proizvodnja goveĐeg mesa -...
Post on 10-Sep-2019
85 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PROIZVODNJA GOVEĐEG MESA
Dr Vlada Pantelić
INSTITUT ZA STOČARSTVO BEOGRAD-ZEMUN
CENTRALNO UDRUŽENJE ODGAJIVAČA GOVEDA
SIMENTALSKE RASE
Stanovnici Srbije prosečno godišnje troše oko 36 kilograma mesa, što je upola manje nego u EU, gde je prosečna potrošnja mesa 86,7 kilograma po stanovniku i po potrošnji mesa samo je Albanija iza naše zemlje.
Srbija je imala kvotu za godišnji izvoz 10.000 tona junećeg mesa u EU, ali ona nikada nije bila ispunjena i najviše junetine je izvezeno 2005. godine - 1.370 tona. Navedena kvota smanjena na 8.700 tona, ali ćemo izvesti najviše oko 2.000 tona junetine, jer nemamo dovoljno junadi u tovu.
Tržištu EU poslednjih nekoliko godina nedostajalo je 300.000 tona junetine, a u narednih šest do sedam godina nedostajaće oko 600.000 tona junećeg mesa, i u tome treba tražiti šansu Srbije da u narednih 20 do 30 godina snabdeva tržište EU junetinom.
Značajnu ulogu u stočarskoj proizvodnji ima i klanična delatnost. U Srbiji ima oko 1.500 klanica, što je mnogo za domaće i izvozne potrebe, a samo pet klanica ima dozvole za izvoz mesa preživara u EU.
U poslednjih 25 godina proizvodnja goveđeg mesa u velikim je problemima. Uzrok ovoga stanja je raspad organizovanog poljoprivrednog tržišta, a s njime nestanak organizovane poljoprivredne proizvodnje nakon raspada Jugoslavije.
Dodatne probleme na našem tržištu izazvala je i poplava jeftinih roba i sirovina iz zemalja Istočne Evrope koji su nakon raspada blokova postali nam lako dostupni.
U tim uslovima, a koji su i dodatno pojačani sa sankcijama, okolnim ratovima teško je do izražaja dolazila potreba uspostavljanja nove strukture organizovane poljoprivrede, a tržni uvoz proizvoda i sirovina je donosio velike profite tako da je u kasnijim 90-im godinama bilo vrlo teško menjati ove trendove u korist proizvodnje.
1. Organizovano EU tržište nema dovljno goveđeg mesa danas, a ni u budućnosti.
2. Cene goveđeg mesa u budućnosti biće u rastu u EU.
3. Srbija danas ima 75 % simentalca u odgoju.
4. Srbija ima mala gazdinstva koja će se sporije transformirati u specijalizovane farme za mleko.
5. Srbija ima ogromne zemljišne resurse koje ne koristi, a pogodni su za govedarsku proizvodnju.
Telad namenjena za tov junadi gaje se kao telad za priplod. Značajno je da su životinje zdrave, da imaju dobar apetit i da rano postanu pravi preživari.
Napajanje teleta kolostrumom u prvim satima i prva 3 dana posle rođenja, da bi dobilo zaštitne materije, da mu se uredi probava, jeste prvi temeljni faktor uspešnog gajenja. U zapatima sa proizvodnjom mleka za tržište telad se napaja mlekom od prvog dana.
Značajno je pitanje u kojoj starosti, odnosno u kojoj masi prikupljati telad za dalje odgajivanje i za tov. U razvijenim zemljama to se obično radi na specijalizovanim gazdinstvima već u starosti od 8 do 10 dana.
Gazdinstva usmerena na proizvodnju mleka žele rano da prodaju suvišnu telad. Gazdinstva usmerena na odgajivanje i tov žele da nabavljaju telad staru 10 dana jer su lakša i jeftinija.
Smatraju da je prirast žive mere u njihovoj staji jeftiniji nego u tuđoj. U nekim zemljama je praksa da odgajivači prodaju telad u masi oko 100 kg. Prelaz u novu staju, u tovilište je dosta jednostavan, naročito ako telad već uzimaju suvu hranu.
Kad se telad nabavlja iz većeg broja različitih staja, uvek postoji opasnost unosa bolesti. Ako premeštanje teleta traje duže vreme, na veću udaljenost, mlade životinje su više izložene nepovoljnim spoljnim uticajima, gladovanju, promaji pri transportu i drugim stresovima.
Pri preuzimanju svako tele treba pregledati, njegov opšti izgled, nozdrve, da nema eksudata, da ne kašlje ili teško diše, pogledati kakav je pupak, da nema znakova proliva, dlaka po telu treba da je glatka i zdrava.
Ako se na nekom teletu zapaze znaci oboljenja, treba ga izdvojiti i zatražiti veterinarsku intervenciju. Po pravilu, novonabavljena telad smešta se u poseban prostor, suv i dezinfikovan. Tako izolovana ostaju najmanje tri nedelje.
Često se novonabavljenoj teladi preventivno daju antibiotici i vitaminski
preparati.
Takve mere treba sprovoditi po uputstvima veterinarske službe, koja
poznaje zdravstveno stanje goveda u zapatima i u okolini, odakle je
telad nabavljena.
Telad treba kontrolisati od eventualnih oboljenja spoljnih i unutrašnjih
parazita.
TOV TELADI DO 220 KG Ova faza je potrebna kako bi tele postalo potpuni preživar i kako bi se
organi za varenje pravilno i dobro razvili.
Telad ne moraju imati intenzivan porast, ali uslovi u kojima se drže i hrane moraju biti takvi da se tele pravilno i zdravo razvije.
Telad se drže u grupama do 20 u boksu, preporučuju se objekti u kooperaciji i proizvodači koji mogu proizvesti kvalitetnu kabastu hranu.
Zahtevi za objekte ne trebaju biti previsoki i potrebno je osigurati dovoljno vazduha teladima kako bi se ona uz kvalitetnu ishranu pravilno razvijala.
TOV JUNADI
Kvalitetno pripremljena i zdrava junad iz prve faze tova ide u završnu fazu u kojoj razlikujema dve različite tehnologije.
Prva je namenjena proizvodnji mlade junetine–baby beef. Ova tehnologija je usmerena da se u starosti do 12 meseci postignu težine oko 450 kg.
Ishrana mora biti vrlo intenzivna uglavnom koncentrovanim hranivima uz kvalitetnu kabastu hranu.
Druga namena je proizvodnja kvalitetnog junećeg mesa i predstavlja osnovu proizvodnje mesa goveda.
Koristimo potencijal junadi da uz odgovarajuću ishranu u starosti do 20 meseci postignu završne težine preko 650 kg.
TOV ODRASLIH GOVEDA
•Tov odraslih goveda koristi se u
cilju popravljanja kondicije grla koja
su isključena iz priploda.
•Potencijal rasta kod ovih životinja
se više ne koristi pa ne dolazi do
povecavanja mišicnog tkiva, vec se
nagomilava masnoca.
•Masnoca se taloži u telesne duplje
i u mišice, što im popravlja kvalitet.
Ovakvo meso je podesnije za
preradu jer je zrelije ima manje
vode pa je dobro i za preradu u
konzerve.
PROIZVODNJA MESA PO SISTEMU KRAVA – TELE
Sistem krava-tele jedan je od sistema za ekstenzivnu proizvodnju govedeg mesa na pašnjackim površinama. U cilju proizvodnje teladi za proizvodnju mesa, krave dojilje se pare sa bikovima tovnih rasa.
U našoj zemlji, u sistemu krava -tele, najčešće se plotkinje simentalske rase pare sa priplodnjacima specijalizovanih tovnih rasa limuzin i šarole.
PROIZVODNJA MESA PO SISTEMU KRAVA – TELE
U ovom sistemu gajenja parenje treba organizovati tako da tele dolazi na svet u prolećnim mesecima, kada počinje pašni period. Telad sisa po volji a istovremeno se uz majku navikava na korišćenje paše.
Posle završetka sezone paše telad se zalučuje i dalje tovi uz upotrebu koncentrovane hrane. U zavisnosti od tržišta životinje se u različitim uzrastima ekonomski iskorišćavaju, a delom služe za obnovu stada.
TOVNE RASE
Osnovna eksterijerna odlika rasa ovog tipa je zbijena građa tela. Kostur je srazmerno razvijen i lak a muskulatura je obilna.
Bitna odlika tovnih rasa je da dobro iskorišćavaju hranu i imaju visok dnevni prirast.
Randman je visok pa se kod srednje utovljnih grla kreće od 65 do 70%. U slucajevima kada je stepen utovljenosti veci, randman prelazi 75%.
Od karakteristika bitnih za proizvodnju kvalitetnog mesa ističe se sposobnost da masnoću talože i u mišićno tkivo, te je meso sočno.
Kao negativni efekti jednostrane selekcije kod ovih grla često se javljaju reproduktivni poremećaji i smanjena aklimatizaciona sposobnost.
Aberdeen-Angus - potiče iz severne Škotske. Karakteristika ove rase je bezrožnost, sa crnom ili crvenom bojom dlake (crveni Angus).
U prednosti ove rase mogu se navesti sledeće osobine: laka teljenja, vrlo dobri majčinski instinkti i odlična prilagođenost iskorišćavanju na pašnjacima.
Krave postižu telesnu težinu do 600 kg i visinu grebena od 130 do 135 cm. Telesna masa bikova kreće se do 1100 kg, a visina 145 cm.
Meso je odličnog kvaliteta, mramorirano i protkano masnim tkivom. Ova rasa je vrlo popularna u USA, Australiji i Africi.
Angus
Hereford je jedna od najraširenijih tovnih rasa širom sveta. Može se videti u šutom i rogatom obliku. Hereford je vrlo dobre mišićavosti.
Visina grebena krava iznosi do 128 cm, a telesna težina do 600 kg. Kod bikova ove rase visina grebena može biti do 145 cm i težina do 1000 kg.
Boje hereforda vrlo su slične bojama Simentalske rase.
Hereford je vrlo popularna rasa u siromašnijim krajevima, gde se krave mogu koristiti prilikom ukrštanja sa grlima drugih tovnih rasa.
HEREFORD
Limousine – rasa poreklom iz pokrajine Limousine sa jugozapada Francuske. U Francuskoj, Limousine je druga najveća tovna rasa. Karakteriše je crvena boja dlake, dok su njuška, oči i noge svetlije boje.
Težina bikova kreće se do 1000 kg, a krava do 650 kg.
Ova rasa je dugovečna, plodna i sa izraženim majčinskim instinktom. Meso je odličnog kvalitet, a u Francuskoj se prodaje sa posebno istaknutom etiketom. Vrlo često se ukršta sa mlečnim tipom simentalca, a da pri tome nema problema sa teljenjima. Odgoj ove rase se kreće u smeru bezrožnosti, a danas su za veštačko osemenjavanje na raspolaganju genetski šuti heterozigotni bikovi.
Limousin
Charolais – je trenutno najkorišćenija rasa ne samo u svojoj zemlji (Francuska), nego u čitavom svetu.
Težina odraslih bikova iznosi do 1500kg, a krava do 900kg.
Rasa je posebno pogodna za intenzivan tov. Karakteristična boja šarole rase je krem ili bela. Izražene tovne karakteristike i sposobnost brzog prirasta, glavni su razlozi popularnosti ove rase.
Bikovi se često koriste za ukrštanje, a u selekciji akcenat se stavlja na lakoću teljenja, sposobnost velikog prirasta, razvoj muskulature i bezrožnost. Za veštačko osemenjavanje dostupni su bikovi odlične mišićavosti koji su i genetski bezrožno heterozigoti.
Charolais
Blonde d'Aquitaine – je relativno mlada tovna rasa, koja potiče iz jugozapadnog dela Francuske. Goveda ove rase su velikog okvira, odlične plodnosti i mišićavosti. Krave su dugovečne i izaženog majčinskog nagona.
Visina grebena krava iznosi do 150 cm, a težina od 800 do 950 kg. Visina grebena bikova kreće se od 150 do 160 cm, pri čemu postižu telesnu težinu do 1300 kg.
Grla Blonde d'Aquitaine rase odlikuje svetlo smeđa i kremasta boja. Važnost ove rase je sve istaknutija u ukrštanjima. Glavni smer u kojem ide selekcija su još bolje tovne karakteristike, očuvanje velikog potencijala za rast i dnevnog prirasta.
Blonde d’aquitaine
Belgian blue-white. U nastanku ove rase učestvovala je Shorthorn rasa. Ovu rasu odlikuju snažno mišićave noge (genetski dupla muskulatura) i slabine.
Težina krava kreće se do 760 kg, a visina grebena oko135 cm. Telesna masa bikova iznosi do 1250 kg.
Boje begijskog plavog govečeta su raznovrsne i mogu biti bela, plavo bela i crvena. Belgian Blue bikovi koriste se specijalno za ukrštanje sa mlečnim rasama, a vrlo često i sa ostalim tovnim rasama.
Belgian Blue
Simentalska rasa. Ovo goveče ima dobro razvijene grudi po dubini, po širini i dužini. Karlica je široka što je vrlo važno kod telenja, sapi su dobro mišićave, dok su noge jake, dobrih stavova sa korektim i pravilnim papcima, a što je sve veoma bitno za dobro zdravlje i dugovečnost krava.
Vime je dosta korektno postavljeno, ali sa često neujednačenim četvrtima što je i glavna mana ove rase.
Visina grebena krava kreće se od 132-140 cm, telesna masa odraslih krava varira između 600 i 700 kg.
Muška junad u tovu postižu dnevni prirast od 1.100- 1.300 g, i klanični randman od 55-60 %.
Simentalac je posebno poznat po sposobnosti proizvodnje kvalitetnog mesa. Visoki udeo čistog mesa u polutkama, mramoriranost i visok randman, svrstavaju ga u red najboljih rasa za meso na svetu. Simentalac se uz neke evropske mesnate rase, koristi širom sveta kao meliorator u proizvodnji mesa.
Po svom genotipu predstavlja "plastični genom" za naglašeniju proizvodnju mleka ili mesa, zavisno od tržišnih kretanja. S obzirom na svoje anatomske i fiziološke karakteristike, simentalac je posebno prikladan za manje farme kombinovanog smera proizvodnje.
Za uspešno iskorišćavanje na velikim farmama preduslov su određeni novi tehnološki postupci i korekcije mlečnih i muznih karakteristika.
PRAVILNIK O USLOVIMA I NAČINU OSTVARIVANjA PRAVA NA
PODSTICAJE U STOČARSTVU ZA KRAVE DOJILjE
Podsticaji se ostvaruju za krave dojilje starosti preko 24 meseca, koje
pripadaju tovnim grlima čiste rase, i to: hereford, šarole, limuzin, aberdin
angus, šortorn, belgijsko plavo, kijanina, romanjola, markiđana i blond
akviten ili melezima navedenih tovnih rasa, koje pripadaju stadu
namenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.
Uslov za ostvarivanje prava na podsticaje, koje ima pravno lice,
preduzetnik i fizičko lice je da ima najmanje dva grla krava dojilja.
Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje podnosi se Upravi za agrarna
plaćanja za svaku kalendarsku godinu od 1. juna tekuće godine do 31.
januara naredne godine na Obrascu - Zahtev za podsticaje za krave
dojilje. Uz zahtev podnosi se zapisnik o održanoj selekcijskoj smotri,
overen od strane osnovne, regionalne i glavne odgajivačke organizacije.
za kvalitetne priplodne tovne krave / 25.000 din/ grlu,
za krave dojilje / 20.000 din / po grlu
za tov junadi u iznosu /10.000 din / po grlu,
za krave namenjene uzgoju teladi za tov / 5.000 din / po grlu
Inicijative Ministarstva poljoprivrede - podsticajna
sredstva RS (Uredba, 2017)
HVALA NA PAŽNJI !
top related