupa Marko Nasti}, jedanod vode}ih DJ-eva jugoisto~ne

Evrope. U petak, 6. jula, Festivalzatvara ve} tradicionalni koncertMuzi~ke omladine Biha}.Revija nagra|enih dokumen-tarnih eko-filmova iz regije naprogramu je 29. juna.I na kraju, ali ne manje va`no,Festival organizuje promocijuknjige “Strana 212” dramaturga

Almira Im{irevi}a, porijeklomBi{}anina (23.juna) i Knjièvno

ve~e s virtuoznim i me|unarodnonagra|ivanim piscem DèvadomKarahasanom (27. juna)

037Plus

[ta }emo gledati

Dobili k}erku

Rusmira i Denis Sefi}, Mirela i DenisDurakovi}, Ilma i Dèvad [iljdedi}

Dobili sina

Fuada i Salih Dedi}, Arijana Spahi} -Bajri} i Damir Bajri}, Nesiha i AladinRami}, Beti i Elvis Dedi}, Jasmina Ivu{i}-Jeli} i Jadranko Ivu{i}

Vjen~ani

Emina Aganovi} i Almir Mu{eta, Suadaîzmi} i Adnan [ehi}, Amira Ba{agi} i

Ramiz Kudi}, Selma êlebi} i AlmirIm{irovi}, Mirela Begi} i Almir Alagi},Edis Majstorovi} i Sabina Im{irovi}, Alma Mahmi} i Adnan Me{i}, IrisaMahmutovi} i Edis Bajri}, Sijana Ho{i} iEmil Dizdarevi}, [ejla Memagi} i MirzaHadì}

Umrli

[efik Be{irevi} (1932), Hatka Smaji}(1927), Mira Bogunovi} (1924), LucijaMihi} (1938), Irfan Zametica (1935),Fatime Hrki} (1948)

“Pri|i, druìce ìvota moga, pri|i mi i ne daj da namtijela razdvoji dah snjegova. Sjedi uz mene ispred ovepe}i, jer vatra je prijatni dar zime. Pri~aj mi o djelimastarih pokoljenja, jer sam ve} umoran slu{aju}i uzdahe

vjetrova i ridanje prirodnih elemenata. Zatvori vrata iprozore, jer mi du{u rastuùje da gledam gnjevno lice

vremena, i srce mi ranjava pogled na grad {to pod snije-gom sjedi kao èna koja dijete izgubi... Sipaj ulja usvjetiljku, druìce ìvota moga, jer ho}e da se ugasi, istavi je pored sebe ne bi li razaznao {to ti no}i na licu

bjeè...Do|i s kr~agom vina da pijemo i da uspomene budimo.Pri|i, pri|i mi, miljenice du{e moje, jer vatra je zgasla iskoro da je pepeo prekriva... Prigrli me, svjetiljka seugasila i tama ju je savladala... Evo nam opojno vino vre-mena o~i sklapa... Pogledaj me okom koje sanukra{ava... Zagrli me prije nego {to me san prigrli.Poljubi me, jer snijeg je ja~i od svega osim od tvogapoljupca”.I zaspa juna~ina kraj svoje ljubljene druìce. Ovajizuzetni zapis Halila Dùbrana me fakat rastuìo. Baciou sjetu. I sam se dobro sje}am vina i opojnih usana, abogami i puno snjegova. Ljeto je u punom sjaju, a jaiskopa snjegove!? [ta mogu kad sam ba{ neki dan nale-tio na Dùbrana. Ho}u da kaèm da je sve to u redu, alida pri~a nema dobar kraj. Kakvo spavanje. Juna~ina nasuvede u problem lijepom predigrom i... ni{ta. Te sjeti se

ovoga, te sjeti se onoga, te ljepotice, druìce, te poljubime... Ba{ ga briga {to sam ja izgubio ìvce. Ne zna da jetakt vje{tina da nekome ne{to dokaète, a da od njega nenapravite neprijatelja ili budalu. U meni je na{ao nepri-

jatelja. Zato {to u ìvotu nikad nisam bio budala i sirom-ah. Nikad nisam bio siroma{an, ali sam bio bez para. Bitibez para je prolazno stanje, biti siroma{an je stanjeduha. Ho}u da kaèm da to prolazno stanje ne}e nikakoda pro|e. Osobito u poslijeratnom periodu. Zbog toga }uovako zavr{iti: Kad sam bio mlad mislio sam da su parenajva`nija stvar u ìvotu, sad kad sam ostario sto-postosam siguran da jesu.“Poljubi me, jer snijeg je ja~i od svega osim od tvogapoljupca”... Halid ALIJAGI]

Ho}u da kaèm

Siroma{tvo je stanje duha

Mati~ni uredza ro|ene 31.05. - 07.06.2012.za vjen~ane 08.. - 09.06.2012.

za umrle 30.05. do 07.06.2012. godine

U prate}em pro-gramu, poredkoncerta Rade[erbedìje, 30. juna

nastupa MarkoNasti}, jedan od vode}ih DJ-eva jugo-isto~ne Evrope.U petak, 6. jula,Festival zatvara ve}tradicionalni koncertMuzi~ke omladineBiha}.

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De urni obrtnik

1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elek troinsta lac ije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 J usuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}

Obrtni~ka komora USK-a Biha},Biha}kih branilaca 47, 77000 Biha}

www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

XIV Festival scenskih umjetnosti Biha}ko ljeto

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godineu centru12

Pro{lo je punih 20 godi-na od prvog napada naBiha}. Punih dvadesetgodina od prve velike pob-

jede slabo naoruànihbranilaca. Prvi ve}i sukobis paravojnim snagama ipripadnicima jedne nacijeu redovima nekada{njeJNA, koji su se ukopali naprilazima gradu, dogodilisu se 12. juna 1992. godi-ne. êtiri dana kasnije,

16. juna, agresor jeotpo~eo op}i napad s jed-nim jedinim ciljem, dau|e u Biha}. Glavni pravcibili su usmjereni naGolubi} i Grabe`.Mje{ovite, tenkovsko-pje-{a~ke nalete, branioci suodbili s pet-{est zolja i

isto toliko granata zaRPG. Umjesto da u|u uBiha} i “popiju pobje-dni~ku kafu, ta~no upodne ispred Bondena”,napada~i su se povukli urasulu ostavljaju}i naboji{tu jedan neo{te}enitenk T-55 i “pragu”. Ne-koliko o{te}enih tenkovai ostalih borbenih oklo-pnih vozila uspjeli suizvu}i pod okriljem no}i.

Ovogodi{nje jubilarno obi-ljeàvanje prve velike pobjede zapo~et }e u petak 15. juna prijemom za branio-ce, kojeg }e uprili~iti AlbinMusli}, na~elnik op}ine. Usubotu, 16. juna, delegaci-

je }e polo iti cvije}e naspomen-obilje`je Saliha

Dizdari}a, gdje }e se odr-àti i sat historije, zatim,na obilje`jima u Golubi}u,na Srbljanskom platou iHumcima, te na groblju u@egaru. Sve~ano postroja-

vanje branilaca i akademi- ja odràt }e se na Grads-kom trgu, nakon ~ega sli-

jedi izlo ba ratnih foto-grafija, uniformi i opremeu Kulturnom centru (Dom

Armije). Izlo`ba foto-

grafija pod nazivom “@i- vot u opsjednutom gradu”odràt }e se u Galeriji“Una” u nedjelju 17. juna.U ponedjeljak, 18. juna,odràt }e se izlo`badje~ijih radova na temu“Dan branilaca Biha}a”.

Halid ALIJAGI]

Presudna pobjeda

Dan branilaca Bih

...”Ve}ina fotografija iz ove zbirke imaju prvenstveno dokume-ntarnu vrijednost, jer govore da se ne{to

dogodilo, da je neko uneko vrijeme, na ne-kom mjestu, na sre}uili nesre}u, bio ba{ tui da je to ba{ tako inikako druk~ije, jer,evo fotografije. Sve zajedno ono se zovedio biha}ke ratne his-torije. I svakodnevni-ce. Fotografije obuh- vataju doga|aje koji su se u ovom krajudoga|ali od aprila1992. do maja 1993. godine. Od predratnih

mirovnih skupova u Biha}u, preko organizacije odbrane, po~e-tka napada na grad, stradanja civila, pado proslave godi{njice Armije Republike Bos-ne i Hercegovine, nakojoj se vidi jedna

Prvi ve}i sukobi s paravojnim snagama i pripadnicima jedne nacije u redovima nekada{nje JNA, koji su se uko-pali na prilazima gradu, dogodili su se 12. juna 1992.godine. êtiri dana kasnije, 16. juna, agresor je otpo~eoop}i napad s jednim jedinim ciljem, da u|e u Biha} Umjesto da u|u u Biha} i “popiju pobjedni~ku kafuta~no u podne ispred Bondena”, napada~i su se povukli

u rasulu ostavljaju}i na boji{tu jedan neo{te}eni tenk T-55 i “pragu”

Dr. Hasan Tijanovi}, pr Alijagi}a “Po~etak bih

O fotograf

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


u centru 1314.06.2012.godine

Jo{ u vrijeme oruànih sukoba u Sloveniji, a zatim i

u Hrvatskoj, izvodila se “tiha” okupacija Bosne iHercegovine, prebacivanjem vi{e korpusa JNA nanjenu teritoriju. Dio te ogromne vojne sile smje{ten jeu biha}ke kasarne, a stjeci{te agresorskog i ~etni~kogsvijeta bio je Aerodrom Biha} na @eljavi. Po{to je ume|uvremenu, po njima, rat u Hrvatskoj bio zavr{en,iako ne ba{ do zacrtane linije Virovitica - Karlovac -Karlobag, trebalo je tu teritoriju o~uvati i obezbijediti

joj zale|inu. Oko 80 posto te zale|ine ~inili suMuslimani, a oko pet posto Hrvati. Po ve} ustaljenomscenariju “ugroènosti” Srba, KOS (Kontraobavje{ta-

jna slu`ba JNA) “saznaje” da se muslimanski i hrvatskinarod u Biha}koj krajini naoruàva i da se, po njihovimprocjenama, radi o 6.000 dobro naoruànih boraca,skrivenih po ku}ama na potezu [turli}i - Buìm.Ljudi iz SDS-a ubrzano dijele lako naoruànje i Srbimau samom gradu, a kojeg su dobili od pripadnika JNA.

Oni su ga i dijelili. Bilo je i ~asnih izuzetaka, ljudi kojinisu prihvatili ponu|ene pu{ke i koji su ostali s namado kraja rata. Te{ko naoruànje ukopavaju po brdimaoko Biha}a. Aerodrom im sluì za “konji}ev skok”, izSrbije avionima dovla~e “Bele orlove” i [e{eljeveortodoksne ~etnike. Iz Slunja dovoze ~etiri tenka T-84 ismje{taju ih na Baljevac, du` pista su postavili PAT-oveod 20 i 40 milimetara, na Avdi}a brdu i koti 377tenkove T-55, oklopna borbena vozila (BOV) i FAPove2026, na kojima su montirani vi{ecijevni baca~i raketa(VBR). Jo{ ve}i arsenal oru`ja nalazi se u kasarnama“27. juli”, “Orljani” i “Grabe`”. Bradati rezervisti svojeni{anske sprave pode{avaju prema ciljevima u biha}kojdolini i namjeravaju Biha} osvojiti istovremenim udari-ma po liniji: Baljevac - @eljava - Li~ko Petrovo Selo -Bugar, te Kasarna “27. Juli” - Orljani - Grabe`.

Sre}om taj plan je odloèn. Razvoj politi~kih doga|anjau Bosni i Hercegovini i Me|unarodnoj zajednici primo-rao je krnju SR Jugoslaviju da donese svoj Ustav, a ponjemu su njihovi gra|ani morali napustiti teritorijRepublike Bosne i Hercegovine. Avionski saobra}ajizme|u Biha}a i Beograda je maksimiziran, izvla~e senajkvalitetnija borbena sredstva, a odlaze i mnogobro-

jni oficiri s porodicama. Prepla{eni takvim razvojemdoga|aja, a znaju}i da }e uskoro do}i do borbi, izBiha}a odlazi ve}ina civila srpske nacionalnosti, ame|u njima i oni koji su ovaj grad trebali napasti iznu-tra. Pripadnici “Patriotske lige” i MUP-a nakratko suodahnuli 19. maja 1992. godine, kada je JNA u 14,00sati u kasarni “27. juli” formirala svoj posljednji konvoji zauvijek napustila na{ Biha}.

Vo|e SDS-a mijenjaju plan. JNA im je ostavila ogromnekoli~ine naoruànja, oru|a, municije i hrane, te rez-

erviste koji su se dobro obu~ili ratuju}i i plja~kaju}i poHrvatskoj.Razmje{taju se i ukopavaju po brdima oko Biha}a i ~e-kaju nare|enje koje je trebalo do}i iz Pritoke ili Ra~i}a,gdje su se smjestili njihovi idejni tvorci, vojvode zla.

Te{ko naoruànje pobrdima oko Biha}a

Scenarij za napad

}a, 16. juni

Dvadesetak dana nakonodlaska biv{e JNA s ovihprostora, 12. juna 1992.godine, uslijedio je prvinapad na Biha}. Organi-zovani u odrede Teritorija-

lne obrane Centar, Prekou-nje, Bak{ai{, Brekovica,

Vrsta i potpomognuti pri-padnicima Protivdiverza-ntske ~ete i Ministarstvaunutra{njih poslova Cent-ra slu`bi bezbjednostiBiha}, borci ove op}inepruìli su otpor. Skromnuartiljerijsku podr{ku imalisu od minobaca~ke bateri-

je kalibra 82 milimetra, atu je bio i nepotpuniOdred teritorijalne obraneOra{ac. Teritorijalci Biha}ane samo da su obranili

grad, ve} su zabiljeìli inekoliko zapaènih bor-benih rezultata. êtnici suprotjerani preko Korane,pro{irena je slobodna teri-torija, a 16. juna 1992.godine, zarobljen je jedantenk T-55 i praga.Kontaktiraju}i pretpostavl-

jenu komandu do{lo se dozaklju~ka da su postoje}ioblici vojnog organizovan-

ja prerasli uslove u kojimasu nastali i time se postavi-la potreba za formiranjem

operativnih sastava. To je iu~injeno formiranjem Prvebiha}ke brigade, u drugojpolovici jula, nakonuspje{no odbijenog napa-da na Grmu{ko-srbljanskiplato. U njen sastav u{li suborci nekada{njeg OdredaOra{ac, koji je nakon prot-

jerivanja stanovni{tva sapodru~ja Kulen Vakufa,Ora{ca i Rip~a, pre{ao uBiha} i na odre|en na~inpreformiran u samostalnibataljon, postav{i takoprvim bataljonom u sas-

tavu ove brigade. Drugi itre}i bataljon ~inili suborci Odreda TO Bak{ai{ iCentar. Nekoliko danaposlije formirana je iDruga biha}ka musliman-sko-hrvatska brigada. Prvibataljon sa~injavali suborci hrvatske nacional-

nosti koji su ranije bili usastavu Odreda TO Centari Bak{ai{. Druga dvabataljona su bili sastavljeniodredima Prekounje i

Vrsta.

Bosanska Krupa napadnu-ta je 21. aprila 1992. godi-ne. Slabo naoruàni i ne-dovoljno pripremljeni bra-nioci morali su se povu}ina lijevu obalu Une. Snjima su krenuli gra|animuslimanske i hrvatskenacionalnosti. Pou~eni timiskustvom i saznanjem dase Biha} ne moè braniti iobraniti u samom gradu,njegovi branioci su zauzelipoloàje neposredno ispr-ed agresorskih. Oni su se

ve} odavno ukopali po

brdima oko grada. Biha}kiborci raspolagali su s ne-koliko stotina automat-skih, poluautomatskih ilova~kih pu{aka. Jedandio ovog naoruànja pro-na|en je u napu{tenimsrpskim ku}ama i stanovi-ma.

ava vojska ispod za-va na paradi, ve} dinu dana dubokoatu. Na fotografija-

se moè pratiti

aranje vojske u ra-m fazama i prilika-, od grupe boracaepotpunim unifor-ma i patikama,stalih u raznimuacijama, na prvojji i ratnoj pozadi-

do formiranjaeda i brigada. Sveu jednom opkol-om i mu~enomdu koji se ne da ii u ovom ~inuga trajanja dobijaderane kulise i

nografiju koje smodali i koje se dobroe na ovim fotogra-ma. Ranjeni itvi ljudi na ulica-, o{te}ene i sru{ene|evine, vre}e sa

unkom, rupe odnata u asfaltu.”

Otpor agresoru

êtnici protjerani preko Koranevor u knjizi Halidapri~e”

ma

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine14

Novinarski posao najvi{e li~ina trku. Ustvari, na strku. Ona

izreka: “Svugdje po|i, ku}ido|i”, ne vrijedi, jer prije hiè,kako bi rekli Slovenci, moramone{to i napisati. U zadnji mo-menat stièmo, a {to brè se

vra}amo. Naàlost, u svoj tojhrnjagi zaboravimo na ljude,

jer nemamo vremena. Etotako, poku{ao sam se is~upati,a sad da kaèm o ~emu se radi.Prije nekoliko mjeseci umro je~ovjek o kojem sam pisao umaju 2001. godine, onako, ba{od srca. Zato {to je bio dobar~ovjek, `rtva pro{log rata i {to

je iz Ljuto~ke doline. I {to je

juni, kad je njima bilo najteè.Oprosti mi Rifete, nisam znao.

Nakon {to se na preli- jepim martinbrodskim

slapovima iznenada ulije uomanju dolinu, u kojoj joj sepridruùje desni brat Unac,Una se naglo strmoglavljuje nizkanjon. Slijede}ih desetak kilo-metara sprinta punom sna-gom, a u Kulen-Vakufu pravikratku pauzu. Kad moè ona,moèmo i mi!Kulen-Vakuf je malo mjestosmje{teno u najju`nijem dijelubiha}ke op}ine. Tamo uz Unu,

gledaju}i iz pravca Biha}a.Ovdje se, ovih dana, kaè da jeto “ono mjesto kod Klise”. Zbogtoga {to je tamo “svaki drugi~ovjek stariji od dvadeset i petgodina fakultetski obrazovan” i{to je iz tog mjesta{ca i MujoDemirovi}, ministar obrazo-

vanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije Bosne iHercegovine. A od prije je idoktor i profesor. Ma{ala!U Kulen-Vakufu je ba{ fino.Ku}a ima i na desnoj straniUne, a “ono glavno” je nalijevoj. Osmogodi{nja {kola,

ambulanta, po{ta, a bogami idàmija u izgradnji. Oduvijek je lijeva strana bila glavna.Dokazuju to ostaci starihgradova, Havale na desnoj iOstrovice na lijevoj obali.Glede se preko Une koja se ba{ispod njih razlila. Na{iroko.Turisti~ki raj, reklo bi se.Ne}emo o tome. Narod kaè dane valja pri~ati o onome koganema. Ustvari, ~ega nema.Pri~a}emo o mornaru!?Una i mornar. Ili, unski mornar.Nije garant. Pedeset ~etverogo-di{nji Rifet ]emalovi}, ro|eni

Vakuf~anin, jeste pravi mornar.

Prije ovog rata petnaest godina je “navigav’o”, prvo za {iben-sku, a zatim za dubrova~kuispostavu “Atlanske plovidbe”.Ba{ navigav’o, po{to je kormi-

lar po zanimanju.U Bankoku sam ~uo da se kuhai u Bosni, pa se tu iskrcam.

Avionom se prebacim do

Ciriha, a onda busom u Klage-nfurt, pa Split. U Splitu ratnostanje. Hrnjaga na sve strane.

Al’ za divno ~udo voze auto-busi. Uritko, al’, utrpam se u

jedan, pa preko Livna i Jajca 2.februara 1992. godine, nekakose dohmam Kulen-Vakufa,pri~a Rifet.Usput su ga zaustavili, na onim“balvan rampama”, najmanjepedeset puta. Na jednoj od njihumalo nije i ostao. U Kulen-

Vakufu strah i i{~ekivanje. Naposao se trebao vratiti 1. maja.Naravno, ni{ta od toga. Ono

prokleto: “Eto ih!”, ~uli su uzoru 10. juna. U Biha} su“stigli” sutradan. Vise}i mostna [trba~kom buku nikad ne}ezaboraviti. Preko dvije stotinemladi}a nije ga pre{lo.Odatle smo mogli u Njema~ku,mi odlu~imo u Biha}. Sadkaèm da bi bilo bolje da smooti{li u inostranstvo. Dolazili biu Vakuf na odmor. U “me~ki”.

Ali neka, neka smo se obukli ipostali borci slavne 501. Dvaputa smo osloba|ali na{u~ar{iju, to se ne zaboravlja. Sadìvimo u Dolini heroja, eto ti,pri~a kormilar.

“Skinulo” ga poslije osloba|a-nja Sanskog Mosta. Rifetovaku}a sravljena je do temelja. A on bez posla. [ta }e raditikormilar na Uni. Nije ti on

“skiper”. Zbog toga je radio“ono, za preìviti”. Cip’o drva ikop’o kanale. Na “stanovanju”

je bio u Biha}u, a u Kulen-Va-

kufu bi se, “za fina vremena”,izvrnuo u avliji i slu{ao najdra-èg pjeva~a, Olivera Dragoje-

vi}a. “Lipo li je, lipo li je, na

laìni suvoj leàt, na osamipokraj mora, nad pu~inomtebe gledat, moj galebe”.Pro{le godine u Zadru sam

dobio osobnu kartu, a nemamdomovnicu. Zbog toga {to mi

je prije rata tamo bilo “mjestostalnog boravka” dobio samosobnu, a zbog toga {to su me1991. godine odjavili sa broda,a da to nismo ni znali, nemamdomovnicu. E, tu je sad hrnja-ga. Ima posla za mene i nahrvatskim i na stranimbrodovima, ali ne mogu dobitihrvatsku “matrikulu” bez kojene mogu ploviti. To ti jepomorska knjiìca. Matrikulumogu dobiti jedino ako samdràvljanin Hrvatske, pa je to

jedini razlog {to u posljednje vrijeme radim na tome dadobijem dvojno dràvljanstvo.[to se ti~e Hrvatske, nemamproblema. U na{oj, bosansko-hercegova~koj ambasadi uZagrebu reko{e mi da semoram odre}i na{eg dràvl-

janstva. Ali to ko{ta. Prvo daj900 DM za zahtjev, a ako mi seudovolji jo{ 1.600! Otkud meni2.500 maraka za “otpust izdràvljanstva”? Ovamo me“otpustili” iz ku}e, iz vojske... izìvota, a ovamo plati pa tek onda idi sebi traìti posla, àlise Rifet.

Osta mornar na vakufskommostu. Tu smo ga i zatekli kakogleda u Unu i golubove {to lete

vi{e nje. E, “moj galebe”!Halid ALIJAGI]

Sje}anje na Ljuto~ku dolinu

Oti{ao je unski mornar, zauvijek

Matrikula bri{e dràvljanstvoOtpust za unskog mornara Rifeta ]emalovi}a

Pro{le godine u Zadru sam dobio osobnu kartu, a nemam domovnicu. Zbog toga {tomi je prije rata tamo bilo “mjesto stalnog boravka” dobio sam osobnu, a zbog toga {tosu me 1991.godine odjavili sa broda, a da to nismo ni znali, nemam domovnicu

U Kulen-Vakufu je ba{ fino. Ku}a ima i nadesnoj strani Une, a “ono glavno” je nalijevoj. Osmogodi{nja {kola, ambulanta,po{ta, a bogami i dàmija u izgradnji.Oduvijek je lijeva strana bila glavna. Dokazujuto ostaci starih gradova, Havale na desnoj i

Ostrovice na lijevoj obali.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Priredio: Halid ALIJAGI](Kori{teni materijali Muzejanovej{e zgodovine Slovenije)

Ove 2012. se napunilo 68 godina od veoma zna~ajnogdoga|aja iz na{e historije. Radi

se o poznatom Desantu na Drvar. U historiografiji biv{edràve ova operacija se ~estonazivala popularnim imenom“Sedma neprijateljska ofanzi-

va”. Korisno je obraditi zna~ajnedoga|aje iz vojne historije koji

su se odigrali na tlu Bosne i Hercegovine.

Josip Broz Tito i Prate}ibataljon su se do 4. juna preba-cili do Kupresa odakle ih je saKupre{kog polja savezni~ki DC-3 „Dakota“ prebacio u italijan-sku luku Bari. Istim letomAmerikanci su evakuisali sve pri-padnike svoje vojne misije, Tita iostalih 74 pripadnika Vrhovnog {taba, kao i 118 te{ko ranjenihpartizana. Tri dana kasnije izBarija su britanskim razara~em„Blekmurom“ preba~eni naVis.Tokom razvoja situacije uDrvaru sve partizanske jedinicekoje su bile okruène, iako supretrpjele gubitke, nisu do ivjele

uni{tenje pa su se koriste}ipogodnosti terena i uz vje{temanevre izvukle iz okruènja.Uspjeh njema~ke ofanzive jeponovo izostao. Tito i njegovi

najbli i saradnici su uspjeli da seizvuku iz zamke, ali je na~injenaznatna {teta. Partizanska prvaproleterska kao i partizanska 6.divizija su gotovo prestale posto-

jati, dok je uni{teno i nekolikobitnih odjela Vrhovnoga {taba.Na taj na~in nakon operacija naSutjesci i Neretvi partizani sudo ivjeli jo{ jedan teàk gubitak

u ivoj sili. Partizanska slobodnateritorija ponovo je okupirana.

Za{to Tito nije

ranije oti{ao izpe}ineNajve}u {tetu partizanima nani- jelo je uni{tenje komandnog la-

nca zbog ~ega je trebalo neko-liko mjeseci da Tito sa otoka Vi-sa opet stavi glavninu jugosla- venskih partizana pod svojukomandu.

Desant na Drvar predstavlja jed-inu njema~ku desantnu operaci- ju koja i pored velikih pripremanije imala svoj uspjeh na terenu.Vojni~ki gledano, ova operacija

imala je veliki neuspjeh, jer nijeispunjen glavni cilj, a desantne jedinice imale su skoro 80%`rtava na terenu. Jedini uspjeh

njema~kih jedinica predstavljalo je zarobljavanje Titove nove ma-r{alske uniforme i d ipa kojeg jedobio na poklon od ameri~kihsaveznika. Desetak dana nakon

napada na Drvar izvedeno jesavezni~ko iskrcavanje naNormandiju ~ime su se obistini-la sva Hitlerova strahovanja ootvaranju drugog fronta u Evropi

nakon ~ega je bilo samo pitanje vremena kada }e Njema~kaizgubiti rat.Vrhovnoga zapovjednika JosipaBroza Tita desant je zatekao u

kolibi pred pe}inom. Neko je vrijeme promatrao zra~ne napadei borbe i ~ekao prve informacijeo stanju u gradu. U pe}ini je

ostao sve do zati{ja oko 10,00sati, kada je prestao njema~kinapad u tom smjeru. Njema~kistrojni~ari dràli su pod paljbomkosinu Gradine na kojoj senalazila staza do kolibe, tako da je povla~enje tim putem ocijen- jeno previ{e rizi~nim. Nekolikoboraca Prate}eg bataljona izosobne Titove straè probilo jepod u kolibi kroz koji je, u proci- jep dubine oko 15 metara,spu{teno pleteno uè na~injenood padobranskih konopa.Najprije se tim putem spustilonekoliko boraca i za njima

vrhovni zapovjednik.Odstupio premaPodovima

Jedan od boraca smrtno jepogo|en prilikom spu{tanja. Tito se dalje s pratnjom provu-kao usjekom koji ga je {titio odpaljbe, pretr~ao brisani prostor isklonio se iza jedne stijene.Odatle je dao zapovijed Prate-}em bataljunu da ostane napoloàjima, a on je s pratnjomkrenuo prema vrhu Gradine, nakoju je izi{ao oko 12,00 sati.Neko je vrijeme promatrao

borbe i zatim odstupio premaPodovima, a time je njegovoizvla~enje iz pe}ine bilo uspje-{no zavr{eno. To je ukratko “slu-`beno” obja{njenje koje se mo-

glo prona}i u poslijeratnoj litera-turi. Titova uloga u prvih nekoli-ko sati poslije desanta nikadanije posve razja{njena.

Za{to Tito pe}inu nije napustioranije, ni to nije jasno. Dobroza{ti}ena i sigurna od bombardi-ranja, okruèna straòm, kolibau pe}ini bila je Titova osobnarezidencija u kojoj je primao pos- jete. Taj je prostor bio premalenza djelovanje Vrhovnog {taba(V[) s kojim je Tito komuniciraopreko kurira ili su pojedini ~asni-ci dolazili k njemu. U kolibi su uznjega bili Kardelj i nekolikostoèrnih administrativaca, aVrhovni {tab s na~elnikom iRankovi}em bio je negdje u blizi-ni pe}ine. Iz Vrhovnog {taba Titu

su putem kurira poslane pis-mene obavijesti i prijedlozi danapusti pe}inu. U povijesnimizvorima spominju se vremena u9,30, 9,45 i u 10,00 sati.On se na to odlu~io tek kada jeizlazak postao rizi~an, neposred-no nakon 10,00 sati. ûdno jeda vrhovni zapovjednik ~etirisata od po~etka napada nije bios Vrhovnim {tabom, nego sudjelovali me|usobno se dopisu- ju}i. Vrhovni {tab poslao jekurire stoèrima korpusa i divizija sa zapovijedima, ali i skratkim opisom stanja u Drvarui napomenom u kakvoj se

situaciji na{ao vrhovni zapovjed-nik. Takve zapovijedi zasigurnonije poslao Tito, nego je Vrhovni{tab djelovao na svoju ruku.

(Nastavi}e se)

Padobranci prvog talasa nadrvarskom groblju Citadeli,posmatraju spu{tanjeposuda s materijalom.

Zbog gre{ke u procjeni njema~ka operacija u Drvaru od samog po~etka bila jeosu|ena na propast, jer je glavna meta i cilj ~itave akcije bio na drugom mjestu Nijemci su glavni napad skoncentrisali na groblje u Drvaru gdje se po njihovim infor-macijama krio Tito. Me|utim, to je bila fatalna gre{ka i dok su od 7,00 do 10,00 satigubili ljudstvo i vrijeme na groblju, Tito je ve} oko 12,00 sati bio na vrhu Gradine.

14.06.2012.godine dosje 15

Iz historije Drugog svjetskog rata (5)

Obostrano veliki gubici

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Pi{e: Jusuf LONI] Nema ìva roba da ne zna zaprave (~iste i po{tene) igra~e {e{-

be{a iz porodice Javaragi}. OtacMuhameda (Brkice) i Husnijepokazao je sinovima kako sede{ava igra “uma i razuma”, tzv.tavla. Pro{la su vremena, do{ao je

vakat kad se kao “feniks ptica”tavla vratila u vrijeme i prostor

vje~nog grada Biha}a.I tako jednog dana “u podmorni-ci” kod Ajne na|e se pravodru{tvo spremno na igru, alisvako “{ica” sebi ravnog ili nekogko je “jetim” da bi kahvu popio,onako, zbog toga {to je, recimo,majstor.U jednoj pri~i spomenuli smo

Savu Markovi}a. Znao je igrati,nije volio gubiti, ali u datimsituacijama je morao otrpjetikovanice, sintagme, pitalice izagonetke Alije Ibrahimpa{i}a,Munira Deli}a ]ele, DedageSarajli}a i jo{ nekih drugih.

Prije “podmornice”“Sport” Hase Vuka

I tako jednog dana HusnijaJavaragi} u|e u “podmornicu”, odsvoje budu}e ène Kade. naru~ikahvu i s osmijehom na licu sjedena mjesto gdje je tavla ve} bilapostavljena. (Prije toga je svratio

u ~okalnicu “Sport” i kod Hase Vuka popio samo dvije rakije.)Dakle, ni{ta naro~ito!Savo Markovi} je sa Bo}om ve}sjedio za onim velikim stolom upro~elju i “vrebao pravu `rtvu”.Nisu nikako pro{le tri sekunde, aSavo (on je ve} znao Husniju, kaoi ostale domoroce) uljudno ponu-di Husniji da odigraju partiju.Husnija pristade, a oko njegovogstola (iza le|a) poreda{e se kibicikoji su znali {ta Husnija moè, {taho}e. Znali su i to da je SavoMarkovi} “tisan” i da osim Bo}ene}e imati navija~a. Iza Husnije

se na|o{e: Behid, Pariz, Juso,Ekrem, Ejub i jo{ neki.@estoko je po~elo. Savo zna igru,fa}a svoj pend`luk, zatvaraHusnijin. Na pomolu mali kija-met. Husnija staloèno pretrpiprvu partiju (bilo je 3:1 za Savu).Krenu druga partija, Husnijikrenu, Savi ne ide, iako Bo}a izsveg glasa navija. A na ovoj stranimali hor, ali dosta ra{timan odkojih svak zove drugi zar. Husnijasa {eretskim osmijehom “slu{asviju”, a radi svoj posao.Pariz (Sead Midì}) upita u {ta seigra.Husnija mu je odgovorio: - Kao i

obi~no, u dvije kahve.Istini za volju, Husnijini navija~isu bili glasniji i sugestivniji odSavinih.Pred kraj partije Savo autorativno

Husnijinim navija~ima svojim“baritonom” kaè:- Prekinite, ne}u da ~ujem vi{e ni

jednu rije~! Vlast je vlast, kibici za}uta{e, aHusnija se posve uozbilji u nasto-

janju da dovr{i ovu te{ku partiju.Bilo kako bilo, Husnija zavr{i par-tiju u svoju korist. Savo sjedi, jo{ne pruà ruku, kako je obi~aj.Husnija Javaragi} zatvori tavlu,zove Kadu da plati dvije popijenekahve.Savo Markovi} se pobuni, jer jenjegova reda platiti kahve, pa on

je izgubio.Husnija Javaragi}: - Druè Savo,

ovo je moje sitno zadovoljstvo. Alite molim, kao druga, ne galami nakibice. Ova igra, ova tavla, nije

samo nas dvojice. Ovo je igra~ar{ije, ovo je igra grada Biha}a.

“Hasanaginica”-ulaz slobodan

U izuzetno te{kim uvjetimaneobi~no savjesno je obavljaosvetu du`nost prosvjetnog radni-ka zajedno sa ono malo radnika testruke. Njegovi suradnici i kolegesu bili: Finka Sarajki}, VeraNakarada, u~itelj Kudi}, Ankica

Ivkovi}, Safija Ibrahimpa{i}, Aj{aButorac i jo{ neki.Na Sulejmanovu inicijativu formi-rano je Kulturno-prosvjetno dru-{tvo “Branko ]opi}”, za ~ijeg jepredsjednika on izabran (Dru{tvo}e za relativno kratko vrijemepromijeniti ime u KUD “Krajina”).Dru{tvo se iskazalo svojom dram-skom sekcijom u kojoj su, poredprosvjetnih radnika, bili jo{ nekigra|ani sa smislom za glumu kao{to su: Osman Malko~, BogdanBoì~kovi}, Zvonko Dikli}, SakibKadi} i jo{ neki.Ova kratka pri~a }e biti ispri~anatako {to }e po~eti od svog kraja, a

evo ovako:- Ustavi, starje{ino, bratimim te!Ustavi da darujem svoju djecu!- Ne}e se na vas smilovati va{amajka. Pogledajte je! Pogledajte

njeno oholo i pusto srce!- Djeco moja! (Hasanaginica jo{ jednom pogleda Hasan-agu, sna-`no je o{inuta njegovim rije~ima,gleda potom potiljke svoje djecekoja odlaze, ho}e da se okreneprema svatovima, ali ne uspijeva ipada mrtva).Oko dvije stotine posjetilaca jeplakalo.

Kada, gdje, za{to?

Bila je zadnja subota oktobra1947. godine. Sala Doma ~asnihsestara u kojoj je za rata odrànoPrvo zasjedanje AVNOJ-a. Jedvapedesetak pokretnih stolica, osta-

lo skemlije, lova~ki trono{ci, sje-denje na podu i stajanje uza zid.Dramska sekcija biha}kog Kultu-rno-umjetni~kog dru{tva izvodidramu “Hasanaginica”. Ulaz slo-bodan. Zavjese na bini navu~ene.Glasan razgovor, pa àmor, pagrobna ti{ina. Publika je znala dase radi o izvedbi “Hasanaginice” iko su nosioci glavnih uloga. Ali,kako }e po~eti i trajati, kako }epredstava zavr{iti, to su prisutnimogli samo pretpostavljati nada-

ju}i se da }e se desiti zna~ajankulturni doga|aj.Kad se zavjesa otvori, na sceni

Hasan-aga, majka mu i sestrica Ajkuna. U totalnoj ti{ini krenudijalog isme|u sina i majke.- Sine, zjenico moja, opet dopadeljutih rana!- Pro}i }e, majko, tvoje rije~i zac-

jeljuju mi rane la{nje, no gorskimehlem. Predstava te~e, mijenjajuse akteri, odvijaju se doga|aji ukojima u~estvuju jo{ Hasanagi-nica, djeca, beg Pintarovi}, guslar,svati i drugi.Gluma Sulejmana Deli}a Bajkana(Hasan-aga) i Safije Ibrahimpa{i}(Hasanaginica) kao i ostalihglumaca bila je toliko dobra i sug-estivna da je publika kraj

do~ekala u gr~u. Suze i tihi jecaji,pa aplauz, koji je bio najljep{ahvala i nagrada glumcima za ono{to su priu{tili svojim sugra|a-nima. (Nastavi}e se)

[e{-be{, vi{e od igre (20)

Pravi igra~i iz porodice Javaragi}

Kako izgleda na{ ìvot danas?Borile smo se i borimo za ravno-pravnost, i ok, je dok funkcioni-ra. [kolujemo se, zavr{avamofakultete, radimo puno radno

vrijeme, postajemo uspje{neposlovne ène i uz sve to ~ekajunas i one ku}anske obaveze, kojenikako neko da preuzme ilibarem podjeli s nama. Sve to

nekako stièmo, balansiramo, ali onda nastupa novauloga, najva`nija i najodgovornija u na{em ìvotu -postajemo majke. Mnoge vrlo sposobne mlade ènetraè odgovor na pitanje {ta zna~i biti dobra majka. Kojesu norme? Trude se biti dobre majke, porodi~ne ène iostati dobre u svom poslu. Iz straha da ne zakaù ni na

jednom polju, naj~e{}e zapostavljaju vlastite potrebe, jer se to nekako ~ini najjednostavnije i najlak{e u datomtrenutku. Ali... S vremenom po~nu osje}ati da tu ne{tone {tima i to ih po~inje ljutiti.Kako izgleda ìvot dana{nje superène sasupermo}ima? Vjerovali ili ne, nikad joj nije te{kopokupiti dijete iz vrti}a (barem se nikad ne ali), nakonnapornog radnog dana njezina porodica uvijek moèra~unati na ru~ak i ve~eru, uspijeva odràvati savr{enodnos s porodicom i prijateljima, bez suza, drama ibacanja stvari (ili ima ~eli~ne ìvce). Psiholozi ~ak vjeru-

ju da je ponekad svemo}nost povezana s nesigurno{}u.Lako prelazimo iz jednog u drugi ekstrem, od “ja ni{tane mogu” do “ja mogu sve”, iz straha da }e nas u suprot-nom smatrati bezvrijednima. I prvo {to moramo naprav-iti je osloboditi se te slike. Shvatiti da nijedna ènanema sve sposobnosti i nije za sve kompetentna. Zrelostne zna~i negiranje, nego prihvatanje svojih ograni~enja,bez kompleksa, jer niko nije savr{en, pa ~ak ni mi.Dru{tveni pritisak odraàva se i na natalitet. Maj~instvo

je obrnuto proporcionalno intenzitetu propagande oidealnoj majci. Odnosno, nije svaka èna voljna ilisposobna postaviti si tako visoke standarde, pa nekeodlu~e da radije uop}e ne}e imati djece.Najgore smo mi same jedne prema drugoj. Niko nam nemoè vi{e na{tetiti od prijateljice koja nas uvjerava da jena~in na koji mi odgajamo svoju djecu lo{, ne bi li valj-

da, istakla kako je njezin na~in dobar. @enama je te{koi zato {to ne znaju ~iji bi primjer slijedile. Njihove majke~esto nisu radile kako bi se 24 sata dnevno mogleposvetiti svojoj djeci, a otac je u to doba zara|ivaodovoljno za pristojan ìvot cijele porodice. Druge sumajke imale posao s fiksnim radnim vremenom i oko 3,pola 4 ve} su bile ku}i. Dana{nje mame na to mogu zab-oraviti. Zbog porasta tro{kova ìvota i nezaposlenosti,manjih pla}a, pa i rizika od razvoda braka, sve se promi-

jenilo.Prema tome, pomirite se sa sobom, niko nije savr{en,pogotovo onaj ko misli da bi to trebao biti. Maj~instvo

je ozbiljan posao, ali bolje je ponekad pogrije{iti nego isebe i dijete stalno optere}ivati nemogu}im.Razgovarajte s prijateljicama, vjerojatno imate sli~nijaiskustva nego {to mislite. Svatko ima dana kad binajradije sve poslao kvr... Dozvolite sebi da pogrije{ite.

Na gre{kama se u~i. Ponavljajte sebi: “ovo nije prvi niposljednji put da u ne~em fulam”. Nau~ite se smijati nasvoj ra~un. Za{to da se sami ka`njavate kad imadovoljno drugih koji }e to rado u~initi umjesto vas!?

Mirela POPR@ENOVI]

Socijalni kutak 14.06.2012.godinedru{tvena hronika16

Savr{ena majkaMnoge vrlo sposobne mlade ène traèodgovor na pitanje {ta zna~i biti dobramajka. Koje su norme? Trude se biti dobremajke, porodi~ne ène i ostati dobre u svomposlu. Iz straha da ne zakaù ni na jednom

polju, naj~e{}e zapostavljaju vlastitepotrebe, jer se to nekako ~ini najjednos-tavnije i najlak{e u datom trenutku. Ali, s

vremenom po~nu osje}ati da tu ne{to ne{tima i to ih po~inje ljutiti.

Otac Muhameda (Brkice) i Husnije pokazao jesinovima kako se de{ava igra “uma i razuma”, tzv.tavla. Pro{la su vremena, do{ao je vakat kad se kao

“feniks ptica” tavla vratila u vrijeme i prostor vje~noggrada Biha}a.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine 17

Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnih metara. Stan ima plinske instalacije i grijanje.Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414.

Prodajem ku}u sa tri etaè, iza MUP-a, 1/1 papiri, 10x8,5m, 600 kvadrata oku}nice, prizemlje,sprat i potkrovlje, centralno grijanje, namje{tena, trenutno naseljena studentima. Telefon:070/227-250 ili 062/394-996.

Prodajem zemlju u malom Zalo`ju; telefon: 066/897-827.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122.

BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosoban stan sa tri lo|e, 86 m2,lokacija odli~na. Informacije na telefone: 037/226-461 i 061/809-972.

Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.

Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice. Papiri 1/1.GSM: 061/418-781.

Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan, 200 KM.Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 062-394-996.

ProdajemTV Beko, veliki ekran. GSM: 061/067-956.

Prodajem manji cirkular MIO standard, trofazni motor; telefon: 037/220-332.

Prodajem platno, konce i {eme za vezenje Vilerovovih goblena; telefon: 037/220-332.

Prodajem ugaonu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i tabure, svijetlo sme|e boje,sa~uvana. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 061/067-956.

Prodajem skoro nov madrac za bra~ni krevet, 180X200 cm. Cijena 100 KM.Mobitel: 063/281-165.

Prodajem ko`nu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i fotelju. Eko koà, boja truhle vi{nje. Cijena po dogovoru. Zvati na broj 061/067-956.

Prodajem ugaonu garnituru s tabureom. Dobro o~uvana. GSM: 061/067-956.

Prodajem kompjuter Samsung Syncmaster 720N, 2005/06. godine. Cijena po dogovoru.GSM: 061/067-956.

Prodajem rakiju {ljivovicu, kru{kova~u i jabukova~u; GSM: 062/142-767.

Prodajem {umu - gaj Dedi} Dede u Brekovici. Kontakt telefon: 351-028 ili 061/770-274.

Izdajem trosoban stan sa centralnim grijanjem za tri zaposlene djevojke. Telefon: 037/311-888 ili 312-431. Izdajem sobe za studentice i jedan stan sa tri spava}e sobe u ulici 501. slavne brigade. Veliki

dnevni boravak sa SAT-TV, trpezarija, kuhinja. Povoljno. Telefon: 070/227-250 ili062/394-996.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt telefoni: 062/175-859 i

066/802-192 a od 15.06.2012. godine na telefon broj: 00385/98-906-23-21. Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente.

GSM: 062/764-704. Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan kod Bagrameli servisa. Telefon: 037/350-660. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 062/857-049. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za stu-

dente; super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem namje{tenu ku}u; GSM: 062/595-730 i 061/772-436.

Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. GSM 061/446-208. ûvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483. ûvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994. Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metru kvadratnom.

Kontakt telefon: 062/858-191. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

In memoriam

@ivite u srcima onihkoji vas vole irado vas se sje}aju.

Va{i najmiliji.

HASAN (Zuhdije) SOFTI] ZUHDIJA (Hasana) SOFTI]13.06.1994 - 13.06.2012. 16.06.1992 - 16.06.2012.

In memoriam

Neka vam je vje~ni rahmet.

Oàlo{}ena familija Deli}.

RASIM DELI] ADNAN DELI]

23.6.1997. - 23.6.2012. 16.6.1992. - 16.6.2012.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne male oglasepo{aljite po{tom ili dostavite li~no naadresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

Na osnovu ~lana 38. Statuta Op}ine Biha} (“Slu`beni glasnik op}ineBiha}”, broj 2/11) i Pravilnika takmi~enja za izbor najbolje poslovne idejemladih “Budi uzor 2012”, Op}inski na~elnik Op}ine Biha}, r a s p i s u j e

JAVNI POZIV za u~e{}e u takmi~enju “Budi uzor 2012.”

1. PREDMET NATJEÂJAPredmet natje~aja je prikupljanje biznis planova mladih, starosti do 35

godina za takmi~enje “Budi uzor 2012”.Ideja koja se prijavljuje mora se odnositi na poslovnu ideju ili zami{ljen

koncept u oblasti:- malog i srednjeg poduzetni{tva i obrta (posebno tradicionalnih i deficitarnih

zanata),- turizma,- poljoprivrede.

2. PRAVO UÊ[]APravo u~e{}a na takmi~enju imaju gra|ani BiH do 35 godina starosti,

koji imaju prebivali{te ili boravi{te u op}ini Biha}, a koji imaju interesantnu

poslovnu ideju i èle je realizirati kroz zapo~injanje sopstvenog poslovnog poduhvata na podru~ju op}ine Biha}.

Projekt je namijenjen mladim osobama, studentima zavr{nih godina,diplomcima, nezaposlenima i drugim mladim osobama koje planiraju zapo~etibiznis u djelatnostima iz ta~ke 1.

Na natje~aj se mogu prijaviti i mladi koji su ve} osnovali (ili upravoosnivaju) i vode poduze}e ili neku samostalnu djelatnost.

Podnosilac moè dostaviti samo jedan biznis plan.

3. NAÎN PRIJAVESvi zainteresirani }e izra|eni biznis plan dostaviti na obrascu Biznis

plana najkasnije do 30. juna 2012. godine. Obrazac Biznis plana, sa detaljn-im uputama, moè se dobiti u Slu`bi za turizam, poduzetni{tvo i ruralni razvoj,radnim danom (ponedjeljak, srijeda i petak) od 08,00 do 12,00 sati, i na webstranici - www.budiuzor.bihac.org.

Nakon prikupljanja i selektiranja biznis planova prema pravilimatakmi~enja obavi}e se prezentacija odabranih biznis planova u power pointu

(max. vrijeme prezentacije 15 minuta) u prostorijama Op}ine Biha}.Biznis planovi moraju biti ura|eni u skladu sa elementima iz obrazca

Biznis plana.Zaka{njeli biznis planovi ne}e se razmatrati.

4. ROK I NAÎN OBJAVE POBJEDNIKA TAKMIÊNJANakon provedene procedure Tim za implementaciju projekta }e oci-

jeniti prezentirane biznis planove u skladu sa kriterijima utvr|enim u Pravilnikutakmi~enja za izbor najbolje poslovne ideje “Budi uzor 2012” i o istomdostaviti izvje{taj Op}inskom na~elniku.

U julu 2012. }e biti progla{eni najbolji biznis planovi koji }e bitinagra|eni nepovratnim grantom.

Fond za nagrade iznosi 9.000,00 KM.Sa nagra|enim kandidatima Op}inski na~elnik }e potpisati Ugovor o

dodjeli granta kojim }e biti preciziran na~in utro{ka dodijeljenih sredstava, tenadzor nad utro{kom istih.

5. OSTALE ODREDBESve dodatne informacije vezane za natje~aj mogu se dobiti u Slu`bi za

turizam, poduzetni{tvo i ruralni razvoj, li~no ili putem telefona broj037/229-620, kontakt osoba Salihodì} Mirsada.

Biha}: 11.06.2012. godineOp}inski na~elnik mr. sci. Albin Musli}

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine037 extra18

U pro{li ~etvrtak je na Gradskom trgu u Biha}uodràn koncert velike zvijezde Balkana, TonijaCetinskog. Nastupile su i predgrupe, a prije nastupaprisutni su mogli uìvati u nekoliko pjesama u izvedbirock-pjeva~ice Irine Kapetanovi}, koja je bila odli~nauvertira prije nastupa Tonija Cetinskog.

Pred vi{e hiljada Kraji{nika iz svih gradova Unsko-san-skog kantona Toni je temperaturu podigao do usijanja.Od prve do posljednje pjesme publika je pratila Tonija,gdje je zabava potrajala vi{e od dva sata. Ovo sesvakako moè svrstati u jedan on ve}ih koncerata koji

je odr an na prostorima Krajine, a publika je znala pre-poznati vrhunsko umije}e ovog hrvatskog pjeva~a izahvalila mu na predivnoj ve~eri koju je poklonioKraji{nicima.Prije koncerta odràna je konferencija za {tampu. Omuzi~koj ve~eri jedne od najve}ih zvijezda ove regijegovorili su organizatori, pokrovitelji i prijatelji koncer-ta Tonija Cetinskog, Elmir Reki}, direktor Stage-arta,

Albin Musli}, na~elnik op}ine, Edvinas Navickas,ispred BIB Una banke i Hamdija Lipova~a, premijer Vlade USK.Govore}i o koncertu i Toniju Cetinskom, Reki} je kazaokako je koncert poklon Balkan Investment Banke, upovodu dana rijeke Une, a dio je op}e kampanje kojomse nastoji vratiti kultura koncerata. Ovo je èljagra|ana, a Toni Cetinski je izabran izme|u brojnih pri-

jedloga, kao prijatelj grada Biha}a i pobjednik biha}kihfestivala zabavne muzike.

Govore}i u svojstvu prijatelja ovog projekta, op}inskina~elnik Musli} je kazao da je ovo po~etak afirmacijekulture koncerata tokom ljeta u Biha}u, zahvaliv{i seBalkan Investment Banci na organizaciji ovog koncer-ta.Premijer Lipova~a je, izme|u ostalog, podsjetio da jeToni Cetinski uvijek bio i ostao rado vi|en gost uBiha}u, {to ne prolazi s vremenom. S.MUJAGI]

Foto: I.MUJAGI]

Toni Cetinski “zapalio” publikuNa Biha}kom gradskom trgu

Publika je znala pre-poznati vrhunsko umije}eovog hrvatskog pjeva~a izahvalila mu na predivnoj ve~eri koju je poklonioKraji{nicima.

Toni Cetinski “zapalio” publikuToni Cetinski “zapalio” publiku

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda14.- 21.06.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Predstoji vam ozbiljan iiskren razgovor s partnerom, jer neke stvari koje su se doga|ale uzadnje vrijeme nisu pretjerano dobrosjele niti jednom od vas. Neki Ovnovi

na}i }e se u situaciji da moraju birati izme|uljubavi i prijateljstva.Posao: Ovaj }ete mjesec povla~iti ispravneposlovne poteze, no to ne zna~i da se moètebaciti naglava~ke u bilo {to. Ipak bi trebalizadràti hladnu glavu i djelovati prora~unato,biraju}i mogu}nosti koje se nakon analize ~inenajkvalitetnijim potezima u datom trenutku.Zdravlje: Gotovo pa odli~no.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Potrudite se srediti prob-leme na poslu kako biste unaprijedilikomunikaciju s bli`njima, koji ve}neko vrijeme ~ekaju da ponovno

po~nete obra}ati pa`nju na njih u koli~inamakoje smatraju primjerenima. Ne ljutite se,stvarno ste ih zanemarili.Posao: Ono {to vam se ne svi|a predugodrìte u sebi, a Venera u Bllizancima jednos-tavno vam ne dozvoljava da nastavite {utjeti.Nemojte se suzdràvati, recite {to mislite, noipak sve {to kaète zamotajte u diplomatskere~enice kako nikoga ne bi ozbiljnije povrijedili.Zdravlje: Stres se nagomilao.

Ljubav: Kako se na poslu spremaoluja, budite sigurni da za svoje mo-gu}e postupke imate podr{ku najbli-ìh, porodice i prijatelja. Objasnite

im o ~emu se radi, nemojte biti neiskreni ilitajiti ne{to nego im jednostavno izloìte

situaciju i planove koje imate.Posao: Planete vas poti~u na izraàvanje svojihideja, no problem je u tome {to ih neki kolegene}e shvatiti kao ne{to pozitivno. Isko-ristiteuro|enu rje~itost kako biste pote{ko}e okrenuliu prednosti, ali ako i dalje postoji otpor, nemojte previ{e dvojiti i krenite dalje. Ipak na prvommjestu morate biti vi, ukoliko èlite uspjeh.Zdravlje: Dosta dobro, bez briga.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Ovaj }e vam mjesec donijetidivljenje drugih. Bez obzira koliko vam to bilo drago, nemojte vjerovati

svemu {to vam obe}aju jer }e neki ljudi imatina umu jedino poùdu, a odnosi i osje}aji bit}e im potpuno u drugom planu, {to bi vasmoglo razo~arati. Pripazite na osobe koje su vam naglo postale sklone.

Posao: Mora da ste o~ajni jer radite kao mag-arac, a pohvala i opiljivih nagrada niotkuda.Ipak, osmijeh otvara sva vrata, pa bi bilo vrijeme da malo promijenite stav i nabacite veseliji izraz lica. Nemojte se zanositi da {armpali ba{ uvijek, nekad su potrebni i solidnirezultati, a njih nema ve} neko vrijeme.Zdravlje: Glavobolje i umor posljedica su stre-sa, vrijeme je za odmor.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Nikako ne smijete dozvolitida vam elje pomute rasu|ivanje, jer to bi vas moglo odvesti ravno u prob-leme. Stoga, jezik za zube i poku-

{ajte se suzdràti kada do|e do ogovaranja, jer svaka va{a rije~ bit }e pomno analizirana,zapam}ena i vratit }e se poput bumeranga.

Posao: Stiè vam odli~na prilika da pokaètesve {to znate, kako biste izborili status kojizasluùjete. Ideje su vam sjajne, a ako ih pred-stavite na pravi na~in, i ostali }e povjerovati unjih, uklju~uju}i i nadre|ene.Zdravlje: Prili~no dobro.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Porodica bi vam u ovomtrenutku trebala biti prioritet, jer dobagodi{njih odmora je idealno za malokvalitetnije i sadràjnije druènje nego

{to je uobi~ajeno. Poku{ajte zaboraviti na posao~im napustite ured i posvetite se najbli ima, kakobi u njima prona{li podr{ku i ljubav koji su vamsad nu`ni.

Posao: Svjetla reflektora uperena su u vas, ina vama je da ih iskoristite na najbolji mogu}ina~in. Bez obzira na zbrku s imovinom i lo{uatmosferu na poslu, va{ je put najbolji i to tre-bate jasno dati svima do znanja. Zadrìteintegritet i ne dozvolite da vas izbjegavaju, ve}se nametnite kvalitetnim rje{enjima.Zdravlje: Dosta dobro, malo vi{e pa`nje nasitne ozljede.

Ljubav: Dobar period koji }e te{koi{ta pokvariti. Nije ba{ idili~na atmos-fera, no svejedno moète iskoristiti sve{to vam se pruà kako bi se odmorili i

opustili, a to moète jedino u dru{tvu najbli ih inajdraìh. Stoga, noge na stol, koktel u ruku izabavljajte se koliko god moète, zasluìli ste.Posao: Ispunjenje planova i èlja nadohvat je

ruke, i sve {to trebate napraviti jest da budetedosljedni i aktivni. Nemojte se uljuljkati ve}upalite mozak i prebacite ga u najve}u brzinu, jer jedino na taj na~in mo ete u~inkovito i kvalitetnodjelovati, a da svima bude na kraju dobro.Zdravlje: Malo vi{e sna ne bi {kodilo.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Dosta vam je natezanja isva|a, no prije nego {to napraviteneki drasti~an potez razmislite

malo kakvo je bilo va{e pona{anje u zadnje vrijeme. Ako ste iskreni prema sebi, vidjet }eteda niste bili najiskreniji i najbolji partner na svijetu, daleko od toga, stoga budite pomirljivi i

tolerantni, to }e dati najbolje rezultate.Posao: [to jasnija komunikacija nu`na je zazavr{etak projekata na kojima radite, a Jupiter je preblizu smu{enog Neptuna da biste bezproblema prona{li najbolji na~in za preno{enjesvojih zamisli. Stoga, svaku rije~ promislitedvaput prije nego {to je izgovorite, i sve }e bitiu redu i bez nekih prevelikih komplikacija.Zdravlje: Vi{e fizi~kih aktivnosti razbistrit }e vam mozak.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Romanti~an dio va{eg ìvota uskoro }e biti jo{ romanti~nijii bolji, jer vam planete jednostavno

pogoduju na sve mogu}e na~ine. Vrijeme je za veselje i opu{tanje, zabavu i odmak od svakod-nevnih gluposti kojima vas ina~e zasipaju.Poku{ajte odvojiti dovoljno vremena za obitelj inajdraè i provesti ga na najbolji mogu}i na~in.Posao: Uvijek kad poslu{ate sami sebe, stvarise raspli}u onako kako elite. Ovoga puta pre-

pustite se toku, sve je napravljeno kako trebai ne trebate gristi nokte i ~ekati ho}e li sve bitiu redu. Ho}e, jer je Neptun u va{em znaku ine dozvoljava vam da se ukalupite, ve} isti~esve va{e pozitivne strane.Zdravlje: Odli~no.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Socijalni ìvot naglo}e se popraviti, ali nemojte sepotpuno prepustiti tulumare-nju i uìvanju, obratite pa`njui na najbliè i njihove potrebe

koje nisu male. Na|ite sretnu ravnoteùizme|u ta dva aspekta svog privatnog ìvota ili }ete napraviti neke krive poteze

koje }ete ispravljati mjesecima.Posao: Najbolje bi bilo uzeti slobodno,oti}i na odmor ili ne{to toga tipa, jer situacija na poslu zahtijeva mir i razmi-{ljanje. Obveze koje ste preuzeli po~inju vas optere}ivati, pa morate pod hitnona}i nove modalitete rada i suradnje skolegama kako biste skinuli teàk teret sle|a.Zdravlje: Dobro.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Prili~no zapletenasituacija na poslu utje~ena privatni ìvot, no to nezna~i da se ne moète

malo zabaviti. Postoji velika mogu}no-st da sretnete osobu od koje }e vamzaklecati koljena, pa bi Vage u vezi tre-bale biti posebno oprezne kako ne bi

napravile mo`da i ivotnu pogre{ku.Posao: Ako vam se ~ini da vam jeglava ponekad u oblacima, dobro vam se ~ini. Uspjesi koje ste imali uzadnje vrijeme malo su vam udarili uglavu, no ne bojte se, njihova }eposljedica biti unaprje|enje i mogu-}nost jo{ boljeg nadzora nad va{imidejama.Zdravlje: Unosite vi{e teku}ine.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Smijeh uzrokuje mnoge fiziolo-{ke promjene u na{em organizmu.Uslijed jakog i dugotrajnog smijan-

ja vi{e od tristo razli~itih mi{i}adijafragme, lica, trbuha, le|a, nogui ruku postaje aktivno, o~ne zjenice

se {ire, a vrhovi prstiju postaju vla ni. Disanje postaje duboko ibrè i dostiè brzinu ~ak do 100 kmna sat. Podiè se i frekvencija srca,koja moè dosegnuti i 120 otkuca-

ja u minuti. Zahvaljuju}i tome,aktiviraju se obrambene snageorganizma, poti~e se izmjena tvarii opskrbljenost krvlju srca i plu}a tesniàva krvni pritisak i razina{e}era u krvi. Smijeh razgra|ujehormone stresa adrenalin i korti-zol, pa na taj na~in relaksira ~itav organizam.Uvaàvaju}i pozitivne posljedicesmijanja, vi{e je nego o~ito da je

ono poticajno i zdravo za ljudskiorganizam u cjelini.

Smijeh poti~e

zdravljeSmijeh dokazano ja~a imunolo{kisistem ljudskog organizma poti~u}istvaranje i koncentraciju stanicakoje uni{tavaju tumorske stanice ibakterije, viruse i ostale mikroorga-nizme, uzro~nike mnogih bolesti.Pogoduje i funkcioniranju srca ikrvotoka, reducira hormone stresa,adrenalin i kortizol, poti~e cirku-laciju i opskrbljenost kisikom tetako smanjuje kolesterol u krvi,za~epljenost arterija, pojavu krvnih

ugru{aka i visoki krvni tlak, a timei opasnost od infarkta.Smijanje pove}ava i kapacitetplu}a i njihovu opskrbljenost krvljubogatom kisikom, a pogoduje i

izmjeni plinova prilikom disanja. Sobzirom da se uslijed smijanja lu~ei hormoni sre}e, endorfini, kojiizme|u ostalog ublaàvaju bolove,smijanje je i prirodni analgetik.Kako smijanje opskrbljuje krvlju i

relaksira mi{i}e, smanjuje razinuhormona stresa i poti~e lu~enjehormona sre}e, ono je i najpriro-dniji i naju~inkovitiji lijek protiv pogubnog stresa. Osim toga, kakosmijeh ljudima daje snagu,ohrabruje ih i ~ini optimisti~nima,on dokazano poti~e i ubrzava pro-ces ozdravljenja.

Smijeh ja~a psihuSmijeh ne godi samo tijelu, nego ina{oj psihi. Hormoni sre}e sero-tonin, endorfin, dopamin i nora-drenalin, koji se lu~e uslijed smije-ha, djeluju izravno na ljudski

mozak stvaraju}i osje}aj zado- voljstva i ugode. Osim {to poti~edobro raspoloènje, smijeh jedjelotvorni obrambeni mehanizamkoji pomaè ljudima u kriznimìvotnim situacijama, daju}i imsnagu da ih uspje{no prebrode ipruàju}i vjeru u budu}nost.Terapija smijehom pomaè u ubla-àvanju psihi~kih oboljenja kao {tosu depresija, anksioznost, ìv~anislom ili nesanica, te smanjuje razli-~ite emocionalne i psihi~ke pore-me}aje. Smijeh je i najzdraviji ven-til kojim se ~ovjek osloba|a nega-tivnih osje}aja kao {to su strah,srd`ba, agresivnost ili trema.

Omogu}ava objektivnije sagleda- vanje stvarnosti, osloba|a odokova obrazaca u razmi{ljanju, patako poti~e pa`nju, koncentraciju ikreativnost. S.M.

Ljubav: Stiglo je vrijeme zapobolj{anje odnosa unutar porodi-ce i prema najbliìma, zahvaljuju}i~injenici da ste shvatili da ih lagano

zanemarujete, pa bi bilo jako pametnoposvetiti pa`nju svom djelovanju i obe}anjimakoja dajete, jer ovako dobru priliku zapopravak ne}ete dobiti tako brzo.Posao: Znate i sami da ste okruèni ljudimakoji nisu uvijek iskreni i kojima ne bi bio prob-lem uzeti va{u ideju i predstaviti je kao svoju.S tim na umu, krenite u novi poslovni tjedan soprezom i bez razmetanja, iako znate da ste upravu i da }e va{a rje{enja biti najkvalitetnija.Zdravlje: Prili~no dobro.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Gelotologija

Smijeh i zdravlje

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Zavr{eno je i ovosezon-sko takmi~enje u Prvojnogometnoj ligi FederacijeBosne i Hercegovine. [teta{to igra~i idu na kratki

odmor, jer bi bosansko-hercegova~ki nogometnifanovi odahnuli, da pro-tagonisti “kaubojske” ligepauziraju i do jeseni 2013.godine. Jurnjava za sudija-ma, promocija lokalnih“kabadahija” i sablasnoprazne tribine, baremtamo gdje ih ima, nikomne bi nedostajali.Ko zna koja u nizu, sezonaza brzi zaborav? Duga listapotpuno nezanimljivih uta-kmica. Hrabriji od mene biih vjerovatno okarakter-isali “dogovorenim”. Uzro-

vanim i blatnjavim barama{etali su, izleàvali se i “kr-

vni~ki” udarali, po neko-liko mjeseci nepla}eni no-gometa{i. Gorka je ovda-

{nja nogometna sudbina!Na sjeverozapadu BiHni{ta novo. Jedinstvo se

pridràva za tanku, suhu“gran~icu”, koja ga privre-meno drì iznad provalijepropasti. Tu “gran~icu”malo u~vrsti{e ~lanovi Kri-znog {taba, koji spasi{e iono malo {to od klupskogugleda ostade. Adem Ibra-himpa{i}, Muhamed âv-

kunovi}, Adnan Alagi}, Adem Jakupovi}, HasanHromadì} i ostali su pre-uzeli i predvodili Klub u

vjerovatno najteìm dani-ma.

Krizni {tab vratiosvjetlo i vodu

Na zimu se strepilo i zaprvoliga{ki status. U klup-skim prostorijama nije biloni vode, ni struje. Igra~inisu dobijali ni ~aj! Tada je

i osnovan Krizni {tab, koji je doslovno vratio svjetlo i vodu u klupske slavine. Uskladu s mogu}nostimaisplatio obaveze premaigra~ima i makar maloupristojio, do tada zapu{te-ni i zaboravljeni stadion.Moramo biti zadovoljni

plasmanom na 11. mjestoliga{ke tabele s 39 bodova,uz gol razliku 48:46.Zabiljeèno je 11 pobjeda,{est remija i ~ak 13 poraza.Pohvaliti se moèmo tek najboljom posjetom. Uta-kmice nekada{njeg ~lanabosanskohercegova~kenogometne elite, pratio jezavidan broj navija~a. Sja-

jna podr{ka u nekim utak-micama, ostala je u sjeniincidenta protiv Bratstva iz

14.06.2012.godinesport20

Mladi biha}ki biciklista nastavlja s izvanrednimovosezonskim rezultatima. Trijumfovao je i u tre}ojutrci [koda XC lige Bosne i Hercegovine, koja je

voèna u Tuzli. U Mostaru i Biha}u iza sebe je ostavioklupskog kolegu Farisa Deli}a, dok se u Tuzli najoz-biljnije suprotstavio doma}i takmi~ar Rijad Selimovi}.Muhamed Liha je ovom pobjedom gotovo osigurao{ampionsku titulu u brdskom biciklizmu. Jedan odnajtalentovanijih bosanskohercegova~kih voza~a niè

vrhunske rezultate u majici Biciklisti~kog kluba Biha}74. Uspjeh u kadetskoj konkurenciji upotpunio je Isak Musli}, koji je osvojio broncu.

Ermin Lipovi} je utrku veterana zavr{io na tre}emmjestu, dok je mla|i kadet Aziz Buìmki} izBiciklisti~kog kluba Urban X iz Bosanske Krupe do{ao

do druge pobjede u ovoj sezoni. Najuspje{niji su bilidoma}i voza~i iz klubova Extreme i Zmaj od Bosne.Bi{}anima su pripala tri odli~ja i dva ~etvrta mjesta.Rezultati po kategorijama:

Biciklisti~ka [koda XC liga

Muhamed Lihanajbrì i u Tuzli Muhamed Liha je ovom pobjedomgotovo osigurao {ampionsku titulu ubrdskom biciklizmu. Jedan od najtalento-

vanijih bosanskohercegova~kih voza~aniè vrhunske rezultate u majiciBiciklisti~kog kluba Biha} 74. Uspjeh u

kadetskoj konkurenciji upotpunio je Isak Musli}, koji je osvojio broncu.

@ene (2 kruga)1. Tijana Beha Extreme2. Lejla Tanovi} Puls3. Jelena Vukosavljevi}

Veterani (2 kruga)1. Damir Selimovi} Extreme2. Jelenko Boì} Doboj3. Ermin Lipovi} Biha} 74

Mla|i kadeti (2 kruga)1. Aziz Buìmki} Urban X

(Bosanske Krupa)2. Mirnes Ðulovi} Extreme3. Pavle Kalaba BSK

(Banja Luka)Kadeti (3 kruga)1. Muhamed Liha Biha} 742. Rijad Selimovi} Extreme3. Isak Musli} Biha} 74

Juniori (4 kruga)1. Mensur ]ori}

Zmaj od Bosne2. Aleksa Crn~evi} Summit3. Du{an Kalaba BSK

U23 (6 krugova)1. Aldin Rizvi}

Zmaj od Bosne2. Sr|an Glavonji} Doboj3. Alen Bajramovi} @ivinice

Elite (6 krugova)1. Mario Koji} Doboj2. Vedad Kari} Jedinstvo

3. Neboj{a [ljuki} EverestHobby (2 kruga)1. Bojan Vego Mostar 2. Hasan Gu{i} Sarajevo3. Dean Deuri} Vlasenica

Jo{ jedna prvoliga{ka sezona za zaborav

Krizni {tab sp

Na sjeverozapadu BiH ni{tanovo. Jedinstvo se pridràva zatanku, suhu “gran~icu”, koja gaprivremeno drì iznad provalijepropasti. Tu “gran~icu” malou~vrsti{e ~lanovi Kriznog {taba,

koji spasi{e i ono malo {to odklupskog ugleda ostade. AdemIbrahimpa{i}, Muhamedâvkunovi}, Adnan Alagi}, AdemJakupovi}, Hasan Hromadì} iostali su preuzeli i predvodili Klubu vjerovatno najteìm danima.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


sport 2114.06.2012.godine

~anice.zadovoljni izdanjemjih ljubimaca, ve} spo-nute lokalne “kabada-” preuzele su inicija-

u. Svi se toga neradoamo, pa ne}emo uu analizu doga|aja.no je bilo i arbitrima.

oni Bandi} se ohrabriooni{tio dva pogotka ulu s Braniteljem, pa je{avao ìvu glavu.

eustra{ivi Ban-} pobjegao uolicijskoj pratnji

aj put su mu zamjeriliotimci Jedinstva, dok navija~i samo posma-i razjareni lov “gladija-a”. Snimci diskutabilnih

golova, ali i Bandi}evogbijega u policijskoj pratnji“preleti{e” pola dràve.âk i UEFA stala na stranuneustra{ivog Bandi}a, nomi se ne moèmo otetidojmu da je barem jedangol bio regularan.Premijer ligu osigurala je

Gradina iz Srebrenika sa61 bodom, dok su se “ste-penicu” niè spustili Ora-{je, Famos Sa{k, Omladi-nac i Unis. Krajina jezasluìla plasman na petomjesto s 50 osvojenihbodova, dok je Kraji{nik iz

Veliku Kladu{e bio samo jedno mjesto iznad opasne

zone. Izabranici DenisaSadikovi}a su zavr{ili na

dvanaestom mjestu prvoli-ga{ke tabele.Neophodna je i kratka re-kapitulacija zavr{nog vike-nda. Prvotimci Jedinstva

sezonu su okon~ali slabompartijom u kraji{kom der-biju protiv cazinske Kra-

jine. Cazinjani su na sta-dionu podno bori}a tri-

jumfovali rezultatom 2:0.Pogotke za ekipu Muha-meda Berberovi}a postiglisu Muzgonja i Deli}.

Poraz od Krajineza kraj

“Crveno - bijeli” su u prvom poluvremenu proma-{ili veliki broj izglednihprilika, dok su u potpunos-ti razo~arali izdanjem udrugom dijelu utakmice.Biv{i ~uvar mreè Jedins-

tva Abdihodì} zaustavio je sve poku{aje Gagule,

Br~kali}a, Slomi}a i Meha-dì}a. Gosti su bili mnogokonkretniji i efikasniji.Raspoloènim prvotimci-ma Krajine suprotstavljena

je ova jedanaestorka: Ha-rba{, Kova~evi}, Begi},Ke~anovi}, Mehadì}, Br-~kali}, Slomi}, Gagula,

Ahmedovi}, Maehmedovi}i Sejdi}. Katastrofalnoizdanje defanzivne linije,bezidejnost biha}kih vez-njaka i nemo} navalnog

reda, najbolji je opis subo-tnjeg izdanja biha}kog sas-tava

Neophodna“~istka”

Nezadrìvi su bili liderigostuju}eg tima âhtare-

vi}, Muzgonja, Halilovi} iDeli}. Krajina je ovim tri-

jumfom na zatvaranju se-zone demonstrirala ogro-

mnu razliku u kvaliteti.Potvr|eno je i da }e ~elnicibiha}kog kluba morati upotpunosti promijeniti igr-a~ki kadar, ukoliko èle

povratak u Premijer ligu.Stadion “Podno bori}a”

odmah po zavr{etku se-zone napustili su Slomi},Br~kali} i Gagula. “îstka”igra~kog kadra podrazu-mijeva izdavanje jo{ neko-

licine ispisnica, jer raspo-loìvi roster nije dorastaopremijerliga{kom izazovu.Poslije Sjednice Skup{tinekluba, zna}emo sve o

eventualnim kadrovskimpromjenama i ambicijamaza narednu sezonu.Nastoja}emo brzo zabora-

viti i ovo prvoliga{ko izda-nje. Zadovoljni tek o~uva-njem liga{kog statusa svihklubova s podru~ja Unsko-sanskog kantona. Ne smi-

jemo zaboraviti da im sepridruìo i Podgrme~ izSanskog Mosta. Sanjani subez ve}ih problema apso-lvirali drugoliga{ke iza-zove. Nadma{ili su konku-renciju i zajedno s viso-~kom Bosnom, Radni~kim

iz Lukavca i Troglavompridruìli se ovom “zani-mljivom” dru{tvu.Do ponovnih prvoliga{kihavantura! Mh. SADIKOVI]

asio “crveno-bijele”

Rezultati 30. kola: Jedinstvo - Krajina0:2, Omladinac - UNIS 0:3, Kraji{nik - Vitez3:4, Bratstvo - âpljina 2:0, Branitelj -Budu}nost 1:3, Rudar - Iskra 3:1, Ora{je -Gora`de 2:1, F-SA[K - Gradina 2:1.

Kona~na tebela Prve lige FBiH1. Gradina 30 19 4 7 59:30 612. Buduænost 30 17 3 10 47:32 543. Vitez 30 15 7 8 55:31 524. Rudar 30 15 7 8 51:33 525. Krajina 30 14 8 8 39:28 50

6. Bratstvo 30 14 7 9 63:30 497. Iskra 30 14 6 10 42:34 488. âpljina 30 15 3 12 42:34 489. Gora`de 30 13 3 14 38:43 42

10. Branitelj 30 12 4 14 43:42 4011. Jedinstvo 30 11 6 13 48:46 3912. Kraji{nik 30 12 5 13 41:42 3813. Ora{je 30 12 2 16 41:61 3814. Famos Sa{k 30 10 7 13 34:38 3715. Omladinac 30 5 2 23 18:96 1716. Unis 30 4 2 24 23:64 14

Nastoja}emo brzo zaboraviti iovo prvoliga{ko izdanje Zadovoljnitek o~uvanjem liga{kog statusasvih klubova s podru~ja Unsko-sanskog kantona. Ne smijemozaboraviti da im se pridruìo i

Podgrme~ iz Sanskog Mosta.Sanjani su bez ve}ih problemaapsolvirali drugoliga{ke izazove.Nadma{ili su konkurenciju i zajed-no s viso~kom Bosnom, Radni~kimiz Lukavca i Troglavom pridruìli seovom “zanimljivom” dru{tvu.

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


Trijumfom Ukrajine protiv [vedske 2:1 okon~ano je prvokolo grupne faze na nogomet-nom prvanstvu Starog konti-nenta. U osam utakmica posti-gnuto je 20 golova. Posebno suse istakli veteran Shevchenko,ruski veznjak Dàgoev i napa-

da~ hrvatske reprezentacijeMario Mandùki}. Njih trojicasu na vrhu liste strijelaca sa podva pogotka.

Za sada niko nije zamjerio do-ma}inima. Mo`da tek, poljskimhuliganima, koji eljni tu~njave“patroliraju” ulicama. Kakore~e Petr Cech, ovo je atmos-fera i ambijent vrhunski orga-niziranog Evropskog prvenst-

va. Prezentiran je i dopadljiv nogomet, a najvi{e su do sadakritikovani suci. “Ljudi ucrnom” su najvi{e grije{ili i bilinajslabiji akteri dosada{njihogleda.Najve}e iznena|enje prvogkruga svakako je pobjeda

reprezentacije Danske protiv “Oranja” 1:0. Autsajderi grupeB ve} su napo~etku natjecanjazakomplicirali stvari. Odli~nomtakti~kom postavkom Mortena

Olsena Danci su do{li do triboda golom Michaela Krohn-Dehlija iz 24. minute susreta.Nizozemci su podbacili. Skupilisu poprili~an broj proma{aja i

tehni~kih gre{aka. Blijedo izda-nje gotovo kompletnog tima,razo~aralo je brojne navija~e

Van Persia i dru{tva. “Kaznenaekspedicija” iz Danske zako-

ra~ila je ka ~etvrtfinalu. Vo|anjema~kog navalnog redaMario Gomez nadmudrio jeportugalsku defanzivu i “[va-bama” osigurao puni bodovni

plijen u drugom duelu ovegrupe.Posebno nas se dojmila ruskademonstracija sile protiv e{keRepublike. Pobjedom 4:1 iza-branici Dicka Advocaata naja-

vili su uspje{an Euro. Sjajni subili i “Vatreni”. Predvo|eni

Mariom Mandùki}em u pot-punosti su nadigrali bezidejneIrce. Zavr{ilo je 3:1. Ircima nijedosu|en o~igledan jedanaeste-rac, a ekipa Slavena Bili}a jenanizala poprili~nu brojkuproma{aja.

Aktuelni svjetski i evropskiprvaci [panci, primijenili suneobi~nu taktiku u duelu sItalijom. Igrali su bez klasi~nognapada~a, {to nije zbunilo“Azure”. Di Natale je Italija-nima donio prednost. Ipak, DelBosquea je spasio Cesc Fabre-gas. U duelu Ukrajine i [ve-

dske, Shevchenko je nadmu-drio Zlatana Ibrahimovi}a.Engleska i Francuska su podi-

jelile bodove odigrav{i 1:1.Mh.SADIKOVI]

14.06.2012.godinesport22

Euroforija

Rusija i Hrvatskanajuvjerljiviji

Za sada niko nije zamjeriodoma}inima. Mo`da tek, poljskim huli-ganima, koji èljni tu~njave “patroliraju”

ulicama. Kako re~e Petr Cech, ovo jeatmosfera i ambijent vrhunski organizira-nog Evropskog prvenstva. Prezentiran je idopadljiv nogomet, a najvi{e su do sadakritikovani suci. “Ljudi u crnom” sunajvi{e grije{ili i bili najslabiji akteridosada{njih ogleda. Posebno nas se dojmila ruska demon-stracija sile protiv ê{ke Republike.Pobjedom 4:1 izabranici Dicka Advocaatanajavili su uspje{an Euro. Sjajni su bili i

“Vatreni”. Predvo|eni MariomMandùki}em u potpunosti su nadigralibezidejne Irce. Zavr{ilo je 3:1. Ircima nijedosu|en o~igledan jedanaesterac, aekipa Slavena Bili}a je nanizalapoprili~nu brojku proma{aja.

Voj~eh [~e{ni /WojciechSzczesny/ (Poljska)Poljaci su u susret sa Grcimau{li kao favoriti, no na krajusu osvojili jedva bod. Iakonije kriv za primljeni gol spo~etka drugog poluvreme-na, prvi golman PoljskeWojciech Szczesny je tragi~ar kola, jer je u 70. minuti

skrivio penal i dobio crvenikarton. Ipak, na njegovusre}u, rezervni golman Tyton je odbranio penal i spasioPoljsku poraza.

Andrei [ev~enko(Ukrajina)Ukrajinski velemajstor Andrei[ev~enko obezbijedio je svojoj reprezentaciji pobjedu nadselekcijom [vedske. Prvo jeu 55. minuti izjedna~io rezu-ltat na 1:1, da bi sedam min-uta kasnije pogodio ponovoglavom za pobjedu Ukraji-

naca.Premislav Titon /Przemyslaw Tyton/ (Poljska)Poljski golman Przemyslaw

Tyton je u 70. minuti utak-mice protiv Gr~ke zamijenio“pocrvenjelog” Voj~eha [~e-{nog /Wojciecha Szczesny/,da bi potom na fantasti~anna~in odbranio penal Kara-gounisu. Tako je doma}ureprezentaciju spasio porazana otvaranju prvenstva. Alab Dàgoev

(Rusija)Napada~ moskovskog CSKAAlab Dàgoev je sa dva golapredvodio Rusiju do najub- jedljivije pobjede prvog kru-

ga. Mladi Rus je poga|ao u15. minuti za vodstvo od1:0, te u 79. minuti utakmi-ce za 3:1, ~ime je i prelomioutakmicu.Mario Mandùki}(Hrvatska)Poput Dàgoeva, popularni“Mandò” je postigao prvi itre}i gol. Dva fantasti~na

gola glavom iz tre}e i 49.minute, uz gol Jelavi}a do-nijela su Hrvatskoj zasluènupobjedu, a Mandùki} je po-nio titulu igra~a utakmice.

Junaci prvog kola: Tragi~ar kola:

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


14.06.2012.godine 23

7/31/2019 037 Plus [broj 119, 14.6.2012]


037 plus [broj 119, 14.6.2012]

Documents