petrologija s geologijom
Post on 16-Oct-2021
6 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Petrologija s geologijomPetrologija s geologijom
Pripremili:Pripremili:
Dr. sc. Dunja Aljinović, izvanredni profesor Dr. sc. Dunja Aljinović, izvanredni profesor
ii
Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor
11
Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor Dr. sc. Bruno Tomljenović, redoviti profesor
Dr. sc. Ana Maričić, asistentica
Duje Smirčić, dipl. ing. geol.
Bojan Matoš, prof. geol. i geog.
RudarskoRudarsko--geološkogeološko--naftni fakultetnaftni fakultet
Fotografije i grafički prilozi djelomično preuzeti iz:
Marin Šoufek (1991): Svijet minerala
Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Physical Geology
22
Charles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Journey Through Geology
Peter Copeland and William Dupré (2001): Understanding Earth
Literatura za petrološkoLiteratura za petrološko--
mineraloški dio kolegijamineraloški dio kolegija
Tišljar, Josip: Petrologija s osnovama Tišljar, Josip: Petrologija s osnovama mineralogijemineralogijeZagreb, RudarskoZagreb, Rudarsko--geološkogeološko--naftni fakultet, naftni fakultet, 1999.1999.
33
Vrkljan, Maja: Uvod u mineralogiju i Vrkljan, Maja: Uvod u mineralogiju i petrologiju petrologiju Zagreb, RudarskoZagreb, Rudarsko--geološkogeološko--naftni fakultet, naftni fakultet, 2012.2012.
Uvjeti kolegija Petrologija s geologijomUvjeti kolegija Petrologija s geologijom
Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija uz izradu jednog programa. Tijekom semestra održat će se 3 kolokvija uz izradu jednog programa. O datumima polaganja kolokvija studenti će biti pravovremeno O datumima polaganja kolokvija studenti će biti pravovremeno obaviješteniobaviješteniKolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Kolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Na kraju semestra održat će se ispravak kolokvija za one studente koji su Na kraju semestra održat će se ispravak kolokvija za one studente koji su dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (može se pristupiti dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (može se pristupiti ispravku najviše 1 kolokvija)ispravku najviše 1 kolokvija)
Uvjeti za potpis: Uvjeti za potpis: -- pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani programpozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani program
44
-- pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani programpozitivna ocjena iz jednog kolokvija i predani program
ISPIT JE MOGUĆE POLOŽITI I PUTEM KOLOKVIJAISPIT JE MOGUĆE POLOŽITI I PUTEM KOLOKVIJAUvjeti za ocjenu:Uvjeti za ocjenu:Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i prihvaćeni program. Aritmetička Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i prihvaćeni program. Aritmetička sredina ocjena dobivenih putem kolokvija čini konačnu ocjenu koja se sredina ocjena dobivenih putem kolokvija čini konačnu ocjenu koja se upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog ispitnog roka). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji će ispitnog roka). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji će pisati i na prijavnici i u indeksu.pisati i na prijavnici i u indeksu.
AKO NE MOŽETE DOĆI NA JEDAN OD KOLOKVIJA AKO NE MOŽETE DOĆI NA JEDAN OD KOLOKVIJA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOĆI NA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOĆI NA SLIJEDEĆI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S SLIJEDEĆI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S POLAGANJEM SLIJEDEĆIH KOLOKVIJA. NA KRAJU POLAGANJEM SLIJEDEĆIH KOLOKVIJA. NA KRAJU SEMESTRA BITI ĆE PRILIKA ZA NADOKNADU I SEMESTRA BITI ĆE PRILIKA ZA NADOKNADU I ISPRAVAK KOLOKVIJA.ISPRAVAK KOLOKVIJA.
55
UKOLIKO NE MISLITE IZAĆI NA ISPIT, A PRIJAVILI UKOLIKO NE MISLITE IZAĆI NA ISPIT, A PRIJAVILI STE GA, STE GA, SVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUSVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUJER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG JER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUĆE PRIJAVITI IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUĆE PRIJAVITI 3 PUTA. ČETVRTI PUTA ISPIT SE ODRŽAVA PRED 3 PUTA. ČETVRTI PUTA ISPIT SE ODRŽAVA PRED POVJERENSTVOM.POVJERENSTVOM.
Petrologija s geologijomPetrologija s geologijom
66
Endogenim i egzogenim procesima nastaju STIJENE
koje se međusobno razlikuju svojim sastavom.
Površina Zemlje posljedica je djelovanja Površina Zemlje posljedica je djelovanja
endogenih i egzogenih sila endogenih i egzogenih sila –– sila koje potječu iz sila koje potječu iz
dubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj površinidubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj površini
77
Egzogeni procesi oblikuju površinu Zemlje
Od stijena na površini Zemlje nastaje TLO
Sastav tla različit je obzirom na stijenu na kojoj se tlo
razvija
Tla različitog sastava nastanjuju različite biljne vrste
Endogeni i egzogeni faktori-Građa Zemlje
-dubina vrlo dubokih rudnika = 3 km;
dubina naftnih bušotina = 8 km
-najdublja bušotina (načinjena u
znanstvenoistraživačke svrhe) = 12 km
(u Rusiji)
88
(u Rusiji)
radijus Zemlje = cca 6370 km
-duboki dijelovi Zemlje istražuju se neizravno, uglavnom pomoću geofizike i seizmičkih valova
Refrakcija
Slično lomu Slično lomu svjetlosti svjetlosti ponašaju se ponašaju se i seizmički i seizmički valovi koji se valovi koji se reflektiraju i reflektiraju i refraktiraju refraktiraju na nekim na nekim granicamagranicama
-dubina granice
99
Refrakcija
Refleksija
-dubina granice
računa se iz
vremena i
brzine potrebne
da seizmički
val dosegne
neku granicu,
reflektira se i
vrati se natrag.
Građa ZemljeGrađa Zemlje Brzina seizmičkih Brzina seizmičkih valova ovisi o valova ovisi o sastavu materijala i sastavu materijala i pritiscimapritiscima..
Na temelju promjene Na temelju promjene brzine seizmičkih brzine seizmičkih valova dobiveni su valova dobiveni su
1010
valova dobiveni su valova dobiveni su podaci o podaci o unutrašnjosti unutrašnjosti ZemljeZemlje..
Prilikom prelaska Prilikom prelaska valova iz jednog valova iz jednog materijala u drugi, materijala u drugi, oni mijenjaju brzinu i oni mijenjaju brzinu i smjersmjer..
seizmička refrakcija = lom
seizmičkog vala na granici
prelaska dvaju materijala
Građa ZemljeGrađa Zemlje
Istraživanje brzine seizmičkih valova daje Istraživanje brzine seizmičkih valova daje informacije o obliku i sastavu koncentričnih zona informacije o obliku i sastavu koncentričnih zona (“ljusaka”) unutar Zemlje(“ljusaka”) unutar Zemlje::
KoraKora: ~10: ~10––70 km, 70 km,
PlaštPlašt: ~2800 km, : ~2800 km,
1111
Vanjska jezgraVanjska jezgra: ~2200 km, : ~2200 km, tekuće željezotekuće željezo
Unutrašnja jezgraUnutrašnja jezgra: ~1500 km, : ~1500 km, kruto željezokruto željezo
Građa ZemljeGrađa Zemlje
KORA
oceanska
- kontinentalna
Zemlja ima zonalnu koncentričnu građuZemlja ima zonalnu koncentričnu građu
1212
plašt
jezgra
kora
Kora “pluta” na plaštuKora “pluta” na plaštu
1313
Mohorovičićevdiskontinuitet
(Moho)
Čvrsti površinski dio Zemlje i gornji dio omotača (plašta) čine LITOSFERU Litosfera = kora+gornji dio plašta
Astenosfera = dio plašta (zona niskih brzina)
zona u kojoj je stijenje rastaljeno tj. nastaje magma;
1414
UNUTRAŠNJOST ZEMLJEUNUTRAŠNJOST ZEMLJE
Građa ZemljeGrađa Zemlje
1515
Konvekcijska strujanja unutar Zemljinog plašta su
Zemljin unutarnji motor - TEKTONSKE SILE
Konvekcija u zoni plašta je mogući Konvekcija u zoni plašta je mogući
uzrok pomicanja dijelova litosfereuzrok pomicanja dijelova litosfere
1616Fig. 19.8
TEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOČATEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOČA
Litosfera je razlomljena na tektonske ploče Litosfera je razlomljena na tektonske ploče
1717
TEORIJA TEKTONIKE PLOČATEORIJA TEKTONIKE PLOČA
1818
3 tipa granica među pločama:DIVERGENTNA GRANICA KONVERGENTNA
1919
KONVERGENTNA TRANSFORMNA
DIVERGENTNA GRANICA – SREDNJEOCEANSKI GREBENI (RIFTOVI)
Srednjeoceanski
greben(razmicanje ploča)
Riftna dolina
(prirast nove
Duboke pukotine
Poprečne pukotine
2020
(prirast nove kore)
Divergentna granica – mjesta razmicanja ploča;
-Mjesto razmicanja litosfernih ploča
-mjesto gdje
2121
-mjesto gdje se stvara nova kora
srednjeoceanskisrednjeoceanski greben greben –– lava izlazi na morsko dnolava izlazi na morsko dno
2222
KONVERGENTNA GRANICA LITOSFERNIH PLOČA-ZONA SUBDUKCIJE ILI PODVLAČENJA- mjesto gdje se ploče sudaraju, te se jedna podvlači pod drugu- duboki oceanski jarak, trench
2323
- duboki oceanski jarak, trench
Zone subdukcije ili podvlačenja Zone subdukcije ili podvlačenja ––najdublja mora na Zemljinajdublja mora na Zemlji
2424
OceanOcean--ooceanceangranica pločegranica ploče
OceanOcean--kkontinentontinentgranica pločegranica ploče
Uslijed podvlačenja ili subdukcije litosfera dolazi u Uslijed podvlačenja ili subdukcije litosfera dolazi u
područje veće temperature i pritisaka gdje se područje veće temperature i pritisaka gdje se
čvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na površinu čvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na površinu
Zemlje tvoreći vulkaneZemlje tvoreći vulkane
2525
TRANSFORMNE GRANICE LITOSFERNIH PLOČA- Mjesta gdje ploče klize jedne uz drugu
2626
uz drugu
2727
Prirastom nove kore na divergentnim granicama
ploča nastaje novo stijenje na površini Zemlje.
Prirast nove kore kompenzira se podvlačenjem na
konvergentnim granicama
2828
Wilsonovciklus –rađanje i nestajanje kopna i
2929
kopna i oceana
Tijekom geološke
prošlosti Zemlje (4,5
milijardi godina)
kontinenti su se
pomicali i nisu bili na
mjestima gdje su
3030
mjestima gdje su
danas. To smo doznali
jer su na vrhovima
visokih planina nađeni
ostaci organizama –
fosili koji su nekada
živjeli u dubokim
morima
Magmatski procesi unutar ploča
-Havajski vulkanizam je neobičan jer
se ne nalazi na granici ploča, već se
ispod pacifičke ploče nalazi vruća
‘gljiva’ magme koja dolazi iz plašta
VRUĆE TOČKE
3131
‘gljiva’ magme koja dolazi iz plašta
3232
Duboki oceanski jarak (“trench”) često
mjesto nastanka potresa
POSLJEDICE TEKTONIKE PLOČA ZA ČOVJEKA
3333
STIJENE
Izgrađuju litosferu
3434
Izgrađuju litosferu
Stijene su izgrađene od minerala
Od minerala koji izgrađuju stijene Od minerala koji izgrađuju stijene
nastaje TLOnastaje TLO
3535
Litosferu izgrađuju
STIJENE
3636
MAGMATSKE SEDIMENTNE METAMORFNE
top related