imenske reci v
Post on 29-Oct-2015
1.466 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Imenice
Imenice
Imenice su promenljiva vrsta rei koje oznaavaju imena bia, predmeta, pojava i stvari. Prema znaenju dele se u nekoliko vrsta.
1. Vlastite imeniceVlastite imenice oznaavaju vlastita imena ljudi, ivotinja, geografskih pojmova i ivotinja.Petar Petrovi, Beograd, Novi Sad, Srbija, Alpi, Rusija, Belka, arac, Jupiter, Saturn
Po pravilu nemaju oblike mnoine, ve samo oblike jednine.Oblike mnoine mogu imati kada oznaavaju vie pojmova sa istim imenom.U razredu imamo dve Jelene i tri Marka.Morave su dve najlepe reke Srbije.
2. Zajednike imenice
Zajednike imenice oznaavaju predmete, bia i pojave sa istim osobinama. Po pravilu imaju oblike i jednine i mnoine.kua-kue, knjiga-knjige, sto-stolovi, list-listovi
Pojedine imenice imaju nepravilnu mnoinu, odnosno supletivnu (dopunsku) mnoinu i u tim sluajevima je oblik mnoine zbirna imenica.brat-braa, dete-deca, gospodin-gospoda
3. Zbirne imenice
Zbirne imenice oznaavaju predmete i pojmove koji se nalaze u paru ili u nekom mnotvu. Oblikom jednine kazuju mnoinu.lie, cvee, granje, telad, jagnjad, pilad, deca,braa
4. Gradivne imenice
Gradivne imenice oznaavaju materiju ili grau. Po pravilu nemaju oblik mnoine.voda, zemlja, brano, eer, voda, vino, pesak, elik, pamuk
Kada oznaavaju vie vrsta razliitih materija mogu imati mnoinu.crna i bela vinabeli i uti eeri
5. Apstraktne (misaone) imenice
Apstraktne (misaone) imenice oznaavaju pojave koje su nemerljive i koje se ne mogu videti golim okom, najee su u domenu misli i apstrakcije.ljubavradostsreatugaaloststarostmladostbol
6. Brojne imenice
Brojne imenice oznaavaju broj.trojica, petorica, petina, treak, sedmorkastotina, hiljada, milion, milijardaoznaavaju broj, ali su imenice
*PLURALIA TANTUMsu imenice koje imaju samo oblik mnoine.vrata, makaze, kola, sanke nedra, grudi, naoare, pantalone, boginje, Karlovci, Vreoci, Divibare*SINGULARIA TANTUMsu imenice koje imaju samo oblik jednine.brat, dete, gospodin, vlastelinTo su one imenice koje nemaju pravilnu, ve samo supletivnu mnoinu.
Pridevi
Pridevi su promenljive imenske vrste rei koje su nesamostalne, stoje uz imenicu i blie je odreuju. Gramatike kategorije prideva su rod, broj, pade, pridevski vid i komparacija, odnosno poreenje.
Pridevi se po znaenju dele u nekoliko vrsta:
1) Opisni pridevi
Opisni pridevi opisuju pojam uz koji stoje, daju im odreenu osobinu ili karakteristiku.
mlad, star, pametan, glup, vredan, lenj
2) Gradivni pridevi
Gradivni pridevi oznaavaju od ega je sastavljen ili napravljen pojam koji blie odreuju.
pamuan, limen, pean, voden, branast
3) Pridevi za prostorne odnose (mesni)
Pridevi za prostorne odnose (mesni) oznaavaju mesto ili prostor pojma koji blie odreuju.
gornji, donji, levi, desni, tamonji, prednji
4) Vremenski pridevi
Vremenski pridevi oznaavaju vreme.
jueranji, dananji, sutranji, prologodinji, zimski
5) Prisvojni pridevi
Prisvojni pridevi oznaavaju pripadnost.
beogradski, srpski, Miliin, Marijin, Miloev, narodni
6) Pridevi koji oznaavaju namenu
stoni, oni, zdravstveni
Vid prideva
Pridevi mogu biti odreenog i neodreenog vida. Neodreeni vid ili krai oblik ima nulti nastavak, a odreeni ili dui oblik ima nastavak-iu nominativu jednine.
Mladovek eta gradom.(neodreeni vid)
Onajmladiovek koji je etao gradom ...(odreeni vid)
Deklinacija neodreenog i odreenog vida prideva
neodreeni vidnominativ:mlad, genitiv:mlada, dativ:mladu, akuzativ:mlada, vokativ:mladi, instrumental:mladim, lokativ:mladu
odreeni vidnominativ:mladi, genitiv:mladog, dativ:mladom, akuzativ:mladog, vokativ:mladi, instrumantal:mladim, lokativ:mladom
On jevredanstudent.Kao imenski predikativ pridev je uvek neodreenog vida (neemo rei: On jevrednistudent.).
Opisni pridevi mogu imati oba pridevska vida.
Pridevi koji mogu imatisamo neodreeni vidsu:
* pridevi na -ov, -ev, -in (Miloev, Marijin)
Pridevi koji imajusamo odreeni vidsu:
*pridevi na -ji, -ni, -nji (deiji)
*pridevi na -ski (-ki, -ki)
*pridevimali, jarki, bojni, arkiKomparacija prideva
Komparaciju odnosno poreenje prideva mogu imati opisni pridevi. Komparacija pokazuje stepen izraenosti, jaine odreene osobine ili karakteristike pojma koji pridev blie odreuje.
Postoje tri stepena u komparaciji prideva, a to supozitiv, komparativ, superlativ.
Komparativ i superlativ se dobijaju dodavanjem sledeih nastavaka na pridev u osnovnom obliku.
Komparativ:-j, -ij, -Superlativ:naj+oblik komparativagrub-grublji-najgrublji, sme-smei-najsmei, hrabar-hrabriji-najhrabriji, lak-laki-najlaki
Samo tri prideva u srpskom jeziku grade komparaciju uz nastavak-, a to su pridevilep, lak, mek.
Nepravilnu komparaciju imaju sledei pridevi:
mali-manji-najmanji, dobar-bolji-najbolji, zao-gori-najgori, veliki-vei-najvei
Brojevi
Brojevi su promenljiva nesamostalne imenska vrsta rei koji oznaavaju broj ili koliko ima onog to oznaava pojam uz koji brojevi stoje.Brojevi se dele u tri vrste.
1. Osnovni brojevi
Osnovni brojevi oznaavaju koliko ima pojmova koje imenica oznaava.dvaoveka,triene,petaka,dvanaestmukaraca
Osnovni brojevi jedan, dva, tri i etiri se menjaju po padeima i imaju deklinaciju, ali u savremenom govoru i za ove brojeve moemo uti da su nepromenljivi (primer:Imam dva sina). Brojevi od pet pa nadalje su nepromenljivi. Osimstotina, hiljada, milion,milijaradakoje imaju samo funkciju brojeva, ali su zapravo imenice.
2. Redni brojevi
Redni brojevi oznaavaju u kom se redu nalazi pojam koji oznaava imenica uz koju broj stoji.prvomesto,treanagrada,sedmisprat,desetiovek
3. Zbirni bojevi
Zbirni brojevi oznaavaju zbir pojmova koje imenica oznaava. Najee se odnose na imenice koje oznaavaju mlada bia.trojejagnjadi,dvojedece,dvadesetoroprasadi
Deklinacija osnovnih, rednih i zbirnih brojeva
nominativ: dva; drugi; dvojegenitiv: dvaju; drugoga; dvojegadativ: dvama; drugome; dvojemu/dvomaakuzativ: dva; drugoga; dvojevokativ: dva; drugi; dvojeinstrumental: dvama; drugim; dvomalokativ: dvama; drugom; dvoma
Zamenice
Zamenice su promenljiva imenska vrsta rei koje upuuju na predmete, bia i stvari kao i na rei koje te pojmove oznaavaju. Zamenice su upuivake rei.Zamenice se dele u dve grupe: imenike i pridevske.
1. Imenike zamenice
Imenike zamenice su samostalne u reinici i u tim sluajevima imaju gotovo iste osobine kao i imenice. Dele se u nekoliko vrsta:a) line zamenice: ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, onab) upitne zamenice za lica i stvari: ko? ta?v) neodreene zamenice: neko, netog) odrine zamenice: niko, nitad) opte zamenice: svako, svata, iko, ita, ko god, to god, ma ko, ma ta) povratna zamenica za svako lice: sebe, se
2. Pridevske zamenice
Pridevske zamenice su nesamostalne u reenici, blie odreuju imenicu uz koju stoje (kao i pridevi). Dele se u sledee vrste:a) prisvojne zamenice: moj, tvoj, njegov, njen, na, va, njihov* prisvojna zamenica za svako lice: svojb) pokazne zamenice: ovaj, onaj, taj; ovakav, onakav, takav; ovoliki, onoliki, tolikiv) neodreene zamenice: neki, neiji, nekakav, nekolikig) upitno-odnosne zamenice: koji, iji, kakav, kolikid) odrine zamenice: nikoji, niiji, nikakav, nikoliki) opte zamenice: svaki, svaiji, svakakv, ikoji, iiji, koji god, kakav god, bilo iji, ma koji, ma iji
Line zameniceja, ti, on, ona, ono(kako u jednini tako i umnoini)u deklinaciji u genitivi, dativi, akuzativu imaju neneaglaene, enkklitike oblike koji glase:genitiv: mene,me; tebe,te; njega,ga; nje,jedativ: meni,mi; tebi,ti; njemu,mu; njoj,jojakuzativ: mene,me; tebe,te; njega,ga; nju,je,ju
Odrine zamenice se uz predloge uvek piu odvojeno!ni od koga, ni sa kim, ni sa im, ni na ta, ni prema kome, ni o kome, ni o emu, ni na kogaRazlikovanje imenikih i pridevskih zamenica u primeru:Onate je sino zvala= imenika zamenica (samostalna je i moe da zameni imenicu)Onadevojkato si je upoznao te je sino zvala= pridevska (odnosi se na imenicudevojka)
top related