037 plus [broj 88, 27.10.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-88-27102011 1/24

Biha} • êtvrtak, 27.10.2011. • Broj 88 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Skup{tina Unsko-sanskog kantona

Rade}i svoj humani posaotokom pro{le godine ~lanoviCrvenog krià USK primijetili su datroje djece Sanite i [emsudinaIslamovi}a iz biha}kog naseljaVeliki Lug, spavaju na podu. Dugosu traìli i tek prije neki dan

prona{li ono {to im je potrebno,dje~iji krevet na sprat. U skloputradicionalnih aktivnosti podnazivom "Tjedan/nedjelja soli-darnosti", u utorak 25. oktobra,ponovo su posjetili porodicuIslamovi} i na op}u radost dvoje

mla|e djece montirali su dugoo~ekivani krevet. Akcija se nasta-

vlja prikupljanjem namirnica zasocijalno najugroènije kategorijegra|ana na{eg kantona ~iji sebroj ubrzano pove}ava.

H.A.

Crveni kri` USK: Tjedan/nedjelja solidarnosti

Nema brzihrje{enja zaizlazak iz krize

INTERVJU: Sead Kadi},predsjednik OO SDA

str.10.

Imenovan Upravniodbor Univerzitetau Biha}u

Pove}ava se brojsocijalno ugroènih

str.8.

Godi{njica ratne “Sile nebeske”

Borci zasluùjukorektniji odnosEpopeja Petogkorpusa A RBiH

s t r. 3

.

s t r.1 3.

Prvi ovosezonski “derbi” je iza nas

Pamti}emo samo“ugriz” hladno}e

s t r.2 3

.

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine7 dana2

Delegacija Vara`dinske ù-panije posjetila je Unsko-sanskikanton kako bi se razmotrilemogu}nosti saradnje. Delega-ciju Vara`dinske ùpanije, pre-dvo|enu ùpanom Predragom[tromarom, sa~injavali suMilan Pavlekovi}, zamjenik

ùpana, Alen Leveri}, pro~e-lnik Upravnog odjela za gospo-darstvo, europske integracije iregionalni razvoj i Sonja Ivo{,pro~elnica Upravnog odjela zaposlove ùpana.Gostima iz Vara`dina, u ime

Vlade USK, doma}ini su bili

Hamdija Lipova~a, premijerUSK-a, ministrica Sinha Kurbe-govi}, ministri Hase Hajrula-hovi}, Andrej Mamontov iSanel Mahi}, te savjetnici pre-mijera Haris Komi}, [uhretFazli} i Elvis Beganovi}.Sporazuma o suradnji potpi-sali su premijer Lipova~a iùpan [tromar, ~ime je ozva-ni~ena ve} zapo~eta poslovnasuradnja dvije perspektivneregije.

Premijer Lipova~a je naglasiokako postoje velike mogu}nostisuradnje, posebno u pogleduzajedni~kih projekata premafondovima Evropske Unije ilifinancijskih institucija zemaljaEvrope. Za doma}ine su zna~a-

jno iskustvo ove ùpanije ustvaranju okruènja pogodnogza ulaganja, po ~emu je

Vara`dinska ùpanija vode}a uHrvatskoj. Javno-privatna part-nerstva Vara`dinskoj ùpanijidonijele su milione eura inve-

sticija, po ~emu je ova ùpanijadaleko iznad evropskog prosje-ka. Naime, procent uspje{nosti

prijavljivanja na projekte uEvropskoj uniji iznosi 12, dok

je taj procent za Vara`dinskuùpaniju visokih 44 posto.

Vara`dinski ùpan Predrag[tromar, izrazio je zadovoljstvoposjetom koja je rezultat dosada ve} ostvarene suradnjedvaju podru~ja, te naglasiozna~aj posjete i potpisivanjasporazuma kao jedan od oblikapovezivanja, iz kojeg }e i

Vara`dinska ùpanija imatipuno {ta nau~iti, posebno kada

je u pitanju funkcioniranje ka-ntona u uslovima decentra-

lizirane vlasti, {to je slu~aj uBiH.Nezaobilazna tema bili su ikreditno-garancijski fondovi iinvestiranja u privredu izapo{ljavanje u ~emu su iskust-

va gostiju iz Hrvatske, itekakoprimjenjiva u Unsko-sanskomkantonu.Razgovarano je i o formiranjurazvojne agencije USK, tako|ena bazi iskustava gostiju iz

Vara`dina i uz njihovu ponu-|enu pomo}. 037Plus

Nezavisni odbor objavio je ja-

vni konkurs za provo|enje proce-dure za izbor direktora Agencijeza istrage i za{titu BiH (SIPA).Konkurs }e biti otvoren 15 danaod dana objavljivanja, a osimop{tih uslova, traì se da kandi-dati najmanje tri godine rade u~inu glavnog inspektora policijeili u vi{em ~inu, te da nisu~lanovi politi~ke partije.

Konkurs zadirektora SIPA-e

Skup{tina Strukovnog si-ndikata ljekara Unsko-sans-kog kantona na vanrednojsjednici odrànoj u ponedje-ljak, 23. oktoibra, zaklju~ila jekako nema elemenata zaprekid {trajka.Donesena je odluka o nasta-

vku generalnog {trajka, te dase zatraì ostavka Amira dr.Muri}a, ministra zdravstva u

Vladi USK-a.Ljekari su pro{le sedmice od

Vlade Unsko-sanskog kantona

zatraìli da se o~ituje o korigi-ranim zahtjevima, bez ~ijegispunjenja ne}e prekinuti{trajk zapo~et 12. septembra,Sindikatu ljekara je stigaoodgovor u kojem su pozvanina prekid {trajka i nastavak pregovora. Poziv je bio glavnatema vanredng zasijedanjaSkup{tine Strukovnog sindi-kata ljekara Unsko-sanskog

kantona.- Donesena je odluka da se

{trajk nastavi, jer zaista nemanikakvih pomaka, nema eleme-nata za njegov prekid. Donese-na je odluka da se uz nastavak

{trajka traì razgovor sa pre-mijerom da vidimo {ta i kakodalje, kaè Nedim dr. Kurtagi},predsjednik Strukovnog sindi-kata ljekara USK-a. 037Plus

Ja~anje mehanizama koor-dinacije EU s institucijama

vlasti na svim nivoima u BiHposta}e sve bitnije za napre-dak i evropski put BiH, po-ru~io je komesar za pro{ire-nje EU [tefan File.- Pote{ko}e s kojima smo se

susreli ove godine kada je rije~ o izvr{enju programa IPA za

2011. godinu pokazuju potre-bu da se uhvatimo u ko{tac s

pitanjem koordinacije EU sinstitucijama BiH na svimnivoima, izjavio je [tefan File.Evropski komesar za pro{i-

renje izrazio je nadu da }e vlasti u BiH nastaviti da pro- vode efikasne mjere s ciljemo~uvanja nedavno usposta-

vljenog bezviznog reìma zagra|ane BiH. File je dodao da

je EU, imenovanjem PeteraSorensena za specijalnog iza-slanika i {efa Delegacije EU uBiH, potvrdila svoju privrè-nost BiH.

Vara`dinska ùpanija i Unsko-sanski kantonFormiranje vlasti

Agencija za istragei za{titu BiH

Komisija za vanjsku trgovinu i

carine Predstavni~kog doma Parla-mentarne skup{tine BiH podràla jeprincipe Prijedloga zakona o sistemudràvne pomo}i u BiH, ~iji je predla-ga~ Vije}e ministara BiH.Zakonsko reguliranje sistema dràvnepomo}i bitan je preduvjet za napredak BiH u procesu evropskih integracija iispunjenje me|unarodnih obavezakoje je dràva preuzela.

Podràn Prijedlog osistemu dràvnepomo}i

Parlamentarna skup{tina BiH

Predsjedni{tvo (SDP) BiH u saop}enju za javnostnajo{trije osu|uje nacionalisti~ke izjave Milorada

Dodika, predsjednika RS-a i SNSD-a i vrije|anjenacionalnih osje}anja dijela gra|ana BiH.- Smatramo da ponovni poku{aj podizanja naciona-lnih tenzija kroz afirmisanje politike secesije i negira-nja naroda ne predstavlja ni{ta drugo do skretanje

pa`nje sa socioekonomske situacije u zemlji, navodeiz SDP-a.Stav SDP-a je da, umjesto zapaljive retorike, SNSDtreba usmjeriti svoju politi~ku energiju na eko-nomske reforme.

Osuda Dodikovenacionalisti~ke izjave

Predsjedni{tvo SDP-a

Dragan Vranki}, ministar finansija i

trezora BiH upozorava da, ukoliko BiHne usvoji budèt za 2011. godinu dokraja godine, ne}e mo}i usvojiti budètni za narednu. Privremeno finansiranje

vaì samo do kraja ove godine.Ministar Vranki} poziva politi~are da seuozbilje i kona~no dogovore o budètui svim drugim va`nim pitanjima, jer jeBiH ve} poprili~no izgubila kredibilitetkod me|unarodnih institucija.

Ministarstvo financija i trezora

Bosna i Hercegovinamoè ostati bez budè- ta za narednu godinu

Sporazum osuradnji potpisalisu premijerLipova~a i ùpan[tromar, ~ime jeozvani~ena ve}zapo~eta poslovnasuradnja dvijeperspektivne regije

Potpisan sporazum o suradnjiEU privrènaBiH

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,

Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Strukovni sindikat ljekara USK-a

Nema elemenata za prekid {trajka Donesena je odluka o nastavku generalnog {trajka, te da se zatraì ostavka Amira dr. Muri}a,ministra zdravstva u Vladi USK-a

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


7 dana 327.10.2011.godine

Hamdija Lipova~a, premijerUSK, Husein Ro{i}, predsje-davaju}i Skup{tine USK i

Ahmet Egrli}, ministar zapitanja boraca i ratnih vojnihinvalida u Vladi USK AhmetEgrli}, bili su doma}ini prijemaza borce i starje{ine Petog kor-pusa Armije BiH, povodomobiljeàvanja 19. godi{njicePetog korpusa Armije R BiH.- Armija RBiH u svojim jeredovima 1993. godine imala

211.036 boraca, a Peti korpus15.844 boraca. Vi{e od tri hil-

jade najhrabrijih je ugradilo

svoje ìvote u osloba|anjetre}ine okupirane teritorije BiH.

Zasluìli su borci Petog korpusakorektniji odnos prema njima injihovim porodicama i u~init}emo sve da tako i bude,naglasio je, izme|u ostalog,premijer Lipova~a.

O statusu boraca govorili su iministar Egrli}, MuhamedHamdo Delali}, ratni koman-dant 503. slavne brdske briga-

de i predsjedavaju}i Ro{i}.U okviru obiljeàvanja 19.godi{njice formiranja Petogkorpusa, organizovane su pos-

jete gradskim mezarjima i

grobljima, izabrani su najboljilikovni i literarni radoviu~enika osnovnih i srednjih{kola o temi “Peti korpus A

BiH”, a 21. oktobra bio je danotvorenih vrata u vojnoj bazi“Adil Be{i}”. U Kulturnom ce-ntru u Biha}u odràna jeSve~ana akademija. 037Plus

Obiljeèna 19. godi{njica Petog korpusa

Kantonalna uprava za inspe-kcijske poslove tokom akcije,

koja je trajala mjesec dana,izrekla je oko 270.000 KM kaznizbog nepo{tivanja Zakona oradu u Federaciji BiH.- U tom periodu kontrolirano je650 privrednih subjekata i 1.515radnika, od kojih je 61 bio nepri-

javljen, kazao je Mahmut Juki},direktor Kantonalne uprave zainspekcijske poslove.

Izre~eno 270.000KM kazni

Kantonalna inspekcija

Dvadesetoro djece iz socijalno ugroènihporodica iz Velike Kladu{e boravi}e tri sed-

mice u Holandiji. Tokom odmora djeca }eboraviti u holandskim porodicama. Ciljovog projekta je da se djeci pruì nezabo-ravan odmor sa puno igre i radosti. Projekt}e realizovati investitor, organizacija “PaxKinderhulp”, u saradnji sa Op}inom VelikaKladu{a i Centrom za socijalni rad.Djeca u dobi od 8 do 12 godina, s pratio-cem bi trebala otputovati u Holandiju 15.decembra.

Djeca idu na odmoru Holandiju

Velika Kladu{a

Univerzitet u Biha}u preuzima predsje-davanje Rektorskom konferencijom /

Rektorskim zborom BiH do 30. septembraslijede}e godine.Prof. dr. Refik [ahinovi}, rektor Univerzi-teta u Biha}u, je na Rektorskoj konfere-nciji /Rektorskom zboru, odrànom u Re-ktoratu Univerziteta u Isto~nom Sarajevu,imenovan za predsjednika Rektorske ko-nferencije / Rektorskog zbora BiH namandatni period od 20. oktobra ove do30. septembra slijede}e godine.

Predsjedavaju}iprof. dr. Refik [ahinovi}

Rektorska konferencija BiH

Na sjednici Glavni odbor Strankemokratske akcije donio je Odluku o

vajanju pravila izbornog postupka uA.avni odbor SDA zaduìo je Predsje-i{tvo Stranke da odrì tematsku sjedni-s rukovodstvima svih kantonalnih i

gionalnih organizacija radi cjelovitepreme za lokalne izbore 2012. godinevojen je izvje{taj o analizi izbornihzultata Stranke i implementaciji izbornihzultata na op}im izborima 2010. godine.

ova izborna pravilatranke

avni odbor SDA

Povodom ro|endana Petog kortusa organizovan je i kros.U~estvovali su studenti Univerziteta u Biha}u, pripadniciOruànih snaga BiH, Atletski klub Biha} i gra|ani. Kros je otvo-rio brigadir u penziji Mirsad Selmanovi}. ratni starje{ina ARBIH,upoznavaju}i takmi~are sa kratkom historijom 5 Korpusa. Stazuod 1400 metra najbrè je u mu{koj konkurenciji pretr~ao

Bernard Zjaki}. Drugo mjesto osvojio je Aladin Kajdi}, a tre}e Alem [akanovi}.U ènskoj konkurenciji pobijedila je Sara Tali}, druga je bilaSelma Babi}, tre}a Emina Vite{ki}...

U povodu 21. oktobra i 19.godi{njice formiranja Petogkorpusa Armije Republike BiH,

Albin Musli}, na~elnik op}inepriredio je prijem za koman-dante, veterane i predstavnikeorganizacija i udruènja pro-

isteklih iz Odbrambeno-oslo-bodila~kog rata.Prije pozdravne rije~i iobra}anja na~elnik Musli} jeustao kazav{i da ovim gestom

èli izraziti po{tovanje premasvim ljudima koji su s visokompatriotskom svijesti stali uodbranu Biha}a kada je to tre-balo i agresoru dali do znanjada }e se tada{nji Biha}ki dèpsa svojim korpusom braniti i

odbraniti.Sagledavaju}i protekli period,Musli} je kazao kako op}inaBiha} zaista ~ini {to moè upogledu podr{ke bora~kim

udruènjima i organizacijamakoje ba{tine najsvjetlije sim-bole i uspomene, ali da i tumora biti vi{e suradnje i razu-mijevanja.Na~elnik Musli} je s delegaci-

jom posjetio Gradsko mezarje

na Humcima i na Memorija-lnom spomen - obilje`ju polo-ìo cvije}e i prou~io fatihu preddu{e poginulih braniteljaBiha}a i BiH.

Delegacije bora~kih udruè-nja i op}ine Sanski Most, u po-

vodu 19. godi{njice formiranjaPetog korpusa Armije RBiH,

posjetile su {ehidsko spomenobilje`je na mezarju Greda, tepolaganjem cvije}a i u~enjemfatihe odali po~ast svima kojisu svoje ìvote ugradili utemelje Bosne i Hercegovine.

Temelji Petog korpusa udarenisu 13. oktobra 1992. godine nasjednici Ratnog predsjedni{tvaSkup{tine Okruga Biha}, koju

je sazvao tada{nji predsjednik dr. Irfan Ljubijanki}.Te no}i, donesena je odluka otransformaciji Unsko-sanskeoperativne grupe i ostalih

jedinica u Peti korpus ARBiH.

Na dana{nji dan, prije 19godina, odlukom Predsjedni-{tva BiH formiran je Peti kor-pus Armije Republike Bosne iHercegovine.

Tim povodom, delegacijaop}ine Bosanska Krupa,povodom Dana Petog korpusa

A RBiH poloìla je cvije}e naspomen-obilje`ja {ehidima u

Bosanskoj Krupi i BosanskojOtoci i prou~ila fatihu.Odata je po~ast i zahvalnostsvim porodicama {ehida i pogi-nulih boraca, ratnim vojnim

invalidima, demobilisanim bo-rcima. Onima koji su za odbra-nu BiH, za njenu teritorijalnucjelovitost i suverenitet, dalinemjerljiv zna~aj.

Borci zasluùju korektniji odnos

Kros korpusu u ~ast

Bosanska Krupa

Cvije}e naspomen-obilje`jima

Sanski Most

ûvaju uspomenuna heroje

Prijem u op}ini Biha}

Zasluìli su borci Petog korpusa korektniji odnosprema njima i njihovim porodicama i u~init }emosve da tako i bude, rekao je premijer Lipova~a.

NNaa ssppoommeenn PPee t toogg kkoorrppuussaa v vaall j jaa uuss t taa t tii......

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godineBiha}4

Albin Musli}, na~elnik op}ine obi{ao je podru~jeMjesne zajednice Pokoj i upoznao se s tokom radova nakanalima za odvodnju oborinskih voda. Sa mje{tanimaPokoja razgovarao je ovom projektu i drugim potreba-ma.Kako Pokoj svake godine ima problema s poplavama,na~elnik Musli} se interesovao za dinamiku radova,kako bi mjesno stanovni{tvo kona~no odahnulo i biloza{ti}eno i sprije~ene {tete na njihovoj imovini.- Ovaj projekt radimo u partnerstvu s kantonalnimnivoom vlasti i ovo je jedan od prioriteta jer èlimo za{titi

stanovni{tvo i zaustaviti dalje uni{tavanje imovine na{ih gra|ana. Samo pro{le i ove godine ovi ljudi su preìvjelitri plavna vala koji su napravili ogromne {tete. Zato smo

po~etkom godine kazali da }emo raditi na rje{avanju

ovog problema, i to i ~inimo, kazao je na~elnik Musli}.Pored ~i{}enja kanala na podru~ju MZ Pokoj, u ovomnaselju bi}e postavljeno oko dva kilometra javne ra-svjete.

Albin Musli}, na~elnik op}i-ne Biha}, posjetio je Mjesnuzajednicu @egar i susreo se saRomanom dr. Juri}em, vije}ni-kom u Op}inskom vije}u mje-{tanima @egara, Sko~aja iZavalja. Ovu posjetu na~elnik Musli} je iskoristio za obilazak katoli~kog groblja na Kriù nakojem je postavljana ì~anaograda. Obi{ao je gradili{tespomen-obilje`ja i trasu javne

rasvjete na kojoj se postavljajurasvjetna tijela.Na~elnik Musli}, mje{tani ipredstavnici ove tri mjesne za-

jednice razgovarali su o infra-

strukturnim i drugim projekti-ma, koji su zavr{eni ili je reali-zacija u toku, te o potrebama iìvotnim problemima gra|anaZavalja i Sko~aja, na ~emu }e seraditi u narednom periodu.

Vodovodna mreà, javna rasvje-ta, spomen-obilje`je, trotoari...zna~ajno su popravili usloveìvljenja u @egaru i podplje{e-

vi~kim mjesnim zajednicama.- Prostor ispod Plje{evice treba

asfalt, vodovod i sadràje kojimogu obogatiti turisti~ku ponudu

Biha}a, {to zahtijeva nova part-nerstva za razvoj ovog dijelaop}ine, rekao je na~elnik Musli}.

Mjesna zajednica Pokoj

Izgradnja sistema odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda, kapitalni je projekt op}ine, a napreduje prema

planiranoj dinamici. Ura|ena je projektna doku-mentacija i objavljen je tender za izgradnju kanalizaci- jske mreè i projektiranje, te postrojenja za pre~i{}a- vanje otpadnih voda.

Prema planiranoj dinamici radovi trebaju po~eti u pro-lje}e 2012. godine, {to }e biti izvrsna prilika za doma}egra|evinske firme da angaìraju svoje kapacitete i

otvore nova radna mjesta.Projekt odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda u Biha-}u provodi se u suradnji sa njema~kom razvojnom ba-nkom KfW, koja je obezbijedila grant u visini 17,5 milio-na eura, odnosno 90 posto vrijednosti prve faze projekta.

Pripreme za po~etak radova naizgradnji kanalizacije

Op}ina Biha}, USAID i SIDA

imaju brojne primjere dobreprakse i suradnje. Na~elnik Musli} razgovarao je s timomkonsultanata ameri~kogUSAID-a i {vedske razvojneagencije SIDA o do sadauspje{no realiziranim projekti-ma i o daljoj saradnji.Wade Channell i MikeKeshishian iz Washingtona, teBo Synne-rholm, stru~njak zapoliti~ka pitanja iz SIDA-e,posebno su se interesovali zatok reforme javne uprave.Posredstvom nekoliko projeka-ta, od GAP-a do FIRME i

FARME, duì niz godina odvijadirektna financijska, tehni~ko-tehnolo{ka i stru~na pomo}Op}ini Biha} i drugim jedini-

cama lokalne samouprave u

BiH.Predstavnike USAID-a i SIDA-e je posebno interesovalo stan-

je u privredi, kao i preprekekoje je mogu}e otkloniti kakobi se unaprijedio ekonomskirazvoj.Na~elnik Musli} je gostimapredo~io vi{e informacija osada{njim i nekada{njim eko-nomskim potencijalima, te onu`nim promjenama i dogra-dnje zakona koji su ko~nicasna`nijeg ekonomskog razvojai zapo{ljavanja. Posebno jeistaknuta potreba zakonskog

ure|enja javno-privatnog part-nerstva, funkcioniranja podu-zetni~kih zona, cijena ze-mlji{ta za gradnju proizvodnih

Op}ina Biha}, USAID i SIDA

Nastavljaju Predstavnike USAID-ai SIDA-e je posebnointeresovalo stanje uprivredi, kao i preprekekoje je mogu}e otklonitikako bi se unaprijedioekonomski razvoj.Na~elnik Musli} je gosti-ma predo~io vi{e info-rmacija o sada{njim inekada{njim ekonom-skim potencijalima, te onu`nim promjenama idogradnje zakona koji su

ko~nica sna`nijegekonomskog razvoja izapo{ljavanja.

Mjesna zajednica @egar

“Lokomotiva” razvojaZavalja i Sko~aja

Prostor ispod Plje{evice treba asfalt,

vodovod i sadràje koji mogu obogatiti turi-sti~ku ponudu Biha}a, {to zahtijeva novapartnerstva za razvoj ovog dijela op}ine

î{}enje kanalaza odvodnjuoborinskih voda Ovaj projekt radimo u partnerstvus kantonalnim nivoom vlasti i ovo je jedan od prioriteta jer èlimo za{titistanovni{tvo i zaustaviti dalje

uni{tavanje imovine na{ih gra|ana

Kapitalni op}i-nski projekt

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine Biha} 5

Kako je oktobar mjesec za{titeod poàra, Civilna za{tita op}ineBiha} i Vatrogasna jedinica, orga-nizirali su pokaznu vje`buspa{avanja s visine “Usko~nica”.

Vje`bom i prigodnim druènjem,u Biha}u je obiljeèno 130 godina

postojanja organiziranog vatro-gastva. Aktivnim vatrogascimapridruìli su se i nekada{nji vatro-gasci, me|u kojima ima i onih koji

penziju primaju ve} dvadesetak godina.Prisutnim su se obratili @eljko

Mirkovi}, predsjedavaju}i Op}ins-kog vije}a Biha}, Ferid Domazet,komandir Vatrogasne jedinice iFuad Dedi}, pomo}nik na~elnika

za civilnu za{titu.Istaknuto je da je 28 biha}kih

vatrogasaca obu~eno, a raspolaù

sa zadovoljavaju}om li~nom opre-mom. Me|utim, problem jenedostatak specijaliziranog vozilaza brù reakciju.

Udruènje darivalaca krvi Biha}odràlo je svoju ~etvrtu i posljed-nju ovogodi{nju akciju darivanjakrvi. Akciji se odazvalo 35 ~lano-

va. Me|u njima je bio i [efik Smlati}, ministar MUP-a USK-a,koji je 30. put dao krv. MinistarSmlati} je jedan od rijetkih dobro-

voljnih davalaca krvi me|u poli-

ti~arima.Mustafa Liha, predsjednik Udru-

ènja darivaoca krvi Biha}, nakon{to je 116. put darivao krv uru~io

je ~lanske knjiìce petorici dobro- voljnih drivalaca krvi, koji su krv dali prvi put.

pogona, te pomo}i u razvojumalog i srednjeg poduzetni{tva iobrta.

Zna~ajne pozitivne pomake trebanapraviti i u sektoru turizma ismje{tajnih kapaciteta, razvoju

Nacionalnog parka Una, proizvo-dnji zdrave hrane i za{titi doma}eproizvodnje. 037Plus

U organizaciji JU “Stanouprava“ u Biha}u je odrànSusret upravitelja stanova Bosne i Hercegovine i

Republike Hrvatske. Bilo je to stru~no savjetovanjedirektora i predstavnika preduze}a koja gospodarestambenim fondovima u obje dràve.- Ovo su susreti na kojima se razmjenom iskustava i pri-mjera dobre prakse u gospodarenju nekretninama uvijekmoè posti}i èljeni cilj i efekte, rekao je AdnanSabljakovi} direktor “Stanouprave”.Biranim rije~ima skup upravitelja pozdravio je i

Amarildo Muli}, direktor Nacionalnog parka “Una”,naglasiv{i da su ekologija, turizam, suradnja s partne-rima iz Republike Hrvatske i suradnja postavljeni

visoko na ljestvici prioriteta.Muli} je kazao kako o~ekuje da se i na ovom skupuostvari dijalog koji }e pomo}i ovda{njim ljudima u brizii kulturi stanovanja, opho|enja s imovinom, te legisla-tivi kojom se regulira oblast nekretnina.U ime na~elnika Musli}a, susret upravitelja nekretnina-

ma pozdravio je i @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Biha}.

Susret upravitelja stanova BiH iHrvatske

uspje{nu suradnju

Civilna za{tita op}ine Biha}

Udruènje darivalaca krvi Biha}

Pokazna vje`baspa{avanja

Vje`bom i prigodnim druènjem, u Biha}u jeobiljeèno 130 godina postojanja organizira-nog vatrogastva

Krv darovalo 35~lanova, me|u kojima

je bio i [efik Smlati},ministar MUP-a USK-a

êtvrta akcija u ovojgodini

@eljko Mirkovi}, povodom 25. oktobra-Dana pen-zionera FBiH, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a, u imena~elnika Musli}a, povodom 25. oktobra-Dana pen-zionera FBiH, posjetio je Udruènje biha}kih penzion-era koji su uprili~ili prigodno druènje i program uzmali{ane iz dje~ijeg vrti}a.Mirkovi} je podsjetio da, iako su te{ka vremena, op}inapodràva odgovorne gra|ane. Penzioneri su ti, koji prviplate reìje i ìve od ostatka. Visina penzije je mnogomanja nego na Zapadu. Uz nadu i èlju da se ponovosretnu na istom mjestu i u ve}em broju i narednegodine, Mirkovi} je pozdravio prisutne u li~no i u ime

na~elnika Musli}a.Protekle sedmice, na~elnik Musli} je ugostio biha}kepenzionere i tom prilikom predao ~ek u visini od14.000 KM, s namjerom da se novac podijeli naju-groènijim penzionerima.

Bilo je to stru~no savjetovanjedirektora i predstavnika preduze}akoja gospodare stambenim fondovi-ma u obje dràve

Iskustva upravljanjanekretninama

Penzioneri obiljeìli svoj dan

Najodgovornija kate-gorija stanovni{tva

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


Onako kako je vo|en i kako je kraju priveden ovda{njikatastrofalni proces privati-zacije sasvim je bilo mogu}e dase u drugi plan “gurne” ili da sei ~ak zaboravi ko je u Unsko-

sanskom kantonu upravljao, ako je vr{io nadzor prodajedràvnog kapitala. I ptice nagrani, naime, znaju da je neka-da obe}avaju}i privatizacijskiproces vremenom pretvoren usvoju suprotnost. Druk~ijere~eno, od velike razvojne{anse “stigao” je do velike pre-

vare i plja~ke o ~emu najvi{e inajkonkretnije svjedo~e ~elniciovda{njeg Sindikata.

U pretpro{lom broju tematskismo se bavili direktorima

Agencije za privatizaciju kakobi se ta~no utvrdilo koja su pre-duze}a privatizirana u njihovomandatno vrijeme. U pro{lombroju izdvojena su preduze}akoja su privatizacijskim proce-som upropa{tena i uni{tena

zbog ~ega je zna~ajan broj rad-nika ostavljen bez posla i bezzakonom osiguranih njihovihprava.

Po~elo beznadzora

Budu}i je istina da ono {to nijezapisano nije ni bilo u ovombroju detaljno donosimo poda-tke o ljudima koji su voljomkantonalne izvr{ne i zakono-

davne vlasti u svim minulim

godinama ~inili upravu a ko senalazio u nadzornoj strukturi.S obzirom da je, na traènjaSindikata, kantonalna izvr{na

vlast tematizirala pitanje priva-tizacije, ~ini se da bi korektnobilo da se zna ko su bili ~elnicii ~lanovi dosada{njih upravnihi nadzornih odbora Agencije zaprivatizaciju Unsko-sanskogkantona. Ta~no se zna od kad

je do kada i ko obna{ao funkci- je u upravljanju i nadzoru u

Agenciji za privatizaciju. Na tojosnovi veoma je lako ustanovi-ti {ta je i kako privatizirano unjihovim i mandatima “pri-padaju}ih” direktora.Prvi Upravni odbor koji je, naprijedlog Vlade, imenovalaSkup{tina USK-a po~eo je sradom 29. jula 1997. godine. Unjemu su se do 24. maja 1999.godine nalazili: Hasan Ba-

jraktarevi}, Nafija [ehi} -Mu{i}, Ibrahim Okano-

vi}, Asima Huseti}, Suad

[abi}, Izet Keserovi}, Me-sud Mustedanagi}, EmirHalitovi} i Ismet Pa{ali}.Nakon 24. maja 1999. godineosim upravnih odbora u Age-nciji za privatizaciju imenovanisu i nadzorni odbor. Sa razdvo-

jenim ovla{tenjima uprave inadzora krenulo se nakon {to

je na prijedlog Vlade, Skup{ti-na USK-a imenovala Upravniodbor u sastavu: MustafaRami}, Mesud Musteda-

27.10.2011.godinepolitika6

OGLEDALO: [to nije zapisano nije ni bilo

Ko je upravljao

Mandat Upravnog i Nadzo-

rnog odbora prestao je 28.decembra 2009. godine. Tada je, na prijedlog Vlade, Sku-p{tina Unsko-sanskog kanto-na u Privremeni upravniodbor imenovala: HasanaZuli}a, Mersuda Ome-rdi}a, Mensura Tuzlaka,Muhameda Samardì}a iJasmina Selmanovi}a.Dakle, taj Privremeni upravniodbor Agencije za privatizaci-

ju USK-a ponovo su ~inilikadrovi SDA i S BiH. Isto jeura|eno i kod imenovanjaPrivremenog nadzornog odb-ora u koji su 28. decembra

2009. godine imenovani:Safet [arganovi}, AlijaHadì} i Elvin Karabe-govi}.Njima su mandati prestali 24.

aprila 2011. godine, kada je

Skup{tina Unsko-sanskog ka-ntona na prijedlog Vlade na~elu sa Hamdijom Lipova~omu, sada tro~lani Privremeniupravni odbor, imenovala:Senku Muji}, Almu Kadi}i Samira Pirali}a. UPrivremeni nadzorni odboristog dana i imenovani su:

Alen Dervi{evi}, AdnanHamedovi} i Vlatka Ma-tanovi}.Privremeni upravni i Privre-meni nadzorni odbor Age-ncije za privatizaciju imeno-

vala je aktualna parlamenta-rna ve}ina na prijedlog Vlade

koju ~ine kadrovi SDP-a, SDA i nekada{nje predizborne~lanice Koalicije za USK Narodne stranke Radom zaboljitak.

Privremeno od dece-mbra 2009. godine

Prvi Upravni odbor koji je, na prijedlog Vlade, imenovala Skup{tina USK-a po~eo jes radom 29. jula 1997. godine. U njemu suse do 24. maja 1999. godine nalazili: Hasan

Bajraktarevi}, Nafija [ehi} - Mu{i}, IbrahimOkanovi}, Asima Huseti}, Suad [abi}, IzetKeserovi}, Mesud Mustedanagi}, EmirHalitovi} i Ismet Pa{ali}.

Sa razdvojenim ovla{tenjima uprave inadzora krenulo se nakon {to je na prije-dlog Vlade, Skup{tina USK-a imenovalaUpravni odbor u sastavu: Mustafa Rami},Mesud Mustedanagi}, Muhamed âvku-novi}, Sead Toromanovi}, Salko Sara~evi},Tomo ]uri}, Ibrahim Okanovi}, Nafija [ehi} -Mu{i} i Ismet Pa{ali}.U prvi Nadzorni odbor koji je, na prijedlog

Vlade, imenovala Skup{tina USK-a 24. maja1999. godine izabrani su: Ferid Kulosman,

Hamdija Velad i}, Senad [arganovi},Dèvad Medi} i ]amil Keserovi}.

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


nagi}, Muhamed âvku-novi}, Sead Toromanovi},Salko Sara~evi}, Tomo]uri}, Ibrahim Okanovi},Nafija [ehi} - Mu{i} iIsmet Pa{ali}. Iz spiskaprvog i drugog UO Agencije zaprivatizaciju jasno se vidi ko jeoti{ao, a ko ostao. U prviNadzorni odbor koji je, na pri-

jedlog Vlade, imenovalaSkup{tina USK-a 24. maja1999. godine izabrani su:

Ferid Kulosman, Hamdija Veladì}, Senad [arganovi}, Dèvad Medi} i ]amilKeserovi}.Upravni i Nadzorni odbor uovim sastavima radili sunepunu godinu.

Nova imenovanjaNa prijedlog Vlade Skup{tinaUnsko-sanskog kantona 9. ma-

ja 2000. godine u Upravniodbor Agencije za privatizacijuimenovala je: Mustafu Ra-

mi}a, Muhameda Sama-rdì}a, Omera Sabljako-

vi}a, Samira ]atovi}a,Goranu Begi}, Vida [anti-}a, Zijada Rami}a i Hakiju

Ibrahimpa{i}a. Prema ime-

nima i neupitnoj tada{njojstrana~koj pripadnosti vidi seda su ve}inu ~inili kadroviSDA, “za~injeni” kadrovima SBiH, HDZ-a i SDP-a.

Istog datuma, na isti na~in, u

novi Nadzorni odbor Agencijeza privatizaciju imenovani su:

Muhamed @uni}. SuadKarabeg, Irfan Feli},Fikret Abazovi} i Esad[abanagi}. Iz imenovanjauprave i nadzora u spomenu-tom sastavu, vidljivo je da su

se prije dolaska na direktorskepoloàje upravom i nadzorom

u Agenciji za privatizaciju bavili Samir ]atovi} i IrfanFeli}.Na prijedlog Vlade Skup{tinaUnsko-sanskog kantona u

Agenciji za privatizaciju je 16.

decembra 2003. godine izvr{ilanova imenovanja. U Upravniodbor Agencije tada su imeno-

vani: Ismet Kurbegovi}(umro od 25. oktobra 2006.godine), Fadil Bihorac, Ha-san Zuli}, Mersud Ome-rdi} i Hakija Ibrahimpa-{i}. Dakle, malobrojniji Upra-

vni odbor ~inili su samokadrovi SDA i S BiH. Na isti

na~in i istog dana u Nadzorniodbor Agencije za privatizacijuimenovani su: Alija Hadì},Sakib Mehi} i [emudinDervi}. Safet HRNJICA

27.10.2011.godine politika 7

Prvog dana narednog vikenda u Sarajevu }e seodràti Drugi vanredni kon-gres Socijaldemokratske par-tije BiH na kojem }e izabranipredstavnici op}inskih i kan-

tonalnih strana~kih organi-zacija imati prilika da seosvrnu na sve ono {to su kaostranka na vlasti, zajedno skoalicionim partnerima, ura-dili nakon pro{logodi{njihizbora.Ono {to }e se mo}i ~uti na

vanrednom SDP-ovom kon-gresu na odre|en je na~innagovijestio Sulejman Tihi},koji je u pro{lu subotu, 24.oktobra 2011. godine, ni~imizazvan na Glavnom odboruSDA BiH na najizravnijina~in kazao {ta misli ou~incima platforma{ke vla-

sti. Tihi} je rekao da je SDPdobio izbore pod sloganom“Dràva za ~ovjeka” uzkomentar “da sada nigdjenema, ni dràve ni ~ovjeka”.Pravdaju}i strana~ki pro-{logodi{nji izborni neuspjehrekao je da je u vlast s SDP-om morao jer je mogao biratinjih ili opoziciju. Da jeizabrao ovo drugo bez poslabi ostalo tri do ~etiri hiljadekadrova SDA.Time je Tihi} priznao za{tose i zbog koga ulazi u vlast.Zbog op}eg dobra i interesa

SDA u vlast nije ulazila, jer joj je ona uvijek i samo bilacilj a najmanje ili nikakosredstvo za zadovoljenjeinteresa gra|ana. @alio seTihi} i na izgubljenu medi-

jsku kontrolu i na ostalozbog ~ega je te{ko vjerovatida }e se jo{ dugo odràti nastrana~koj liderskoj poziciji.Naznake daju mangupi inezadovoljnici iz vlastitihredova kojih je i ovdje idrugdje svakim danom sve

vi{e i vi{e.Kako s tim stoje u SDP-u ipogotovo {ta misle o prozi-

vkama Sulejamana Tihi}ane}e }e se znati prije subote,29. oktobra 2011. godine.Do tada moèmo samonaga|ati.

Komentar

Safet HRNJICA

Podvla~enjecrte

privatizacijom

Iz svega ovoga i pogotovozbog osoba koja su se “bavile”upravom i nadzorom u Age-nciji za privatizaciju Unsko-sanskog kantona sasvim jeevidentno da je me|u njimabilo stru~nih i svakako sposo-bnih i uglednih ìtelja Unsko-sanskog kantona. Me|utim,malo ko je od njih na poloàje

u upravnim i nadzornimodborima do{ao zbog tih svo-

jih kvaliteta.Strana~ka pripadnost bila je, a~ini se i danas je ostalaklju~na u vo|enju kadrovskepolitike. U to smo se mogliuvjeriti i nakon {to su se vlastiizbornom voljom gra|anadomogle stranke Platforme.

Strana~ka podobnost

S obzirom da je, na traènja Sindikata, kantonalnaizvr{na vlast tematizirala pitanje privatizacije, ~ini seda bi korektno bilo da se zna ko su bili ~elnici i~lanovi dosada{njih upravnih i nadzornih odbora

Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona

U Upravni odbor Agencije za privatizacijuSkup{tina Unsko-sanskog kantona 9. maja2000. godine je imenovala: MustafuRami}a, Muhameda Samard i}a, OmeraSabljakovi}a, Samira ]atovi}a, GoranuBegi}, Vida [anti}a, Zijada Rami}a i HakijuIbrahimpa{i}a.

Istog datuma, u Nadzorni odbor Agencije zaprivatizaciju imenovani su: Muhamed @uni}.Suad Karabeg, Irfan Feli}, Fikret Abazovi} iEsad [abanagi}.

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godinekanton8

Pod predsjedavanjem premijera Lipova~e, VladaUSK-a pro{irena na~elnicima op}ina i {efovimaposlani~kih klubova stranaka Platforme u Skup{tiniUnsko-sanskog kantona, zapo~ela je tematsku sjednicuna kojoj se govorilo o stanju privatizacije u Unsko-sa-

nskom kantonu i prijedlozima mjera za pobolj{anjestanja tamo gdje privatizacija nije dala o~ekivane rezu-ltate.Senada Brati}, vr{ilac du`nosti direktorice Agencije zaprivatizaciju Unsko-sanskog kantona, u uvodnom izla-ganju dala je presjek stanja u privatiziranim preduze-}ima u Unsko-sanskom kantonu i problemima kojioptere}uju ova oblast.Nakon izlaganja direktorice Brati}, na prijedlog premi-

jera Lipova~e i Hase Hajrulahovi}a, ministra privredeUSK, usvojen je zaklju~ak da se sjednica nastavi za 14dana. Naime, to je rok da zajedni~ka radna grupa koju~ine predstavnici Agencije za privatizaciju USK,Ministarstvo privrede USK, Kantonalnog pravobrani-la{tva, a mogu se priklju~iti i zainteresirani na~elniciop}ina Unsko-sanskog kantona, pripremi detaljan pre-gled stanja, u~inaka u privatiziranim preduze}ima i pre-

gled njihovog trenutnog stanja. Treba evidentirati iprobleme koji karakteri{u pojedine slu~ajeve privati-zacije, s konkretnim prijedlogom mjera, koji uklju~uje iodgovornost pojedinaca i institucija, ukoliko se utvrdida su po~injene nepravilnosti.

Ambasada Republike Turske u Bosne i HercegovineSarajevoNj.E. Vefahan Ocak Büyükelçiambasador

Telegram sau~e{}aMolim Vas da u ime gra|ana Unsko-sanskog kantonai u moje li~no primite iskrene izraze sau~e{}apovodom razornog zemljotresa koji je pogodio Va{uzemlju i odnio mnogobrojne ljudske ìvote, te izazvao

veliku materijalnu {tetu.Gra|ani Unsko-sanskog kantona i ja kao premijer,izraàvamo spremnost da u svojim mogu}nostimasau~estvujemo u otklanjanju posljedica nesre}e koja

vas je zadesila.

PremijerUnsko-sanskog kantonaDr. sci. Hamdija Lipova~a

Odràna je prva obuka povjerenika zaimplementaciju alternativne sankcije “Radza op}e dobro na slobodi” u Unsko-sa-nskom kantonu. Obuku je organiziraloMinistarstvo za pravosu|e i upravu Unsko-sanskog kantona, u saradnji s konsulta-ntskom firmom “Lucid Linx doo” Sarajevo.Projekat finansira Ambasada VelikeBritanije u Bosni i Hercegovini.

Na obuci su u~estvovala 24 povjerenika, izsvih op}ina Unsko-sanskog kantona, s ~ijimposlodavcima je Ministarstvo zaklju~ilougovore.Povjerenici su upoznati o op}em zna~aju iulozi rada za op}e dobro, osnovnim odre-dbama Pravilnika o radu za op}e dobro,evidencijama i izvje{tajima za implemenat-ciju rada za op}e dobro, osnovnim princi-pima rada sa osu|enim licima i osnovnimna~inima opho|enja.Svim povjerenicima su uru~ena uvjerenja ouspje{no zavr{enoj stru~noj obuci povje-renika za izvr{enje rada za op}e dobro naslobodi.Poseban zna~aj ovoj obuci dali su predava~iSamra [u{ki}-Ba{i}, konsultant i Slavko

Mari}, penolog iz konsultantske firmeLucid Linx-a, dok su obuke iz nadle`nostiMinistarstva odràli Vahid ]orali} i MerimaMe{anovi} iz Ministarstva pravosu|a iuprave Unsko-sanskog kantona.

Na 14. sjednici Skup{tine USK-

a usvojeni su Zakon o rudarstvu iZakon geolo{kim istraìvanjima,te Zakon o poticaju razvoja maleprivrede. U oblasti gra|enja usvo-

jene su dopune Zakona o prosto-rnom ure|enju i gra|enju.Najvi{e rasprave bilo je o imeno-

vanju Upravnog odbora Unive-

rziteta u Biha}u. U Upravni odbor

su imenovani dr. sc. Zrinka]orali}, mr. Huska Juki}, prof. dr.Rifet Ðogi}, Enes [istek, dipl. ing.i dr. Samir Voji}, a poslanici su pri-hvatili sugestiju da funkciju pred-sjednik obavlja dr. Samir Voji}.Nacrt zakona o javno-privatnompartnerstvu, Hase Hajrulahovi},

ministar privrede, najavio je kao

jedan od najzna~ajnih zakonakoje treba donijeti Skup{tinaUSK-a. Iskustva zemalja i regijakoja su donijela ovaj zakon su

veoma pozitivna.Sjednica je prekinuta, a nastavak

je zakazan za ponedjeljak, 31.oktobra. 037Plus

Skup{tina Unsko-sanskog kantona

U Upravni odbor suimenovani dr. sc.Zrinka ]orali}, mr.Huska Juki}, prof. dr.Rifet Ðogi}, Enes[istek, dipl. ing. i dr.Samir Voji}, a poslanicisu prihvatili sugestijuda funkciju predsjednikobavlja dr. Samir Voji}

Imenovan Upravni odborUniverziteta u Biha}u

Delegacija Saveza ratnih vojnih invalida-paraplegi-

~ara Unsko-sanskog kanto-na, u povodu 21. oktobra-Dana Petog korpusa ArmijeR BiH, posjetila je HamdijuLipova~u, premijera USK-a.Saveza ratnih vojnih invali-da USK, uru~io je Lipova~ipriznanje “Kraji{ko srce”,koje se dodjeljuje zaslu`nimpojedincima koji radom ianga`manom posebno po-maù ovu kategoriju strada-lnika Odbrambeno-oslobo-dila~kog rata u BiH.Kako je rekao Alaga Pa{i},predsjednik Skup{tine Save-za RVI-paraplegi~ara USK,

koji je predvodio delegaciju, jednoglasno je odlu~eno dapriznanje bude dodijeljenopremijeru Lipova~i.Obrazlaù}i priznanje, gos-

podin Pa{i} je istaknuo pose-ban doprinos Hamdije Lipo-

va~e jo{ u vrijeme dok jeobavljao du`nost na~elnikaop}ine Biha}, ali i podr{kukoju ova kategorija ima idanas u Vladi USK, Minista-rstvu za pitanja boraca i RVIi premijeru Lipova~i.- Zaista ne znam {ta bih re-kao. Kad ja ne znam {ta bihrekao, onda vjerujte da steme dirnuli i obradovali ovim

priznanjem, koje je meniobaveza vi{e da i kao premi-

jer nastavim pomagati ovojkategoriji u rje{avanju pro-blema, kojih evidento ima,rekao je premijer Lipova~a.

êstitkama se pridruìo i Ahmet Egrli}, ministar zapitanja boraca i RVI u VladiUSK, koji je sa premijeromprisustvovao ovom prijemu.

Savez ratnih vojnih invalida-paraplegi~ara USK-a

“Kraji{ko srce”Hamdiji Lipova~i

Vlada Unsko-sanskog kantona

Privatizacija,kona~no

do{la na red

Alternativne krivi~ne sankcijeu USK-u

Rad za op}e dobro Obuku je organiziraloMinistarstvo za pravosu|e i

upravu Unsko-sanskog kantona,u saradnji s konsultantskomfirmom “Lucid Linx doo”Sarajevo. Projekat finansira

Ambasada Velike Britanije uBosni i Hercegovini.

Senada Brati}, vr{ilac du`nosti

direktorice Agencije za privatizacijuUnsko-sanskog kantona, u uvodnomizlaganju dala je presjek stanja uprivatiziranim preduze}ima u USK-ui problemima koji optere}uju ovuoblast. Sjednica }e biti nastavljenaza 14 dana nakon {to se utvrdestanje i problemi u preduze}ima.

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine krajinom 9

Uprava Srpske pravoslavneparohije krupske u BosanskojKrupi organizirala je u selu Vra-

njska osvje{tenje obnovljeneCrkve sv. proroka Ilije. Novoobno-

vljenu bogomolju blagoslovio jeepiskop biha}ko-petrova~ki go-spodin Hrizostom, a potom sluìo

prvu poslijeratnu svetu arhijere- jsku liturgiju.Brojni pravoslavni vjernici Paro-

hije Krupske, s Vranjske, Velikog iMalog Radi}a, te susjednih podgr-me~kih sela okupili su se u dvo-ri{tu crkve na Vranjskoj, kako biproslavili njezino osvje{tenje.

Obra}aju}i se vjernicima episkop

Hrizostom je, uz blagoslov, kazaokako je ovo veliki doga|aj, jer jeosve{tena crkva zapaljena 1941.godine i od tad nije bila u funkciji.- Gledao sam ru{evine ove crkve i tome potaklo da je obnovimo. @ivimu Lonodonu ve} trideset i pet godi-na. Oti{ao sam odavde 1974. go-dine, a rado dolazim u zavi~aj. Do-nirao sam novac za zvono i luster i

financirao gra|evinske radove,ka-è Branko [kori}, kum obnovljenecrkve.Za sve vjernike i uzvanike organi-zovan je sve~ani ru~ak i kulturno-umjetni~ki program.Najzaslu`nijim pojedincima, do-

natorima, Eparhija biha}ko-petrova~ka i Uprava Srpske pravo-slavne parohije krupske, dodijelilesu zahvalnice za doprinos uobnovi crkve.

Prema statisti~kom izvje{tajuFederalnog ministarstva poljopri-

vrede, vodoprivrede i {umarstva Velika Kladu{a je najuspje{nijaop}ina u Federaciji BiH po brojuunijetih predmeta u Registarpoljoprivrednih gazdinstva iRegistar klijenata.- Poljoprivedni registri za nas su

jedan od zna~ajnijih projekata s

obzirom da njihovom uspostavom i vo|enjem dobivamo kvalitetnubazu podataka, koja }e se koristiti

za jo{ transparentnije vo|enje po-ljoprivredne politike i tro{enje poti-

cajnih sredstava. Posebno me radu- je podatak da smo najuspje{nijaop}ina u vo|enju RPG {to pokazujeda smo uloìli veliki rad i trud,rekao je na~elnik Admil Mulali}na sastanku sa uposlenicimaSlu`be za poljoprivredu.Na podru~ju op}ine Velika Kladu-{a do sada ima 1.200 registro-

vanih gazdinstva, a elektronski

unos podataka u Registar poljo-privrednih gazdinstva i Registarklijenata zapo~eo je u februaruove godine.Zahtjeve za nov~ane poticaje i

druge oblike podr{ke u poljo-privredi imaju pravo podnositisamo registrirani poljoprivredniproizvo|a~i, odnosno gazdinstva iklijenti.

Po upisu u registar poljoprivrednih gazdinstva

ÊSTITKA Obiljeàvaju}i godi{njicu formiranja 1.BOBbr. -510. Oslobodila~ke brdske brigade, prisje}amo seprvih borbenih dejstava pripadnika ove jedinice istvaranja Armije R BiH u te{kim ratnim uvjetima.Prisje}aju}i se tih sudbonosnih vremena, posebnosmo u mislima s pripadnicima brigade i ratnim zapo-

vjednicima, ~lanovima porodica {ehida i poginulihboraca i sa svim stradalnicima ~ija nam je `rtvaomogu}ila stvaranje slobodne i samostalne Bosne i

Hercegovine.Svim pripadnicima jedinice, ~iji je ratni put zavr{io urodnoj dolini Sane, koji su pro{li sva rati{ta u zoniodgovornosti 5.korpusa i osloba|anjem Klju~a iSanskog Mosta ispunili svoj zavjet, ~estitamo godi{njicuformiranje 510-Oslobodila~ke brdske brigade.

Ministar za pitanjaPremijer USK boraca i RVI-aDr. Hamdija Lipova~a Ahmet Egrli}

Na spomen-obilje`jima u Omladinskom naselju i[u{njaru, delegacija op}ine Sanski Most i predstavnicibora~kih udruènja, ratnih vojnih invalida i politi~kihpartija polaganjem cvije}a obiljeìli su 20. oktobar -Dan oslobo|enja Sanskog Mosta od fa{isti~kih okupa-tora.Nastavljena je tradicija ba{tinjenja narodnooslobodi-la~kih i antifa{isti~kih vrijednosti, na ~emu po~iva idana{nje demokratsko ure|enje dràve Bosne iHercegovine.Mustafa Avdagi}, na~elnik op}ine, gra|anima SanskogMosta uputio je ~estitku povodom 20. oktobra,navode}i da oktobarski dani simboliziraju slobodu pris-

je}aju}i se i oktobra 1944. godine, kad je Sanski Mostoslobo|en od fa{isti~kih okupatora.

Odràna je konstituiraju}a sjednica Upravnog odbo-ra Fonda za izgradnju op}ine Buìm, novoformirane

javne ustanove ~iji }e osnovni cilj biti brà i efikasnijarealizacija investicijskih projekata na podru~ju op}ine.Op}insko vije}e u privremeni Upravni odbor Fondaimenovalo je Samira Veladì}a - predsjednik, SeadaJusi}a, Abida Mulali}a, Nusmira [ahinovi}a i Ifeta [i{i}a.

Blagoslovljena Crkvasv. proroka Ilije

Velika Kladu{a najuspje{nijau Federaciji BiH Na podru~ju op}ine

Velika Kladu{a dosada ima 1.200 regi-strovanih gazdinstva,a elektronski unospodataka u Registarpoljoprivrednih gazdi-nstva i Registar klije-nata zapo~eo je u fe-bruaru ove godine

Vranjska kod Bosanske Krupe Obnovljenu crkvuosvetio episkopbiha}ko-petrova~kiHrizostom i sluìosvetu arhijerejskuliturgiju

Sanski Most

Dan oslobo|enjaod fa{izma

Buìm

Osnovan op}inskiFond za izgradnju

Nastavljena je tradicija ba{tinjenja naro-dnooslobodila~kih i antifa{isti~kih vrijedno-sti, na ~emu po~iva i dana{nje demokratskoure|enje dràve Bosne i Hercegovine

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godineintervju10

Sead Kadi} izabran je, uredovnoj izbornoj proceduri,drugi put na funkciju predsjed-nika Op}inskog odbora SDA uBiha}u. Njegovim ponovnimizborom na ovu va`nustrana~ku funkciju zna~ajno jepove}ano prisustvo biha}keSDA na ovda{njoj politi~kojsceni i u javnosti. Sve ukazuje

da je SDA prije drugih po~ela spripremama za lokalne izborekoji bi se u BiH trebali odràtiprve nedjelje u oktobru 2012.godine.

U kojoj sumjeri prijevre-

meni unutarstrana~ki izbo-ri bili povod da u izbornepripreme u Biha}u krenetemnogo prije drugih?

Kadi}: Moj ponovni dolazakna ~elo OO SDA Biha} je u nekuruku potvrda i priznanje da se uOO SDA Biha} dobro radilo, aistovremeno i dokaz demokra-ti~nosti unutar SDA i poruka

svim aktivistima i ~lanovima da se kvalitetnim radom moè ste}i povjerenje organa i ~lanovaSDA. Moram re}i da mi semnogi kadrovi SDA sa podru~ja~itave dràve javljaju, a imali su

sli~ne probleme unutar strankekao i ja i drago im je da se u OOSDA Biha} sve ovako zavr{ilo.

[ta, kao pre-dsjednik vode-

}e opozicione politi~ke stranke, moète re}i otrenutnim ekonomskim i politi~kim prilikama uBiha}u?

Kadi}: Ekonomske i politi~ke prilike u Biha}u imaju svojuimplikaciju u ranijem odnosu i

po meni neplanskom, a ~esto ine prioritetnom vo|enju infra-

strukturnih projekata, nereal-nom zaduìvanju op}ine na {to

smo mi svojevremeno ukazivali. Nije do{lo do stvaranja realnogambijenta za pokretanje pro-izvodnih kapaciteta, nerado seulaè i ulazi u investicije, sporo iinertno se rje{avaju obe}ani pro-

jekti. Naravno nije sve ni doop}ine, jer se trenutna situacijau dràvi itekako odraàva na

poku{aje svake op}ine da po-

krene, prvenstveno ekonomsku pri~u sa mrtve ta~ke.

Na raziniUSK-a SDA je

partnerska stranka SDP-u

i Narodnoj stranci Radom

za boljitak koja je glasovena izborima dobila saKoalicijom za USK. Sada{nji partneri jedinokadrove SDA krive {to

Unsko-sanski kanton, ninakon osam mjeseci odformiranja i djelovanja

aktualne kantonalneizvr{ne vlasti, ne izlazi iz }orsokaka. Kako kao strana~ki lider i kantonalni poslanik to komentirate?

Kadi}: Meni je to stvarno

nejasna situacija. Ako se znaloda se ulazi u partnerske odnose

sa SDA, onda se moralo znati ukakve se probleme ulazi ali

partnerske stranke su nudile

brza rje{enja izlaska iz krize. Naàlost, osim ponovnihobe}anja, malo se toga pozi-

tivnog desilo osim da je u zakonodavnoj vlasti usvojeno vi{e zakona koji daju nadu da se stvaraju povoljniji uslovi zaulaganja u razvoj poljoprivrede,

drvne industrije, rudarstva,elektroenergetskih kapaciteta i

svakako razvoja turizma. Mi{ljenja sam da prioritet svih prioriteta mora biti otvaranje proizvodnih kapaciteta i obezbje|enje novih radnih mjesta, ato je mogu}e samo na na~in da

se svi resursi i kapaciteti uUnsko-sanskom kantonu mora-

ju definirati i ponuditi mogu}iminvestitorima. Konkretno, mislim na fabriku vode u Kulen Vakufu i drugekapacitete za proizvodnju vodekoje imamo u kantonu, rudnike

gipsa, mangana i boksita, subvencioniranje drvoprera|iva~akoji teè finalizaciji proizvodnje,izgradnja vjetro-kapaciteta za

proizvodnju elektri~ne energije i svakako nastavak pove}anja poticaja u poljoprivredi {to ve} danas daje bolje rezultate.

U kojoj }e semjeri na loka-

lne izbore odraziti ~injeni-

ca {to se u USK-u malo ili gotovo nimalo ostvarujuizborna obe}anje Va{e, alii ostalih partnerskih poli-ti~kih stranaka?

Kadi}: Bilo bi mi drago dabira~i prepoznaju {to je koobe}ao i je li to izvr{io. Kod nas

to jo{ uvijek nije tako, a i ne vidi se na politi~koj sceni kantona politi~ka snaga koja nudi ne{tonovo. SDA je dio vlasti u ka-ntonu i potpuno je svjesna svojih

gre{aka koje je ~inila u ranijem periodu, ne mislim da smo mi

kao stranka krivi za obe}anja jer danas nemamo kapacitetada ne{to zna~ajnije promijeni-mo. Dobro bi bilo da ove tri stra-nke u kantonu, koje obna{aju

vlast, djeluju kao tim i dateìmo prvenstveno ka ja~anjukantonalnih institucija, a da sve

svoje kapacitete usmjerimo narazvoj, otvaranje proizvodnihkapaciteta i zapo{ljavanje.

[ta bi ovom prilikom poru-

~ili svojim i bira~imadrugih politi~kih stranaka?

Kadi}: Mislim da je mo`da za

SDA i dobro da poslije ovih izbo-ra nije u prvom, da kaèm vode-}em e{alonu vlasti, jer je to prili-ka da sagledamo svoje gre{ke, abira~i vide na svim nivoima

vlasti, da li je dobro bez SDA. Poruka na{im bira~ima i bira~i-ma ostalih politi~kih stranaka jeda biraju i predlaù one kandi-date koji ih stvarno mogu pred-

stavljati u zakonodavnoj i izvr- {noj vlasti i koji }e prvenstvenoraditi na pobolj{anju standarda

gra|ana USK i Op}ine Biha},njihovom zapo{ljavanju, boljim

penzijama i ve}im socijalnimdavanjima. Zahvaljujem Vam se

na prilici da izrazimo svoje vi|enje sada{nje situacije uOp}ini Biha} i Unsko-sanskomkantonu.

Razgovarao: Safet HRNJICA

Sead Kadi}, predsjednik OO SDA i poslanik u Skup{tini USK-a

Nema brzih rje{enjaza izlazak iz krize

Meni je to stvarno nejasna situacija. Ako se znalo da se ulazi upartnerske odnose sa SDA, onda se moralo znati u kakve se pro-bleme ulazi ali partnerske stranke su nudile brza rje{enja izlaska izkrize. Naàlost, osim ponovnih obe}anja, malo se toga pozitivnogdesilo osim da je u zakonodavnoj vlasti usvojeno vi{e zakona kojidaju nadu da se stvaraju povoljniji uslovi za ulaganja u razvojpoljoprivrede, drvne industrije, rudarstva, elektroenergetskihkapaciteta i svakako razvoja turizma. Mi{ljenja sam da prioritet

svih prioriteta mora biti otvaranje proizvodnih kapaciteta i obezbje-|enje novih radnih mjesta, a to je mogu}e samo na na~in da sesvi resursi i kapaciteti u USK moraju definirati i ponuditi mogu}iminvestitorima.Konkretno mislim na fabriku vode u Kulen Vakufu i drugekapacitete za proizvodnju vode koje imamo u kantonu, rudnikegipsa, mangana i boksita, subvencioniranje drvoprera|iva~a kojiteè finalizaciji proizvodnje, izgradnja vjetro-kapaciteta za proizvo-dnju elektri~ne energije i svakako nastavak pove}anja poticaja upoljoprivredi {to ve} danas daje bolje rezultate.

Naravno nije sveni do op}ine, jer setrenutna situacija udràvi itekako odra-àva na poku{aje

svake op}ine da po-krene, prvenstvenoekonomsku pri~u samrtve ta~ke. Bilo bi mi dragoda bira~i prepoznaju{to je ko obe}ao i jeli to izvr{io Mislim da jemo`da za SDA idobro da poslijeovih izbora nije uprvom, da kaèm vode}em e{alonu vlasti, jer je to prili-ka da sagledamosvoje gre{ke, abira~i vide na svimnivoima vlasti, da li je dobro bez SDA.

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine Biha} 11 Vjen~ani

Seldina Gagi} i Jasmin Okugi}

Lejla Zuli} i Aldin Sovi}

Aida Mujanovi} i Damir Zubovi}

Jasmina Ke~anovi} i Irnes Be}irspahi}

Tokom susreta sa predavnicimaop}ine Biha}, predstavnici AmbasadeJapana, predvo|eni Yoshiaki Maki-nom, prvim sekretarom i {efom

odjela za ekonomsku saradnju, raz-govarano je o projektima koji }e serealizirati na podru~ju op}ine Biha},a u ~ijem financiranju }e u~estvovatii Japan.Jedan od najzna~ajnijih, svakako, jeprojekt deminiranja za {to }e japans-ka Vlada izdvojiti 400.000 eura. S petposto kontaminiranog podru~jaop}ina Biha} spada u red minamanajzaga|enijih op}ina u BiH, {to ovojdonaciji daje posebno mjesto izna~aj.

Realizacijom projekta, odnosno de-miniranjem vi{e lokacija na podru~juop}ine stvori}e se uslovi za siguranpovratak u rubna podru~ja Rajnova-ca, êkrlija i Golubi}a, kako bistanovni{tvo bez straha mogloobra|ivati svoja imanja. Ovim sestvaraju i preduslovi za realizacijuprojekata u mnogim oblastima, prijesvega turizma, te doprinijeti i razvojuNacionalnog parka Una, {to je jedan

od strate{kih ciljeva op}ine Biha} iUSK-a. Ambasada Japana u ovojgodini planira obezbjediti i donacijuza nabavku ambulantnog vozila zaDom zdravlja u Biha}u. Odu{evljeniprirodnim ljepotama i potencijalima,kojima ovaj dio BiH raspolaè, pred-stavnici japanske ambasade izrazilisu zainteresiranost za razvoj turizma,{to }e biti jedina tema posebnodogovorenog sastanka.Predstavnici Japanske vlade izrazilisu zahvalnost gra|anima Biha}keop}ine zbog pomo}i koju su pruìli

nakon potresa, nastradalom stanovni{tvu ove zemlje.Nakon sastanka u op}ini Biha} dele-gacije japanske ambasade i op}ineobi{le su i lokacije koje }e biti demi-nirane. D`. DURAKOVI]

Vjen~ani

Irnes Be}irspahi} i JasminaKe~anovi}, Jasmin Okugi} iSelgina Gagi}, Damir Zubovi} iAida Mujanovi}, Aldin Sovi} iLejla Zuli}.

Umrli

Ibrahim Kova~evi} (1933.), GrgoMarjanovi} (1956.), Mile Ivanek (1945.), Aziza Kor~i} (1925.),Miralim Burzi} (1933.), HadèraDizdarevi} (1929.).

Zbog tehni~kih problema nismo

u mogu}nosti objaviti rubrike"Dobili k}erku" i "Dobili sina".Ispri~avamo se uz obe}anje da}emo u narednom broju nadok-naditi propu{teno. Redakcija.

Saradnja

Mati~ni uredBiha}, 17. -23. oktobar

2011. godine

Posjeta delegacije Ambasade Japana Za Projekt deminiranja u op}ini Biha} japanska Vladaizdvoji}e 400.000 eura. Stvori}e se uslovi za siguran povrataku rubna podru~ja Rajnovaca, êkrlija i Golubi}a, kako bistanovni{tvo bez straha mogli obra|ivati svoja imanja.

Transakciski ra~uni: 1020220000054332 Union banka,IDBroj: 4263261330003, [ifra djelatnosti: 91.110Budètski ra~un za ~lanarinu 1020220000053653

Telefon: 310-454, fax: 319-369 i 319-370, mob: 061 174 522www.okusk.com.ba, e-mail: [email protected]

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De urni obrtnika1. Gri janje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}

Obrtni~ka komora USK-a Biha}, Biha}kih branilaca 47

Od ove sedmice

Obrtni~ka komo-ra USK-a usuradnji sasedmi~nim lis-tom "037" uvodinovi na~in komu-niciranja sa obrt-nicima 24 satadnevno. Tako }ese pozivom nabrojeve deùrnihobrtnika izrazli~itih zani-manja mo}itraìti usluge ilidostavljanjenekih proizvoda.U prvoj sedmiciobjavljujemoobrtnike zasljede}azanimanja:

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godineu centru12

Nakon temeljnih pripremaoperacija “Sana 95” zapo~ela je13. septembra 1995. godine,ta~no u 6,00 sati. Ve} u 6,30neprijateljska linija odbraneprobijena je na nekoliko mjesta.Iza pono}i, ta~nije u 1,10,

jedinice 502. vite{ke brdskebrigade u{le su u BosanskiPetrovac, a nastavak dana isko-ri{ten je za ~i{}enje terena te li-kvidiranje i zarobljavanje razbi-

jenih neprijateljskih snaga. U

Bosanskom Petrovcu zaplije-njene su velike koli~ine naoru-ànja, municije, artiljerijskih or-u|a, materijalno-tehni~kih sred-stava, ratne tehnike i opreme.Nakon kra}eg odmora, 16. sep-tembra 1995. godine prene{eno

je nare|enje komandanta Petogkorpusa generala Atifa Dudako-

vi}a da se forsiranim mar{omkrene prema Klju~u. Jedinice sumotornim vozilima u mar{e-

vskoj koloni upu}ene ka Klju~u.Prema tom gradu krenuli su ipripadnici 510. oslobodila~kebrigade koji su vodili uspje{neborbe na pravcu Begova Glava -

Veliki Ljuto~ - Dubovsko - Vrto~e- Bosanski Petrovac. Pripadnici510. brigade na ~ijem je ~elu biokomandant Amir Avdi} pje{a~ilisu punih 11 sati i pre{li blizu 40kilometara sve vrijeme vode}iborbu s neprijateljem. Dolaskomu Krnjeu{u ova jedinica obezbje-

|ivala je lijevo krilo ~ime jeomogu}eno napredovanje 517.slavne brdske brigade premaSanskom Mostu, a 510. slavna i501. slavna brdska brigadakrenule su prema Klju~u. Nakon

èstokih borbi na Lani{tu, u Velagi}ima i u Pudinom Hanuoko 21,00 sat jedinice 501. i510. brigada pobjedonosnoulaze u Klju~.

Sanski Most Vremena za slavlje nije bilo, ve}narednog dana u prvim juta-rnjim satima 510. brigada uborbenom poretku kre}e kaSanskom Mostu. U DonjimRami}ima razbijena je ~etni~ka

Zvorni~ka brigada, a èstokeborbe vo|ene su i u rejonuKrasulja. Nakon njihovogoslobo|enja na red je do{lo i

Vrhpolje. Klju~ko-sanski borcipobjedonosno su se vra}ali usvoj zavi~aj. Sanski Most je biotu, tik pred njima. Svjesni snage

jedinica Petog korpusa ArmijeBiH ~etnici su u reonu SanskogMosta organizovali odsudnuodbranu. Ne{to prije dolaskana{ih snaga u rejon Vrhpoljaneprijatelj je uspio minirati mostu Vrhpolju i time usporiti napre-dovanje jedinica Petog korpusa.

Vrijeme do oslobo|enja

Sanskog Mosta po~elo se mjeritiminutama. Naime, usiljenimmar{om iz Srednje Bosne, prekoDrvara, stizala je ve} legendarna17. vite{ka kraji{ka brigada izsastava Sedmog korpusa ArmijeBiH. Pribliàvao se trenutak fizi~kog spajanja dva najslavnija

korpusa Armije BiH: Petog iSedmog, te dvojice legendarnihkomandanata i generala AtifaDudakovi}a i Mehmeda Alagi}a.Komandant Sedmog korpusageneral Alagi} izdao je 19. sep-

tembra 1995. godine nare|enjeza mar{ u pravcu BosanskogPetrovca 17. vite{koj kraji{kojbrigadi pod komandom majoraSakiba Fori}a. Formirana jekolona od 125 motornih vozilakoja je krenula pravcem Travnik - Novi Tavnik - Bugojno - Kupres- Livno - Bosansko Grahovo -Bosanski Petrovac. I pored izv-

jesnih zadràvanja koloneispred Kupresa i Drvara, jedinica

je u Bosanski Petrovac stigla u23 sata 20. septembra 1995.godine. HVO se suprotstavljaoodluci generala Alagi}a dapreko teritorija pod njihovom

komandom uputi svoju jedinicuza Bosansku Krajinu. Bilo je iprijetnji da }e kolona biti izlo-èna topni~koj vatri.Komandant Sedmog korpusabio je ~vrst u svojoj odluci.Smotru jedinice izvr{io je istogdana komandant Petog korpusa

Armije R BiH general Atif Dudakovi}. Smotra je izvr{enata~no u pono}. Nakon smotre

jedinice ove brigade upu}ene suu rejon razmje{taja.

Spajanje jedinicaNakon te{kih borbi s neprijate-

ljem i oslobo|enja BosanskogPetrovca i Klju~a osjetio sezamor kod na{ih boraca. Koma-ndant Sedmog korpusa Alagi}izdao je naredbu da kompletna77. divizija izvr{i pripreme zaprebacivanje svojih snaga uBosansku Krajinu. Izdana je inaredba za pripremu 308.brigade, a potom je traèno odkomandanta Armije R BiH gen-erala Deli}a da se u BosanskuKrajinu upute i dijelovi snaga izostalih armijskih korpusa. Tako

je i bilo. Dijelovi iz ostalih ko-

rpusa po dolasku se pretpot~i-njavaju Petom i Sedmom kor-pusu (Prvi, Drugi, Tre}i, êtvrtikorpus) Gardijska brigada i

jedinica “Crni labudovi” koje subile pod neposrednom koman-dom General{taba Armije R BiH. U zavr{nim pripremama zaoperaciju “Sana 95” general

Alagi} je bio jedan od ~lanovatima koji su usagla{avali borbe-na sadejstva s dijelovimaHrvatske vojske i HVO.Period od 18. septembra do 10.oktobra 1995. godine karakter-isti~an je po tome da su ~etni~kesnage svim raspoloìvim ljud-

stvom, uz angaìranje artiljerijei oklopno-mehaniziranih snaga,poku{avale zaustaviti nadiranje

jedinica Armije R BiH. Sade- jstvuju}i jedinice 502. brigade,Prve gardijske i 510. oslobodi-la~ke su 9. oktobra 1995.godine èstoko udarile pravcemBanjci - Smajino Brdo - DonjiDabar - Sanski Most. Napadnadjelovanja odvijala su se premaplanu i neprijatelj je bioprinu|en na povla~enje. Na{e

jedinice su pristupile zavr{nimfazama oslobo|enja SanskogMosta i gonjenja neprijatelja,

~ije su se snage povla~ile u nere-du. U Pilipovi}ima je do{lo dofizi~kog spoja 502. brigade iPrve gardijske brigade Genera-l{taba. Zajedno silovito kre}u kaSanskom Mostu. Veliki udio unapredovanju na{ih snaga dalisu artiljerci Petog korpusa.Bjeè}i od Armije R BiH, koja jenadirala prema SanskomMostu, ~etnici su minirali mostna rijeci Sani izme|u Tomine i

Vrhpolja ne bili ih tako zaus-tavili u napredovanju. To im nijeuspjelo. Neprekidno vode}i

borbe, uve~e 9. oktobra 1995.godine oko 23,30 sati dijelovi502. brigade i Bataljon vojnepolicije Petog korpusa pre{li sumost na rijeci Sani i u{li u centargrada. Neprijatelj je jo{ pruàoèstok otpor iz gradske po{te,me|utim ne dugo. Neposrednonakon oslobo|enja grada, sdrugih pravaca, vode}i nepre-kidne borbe, pristiù i drugidijelovi jedinica iz sastava Petog

i Sedmog korpusa Armije RBIH.Obavje{tajni podaci govorili suda su stvorene izvanredne pret-

postavke za osloba|anje Bosa-nskog Novog, Prijedora, Bosa-nske Gradi{ke, Bosanske Kosta-

jnice i Banja Luke. U tom smislukomandant Petog korpusa gene-ral Atif Dudakovi} dao je zapovi-

jest za razbijanje, zarobljavanje iuni{tenje neprijateljskih snagana pravcima napada i zapos-

jedanje povoljnijih operativnotakti~kih poloàja na liniji.Dejtonski mirovni sporazumspasio je agresorske snage odkona~nog poraza.

037Plus / (Nastavi}e se)

Epopeja Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine:Oslobo|enje gradova Velika Kladu{a, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac,

Klju~ i Sanski Most - “Akcija Sana 95” (1)

Spajanje dva najslavnija korpusa Iza pono}i, ta~nije u 1,10 jedinice 502. vite{ke brdske brigadeu{le su u Bosanski Petrovac, a nastavak dana iskori{ten je za~i{}enje terena te likvidiranje i zarobljavanje razbijenihneprijateljskih snaga Nakon èstokih borbi na Lani{tu, u Velagi}ima i u Pudinom Hanuoko 21 sat jedinice 501. i 510. brigada pobjedonosno ulaze u Klju~ Neprekidno vode}i borbe, uve~e 9. oktobra 1995. godine oko23,30 sati dijelovi 502. brigade i Bataljon vojne policije Petogkorpusa pre{li su most na rijeci Sani i u{li u centar Sanskog Mosta

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


Biha}ko naselje Lohovo smje-o se na lijevoj obali Une. Na

mom kraju gornjeg kanjonapotice svjetskog glasa. Prijedesetak godina stanovnici i

tnici namjernici do njega sugli sti}i na dva na~ina, pru-

m i pra{njavim poljskim pu-m “s desna”, te {umskim pute-ma “s lijeva”. I vlak “motorac” i

za”, u koju se obaveznoregne najljep{i konj i raskli-no auto “olimpija”, dolazili susnom, ripa~kom stranom.od dvoslapa radila je skela. Tobio najbrì pravac. Druga dvaa su {umska, onaj bliì iz prav-Golubi}a i onaj dalji prekoikog Sko~aja. Ovdje se ìvjelosto~arstva, poljoprivrede i

marstva. Tako je bilo prije

ugog svjetskog rata.nas se u Lohovo stiè novimaltnim putem koji zapo~injestom kod ripa~ke èljezni~kenice, a zavr{ava na grani-om prijelazu U`ljebi}, gore navom vrhu kanjona. Negdje naovini uspona napravljen je

vi cestovni tunel u ovom kraju.o i svugdje asfalt je doniomo brì na~in ìvota. Ustvari,z Lohovo se oduvijek samo

olazilo.ratu su stanovnici, svi su biliske nacionalnosti, napustili

selje. Niti jedna ku}a ili gospo-rski objekat nisu preìvjeli

koliko ratnih i isto tolikoratnih ofanziva. Obnova jenula sporo jer prve dvije-tri

dine niko se nije bio vratio. U

hovo su prvo nai{li vikenda{i

Biha}a i vlasnici firmi koje seve rafting uslugama. [to re~edan doma}i, nahrupili k’o dazemlja dijeli dàbe. Poredalije ku}ice, vilice, restorane,

vidikovce i zamkove uz Unu, a

obalu zagradili. Ribari i svi ostalimoraju okolo. Idu}i obalomta~no se vidi ko je ovdje novi, ako stari. Najnoviji stanovnik je

Nacionalni park ~iji teritorij

zavr{ava nekih stotinjak metaraispod dvoslapa. Kad pro|eupravno-pravna gu`va u Lohovu}e biti lijepo ìvjeti. Neko odbiv{eg rada, neko od budu}eg.

Turizam, zdrava hrana, ku}na

radinost i seoski turizam subudu}nost. Sada{njost i nije takolo{a, kako je izgledala prijenekoliko godina.

Gradski vodovodZvani~nim po~etkom radova nanovim kilometrima vodovodnemreè krajem protekle sedmice,na podru~ju mjesne zajedniceRipa~ u podru`nici Lohovo,Op}ina Biha} i UNDP su pokre-nuli jo{ jednu akciju koja jedokaz uspje{nog partnerstva ukorist zajednice. Investicijom od75.000 konvertibilnih maraka, u

~emu Op}ina Biha} u~estvuje s25 hiljada, a Regionalni uredUNDP u Biha}u s 50, planira seizgraditi ne{to vi{e od dva kilo-metra vodovodne mreè koja }ebiti spojena na gradsku mreù.Ovim projektom obuhva}eno jeukupno 25 doma}instava povra-tnika, “novih” stanovnika i po-slovnih objekata na podru~juovog naselja. Radovi }e bitizavr{eni u slijede}ih 30 danaukoliko to vremenski uvjeti bududozvoljavali.Ovo naselje s izglednom budu-}no{}u sredinom pro{le sedmiceposjetio je Albin Musli}, na~elnik

op}ine, koji je tom prigodomrekao da je zadovoljan partne-rstvom s UNDP, naglasiv{i da jeovo samo jedan od zajedni~kihkoraka kojim se ide u odrìvi

povratak i razvoj turisti~kihpotencijala u ovom dijeluNacionalnog parka “Una”.

Klju~evi povratkaKad ono ne{to ho}e, kaè narodkad nekog krene. Samo dvadana poslije nova radost zalohovske povratnike, useljenje u

novoizgra|enu ku}u. U okviruCEB projekta obnove ku}a zamanjinski povratak, koji jepokrenut 2009. godine, Minista-rstvo za ljudska prava i izbjeglice

BiH je na podru~ju Biha}aobnovilo ~etiri objekta. U vre-menskom periodu od 2008. do2010. godine za ovu namjenuizdvojeno je vi{e od dva miliona

konvertibilnih maraka. Vi{e odpolovine tih sredstava uloèno jeu obnovu oko 30 stambenih

jedinica povratnika i tri zgradezajedni~kog stanovanja. Klju~e-

ve obnovljenih domova u nase-lju Lohovo dobile su porodiceMilorada Gogi}a, Mirka Popo-

vi}a, Jovana [eve i Mirka Jela~e.âst da im uru~i klju~eve pripala

je na~elniku Musli}u koji jeispred ku}e Asife i Mirka Jela~enaglasio da je ovo potvrdaopredjeljenja Biha}a da se vratesvi prijeratni stanovnici te da imse osiguraju uvjeti za rad.

Op}ina je u skladu sa svojimmogu}nostima i u partnerstvu sdoma}im i me|unarodnim insti-tucijama puno u~inila i ~ini nainfrastrukturi te rje{avanju ele-mentarnih potreba bez kojihnema uspje{nog povratka, {to }ebiti zadatak i u narednom perio-du, zaklju~io je na~elnik Musli}.Prema posljednjim podacimaMinistarstva za ljudska prava iizbjeglice BiH na podru~je op}i-ne Biha} èli se vratiti jo{ 440porodica s 1.431 ~lanom. Vi{e

od 400.000 KM uloèno je u ele-ktrifikaciju povratni~kih naseljate 45.000 u rekonstrukciju trijulokalnih puteva. Kako je rekaoDu{an Peri{i}, koji je u ime Mini-starstva za ljudska prava i izbje-glice BiH prisustvovao primo-predaji stambenih objekata, udijelovima op}ine Biha} u koji-

ma je planiran povratak potre-bno je i dalje raditi na obnovilokalnih puteva, elektromreè,te sistema vodosnabdijevanja.

Halid ALIJAGI]

u centru 1327.10.2011.godine

MZ Ripa~, podru`nica Lohovo

Kad ono ne{to ho}e Niti jedna ku}a ili gospodarski objekat nisu preìvjeli nekolikoratnih i isto toliko poratnih ofenziva Investicijom od 75.000 konvertibilnih maraka, u ~emu Op}inaBiha} u~estvuje s 25 hiljada, a Regionalni ured UNDP u Biha}u s 50,planira se izgraditi ne{to vi{e od dva kilometra vodovodne mreèkoja }e biti spojena na gradsku mreù

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godinereportaà14

Auuu, kad je to bilo, re~e mimoj kolega i suputnik kad sammu saop}io podatak da samposljednji put na O{trelju biosredinom 2000. godine.Najta~nije re~eno, 9. juna, pos-

jetili smo nekada{nju turisti~kumeku u koju je ulagala i onadràva. Izme|u ostalog tadsmo zabiljeìli da je naskijali{tu izgra|enom 1984.

godine, sve nakrivljeno ili vodoravno. Metalni stuboviskija{kih vu~nica, mala i velika,stogodi{nji borovi, jele i bukve,te jedan uti avlijaner pasminedod`, leè… Tre{ti sad O{treljod motornih pila. @aga li seàga. Kad se samo sjetim kakosu jo{ prije neki dan “ovi na{i”pomagali na sav glas kako nam“oni njihovi” posjeko{e {umu

na ovoj planini. Te ’vaki su, te’naki su. Na{i su, eto, u posjedu{li puni obnoviteljskog elana.Obnavljaju zalihe privatnihpilana. estitamo.

Dakle, krajem protekle sedmi-ce ponovo smo bili na O{trelju.Na skijali{tu je sad sve uspra-

vno, stupovi nove vu~nice“sidro” su prvi izronili iz magle.

Zatim obnovljeni prijeratnirestoran i novi objekat donjega. Na livadi se ko~operedva velika “ratraka”, ili u pri-

jevodu vozilo za ure|enjeskija{kih staza. Jednom rije~ju,sve je ovdje obnovljeno i uslu`bi skijanja. I planinarenja,

jer eto, sredinom oktobra nanadmorskoj visini od 1.100

metara nema snijega. Jo{ sesamo on ~eka, kaè TahirJaganjac, novi vlasnik prijer-atnog ugostiteljsko-turisti~kogpreduze}a “Grme~” iz Bosa-

nskog Petrovca, koji je na ovojplanini osim skijali{ta raspola-gao i motelom pored “Titovog

voza”. Popularni “}iro” je jo{uvijek tu, dok su od motela

ostale samo gole zidine.O{trelj je sad definitivno praviskija{ki centar. Jedini u ovomdijelu BiH na kojem su prijerata, osim doma}ih ljubiteljadobrog skijanja, uìvali i mnogiDalmatinci. Dobar glas sedaleko ~uje. Jedino je {teta, igrihota, re~e moj kolega, {to seprijeratni stanovnici nisu

vratili. Bio je jedan poku{aj,obnovljena je gostionica, ali jekratko radila. Nepune dvijesezone. U posljednje dvijegodine obnovljeno je nekoliko

vikend-ku}a ~iji se vlasnici,izme|u ostalog, nadaju zaradiod ski-turizma. Jo{ samo danahrupi snijeg i skija{i. Ovako

je plaho tu`no. Halid ALIJAGI]

Na O{trelju pred start sezone

Na skijali{tu je sad sve uspravno, stupovi nove vu~nice “sidro”

su prvi izronili iz magle Nekada{nji Ski-centar je obnovljen i po~eo je s radom 2. febru-ara 2007. godine. Skijali{te posjeduje vu~nicu “sidro” koja senalazi izme|u dvije staze duìna 1.500 i 950 metara

Samo 12 kilometara udaljen od Bosanskog Petrovca, na putuza more, smje{ten je Zimski centar O{trelj koji obiluje stoljetnim{umama. Vrh je visok 1.330 metara, a prevoj i naselje se nalazena 1.040 metara nadmorske visine. Susret mediteranske i kon-tinentalne klime u kombinaciji s velikom nadmorskom visinomdaje mu karakteristike vazdu{ne banje. Nekada{nji Ski-centar jeobnovljen i po~eo je s radom 2. februara 2007. godine. Skijali{teposjeduje vu~nicu “sidro” koja se nalazi izme|u dvije stazeduìna 1.500 i 950 metara. U pauzi izme|u skijanja se moèteodmoriti u novom objektu u kojem se moè popiti neki toplinapitak a i pojesti ne{to.

Pored toga treba zapamtiti pravila za pona{anje na stazi jer brzo}e snijeg. Izme|u ostalog to je: Nosite kacigu – nikako {ubaru,Savijte koljena, Nemojte jesti previ{e, Ne zalije}ite se u drvo,Provjerite da li na obje noge imate skiju, te Nemojte jesti snijeg,pogotovo ne uti i prljavi!

O{trelj je avetinjski pusto mjesto. Ru{evine,

devastirani objekti, o{te}en Titov voz, bez elek-tri~ne energije. Nestvarnu ti{inu remeti rijedak saobra}aj, poneki zalutali izletnik i {umski rad-nici. Takva slika boli one koji znaju kako jeizgledao nekad. Za vrijeme vladavine Turskeimperije, tuda je prolazio put koji je spajaoBosnu i Dalmaciju. U [ekovcu pod O{treljom,bila je karaula, pa je ovaj prostor bio popri{tehajdu~kih borbi. Po aneksiji Bosne austrou-garske vlasti zapo~ele su izgradnju radni~kognaselja. Do Prvog svjetskog rata izgra|eno jenaselje sa oko 300 stanovnika. Na tri-~etiriradili{ta radilo je oko 500 radnika. Izgra|ena jeèljezni~ka stanica, pruga za teretni i putni~kisaobra}aj Prijedor - Li~ka Kaldrma, te {umskeèljezni~ke komunikacije. Zatim sjedi{te direk-cije {uma, {kola, po{ta, àndarmerija, te sto-

vari{te oblovine.“Hotelsko turisti~ko ugostiteljsko preduze}eO{treljski vis” osnovano je 1908. godine u vlas-ni{tvu porodice Prpa, ~iji tragovi i danas posto-

je a to je devastirani objekat “Gostiona tetaKova”, koji je radio do septembra 1995. godine.Termoelektrana “Ma{inaus” snabdijevala jeO{trelj elektri~nom energijom, a dizel-pumpeiz Mra~aja u [ekovcu, vodom. Probijen je putBosanski Petrovac - Drvar. U Prvom svjetskomratu O{trelj nije bio popri{te ve}ih borbi. Nakon

rata vlast je preuzela Kraljevina SHS, a

eksploataciju {ume nastavlja austrijsko pre-duze}e “[tambajz”. Izgra|en je dom kulture, ilisokolski dom. Zbog strate{kog poloàja, uDrugom svjetskom ratu O{trelj je bio popri{teborbi. Tako su ga 1941. ustanici spalili kako bisprije~ili boravak i utvr|ivanje fa{isti~kihsnaga. Na njemu su prete`no boravili Italijani,a u drugoj polovini rata partizanske jedinice.Na slobodnoj teritoriji saobra}ao je partizanski

voz (Prole-terka), poznatiji kao Titov voz, koji je kasnije pretvoren u kulturno historijskispomenik, a tako devastiran stoji i danas.Zavr{etkom rata izgra|eno je veliko radni~konaselje, stovari{te i saobra}ajno ~vori{te. Po~e-tkom sedamdesetih rasformirana je eljeznica iasfaltiran put, a upravo tada je po~elo osipanjestanovni{tva. Preko O{trelja je vodio najkra}iput Zagreb - Split, {to je uz {umska radili{tapogodovalo razvoju ugostiteljstva, pa je tokom70.-ih i 80.-ih izgra|en ve}i broj ugostiteljskihobjekata i vikend naselje. Nakon Sarajevskeolimpijade izgra|eno je skijali{te sa prate}imobjektima. Projekat izgradnje vodovoda izBosanskog Petrovca preko [ekovca i drugeplanove za razvoj turizma zaustavio je rat1992. godine. Za vrijeme rata gore je bilosjedi{te 2. kraji{kog korpusa VRS, a nakon1995. jedno vrijeme su boravile snage HVO.

Ovako je plaho tu`no

O{trelj je nekad ne{to bio

Al’ se kod Kove dobro jelo

Kako se pona{ati na skijali{tu

Ne jedite snijeg

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


Bosna i Hercegovina jestupila relativno kasno na

put kapitalisti~kog razvitka, nesamo u odnosu na razvitak kapitalizma u Europi, nago i nanjegov razvitak u drugim ju`no-slavenskim zemljama. U bosa-nsko-hercegova~kom feudali-

zmu svakako leè duboki kori- jeni zaostajalosti u kojoj senalazila ova zemlja u pred-pro{lom stolje}u.Razvitak privrede i prodiranjekapitalizma osjetilo se u prvojpolovini XIX stolje}a, ponajpri- je u bosansko-hercegova~kimgradovima. Zaostala privredakoja se odràvala u tada{njimuslovima, morala je davati ieksploataciji bosansko-herce-gova~kih {uma pe~at zaostajalosti. Za intenzivnije, racio-nalnije i ekonomi~nije iskori-{tavanje {uma i {umskih proi-

zvoda nedostajali su mnogiuvjeti, koji su se naro~ito odra-àvali u ograni~enim sredstvi-ma proizvodnje, op}em sla-bom razvoju proizvodnih snagai niskom tehni~kom nivouprivrede kao cjeline.

Strani najamniradnici

Za eksploataciju {uma u {iremopsegu nedostajala je u prvomredu potrebna radna snagauop}e, a posebice kvalifiko- vana. Zbog toga je sa kapita-listi~kom eksploatacijom bo-

sanskih {uma po~elo i dovo-|enje stranih najamnih radni-ka, ve}inom iz Gorskog Kotaraiz Hrvatske i primorskog dijelaSlovenije, koji su do kraja Tu-rske uprave u Bosni i Herce-govini ~inili glavninu radnikazaposlenih u fazi sje~e i izrade{umskih drvnih sortimenata,naro~ito u eksploataciji hra-stovih {uma.Nedostatak odgovaraju}eg {u-mskog oru|a predstavljao je,pored nedostatka slobodnihnajamnih radnika, tako|er vaàn faktor koji je ko~io razvoj

proizvodnih snaga u eksploat-aciji bosanskih {uma. Sjekira iklin bili su, takore}i, jedini radniinstrumenti koji su stajali naraspolaganju pri radu oko sje~ei izrade {umskih drvnih sorti-menata. Ru~ne pile su koddoma}eg stanovni{tva bile, svedo okupacije Bosne i Hercego- vine po Austro-Ugarskoj Mona-rhiji, izuzetno rijetko oru|e.Pomanjkanje suhozemnih tra-nsportnih komunikacija pred-stavljalo je me|utim najve}uzapreku {iroj, racionalnoj i eko-nomi~nijoj eksploataciji bosa-nsko-hercegova~kih {uma.

Po~etkom XIX stolje}a, ponalogu Napoleona, francuskigeneral Antho-uard sa jo{dvojicom general{tabnih ofici-ra, proputovao je Bosnom i He-

rcegovinom. U njihovim izvje-{tajima, izme|u ostalog, kaèse da su putevi po Bosni takoslabi da se po njima moè vr{itisaobra}aj samo pomo}u tova-rnih konja, a vrlo te{ko ili nika-ko kolima. Trase takvih puteva

vo|ene su najkra}im pravcemsa velikim usponima i padovi-ma, zbog ~ega su u najve}ojmjeri izloène koroziji. Blato se

je na njima stvaralo za vrijeme jakih ki{a i oteàvalo saobra}aj.

Slabe putnekomunikacije

Pi{u}i o trgovini i putevima uBosni ~etrdesetih godina

predpro{log stolje}a, IvanFranjo Juki} navodi da se ponjoj gotovo sva roba trans-portuje tovarnim konjima,osim puta Gradi{ka-BanjaLuka, na kojem se roba pre-

vozi kolima, kao i rijeke Save,Une, Sane i Bosne kojima seroba otprema brodovima. Uono vrijeme glavni putevi subili: Travnik-Sarajevo (prekoBusova~e i Kiseljaka) 16 satihoda, Sarajevo-Kosovska Mi-trovica (preko Pra~e i Gora`da)

60 sati hoda, Travnik-BanjaLuka (preko Vitovlja i Skender Vakufa) 18 sati hoda, Travnik-Hlivno (preko Bugojna iKupresa) 18 sati, Travnik-Brod

(preko Vranduka i @ep~a) 32sata, Banja Luka-Gradi{kaosam sati, Sarajevo-Mostar (preko Bradine i Konjica) 24sata i Mostar-Metkovi} (nizdolinu Neretve) sedam satihoda. Turska uprava nastojala

je popraviti ovo stanje, pa jepo~etkom druge polovine XIX stolje}a po~ela poduzimati izv-

jesne akcije u tom pravcu. Sviti radovi, me|utim imali sukarakter parcijalnosti i ogra-ni~avali su se uglavnom na

povremene opravke postoje}ihputeva i mostova, uz upotrebubesplatne radne snage,

kuluk , sa ciljem da se sao-bra}aj na tim putevima bar u

izvjesnoj mjeri olak{a.Objavom carskog edikta hatti-

humajun od 18. februara1856. godine, nastupio je ucijeloj Turskoj carevini, pa i uBosni i Hercegovini, izvjestanzaokret u shvatanju va`nosti

saobra}ajnih sredstava zaprivredni ìvot i prosperitetzemlje, ali se sistematskim izama{nijim radovima okogra|enja kolskih puteva iosposobljavanja saobra}ajanije pristupilo sve do posta-

vljanja za bosanskog vezira [erif Osman-pa{e, poznati- jeg pod imenom Topal-pa{ekoji je upravljao Bosnom1860.-1869. U ovom periodu

Topal-pa{a je rekonstruisao iza kolski saobra}aj donekleosposobio sljede}e putnekomunikacije: Sarajevo-Brod,

Sarajevo-Mostar (za ovaj put je vilajetska vlada u Sarajevunaru~ila èljezne mostove izEngleske). Zatim je izvr{ioopravke na postoje}im putevi-ma na relacijama: Maglaj-

Tuzla, Tuzla-Br~ko, Tuzla-Zvo-rnik, Zvornik-Bijeljina, Travnik-Hlivno, Banja Luka-Gradi{ka,Sarajevo-Vi{egrad.

Prevozbrodovima

Sedamdesetih godina XIX sto-lje}a ukupna duìna puteva uBosni i Hercegovini, koji su bili

izgra|eni vrlo primitivno, izno-sila je 900 km. Prva èljezni-~ka pruga koju je na osnovusklopljenog ugovora izgradila

jedna strana kompanija, napotezu Banja Luka-Dobrljin uduìni od 104 km, predana jeprometu sredinom januara1873.Jasno je i nesumljivo da suograni~enenost kopnenih tra-nsportnih komunikacija uo-p}e, i nesposobnost postoje-}ih komunikacija za kolski pre-

voz posebice, predstavljaliosnovnu zapreku za kori{tenje

prirodnih bogastava bosanskih{uma. Zbog toga su plovnidijelovi bosanskih rijeka, uklju-~ivo i Neretvu u Hercegovini,kao prirodni vodeni putevi uznatnoj mjeri kori{teni za tra-nsport drveta kako plavljenjemi splavovima, tako i plitkimla|ama. Zbog navedenog,eksploatacija bosansko-herce-gova~kih {uma morala se jeprilago|avati postoje}im te-hni~kim mogu}nostima, orije-nti-{u}i se prostorno na gra-

vitaciona podru~ja plovnih rije-ka, a ograni~avaju}i se pritome na sje~u i izradu onih

sortimenata ~iji se transport iz{ume do inostranih trì{tamogao obavljati bez ve}ihpote{ko}a i uz manje tro{koveproizvodnje. 037Plus

27.10.2011.godine feljton 15

Historija {umarstva i prerade drveta BiH s osvrtom na Krajinu (6)Razdoblje Turskog carstva do 1878. godine

Kapitalisti~kom eksploatacijom bosanskih {uma po~elo jedovo|enje stranih najamnih radnika, ve}inom iz Gorskog Kotaraiz Hrvatske i primorskog dijela Slovenije, koji su do kraja Turskeuprave u Bosni i Hercegovini ~inili glavninu radnika zaposlenih ufazi sje~e i izrade {umskih drvnih sortimenata, naro~ito ueksploataciji hrastovih {uma Pi{u}i o trgovini i putevima u Bosni ~etrdesetih godinapredpro{log stolje}a, Ivan Franjo Juki} navodi da se po njoj gotovo sva roba transportuje tovarnim konjima, osim puta Gradi{ka-

Banja Luka, na kojem se roba prevozi kolima, kao i rijeke Save,Une, Sane i Bosne kojima se roba otprema brodovima Ograni~enost kopnenih transportnih komunikacija uop}e, inesposobnost postoje}ih komunikacija za kolski prevoz posebice,predstavljali su osnovnu zapreku za kori{tenje prirodnih bogastava bosanskih {uma

Stanje i razvitakproizvodnih snaga

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godinedru{tvena hronika16

Ljutnja je normalna emo-cija. Svi smo mi ponekadljuti. Ljute se ~ak i maladjeca. Neophodno je izrazi-ti i te emocije. Me|utim,na~in izraàvanja ljutnjedjeluje na odnos izme|u~lanova porodice, prijateljaili socijalni kontekst.Ljutnja je emocija koja seosje}a i izraàva jo{ unovoro|ena~kom periodu.

Va`na je uloga roditelja da nas u~e kako se nositi sljutnjom i kako je izraàvati. Ako dijete vidi daodrasli na ljutnju reaguju vikanjem, udaranjem ilibacanjem predmeta, velika je vjerovatno}a da }e idijete reagirati na isti na~in. Suprotno tom, ako videda odrasla osoba konstruktivno reagira na ljutnjutako {to duboko udahne, broji do deset, ode dapro{eta, ono }e najvjerovatnije usvojiti neke od ovihobrazaca pona{anja.Ljutnja nije uvijek negativna emocija. Ona ukazujeda je ne{to pogre{no i otvara mogu}nost da se prob-lem rije{i tako {to se pridobija pa`nja drugih ~lanovaporodice. Na ovaj na~in pokazujemo drugim ~lanovi-ma porodice da nam je stalo, jer ne bi tro{ili energi-

ju na nekoga da ga ne volimo. Najbolji na~in da jepretvorimo u pozitivnu emociju je zdrava i odgo-

varaju}a reakcija. Dok su djeca veoma mala treba da

usvoje zdrav na~in reagovanja, tako da odrastu s vje{tinama koje }e im pomo}i da se nose s ljutnjomna konstruktivan na~in.Nije lo{e biti ljut. Djecu ne bi trebalu u~iti da se dobriljudi ne ljute, ili da drè zlo~este misli za sebe.Ispoljavanje vlastitih osje}aja i misli prvi je korak uzdravom no{enju s ljutnjom. Roditelji mogu pomo}idjeci da izraze osje}aje tako {to }e zajedno imenovatirazli~ite emocije i dati im do znanja da svi imamoosje}aje. Gledaju}i fotografije ljudi u novinama ili nadàmbo plakatima i poga|aju}i kako se osje}aju, naosnovu njihovih izraza lica, moè djeci olak{ati ver-baliziranje li~nih osje}aja. Tako|er, mogu nau~itiizraàvati svoje emocije tako {to prave razli~ite izrazelica pred ogledalom reflektiraju}i odre|ene emocije ipri~aju}i o situacijama kad su se tako osje}ali.

Jednom kad uspiju identificirati ljutnju kao emociju,djeci treba pomo}i da shvate za{to su se tako osje}aliu toj situaciji. Kad znamo koje situacije dovode dotog osje}aja, puno lak{e nam je na}i rje{enje za tajproblem. Najmla|e moramo nau~iti da prona|u na-~in da se smire i jasno razmi{ljaju o situaciji. Jednomkad su smireni, mogu identificirati situacije koje proi-zvode osje}aje ljutnje, {ta èle da u~ine da bi rije{iliproblem i kako }e realizirati svoje rje{enje. Davanjem{anse djeci da koriste rije~i umjesto {aka moè bitiu~inkovito u razvoju pozitivnih obrazaca pona{anja.[to vi{e djeca gledaju svoje roditelje kako se na kon-struktivan na~in nose s ljutnjom i {to vi{e prilikaimaju da koriste zdrave reakcije, ve}a je {ansa da }e~lanovi porodice ispraviti svoje negativne obrascepona{anja i reakcije na ljutnju. Negativne reakcijemogu uni{titi porodi~ne odnose. Zato vas savjetuje-

mo da koristite zdrave i pozitivne reakcije koje }eoja~ati komunikaciju i odnose izme|u ~lanovaporodice i samim tim kreirati jednu ugodnu i topluporodi~nu i socijalnu atmosferu.

Mirela POPR@ENOVI]

Pi{e: Nikola RADI] Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama,spomenarima, razglednicama islu{aju}i pri~e na{ih starih,prona{ao sam dosta zanimljivog

materijala. Trebalo je “prevrnuti”na stotine poùtjelih stranicaraznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je.Doìvljeno. Spominju se obi~niljudi u neobi~nim situacijama, ilisu, pak, neobi~ni doga|aji bitnouticali na pona{anje ljudi.S uìvanjem sam sticao nova saz-nanja o Biha}u, ~iji je povijesniput i razvoj bio neobi~an.

Otoke na UniUna nigdje u svom dugom puto-

vanju nije tako blagonaklona kaooko Biha}a. Rijeka ìvota toliko se

razigrala oko ovog grada da je“sagradila” nekoliko velikih imalih otoka. Na ovim otokama idanas ìve Bi{}ani.Najpoznatija naseljena otoka jeHusein-begova kod Hatinca. Nanjoj ìve porodice MuhamedaIbrahimpa{i}a i ro|aka mu Huse-ina. Prekoputa je poznata [aki}aotoka. Do nje je Amerikan~evaotoka, koja je napu{tena. Bila je

vlasni{tvo Sulje Lipova~e, povrat-nika iz Amerike.

Najve}a biha}ka otoka je ona usamom centru grada. Prozva{e jeGradska otoka. Na njoj jepo~etkom 20. stolje}a bilo dvade-set, {to ve}ih, {to manjih ku}a.

Prakti~no, ovdje je bio podignut jedan manji grad, koji je pomaloli~io na Ba{~ar{iju. Tokom bomba-rdiranja u Drugom svjetskomratu, sve zgrade su uni{tene.Brojne su otoke oko naseljaHatinac, Bak{ai{, Kralje i nizvod-no. One su najljep{i ukrasi Une.

PokojBrojna naselja biha}ke op}inesmje{tena su uz korito Une. Zanaselje Pokoj, udaljeno do petkilometara od Biha}a, vezana jelegenda. Na ovom prostoru neka-da je bilo veliko jezero. Iz njega jedalje isticala Una svojim

dana{njim koritom. Starinci odlu-~i{e da sru{e prirodnu branu oko

jezera, kako bi voda otekla, a onidobili nove poljoprivredne povr{i-ne. Ru{enje brane oko jezera tra-

jalo je oko godinu.Kada je voda krenula iz jezera, sasobom je ponijela desetine stara-

ca. Njihova `rtva se isplatila.Ovdje je Una {iroka, mirna ispokojna i po toj mirno}i naseljedobi ime Pokoj.

Ribi}Nekoliko kilometara od Biha}asmjestilo se naselje Ribi}. Spadame|u starinska naselja u kojima je

vrlo davno ìvot pulsirao svojompuno}om. Ovdje su prona|eniostaci predmeta koje su koristiliprastanovnici kao {to su ribarski

pribor od kosti, komadi}i pe~enecigle i nekoliko nekropola.Sastav tla na ovom prostoru je odilova~e. Ona je nekada sluìla kaosirovina za pogone ciglane podi-

gnute jo{ za prve Jugoslavije.Ribi} leì na desnoj obali Une.Najve}im dijelom, me|utim, svojaegzistencijalna pitanja stanovni-{tvo rje{ava na velikoj Ribi}aotoci, gdje su im ìtorodna polja ipa{njaci. Unu savladavaju ~amci-ma i splavovima. Ribi}ani za sebekaù da spavaju na obali rijeke, ahrane se na otoci.

LukeLuke su omiljeno naselje u jugoza-padnom dijelu grada. Prepozna-tljive su po ravni~arskom prostoruna kojem je po~etkom 19. stolje}aizgra|eno nogometno igrali{te.

Gradili su ga, izme|u ostalih, rad-nici i mehanizacija francuskogpreduze}a “Batinjol”, koji su biliangaìrani na izgradnji trasebudu}e Unske pruge.

Luke su veliko sportsko naselje.Ovdje su Nogometni stadion“Jedinstvo”; sportska dvorana, jo{

dva manja nogometna terena.Iznad njih su vje~ito lijepi Bori}i,zra~na oaza grada.Na Lukama je nedavno izgra|enprekrasan vjerski kompleks ukojem je smje{ten Islamski peda-go{ki fakultet.

Dva PrekounjaNakon {to je austrougarska vlastsru{ila kamenu lju{turu okostarog Bi{}a, po~ela su nicati novanaselja oko Une. Nekako u isto

vrijeme podiù se naselja s drugestrane Une, kojim tada{njistanovnici dado{e nazive Donje iGornje Prekounje. Najprije je

podignuto naselje Midì}a maha-la. Svoja ognji{ta podigli sugradske zanatlije, trgovci i ugos-titelji. Najmnogobrojniji su biliMidì}i, po kojima mahala dobisvoje ime, a zatim su pristizali

Alijagi}i, ]urtovi}i, Halili}i...Istovremeno, iz sela s Podgrme-~kog platoa izniknulo je naselje sistim imenom. Iz prakti~nih razlo-ga, prozva{e ih Donje i GornjePrekounje.Naselja na desnoj obali Une uskosu vezana sa starim jezgromBiha}a. Povezuje ih veliki betonskimost.

Kraljske urijeNaselje Kralje udaljeno je odBiha}a oko dva kilometra. Mjesto

je poznato u povijesti grada, jer jepripadalo hrvatskim plemi}ima.Kralje su prepoznatljive po mnogo~emu, a, rekli bismo, najvi{e posvojim prostranim urijama. Urijesu jo{ poznatije po nogometnomigrali{tu ovda{njeg Nogometnogkluba “Sloga”.Klub je osnovan odmah izazavr{etka Drugog svjetskog rata.Oduvijek je bio rasadnik talenti-ranih nogometa{a, koji su obla~ilidres biha}kog “Jedinstva” i drugih

ve}ih klubova u BiH i Hrvatskoj.Kraljani se ponose svojim urijama,na kojim su pedesetih godinaizgradili nogometno igrali{te.

(Nastavi}e se)

Hroni~arske minijature (26)

Socijalni kutak

Una nigdje u svom dugom putovanju nije tako blago-

naklona kao oko Biha}a. Rijeka ìvota toliko se razi-grala oko ovog grada da je “sagradila” nekoliko velikihi malih otoka. Najpoznatija naseljena otoka je Husein-begova kod Hatinca. Na njoj ìve porodice MuhamedaIbrahimpa{i}a i ro|aka mu Huseina. Prekoputa jepoznata [aki}a otoka. Do nje je Amerikan~eva otoka,koja je napu{tena. Bila je vlasni{tvo Sulje Lipova~e,povratnika iz Amerike. Najve}a je Gradska otoka. Nanjoj je po~etkom 20. stolje}a bilo dvadeset ku}a. Ubombardiranjima tokom Drugog svjetskog rata, svezgrade su uni{tene.

Ljutnja nije uvijek negativna emocija.Ona ukazuje da je ne{to pogre{no iotvara mogu}nost da se problem rije{itako {to se pridobija pa`nja drugih ~lano-

va porodice. Na ovaj na~in pokazujemodrugim ~lanovima porodice da nam jestalo, jer ne bi tro{ili energiju na nekogada ga ne volimo.

Otoke na UniNije lo{e biti ljut

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine oglasi 17

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO - SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba za dru{tvene djelatnosti i mlade

Broj: 09/2-05-7157/11

Biha}, 17.10.2011.godineNa osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim,

vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine F/BiH", broj 12/03),Zaklju~ka o utvr|ivanju standarda i kriterija zaocjenjivanje i izbor kandidata na pozicije predsjedni-ka i ~lanova nadzornog odbora javnih ustanova ~iji

je osniva~ Op}insko vije}e op}ine Biha} broj 07/2-05-1165 od 30.01.2009. godine, Op}inskina~elnik op}ine Biha}, raspisuje:

J A V N I O G L A Sza izbor i imenovanje na pozicijepredsjednika i ~lanova Nadzornog

odbora u JP "RTV Biha}" d.o.o. Biha}

I NADZORNI ODBOR

- predsjednik ...........................……………….... 1- ~lan iz reda predstavnika osniva~a ................... 1- ~lan iz reda stru~nih radnika ustanove …......…. 1

II OPIS POZICIJA

POZICIJE I (1-4)

Nadzorni odbor ustanove: analizira izvje{tajeo poslovanju ustanove, obavlja nadzor nad upotre-bom sredstava za rad, pregleda godi{nji izvje{taj oposlovanju i godi{nji obra~un, pregleda i provjerava

urednost i zakonitost vo|enja poslovnih knjiga,izvje{tava osniva~a, upravni odbor i direktora orezultatima nadzora.

III MANDAT I NAKNADA ZA RAD ZAPOZICIJE I (1-4)

Predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora seimenuju za vrijeme od 4 godine i mogu biti ponovoimenovani, a za svoj rad u nadzornom odboru imajupravo na naknadu u visini utvr|enoj odlukom nadzo-rnog odbora u skladu sa odlukom Op}inskog vije}a.

IV OP]I USLOVI ZA POZICIJE I (1-4)

Svi kandidati za pozicije koje su predmetovog javnog oglasa moraju ispunjavati sljede}eop}e uslove:- da su dràvljani BiH- da su stariji od 18 godina- da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be kao rezultat

disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH uperiodu od 3 godine prije dana objavljivanja oglasa

- da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda zaratne zlo~ine (~lan IX. 1. Ustava Bosne iHercegovine)

- da nisu osu|ivani za krivi~na djela ili privredniprestup nespojiv s pozicijom za koju se kandiduju

- da nisu izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkci- ja ili savjetnici u smislu Zakona o sukobu intere-sa u institucijama vlasti BiH ("Sl.glasnik BiH", br.16/02, 12/04)

- da nemaju privatni financijski interes u regulira-nom organu za koji se kandiduju

- da nisu na funkciji u politi~koj stranci u smislu~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i

drugim imenovanjima Federacije BiH.

V POSEBNI USLOVI ZA POZICIJE I (1-4)

A) STEPEN OBRAZOVANJA I STRU^NA SPREMA

- predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora iz redapredstavnika osniva~a i iz reda stru~nih radnikaustanove: VI/VII stepen, V[S/VSS, dru{tveni

smjer

B) OSTALI POSEBNI USLOVI ZA POZICIJE I (1-4)

- najmanje 3 godine radnog iskustva u struci- stru~ne, iskustvene, komunikacijske i organizaci- jske sposobnosti za vr{enje poslova financijskog nadzora

- prilagodljivost timskom radu, komunikativne ikreativne sposobnosti za savjesno, odgovorno iodlu~no obavljanje pozicije za koju se kandiduje

- sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka- rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog

anga`mana i preporuka poslodavca- da nije predsjednik ili ~lan upravnog odbora ili

nadzornog odbora u drugom pravnom subjektu VI POTREBNI DOKUMENTI

Prijava na javni oglas treba da sadrì oznakupozicije za koju se kandiduje, kratku biografiju,adresu i kontakt telefon.

Prijava se moè podnijeti samo za jednu odpozicija.

Uz prijavu se prilaù original ili ovjerenafotokopija slijede}ih dokumenata:- uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci)- izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6

mjeseci)- uvjerenje o neka`njavanju Kantonalnog suda (ne

starije od 3 mjeseca)- ovjerena kopija diplome- uvjerenje o radnom iskustvu u struci- uvjerenje da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao

rezultat disciplinske mjere u periodu od 3 godine,odnosno da mu nije prestao radni odnos kodposlodavca kao rezultat disciplinske mjere u peri-odu od 2 godine, prije dana objavljivanja oglasa

- druge dokaze o ispunjavanju op}ih uslova oglasa

VII OSTALE NAPOMENE

Javni oglas }e se objaviti u "Slu`benim novi-nama Federacije BiH", i sedmi~nom listu "037 plus".

Rok za podno{enje prijava je 15 dana, a

ra~una se od datuma zadnje objave oglasa.Prijave sa dokumentacijom mogu se dostavi-

ti li~no ili preporu~eno po{tom, u zatvorenoj kover-ti, na adresu:Op}ina Biha}, Komisija za provo|enje izbora

za imenovanje na pozicije predsjednika i~lanova Nadzornog odbora u JP "RTV Biha}"

d.o.o. Biha}77000 Biha}, ulica Bosanska broj 4 sa naz-

nakom: "Prijava na oglas - NE OTVARATI".

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}ese uzeti u razmatranje.

Podnosioci prijava sa kojima se ne stupi ukontakt u roku od 8 dana po isteku roka za

podno{enje prijave, ne}e biti uzeti u razmatranje udaljem postupku imenovanja.

Op}inski na~elnik mr.sci. Albin Musli}

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Broj: 09/2-05-7252/11Biha}, 24.10.2011. godine

Na osnovu ~lana 38.ta~ka 6. i ~lana120. Statuta op}ine Biha} - pre~i-{}eni tekst ("Sl. glasnik op}ine

Biha}", br. 02/11 ) Op}inski na~elnik op}ine Biha}, r a s p i s u j e:

JAVNI POZIV za financiranje mini projekatai ideja mladih sredstvima iz

Budèta Op}ine Biha}

IRaspisuje se Javni poziv za financi-ranje mini projekata i ideja mladihsredstvima iz Budèta Op}ine Biha}za 2011. godinu

IIPravo u~e{}a imaju omladinske orga-

nizacije registrirane kod nadle`nihinstitucija, neformalne omladinskegrupe, vije}a u~enika srednjih {kolasa podru~ja op}ine i pojedinci (od 15do 30 godina starosti)

IIIBudètom op}ine Biha} za 2011.godinu, odnosno TG -om za mlade,planirano je za podr{ku mladima, nji-hovim projektima i realizaciji ideja odinteresa za mlade 15.000,00 KM.Ovim sredstvima }e biti podràno 30mladih ljudi (10 mladih po 1.000,00KM, 10 mladih po 300,00 KM i 10mladih po 200,00 KM)

IV

Uslovi za kori{tenje sredstava izBudèta Op}ine Biha} su:• da je ideja ili projekt povezan sa

mladima i njihovim potrebama,• da se moè realizirati do marta

naredne godine,• da su prijedlozi i ideje kreativni i u

skladu sa karakteristikama mladih

V Postupak vrednovanja i odabira pro-

jekata i ideja }e provesti KomisijaOp}ine Biha} za dodjelu sredstava iz

TG za mlade, koju imenuje Op}inskina~elnik

VI

Prijava za dodjelu sredstava se moèpodnijeti na posebnom Aplikacionomobrascu koji se moè dobiti u Op}iniBiha}, kod predsjednika Vije}au~enika va{e {kole, na web straniciop}ine Biha} i na drugim gradskimportalima. Aplikacioni obrazac trebaposlati na adresu:Op}ina Biha}, Slu`ba za dru{tvenedjelatnosti i mlade, Komisija za dod-

jelu sredstava iz TG za mlade.Aplikacioni obrazac se moè i li~nopredati u Centru za pruànje uslugagra|anima ({alter sala) op}ine Biha}.

VIIRok za podno{enje Aplikacionog

obrasca je 15 novembar 2011.godine. Neblagovremene prijave sene}e razmatrati.

Op}inski na~elnik mr. sci. Albin Musli}

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


Nermin Pu{kar - Pu{ko je jedanod muzi~ara s kojima se Krajinaponosi. Vanserijske vokalne sposo-bnosti i autorski projekti ve}odavno su ga svrstali u sam vrh

bh. scene.Nakon fantasti~nog uspona s ben-dom “Knock Out” karijeru je nas-tavio kao solist i, na na{u àlost,skrasio se u Sloveniji gdje ve}nekoliko godina ivi i radi.U “deèli” ga, me|utim, vi{e poz-naju kao autora. Nedavno se pred-stavio i kao vokalni solist, u duetus najpopularnijom slovenskompjeva~icom Neishom, pjesmom“Na raskr{}u sna”. Pu{ko se,nakon duè pauze, uspje{no vra-tio solo karijeri.Nedavno je objavljen njegov novisingl “Avanturo”, za koji potpisujemuziku i stihove.

- Meni je iskreno zadovoljstvo {to sam uspio izbaciti singl kad sam i planirao, reakcije su uistinu fan-tasti~ne. Ina~e, ne ùrim s albu-mom, trenutno mi je inspirativnije

izdavati singl za singlom kako bi prirodno stvorio koncept za album. Zna~i, uskoro }u opet u studio,kaè Nermin.U izradi albuma uklju~io je novemuzi~are i Dejana Radi~evi}a,

jednog od uspje{nijih slovenskihproducenata.

- Meni je to dobro, jer volim eksper-imente i promjene. Naravno, neza-obilazna je i provjerena kombinaci-

ja s Mahirom Sarihoì}em, u ~ijem sam studiju “Long play” otpjevao

“Avanturo”. Maki je producirao vokal i uradio mix i mastering pjesme. U toku je interesantan tim- ski rad u kojem uìvam i veselim seuzbu|enju koje nosi snimanje albu-ma. Svirke }e sigurno biti, jer su

poslije novog singla uslijedili brojni pozivi, obe}ava popularni Pu{ko,

Nadamo da }emo ga u skorije vrijeme imati priliku vidjeti i ~uti i una{em gradu.

Priredile:Emira GLUMAC / Sabina MUJAGI]

27.10.2011.godine037 extra18

Novi projekti

U organizaciji Udruènja gra|ana “Muzi~ka omladi-na Biha}” u Gradskoj galeriji, odràn je koncert Otta

Vrhovnika, jednog od najpoznatijih profesora klasi~nogsaksofona u Evropi.Ovaj vanserijski umjetnik, koji redovito nastupa u svjet-skim metropolama, posve}en je misiji popularizacijesaksofona kao klasi~nog instrumenta. Za polaznu ta~kusvoje mini-turneje po BiH odabrao je Biha}. Ta ~ast nam

je pripala zaslugom “Muzi~ke omladine Biha}”, kojupredvodi nenadma{ni biha}ki saksofonist Adnan

Busuladì}.Zahvaljuju}i saradnji sa Busuladì}em i ~lanovimaudruènja, Otto Vrhovnik, redovni profesor naUniverzitetu u Be~u, Bi{}anima je uprili~io koncert zapam}enje. Pored njega, predstavio se i kvartet sakso-fona, kojeg ~ine profesori i u~enici Muzi~ke akademijeiz Sarajeva. Ovo je jedan od Vrhovnikovih nastupa nakojem se predstavio kao solista i u~itelj.Bi{}ani su, pored klasi~nih kompozicija, imali priliku~uti i neke od najmodernijih, kao dokaz da se saksafonodli~no uklapa u nove urbane muzi~ke pravce.Nezaboravnim koncertom Otta Vrhovnika u Biha}upro{log petka, zapo~ela je turneja, a predstavi}e se jo{ ipublici u Banjaluci, Sarajevu i Tuzli.

Nakon duè pauze, grupa “Divlje jagode” obradovala je fanove novim singlom i video-spotom pjesme “Ne,nisam ja”. Tokom promocije u Sarajevu Sead Lipova~a- Zele, lider kultnih “Jagoda”, u njemu svojstvenommaniru je izjavio:- Od “Divljih jagoda” i od mene ne moète o~ekivati niturbo-folk, ni pop. Mi i dalje radimo ono {to i do sada -

sviramo rock. Na DVD-u se pored nove pjesme nalaze jo{ i “live verzije” kompozicija “Magic Love” i “Turski mar{“,koje su snimljene na nastupu u Zagrebu. Spot je ra|en u

produkciji “Gotiva”, tokom juna, a ve}ina scena snimlje-na je na mostu Skendrija. Spot su pogledali i neki ljudi iz

Amerike, Kanade i Australije i do sada sam dobio samo

pozitivne reakcije. Re~eno mi je i da se moè porediti sa svjetskim produkcijama,kaè Zele.Reditelj Muris Beglerovi}, obradovao je lidera kultnogbenda pokloniv{i mu prvi album “Divljih jagoda”, kojini Zele nije imao u arhivi.

Koncert Otta Vrhovnika u Biha}u

“Avanturo” novi singlNermina Pu{kara - Pu{ke Pu{ko se, nakon duè pauze, uspje{no vratio solo karijeri. Nedavno jeobjavljen njegov novi singl “Avanturo”, za koji potpisuje muziku i stihove.

Vrhunskimuzi~kidoga|aj

Bi{}ani su, pored klasi~nih kompo-zicija, imali priliku ~uti i neke odnajmodernijih, kao dokaz da sesaksafon odli~no uklapa u noveurbane muzi~ke pravce

“Divlje jagode” obradovale fanove

“Dubioza kolektiv” dobila je ovo-godi{nju nagradu MTV Best Adria

Act.Do sada su tri puta bili nomini-rani, a ove su godine pobijedili u

vrlo jakoj konkurenciji iz regije,koju su ~inili Hladno pivo,Magnifico, S.A.R.S. i SevdahBABY.- Kona~no, poslije tri nominacijeda i nas MTV sunce ugrije. Prijesvega da se zahvalimo svim ljudi-ma koji su glasali, a mi }emoodràti svoje obe}anje i pokrititro{kove pokvarenih mi{eva i tas-tatura, po principu staro za novo.

O{te}eni neka se jave na na{ufacebook stranicu. Na kraju bi sezahvalili i svim ljudima koji sunam pomogli oko {tele za dobi-

vanje nagrade i pozvali ih sve una{timavanje natjecanja za WorldWide Act, ako ve} ne moèmonamjestiti ulazak u EU, kredit izMMF-a i kvalifikacije za nogometu Poljskoj, poru~uju iz “Dubiozakolektiva”.- Ove godine konkurencija za Best

Adria Act, u okviru MTV European Music Awards, bila je, na na{e zadovoljstvo, ja~a nego ikada.

Kaèm na na{e zadovoljstvo, jer to zna~i da regionalna glazbena scenaraste i ja~a, {to je nama na region-alnom MTV-u, prije svega bio i cilj.

Naàlost, pobjednik moè biti samo jedan, a pobjedu je sasvim zaslu- èno odnio Dubioza kolektiv, kaèNinoslav Jovanovi}, glavni iodgovorni urednik MTV “Dubioza koletiv” sada staje rameuz rame s ostalim pobjednicimapoput Adele, Swedish HouseMafia, Lena, da nabrojim samoneke, u o{troj konkurenciji inapetoj trci za World Wide Act.

Priznanje grupi “Dubioza kolektiv”

MTVijeva nagrada“Best Adria Act”

Ove godine konkurencija za Best Adria Act, uokviru MTV EuropeanMusic Awards, bila je ja~anego ikada

“Ne, nisam ja” Na DVD-u se pored nove pjesme

nalaze jo{ i “live verzije” kompozicija“Magic Love” i “Turski mar{“, koje susnimljene na nastupu u Zagrebu

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda27.10.2011. - 03.11.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: Mars, va{ vladar, u harmoni~nom odno-su s Jupiterom i Uranom donosi vam nove ideje ifilozofiju prema kojoj }e te biti puno osjetljiviji

prema ljudima oko sebe. Samo malo usporite jer bi ova iznenadna promjena mogla prepasti va{eg

partnera. Venera u [korpionu vam istovremeno donosiperiod vru}ih doga|anja na seksualnom podru~ju.Posao: S obzirom koliko se toga doga|a oko vas, moè vam se oprostiti {to se pona{ate poput bezglave koke.Nemojte dozvoliti samo da vas vlastite frustracije, odgodei razo~arenja dovedu u minus raspoloènje. Trebate svuenergiju kako biste poslove doveli kraju. Posebnu pa`njuobratite na financijsku situaciju. Imajte barem jednog skrivenog asa u rukavu.Zdravlje: Mogu}i problemi s grlom ili u{ima.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Prisutnost Venere, va{eg vladara, uputanji unutar impulzivnog i intenzivnog [kor-piona donosi pregr{t doga|anja na ljubavnompodru~ju. Jednom kad rije{ite sve svoje "zema-

ljske" poslove bit }ete u stanju se prepustiti ogromnoj se-ksualnoj i strastvenoj energiji koja vas pokre}e. Ne zama-rajte pitanjima {to }e biti sutra.Posao: Ista kombinacija planeta utje~e i na va{e po-slovno stanje. Nemojte dozvoliti da vas vlastite ambicijestjeraju u kut. Budite otvoreni i iskreni, pogotovo ako vasnetko pozove na razgovor. I sami ste svjesni da ne moèteodraditi samostalno sve poslove u firmi. Vi niste stroj,samo ste ~ovjek. Tako se i pona{ajte prema sebi i poslu.Zdravlje: Op}enito se morate malo vi{e posvetiti sebi .Prije svega to zna~i vi{e odmora i opu{tanja.

Ljubav: Venera utje~e na vas i na ljubavnom i naposlovnom planu. Morat }ete vi{e slu{ati svoju intu-iciju te pokazati koliko ste uporni kako biste dobili{to èlite. Ljubavna situacija }e biti prili~no komplici-

rana zbog planeta u [korpionu koji }e poja~ati va{u seksualnuèlju. Pazite se prevara jer vam partner ne}e oprostiti niti naj-manje igrice s povjerenjem.Posao: Htjet }ete nau~iti ne{to novo ili ste}i neku novu vje{tinu. Bit }ete radoznali, ali nemojte pretjerano eksperime-

ntirati. Negdje ipak morate zadràti ~vrsto tlo pod nogama.Dajte pa`nju vanjskom izgledu i diplomatskom pristupu akoidete na poslovne sastanke na kojima trebat ne{to potpisati.Va{ {arm je i dalje izniman. Iskoristite ga u poslovne svrhe!Zdravlje: Izlazak Sunca iz va{eg znaka malo vas je oslabio, alisve }e biti u redu ako ste ina~e disciplinirana osoba.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Naarednih dana opet imate puno posla {tose opet lo{e odraàva na va{ privatni ìvot. Kao i uvijek, morate prona}i odgovaraju}u ravnoteù i datibarem malo pa`nje svom partneru kako ne bi ostalibez njega. Tenzije }e biti poja~ane pa se morate

dodatno kontrolisati. Nemojte raditi od muhe slona.Emocionalni problemi rje{avaju se samo hladne glave.Posao: Venera u dru{tvu va{eg vladara Merkura donosi vam

puno poslova. Trebate se vi{e posvetiti papirnatim poslovima,dokumentacijom, sastancima i op}enito poslovima za kojimaniste ba{ ludi. Da ne bi sve bilo dosadno, moète o~ekivati jedan do dva neobi~na doga|aja i iznenadne promjene u nared-nom periodu. Komunikacija }e biti na visokoj razini pa se nemorate ni~eg pla{iti.Zdravlje: Pripazite na alergijske reakcije.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Planeti koji se nalaze u va{em znaku,oja~ani Suncem koji je tek u{ao u njega imajuposebno jak utjecaj na va{ privatni ìvot.Smatrajte ovo novim poglavljem u svom ìvotu.

Dozvolite li sebi emotivnost, Mars u harmoni~nomodnosu s Jupiterom, }e vam donijeti razdoblje koje }epromijeniti va{ ìvot u potpunosti. Velika je mogu}nostbraka, zajedni~kog ìvota, prinova u obitelji i svega {to

donosi poja~anu povezanost s ~lanovima obitelji.Posao: Merkur, planet komunikacije koji se tako|er nalazi u uskoj vezi s ostalim planetima u va{em znakudonosi vam plodno poslovno razdoblje ali da biste gazapo~eli morat }ete bolje kontrolirati svoje rije~i.Potraìte pomo} prijatelja ili suradnika. Trenutno su oniklju~ va{eg napretka. Samo naprijed!Zdravlje: S obzirom na koli~inu energije koju imate usebi bilo bi dobro da se bavite nekim sportom.

JARAC - (21.12. - 19.01.)Ljubav: âk ni oni najbliì ne}e biti svjesniogromne transformacije koju }ete doìvjetiunutar najdubljih dubina svoje du{e. Dok seborite s vlastitim demonima koje trebate pre-

poznati i rije{iti, trebat }e vam pomo} i razumijevanje vo-ljenih osoba. Obratite im se za pomo} jer sami od sebene mogu znati koliki teret trenutno nosite na sebi. Ovako

otvoreni prema sebi i vlastitoj nutrini bit }ete potpunoiskreni prema svojoj boljoj polovici. U~vrstite svoj odnos.Posao: Poku{ajte se vi{e koncentrirati na poslove koji vas zanimaju i koji vam mogu pomo}i u va{emnapretku. U sebi imate ogromno znanje koje }e biti odpomo}i svakoj skupini koja ima sli~ne poslovne ciljevekao i vi. Nemojte ulaziti u bitke koje nisu va{e jer }e toko~iti va{ razvoj. Drìte se zlatne sredine u svemu.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no!

Ljubav: Merkur, va{ vladar u [korpionu, mogaobi vam praviti pote{ko}e u komunikaciji s obiteljii voljenim osobama. Vjerojatno }ete morati malobolje slu{ati, a malo manje pri~ati pa }e i vama

sve biti jasnije. Nemojte obe}avati ono {to ne moèteispuniti jer }ete razo~arati nekoga do koga vam je zapravo

jako stalo. U seksualnom smislu imat }ete jak nagon, ali pri-pazite da niste mo`da malo prezahtjevni za svog partnera.Posao: Promjene na poslu utjecat }e na vas. Neki osobniproblemi mogli bi vam se uplesti u posao, a to nije dobrastvar. Intelektualno }ete biti vrlo jaki pa ako u to stavite iupornost ovaj period ne mora biti tako teàk kao {to izgle-da. Tvrdoglavost bi vas mogla dovesti u nepovoljan poloàj.Zdravlje: Izbacite brzu hranu iz menija i po~nite vje`batipa }e vam sve biti lak{e.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Ovaj vikend mogli biste nai}i na nera-zumijevanje svog partnera ili obitelji koji }emisliti kako bolje od vas znaju {to vam je

trenutno potrebno. Iako vam neki donose dobre sa- vjete, neki su tu jednostavno kao crv sumnje koji vaszadràva na razini s koje èlite oti}i. Rje{enje potraìteu svojoj du{i, ali nemojte biti grubi prema ostalima.Posao: Agresivni Mars u harmoniji s Jupiterom i Ura-

nom u va{em znaku donijet }e vam ogromnu koli~inuodlu~nosti za ostvarivanje svih va{ih ciljeva. Potpore odstrane kolega i/ili nadre|enih ne}e vam nedostajati, alinemojte dozvoliti da vam se ego pretjerano napu{e.Skromno i vrijedno pa }e rezultati biti ve}i!Zdravlje: Osje}at }ete se dobro!

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Ljubav: Jedna osoba mogla bi imati posebanutjecaj na vas kroz sljede}e dulje razdoblje.Pojavit }e vam se u ovom periodu pa otvoriteo~i jer }e utjecaj biti vrlo pozitivan. Bit }ete

otvoreni i pa`ljivi prema partneru pa moète o~ekivatimiran i ispunjen vikend. Odli~na komunikacija donijet}e vam napredovanje u odnosu pa su mogu}i razgo- vori o zajedni~kom ìvotu, braku ili djeci.Posao: Pritisak koji trenutno podnosite mogao bi vam skratiti fitilj, ali nemojte o~ajavati. Pred vama jenova mogu}nost koja moè poprili~no podebljati va{bankovni ra~un. Naredne sedmice po~inje razdobljeu koje dolazi do ostvarenja i/ili promjene va{ihdugoro~nih ciljeva i misli o budu}nosti. Samo hrabro,imate se ~emu radovati!Zdravlje: Odli~no!

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Nagomilavanjem planeta u [korpionu,podru~ju va{eg senzualnog djelovanja i uìtka, vrata }e vam se otvarati na smije{ak. [to poè-

lite dobit }ete, a to zna biti primamljivo. Nemojte samopostati samoìvi i agresivni ako se netko usudi odgoditi va{u èlju na tren. Nje`nost, upornost i {arm vam punobolje stoje od ljutnje, a ljudi puno bolje reagiraju na njih.Posao: Kad se koncentrirate, imate i energiju i odlu~nostkoja }e vas odvesti do va{eg cilja. Jao onima koji vampoku{aju stati na put ili preuzeti va{e zasluge kad steovako raspoloèni! U ovoj situaciji vam je bolje raditi sa-mostalno iako }e se to lo{e odraziti na va{e zdravlje. Ko-ntakti koje sad ostvarite mogu vam biti korisni u budu}no-sti, budite ljubazni i nemojte se praviti kao da sve znate.Zdravlje: Potrebno vam je vi{e odmora i opu{tanja.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Opet ste u uzlaznoj putanji {to zna~i da}ete puno traìti za sebe. Osje}ate kako ste dalidovoljno i sad èlite jo{ malo slobode za svoja

zadovoljstva. Pravi Lav, nema {to! Niste spremni na kom-promise, kad je zabava u pitanju, pa ako niste ~vrstoodlu~ili prekinuti vezu, prona|ite barem ne{to {to }e va{partner mo}i raditi dok vi uìvate u kraljevskim gozbama.Posao: Va{i kreativni sokovi opet naviru poput bujice.Spremni ste na rizik i idete hrabro gdje se ne bi ba{ svi

usudili. Iako ste sigurni u sebe, nemojte zaboraviti daniste sami na svijetu. Neke va{e kolege mogli bi vam radi-ti probleme zbog tog pona{anja pa i postavljati prepreke.Poku{ajte barem malo pristupiti diplomatski jer }ete uprotivnom dobiti ne{to {to ne èlite.Zdravlje: Pripazite na uno{enje hrane i alkohola u sebe.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Ovaj vikend posebno je vaàn za va{privatni i poslovni ìvot. Planeti u [korpionukoji na va{oj solarnoj karti ozna~ava najin-

timnije podru~je, ponukat }e vas da svemu preuzi-mate kontrolu i ne prepu{tate ni{ta slu~aju. Nemojtebiti kruti u tome jer biste mogli nai}i na otpor. Radijene{to prepustite svom {armu kojeg vam, tako|er ne}e nedostajati. Pokaìte svijetu koliko moète bitinje`ni. Ne brinite netko }e to sigurno vidjeti!Posao: Kroz suradnju i slu{anje uspjet }ete dobitisve {to èlite. Problem je {to ste vi navikli da sve uvijek bude onako kako ste zamislili pa biste svojimagresivnim pona{anjem mogli otjerati one koji vamspremno èle pomo}i. Pripazite na svoje pona{anjeprema kolegama, nemojte lijepi radni prostor Iokolinu pretvoriti u no}nu moru svojim pona{anjem.Zdravlje: Malo pripazite na èludac.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Preplanuo ten poslije ljetnog odmora zahtijevaposebnu njegu. Bliè se hladni jesenji dani i sada je

trenutak da koù pripremite za ~este ki{e i vjetrove.PILING

Napravite dobar pilingda biste se rije{ili ne~i-sto}a u porama od ~es-tog znojenja lica. Poslijepilinga, na lice nanesitedeblji sloj hranjive kre-me ili masku za lice.

PROMIJENITEKREMU

Kako dolaze sve hladni- ji dani, ljetnu kremuzamijenite malo ja~omhidratantnom kremom

koja }e vratiti vlagu licui ~uvati ga od vjetra.

OSLOBODITE SEFLEKA

Mrlje koje su nastale odsunca te{ko je ukloniti,

a najbolje rezultate }ete imati ako nabavite preparatekoji uklanjaju mrlje i koristite ih redovno.

NE ODUSTAJTE OD ZA[TITE

Iako niste na moru, koristite kremu sa za{titnim fak-torom. Neka vam pre|e u naviku da svaka dnevnakrema koju kupujete ima u sebi za{titni faktor jer }ete

jedino tako mo}i da sprije~ite prijevremeno nastaja-nje bora na licu.

VODA ZA LICE

Neka vam pri ruci uvijek bude sprej sa vodom za licekoji }e pomo}i da se rije{ite neprijatnog osje}ajazatezanja koè i na taj na~in }ete najlak{e vratiti licu

vlagu.

Pripremite tenza jesen

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godinemali oglasi20

PRODAJA Prodajem drvenu stolariju s griljama "mediteran"; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonska

dvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru; telefon: 061/270-784. Povoljno prodajem ku}u u Lohovu; garaà, lokal, ugostiteljski objekat; pogodno za skladi{te;

Telefon: 062/732-182. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu veli~ine 737 m2 i njivu 1.725 m2. Telefon

052/216-373.

Prodajem namje{taj za butike uvezen iz Njema~ke za vi{e poslovnih prostora i nov stalak zaoptiku (nao~ale); tel: 224-125, 066/802-192 i 062/175-859. POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije na

GSM: 061/526-476. Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348. Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula 2012.

godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000 KM;telefon: 062/237-755.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,

veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM. Telefon: 061/486-702. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.

GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i

(037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku literatu-

ru; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,

registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;

Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon: 062/524-968. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.

Prodajem ku}u s tri etaè, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grija-nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996.

Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665.

Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno zatrgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996, 061/137-556.

Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke "Einhell", nov, jo{ zapakovan, cijena 200

KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952.

Prodajem TV "Samsung"; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke;

cijena 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiri

uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;

telefon: 062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; benzin - plin, klima,

dalji-nski; benzin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metara

kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz doplatu.

GSM: 066/647-989. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

IZNAJMLJUJEM Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom

Telefon: 062/857-049. Iznajmuljem jednosoban stan za studente s centralnim grijanjem i posebnim ulazom.

Telefon: 061/068-588. Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;

telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili

studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26 (u

blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%. Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile obja- vljene u narednom broju. Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


sport 2127.10.2011.godine

Biha}ki malonogometa{i su iza sebe ostavili sedmotakmi~arsko kolo Malonogometne op}inske lige. Uderbi utakmici Dje~aci sa Une su nadvisili Mini Dnevnik sa uvjerljivih 6:1. Najefikasniju utakmicu odigrali suMNK Beton i Kaiser. Beton je bio bolji s 9:4, te takozadrào bodovni priklju~ak s najbolje plasiranim timo-

vima.

Boca Yuniors je i dalje bez poraza. U sedmom kolu pobjeda protiv Bistroa. Kona~ni ishod 4:0. Sigurnu pobjedu je zabiljeìo i Malonogometni klub Pro{i}i. Trijumf pro-tiv Internacionalea 3:0.Listu strijelaca predvode Muhamed Selmanovi}(Dje~aci sa Une) i Mirzet Pajali} (Mladost KT) sa poosam postignutih pogodaka.

Derbi osmog kola ko{arka{ke lige Unsko-sanskogkantona, pro{log vikenda u Velikoj Kladu{i igrali suKraji{nik i Bosna XXL. U duelu pionirskih selekcija tri-

jumfovala je Bosna XXL. Bi{}ani su bili bolji rezultatom51:49. Ovom pobjedom najmla|i ko{arka{i Bosne XXLodbranili su {ampionsku titulu.

Kadetski tim iz Biha}a, tako|er je pobjedom sa~uvaolidersku poziciju. Biha}ki talenti su pobijedili sa 54:50.Neizvjesnu utakmicu, izabranici Edisa Suba{i}aprelomili su u posljednjem periodu. U utakmiciseniorskih mom~adi bolji su bili ko{arka{i iz VelikeKladu{e. Iznena|uje}e visok trijumf 79:46.Bosna XXL je igrala oslabljena, bez ~etiri prvotimca iz

prvog dijela sezone, ali se ipak o~ekivala kvalitetnijaprezentacija. Najefikasniji u velikokladu{kom rosteru jebio Mirhad Pehli} s 30 ko{eva, dok je Almin Feriz dodao23 poena. U redovima biha}kog tima niko nije nizasluìo prolaznu ocjenu.

Malonogometna liga op}ine Biha}

Ko{arka{ka liga USK-a

Christiano Ronaldo je u subotu,u dresu Real Madrida, pokazaorasko{ talenta. Ve} jedanaesti hat -trick u Primeri. Brz, nepredvidiv, snepogrije{ivim golgeterskim insti-nktom. Samo je “~arobnjak Leo”bolji! To svi znamo! Utjeha za por-tugalsku zvijezdu je “apolonsko”tijelo, kako kaù pripadnice lje-p{eg spola.

Nedjelju je Ronaldo, vjerovatnoiskoristio za odmor i opu{tanje. Usvom stilu! Mo`da je ispunjavaju}idnevnu kvotu od dvije hiljadetrbu{njaka, bacio oko i na man~e-sterski nogometni derbi. Po~etak utakmice i Edin Dèko na klupi,izmamili su sigurno, toliko u svije-tu “omiljeni” smije{ak. Nakon uta-kmice, Ronaldovo lice je bilo do-sta sli~no onom Sir Alexa Fergu-sona, koji je ina~e odmah dobionadimak Six A. F.Statisti~ki parametri “lansirali” suna{eg dijamanta u idealni sastav devetog kola engleskog Premier-

shipa. Dva gola i asistencija zadvadeset minuta u igri, ne osta- vljaju ravnodu{ne ni Portugalce.Samo da podsjetimo, da je Dèkona brojci od osam pogodaka uPremiershipu, iako je zabiljeìosamo {est nastupa. Tu su i ona~etiri kvalifikacijska gola.Ovog vikenda i ostali “Zmajevi” subili u ìì interesovanja sportske

javnosti. Senad Luli} je pogodio zaLazio i ponio titulu najboljegigra~a utakmice protiv Bologne.Osim toga, rimski Lazio je i liderSerie A. Standardno dobar je bio iMiralem Pjani} u dresu gradskogrivala, rimske “vu~ice”. Vedad

Ibi{evi} se pobjedonosnim pogo-tkom za Hoffenheim, vratio nakonpovrede. Spomenimo i opora-

vljenog Sejada Salihovi}a, raspo-loènog i pouzdanog Sa{u Papca...

Je li ba{ Ronaldo sugerirao ~elnici-ma portugalskog nogometnogsaveza, da stadion Bilino Polje nezadovoljava kriterije najve}ihnogometnih zvijezda? Pa su onipoùrili i pritisnuli UEFA-u. Mi

kao “miljenici” krovne evropskenogometne organizacije nismo nio~ekivali neke “ve}e probleme”.

Ne bi nas iznenadila ni odluka dase oba susreta igraju u Lisabonu,

jer su tamo lijepi i veliki stadioni...Samo neka ne zaborave, da sutakvi i komforni za bosansko-

hercegova~ku navija~ku armiju!Kako reko{e Portugalci, zeni~ki“glib”, nije smetao Bjelorusima,

Albancima, Luksemburànima, pani Rumunima, ali njihov renome

je daleko od portugalskog nogo-

metnog umije}a. Naravno, nemaju ni Ronalda. Nemamo ga ni mi,ba{ kao ni lijepe i velike stadione s

krovovima, drenaòm, saunama i jacuzijima. Ali imamo Dèku i ta-lenat ostalih “Zmajeva”, koje }ebodriti najvatreniji navija~i, magdje igrali!

Iako nisu èljeli

Portugalci u grotlu Mi kao “miljenici”krovne evropskenogometne organi-zacije nismo nio~ekivali neke “ve}eprobleme”. Ne bi nasiznenadila ni odlukada se oba susretaigraju u Lisabonu, jersu tamo lijepi i velikistadioni. Samo neka

ne zaborave, da sukomforni i za bosa-nskohercegova~kunavija~ku armiju!

Pritu`be slu`benih predstavni-ka Nogometnog saveza Portu-gala da travnjak na zeni~komstadionu nije dovoljno dobar zanjih, nisu urodile plodom.Naime, na slu`benoj straniciUEFA-e objavljeno je da }e seprvi susret doigravanja za Euro2012. u Poljskoj i Ukrajini igratina Bilinu polju u Zenici

11. novembra u 20 sati.Iako su se Portugalci Europskojnogometnoj federaciji (UEFA)àlili na teren Bilina polja, uNyonu nisu ozbiljno shvatili nji-hova o~ita podmetanja.“Zmajevi” sada mirno mogurazmi{ljati samo o utakmici i tona stadionu na kojem imajunajvi{e uspjeha.

Za divno ~udo slu`bena odluka u na{u korist

UEFA ignorirala Portugal

Uvjerljiva pobjedaDje~aka sa Une

Dueli Kraji{nikai Bosne XXL

Rezultati VII kola:âvkunovi} Biha} - Bezobrazni Karcinom~i} 4:9MNK Internacionale - MNK Pro{i}i 0:3

MNK Boca Yuniors - Bistro Biha} 4:0Dje~aci sa Une - MNK Mini Dnevnik 6:1MNK Beton / BISCANI.NET - MNK Kaiser 9:4Mladost KT - Kendi} Promet & Caffe 5 4:4mojUSK.ba - PVC Dàja & Caffe Blic 3:0

U me~u pionirskih selekcija trijumfo- vala je Bosna XXL. Bi{}ani su bili boljirezultatom 51:49. Ovom pobjedomnajmla|i ko{arka{i Bosne XXL odbranilisu {ampionsku titulu.

Bilinog Polja

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


27.10.2011.godinesport22

Prethodnog vikenda na drugoli-

ga{kim stadionima igralo se osmotakmi~arsko kolo. Mladost je u

Vrnogra~u s 3:1 nadigrala Unu izKulen Vakufa. Golove za doma}itim su postigli Pajazetovi}, [abi} iLevi}, dok je jedini pogodak zaUnu djelo kapiitena ElvisaMehadì}a.Podgrme~ niè pobjede. Sanjanisu ovog vikenda s 4:1 trijumfovaliu Klju~u. Korak s liderom drì

Vitez, koji je u Bosanskoj Krupi s4:2 bio bolji od Bratstva. Ve} tre}iporaz u nizu tima iz BosanskeKrupe.Mladost iz Polja nije nastavila seri-

ju dobrih igara i rezultata. Pri-klju~ak s vode}im timovima izgu-bljen je porazom u Jajcu. Doma}amom~ad je bila bolja rezultatom3:1. Sloga iz Bosanske Otoke jetako|er u rezultatskoj krizi. Ovajput samo doma}i remi sMaestralom. Kona~ni rezultat 2:2.Buìmski Vitez se pobjedom pro-

tiv Vla{i}a pridruìo dru{tvu ugornjem dijelu tabele. Buìmljanisu trijumfovali s 2:1. Ina~e, uosmom kolu je postignuto 26golova, prosje~no vi{e od ~etiri

gola po utakmici. Najefikasnijautakmica igrana je u BosanskojKrupi, gdje su navija~i u dueluBratstva i Viteza vidjeli {est pogo-daka.

U devetom kolu Una u Kulen Vakufu ~eka Slogu iz BosanskeOtoke, dok }e se sve bolji buì-mski Vitez suprotstaviti Mladostiiz Polja.

Druga liga Federacije BiH u nogometu

@enski odbojka{ki klub Biha} - Preminger je mini-malno poraèn u Glasincu od Gacka. Bi{}anke su izgu-

bile rezultatom 3:2. Neizvjesna utakmica izjedna~enihrivala, odlu~ena je u petom setu. Utjeha ekipi ZlatanIbuki}a je osvojen barem jedan bod. Kvalitetnaprezentacija biha}kog tima nije nagra|ena punimbodovnim plijenom. Odbojka{ice Gacka su ipak iskoris-tile prednost doma}eg terena.U idu}em kolu u Biha} stiè do sada neporaènaJahorina, koja ima i dvije utakmice manje. Prvo je idalje Jedinstvo iz Br~kog, Modri~a je druga, dok jeBiha} - Preminger na tre}oj poziciji sa sedam osvojenihbodova. Kula iz Grada~ca i Jahorina su i dalje bezporaza, no i sa samo dvije utakmice na kontu.Ovog vikenda drugi uzastopni poraz biha}kih odboj-ka{a na doma}em parketu. U duelu ~etvrtog kola bolja

je bila Bosna iz Kalesije rezultatom 3:1 u setovima. Zabiha}ki tim su nastupili Fajkovi}, Selmanovi},Karabegovi}, Ze}irovi}, Jahi}, Omerdi}, @ap~evi},

Bregar, ]emalovi}, Fatki} i Pirali}.Bi{}ani su i ove godine u nezavidnoj situaciji. Slabijistart ponovo je gurnuo nekada{njeg {ampiona BiH naza~elje tabele. Jo{ uvijek nekompletiran igra~ki kadar,nije dorastao ni prvoliga{kim izazovima. Nadamo se da}e se izbje}i pro{losezonski scenario, kada se prvoli-ga{ki “ìvot” spa{avao u zadnjem takmi~arskom koluprotiv Zenice.

Odbojka{ki vikend

U vikendu iza nas startala je Prva liga Federacije BiH ustonom tenisu. Prvestvo seigra kroz 14 kola u 4 turnusa.U dosada{njim me~evimaStonoteniski klub “Stens 73Elektrometal’’ iz Cazina je

zabiljeìo maksimalni u~inak.Cazinjani su s osam bodova,

ve} na po~etku sezoneuhvatili lidersku poziciju. Za“Stense” su u dosada{njim

me~evima nastupali Isak Abdagi}, Edin Hadì}, AladinSejfovi} i Dino izmi}.- Ovaj prvi turnus smo odigraliodli~no, sve ekipe smo nadi-

grali bez ve}ih problema.Ciljnam je povratak u Premijer

ligu BiH, a sa ovako dobrimigrama siguran sam da }emoto i ostvariti, kaè lider cazin-skog tima Isak Abdagi}.Nastavak prvenstva je po~e-

tkom decembra, a cilj “Ste-nsa” je povratak u elitni rangbosanskohercegova~kog sto-nog tenisa.

•

Vrnogra~ani bolji od Une

Podgrme~ ni e pobjede. Sanjani su ovog vikenda s 4:1 trijumfovali u Klju~u. Koraks liderom drì Vitez, koji je u Bosanskoj Krupi s4:2 bio bolji od Bratstva. Ve} tre}i poraz u

nizu tima iz Bosanske Krupe.

Rezultati 8. kola Druge ligeFBiH - grupa Zapad:Mladost D.S. - Una 3:1Vitez Buìm - Vla{i} 2:1Klju~ - Podgrme~ 1:4Sloga - Maestral 2:2Bratstvo - FK Vitez 2:4Jajce - Mladost Polje 3:1

Parovi narednog 9. kola:Podgrme~ - Mladost D.S., FK

Vitez - Jajce, Maestral - Bratstvo,Una - Sloga, Vla{i} - Klju~,Mladost Polje - Vitez Buìm.

Bi{}ankama bodprotiv Glasinca U idu}em kolu u Biha} sti e do sadaneporaèna Jahorina, koja ima i dvijeutakmice manje. Prvo je i dalje

Jedinstvo iz Br~kog, Modri~a je druga,dok je Biha} - Preminger na tre}ojpoziciji sa sedam bodova.

Tabela nakon 8. kola:1. Podgrme~ 222. FK Vitez 203. NK Sloga 154. Mladost Polje 135. Vitez Buìm 126. NK Maestral ’95 117. Vla{i} Turbe 98. NK Jajce 99. Una Kulen Vakuf 8

10. Bratstvo Krupa 7

11. Mladost D.S. (V) 712. Klju~ 4

Maksimalan u~inak cazinskih stonotenisera

Cazinjani su se s osam bodova, ve} na po~etku sezone, domogliliderske pozicije. Za “Stense” su udosada{njim me~evima nastupaliIsak Abdagi}, Edin Hadì}, AladinSejfovi} i Dino îzmi}.

Cilj - povratak u Premijer ligu

Dosada{nji rezultati:1. STK “Stens 73 Elektrometal” - STK “@ivinice” 3:02. STK Stens 73 Elektrometal” - STK “Bugojno’’ 3:03. STK Stens 73 Elektrometal” - STK “CM Vitez’’ 3:14. STK stens 73 Elektrometal” - STK “Peru}ica” Fo~a 3:1

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


sport 2327.10.2011.godine

Prvi ovosezonski “derbi” jeiza nas. Vjerovatno }e brzo bitii zaboravljen. Blizu hiljadunogometnih simpatizera, kojisu bili na tribinama, pamti}esamo “ugriz” hladno}e i dosad-nu ki{u. Utakmica je bila dale-ko od dosadne. No pitanje je,bi li tako bilo da se igra~i nisupet puta pogurali, posva|ali ionako “kraji{ki” po~astili pso-

vkama. Sre}a, pa se nisu tukli! Akteri su neshvatljivu i nepo-trebnu nervozu prenijeli i na

tribine, pa se u takvom ambi- jentu, utakmica jedva privelakraju.

Bodovi su ostali u VelikojKladu{i. Po misljenju doma}ih,sasvim zasluèno! S drugestrane, strateg Jedinstva SenadSmaji} àlio se na sudije inekorektnu zavr{nicu utak-mice. Znam, ni{ta novo, u“kaubojskoj” ligi! Ne zamjerite,zanemario sam nadimak “do-ma}inska”, jer poslije vi|enogu Velikoj Kladu{i, ovaj s “di-

vljeg Zapada” mi je prili~niji.Evo i za{to!

Nervozni igra~i,

“svadljiva” publikaBlatnjav i neravan teren. Debe-li temperaturni minus, pra}enneumoljivom ki{om. Nervozni

igra~i, “svadljiva” publika. Zbu-njen i nesiguran sudijski tim.

Vi{e od 50 grubijanskih pre-kr{aja. Ve} istrenirano simuli-

ranje i izleàvanje, ovaj put ublatu. Ne sje}am se atraktivnihdriblinga, prodora! Vjerovatno,

zato {to ih nije ni bilo. Ovonabrajanje bi moglo potrajati,ali mislim da vam je dovoljno.Saèti i konkretni izvje{taj sutakmice u Velikoj Kladu{i.Mo`da ste i pretpostavili kako

je bilo. Nerijetko ovda{njinogometa{i, iznenade simpa-tizere “najva`nije sporednestvari na svijetu”. Nisu ovdjeuobi~ajeni atraktivni potezi,golovi, driblinzi... To ve}znamo! Kod nas je popularnijaprezentacija neke od borila~kih

vje{tina, kojima sigurno nije

mjesto na zelenoj livadi sgolovima. Ne smijemo zabora-

viti ve} “opjevane” glavne arbi-tre, koji zbog komadi}a jagnje-tine ili nekoliko gvozdenjaka

(ne) vide penale, ofsajde, igra-nja rukom... Sve po potrebi!

“@eljina haubica”

na usavr{avanjuBiha}ka “jedinica” AdnanKeranovi} je prerastao prvoli-ga{ki nogomet. Najbolji pojed-inac se istakao s nekoliko bra-

vuroznih intervencija. Branio je zicere, dalekometne {uteve,poku{aje glavom... Da ga pratiimalo ozbiljnija defanzivna li-nija, vrata Jedinstva bi ostala“zaklju~ana”. S druge strane,najbolji je bio [aban Pehilj.Kako re~e oficijalni spiker “@e-ljina haubica na usavr{avanju uVelikoj Kladu{i”! Dva gola u

zavr{nici utakmice za potvrdugolgeterskog talenta. Ni on sig-urno, ne}e jo{ dugo tr~karatiprvoliga{kim barama.Hronolo{ki pregled prilika igolova. “Crveno - bijeli” opas-niji na startu utakmice. Zapri-

jetili su Gomis i Kova~ iz slo-bodnog udarca. Do kraja prvogdijela bolji Kraji{nik. Proma{ajesu nanizali Do Nascimento,[abi} i Pehilj. Drugo poluvri-

jeme prilikom otvara Pehilj, noproma{uje iz izgledne pozicije.Kazna stiè u 53. minuti, kadaFikret Abdi} koristi nesigurnuintervenciju Hodì}a i poentira

za 1:0.

Krajina liderRezultatski deficit uvjetovao je

juri{ doma}ih ka golu Kera-

novi}a. Biha}ki ~uvar mreèredom je zaustavljao poku{ajePehilja, Do Nascimenta, [abi}ai Halilovi}a. Tako sve do 88.

minute. Pani~nu reakciju

odbrane Jedinstva ka`njava[aban Pehilj. Samo nekolikominuta kasnije udarna “igla”Kraji{nika poga|a i drugi put,kasnije se ispostavilo za punibodovni plijen. Ina~e, igralo se

100 i ne{to minuta.Da ne zaboravimo, prvom goluKraji{nika prethodila je sumnji-

va situacija, {to je i izazvalobijes u biha}kom taboru. Eto,tek da smomenemo i to! Nakonsubotnjeg duela, timovi subodovni izjedna~eni i smje{teniu donji dio tabele. Za razlikuod cazinske Krajine, ~ije ovose-zonske partije nisu za zaborav.Pobjedom protiv Branitelja 2:1sa~uvana je liderska pozicija.Izabranici Muhameda Berbe-

rovi}a ponosni su na dosa-

da{nji u~inak. [est pobjeda, triremija i samo dva poraza.Hvale vrijedan bodovni bilans.Sada nije nedosti`na ni titula

jesenjeg prvaka.Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Prvi ovosezonski “derbi” je iza nas

Prva nogometna liga Federacije Bosne i HercegovineTabela

1. Krajina 11 6 3 2 13:9 212. âpljina 11 6 2 3 18:9 203. Gradina 11 6 0 5 20:17 184. Rudar 11 5 3 3 14:13 18

5. Bratstvo 11 5 2 4 17:10 176. Famos SA[K11 4 4 3 14:12 167. Ora{je 11 5 1 5 15:14 168. Budu}nost 10 5 1 4 11:10 169. Gora`de 11 5 1 5 17:20 16

10. Omladinac 11 5 1 5 14:23 1611. Kraji{nik 11 4 2 5 12:11 1412. Jedinstvo 11 4 2 5 17:18 1413. Branitelj 11 4 2 5 12:15 1414. Vitez 11 3 4 4 17:13 1315. Iskra 11 3 3 5 11:15 1216. Unis 10 1 1 8 7:20 4

Rezultati 11. kola:Kraji{nik - Jedinstvo 2:1,âpljina - UNIS 4:1,Budu}nost - Iskra 2:0,Gradina - Rudar 2:0,

Vitez - Omladinac 4:0,Gora`de - Bratstvo 0:0,Krajina - Branitelj 2:1,Ora{je - Famos SA[K 1:1.Parovi 12. kola:Jedinstvo - Unis,Rudar - Budu}nost,Iskra - âpljina,Bratstvo - Vitez, FamosSA[K - Krajina,Kraji{nik - Ora{je,Omladinac - Gradina,Branitelj - Gora`de.

Kraji{nik - Jedinstvo 2:1

Krajina - Branitelj 2:1

Pamti}emo samo “ugriz” hladno}e Blatnjav i neravan teren. Debeli temperaturni minus, pra}enneumoljivom ki{om. Nervozni igra~i, “svadljiva” publika. Zbunjen inesiguran sudijski tim. Vi{e od 50 grubijanskih prekr{aja. Ve}istrenirano simuliranje i izleàvanje, ovaj put u blatu. Ne sje}amse atraktivnih driblinga, prodora! Vjerovatno, zato {to ih nije nibilo. Ovo nabrajanje bi moglo potrajati, ali mislim da vam jedovoljno. Saèti i konkretni izvje{taj s utakmice u Velikoj Kladu{i.

Kova~evi} i Sejdi}: Zbog kartona se smrzavali na tribinama

Hladno vrijeme - vrela atmosfera

[ef struke Denis Sadikovi} iprvotimci Kraji{nika proìvljavajunajljep{e nogometne dane u VelikojKladu{i. Osmi pobjede protiv “lju-tog” rivala, osiguran je i plasman u~etvrtzavr{nicu Kupa Bosne iHercegovine. Najve}i klupski usp-

jeh, a i najvi{i domet ovda{njih klubova u najmasovnijemnogometnom takmi~enju u BiH. U prethodnoj rundi eliminisan

je federalni drugoliga{ Mramor. Velikokladu{ki nogometnizaljubljenici s nestrpljenjem ~ekaju duele sa premijerliga{kimliderom [irokim Brijegom.

Kraji{nik u ~etvrtfinalu Kupa BiH

Protivnik [iroki BrijegParovi ~etvrtfinalaKupa BiH u nogometu:Kraji{nik - [iroki Brijeg Vele` - Branitelj@eljezni~ar - êlik Sarajevo - Borac

8/3/2019 037 Plus [broj 88, 27.10.2011]


Na{ sugra|aninHuse [abi}, pozna-tiji kao Hejno, ranose otisnuo upe~albu. Trbuhomza kruhom, {to birekli na{i stari.Dobro se sna{ao isad uìva u plodovi-ma svoga rada.

Niko ne zna da li jeu penziji, ali sviznaju da je ~esto uribolovu. Kupio jesebi grunt u novomnaselju u Privilici i kraj Uneizgradio vikendicu. Da uìvau pejzaù, vjerovatno, a zlo-bnici kaù, u pogledu naribarske {tapove. Kako biloda bilo, to njegovo gledanjekrajem protekle sedmice seisplatilo. Ulovio je mladicute{ku 13,5 kilograma iduga~ku 113 centimetara.

Hejno iz Privilice uloviomladicu iz Privilice. Ovaj sret-ni doga|aj kratko je proko-mentirao: “Izuzetno sam sre-tan i uzbu|en jer ja sam stari~ovjek, ali mladi ribar!” Nama

je jedino preostalo da mu~estitamo i poèlimo jo{ punosretnih trenutaka na obaliUne. H. ALIJAGI]

Hejno iz Privilice, mladica iz Privilice

Star ~ovjek, mlad ribar Kupio je sebigrunt u novomnaselju uPrivilici i krajUne izgradio vikendicu. Da

uìva u pogleduna pejza`, vjerovatno, alizlobnici kaù,na ribarske{tapove

Gr~ka je u kaosu i svi znajuza{to, zbog najavljene {tednje.Ne}e ljudi da vrate ono {tonisu zaradili, komentirajuevropski stru~njaci. Dokazujuto na razne na~ine, a jedan odnjih je pore|enje visine penzi-

ja u evropskim zemljama.

Prosje~na gr~ka penzija iznosi1.600 eura!? Ne ~ude ondaoni neredi. Prosje~na penzijau BiH je 171 euro, a gori odnas su samo Bugari sa 145 i

Albanci sa 55 eura. Na{i seljudi, dakle, nemaju ra{tabuniti. Halid ALIJAGI]

BiH tre}a odozdoProsje~na penzija u Gr~koj 1.600 eura

BiH tre}a odozdo

037 plus [broj 88, 27.10.2011]

Documents