puni tekst: pdf (399 kb)
Post on 23-Dec-2016
294 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PregledničlanakUDK101:7.01Prohić,K. 111.852:165
Primljeno17.4.2012.
Zlatan DelićUniverzitetuTuzli,Filozofskifakultet,Dr.TihomilaMarkovića1,BA–75000Tuzla
zlatan.delic@untz.ba
Estetska teorija spoznaje, tekstualni aktivizam i fenomenografija u djelu Kasima Prohića
SažetakU ovom radu kontekstualiziramo djelo/tekst bosanskohercegovačkog filozofa, profesora estetike Kasima Prohića (1937.–1984.). Analiziramo nekoliko njegovih knjiga: Odvažnostizricanja:fenomenologijaživotnihformi,Činitiibiti,Apokrifnostpoetskoggovora:poezijaMakaDizdara,Figureotvorenihznačenjai Prizmaiogledalo. Prohićev tekst čitamo u znaku njegovog programskog otvaranja prema »literariziranju filozofije«, koje vrši na tragu estetskog iskustva, tekstualnog aktivizma i potrage za drugačijim poimanjem i filozofije i umjetnosti. To »drugačije mišljenje« nastojimo razumjeti kao potrebu proširenja granica racionalnog poimanja suvremenog filozofijskog diskursa estetskim iskustvom koje se otvara za »emancipatorske potencijale moderne« (Albrecht Wellmer). Konstruiramo vlastiti interpretativni okvir: prvo analiziramo neke upečatljive stavove o »jakom« i »slabom« tekstualizmu Richarda Rortyja, potom reinterpretiramo kritiku »dekonstrukcije« poduzetu od strane Manfreda Franka koju posredno dovodimo u vezu s Prohićevom kritikom konstruktivne strane u Derridaovoj »dekonstrukciji«. Na kraju, tekstualističku postavku da »nema ništa izvan teksta« i Prohićev uvid o »problematičnosti svake pojmovne uredbe svijeta« dovodimo u vezu s njegovim zalaganjem za »metaestetičko mišljenje umjetnosti« koje, na kraju krajeva, ovaj bosanskohercegovački filozof prepoznaje u etici.
Ključne riječitekstualniaktivizam, literariziranje filozofije, fenomenografija, semiotikaživotnih formi,kritičkaanalizadiskursa,pisanjeopisanju,interpretacija
Umjesto uvoda
Uposljednjemdanumjesecastudenog2014.navršitćese30godinaodpreranesmrtibosanskohercegovačkogfilozofa(estetičara)KasimaProhića.Rođenje25.listopada1937.uKonjicu,aumroje30.studenog1984.uzagrebačkojbolniciRebro,nakonkratkeiteškebolesti,steknavršenihčetrdesetsedamgodina.1 Doktorski rad,koji jeobraniouSarajevupodnaslovomFunkcija umjetnosti u konstituiranju autentičnosti čovjeka u Marxovoj filozofiji,pripremaojekodestetičaraHelmutaKuhnaiMaxaMüllerauMünchenu.Bioje urednik novopokrenutihLica, Izraza (1973.–1975.), biblioteke »Logos«(kojujevodiood1972.padosvojesmrti1984.godine)ičasopisaDijalog(od1979.).UvišenavrataboraviojenastudijskimistraživanjimauParizui
1
KasimProhićdiplomiraojefilozofijusjugoslavenskomknjiževnošću1960.adoktorirao1964. u Sarajevu. Predavao je suvremenufilozofiju i estetiku.Prohićeve tekstovemo
gućeječitatiuznakusamoporicajućedekonstrukcije filozofije i kritike svakoghegemo-nističkogdiskursa.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…268
Düsseldorfu.Osimprijevoda ranogLukácsa (1968.–1969.),Prohić će svojuprvuknjiguOdvažnost izricanja: fenomenologija životnih formiobjaviti1970.ubiblioteci»Razlog«NakladeNaprijed(uredniciMilanMarićiVladoGotovac).Ubrzonakonprve,nastatćeknjigaFigure otvorenih značenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma kojaćesepojavititek1976.uizdanjuzagrebačkeTeje(urednikVjeranZupa).Godine1972.uSarajevuizlaziknjigaoMešiSelimovićuČiniti i biti,a1974.knjigaoMakuDizdaruApokrifnost poetskog govora.1978.izabranjezaredovitogprofesora.UtovrijemeprevodiobimnustudijuEstetička teorijaTheodoraW.Adornazakojupišeipredgovor,aknjigasepojavljujeuizdanjubeogradskogNolita.1980.godineobjaviojeuNolitustudijuPrizma i ogledalokojasadržitrivelikaesejaoLukácsu,BlochuiAdornu.IzostaviojestudijuoWalteruBenjaminusnamjeromdajeobjaviuposebnojknjizi,kojunijeuspiozaživotazavršiti.OlgaKostreševićprevodiLukácsevo obimno djeloOsobenost estetskog koje, s dugim predgovoromKasimaProhića, izlazi uNolitu1980.Preveo jeLukácsevuknjiguTeorija romana i napisao pogovor (VeselinMasleša, Sarajevo 1969.),H.Holz, L.Kofler,W.Abendroth,Razgovori sa Lukacsem (VeselinMasleša, Sarajevo1970.).1980.izabranjezadekanaFilozofskogfakulteta.Natojćedužno-stiostati trigodine,kratkodopredsvojusmrt.Odvažno jepratiokulturnaipolitičkadogađanjanaprostorubivšeJugoslavijeinaokruglimstolovimasudjelovaouraspravamazadržavajućietičkistavjednevišeodgovornostiočemujepisaoijedanodnajvećihkritičarasrpskognacionalizmautovrijemeRadomirKonstantinovićupredgovorunjegovimsabranimdjelima.Usvrhuskupljanjagrađeorazličitimpristupimapojmudrugogufilozofiji,Prohić jeboraviouHusserlovomarhivuuLeuvenu1977.Knjiga je trebalaimatinaslovIskustvo drugoga: ka teoriji intersubjektiviteta u savremenoj filozofiji i umjetnosti. Ali, nikadanijezavršena.2Husserlovomišljenjefilozofijekaoznanosti»pomoglo jenizuznačajnih filozofadadođudosamostalnogshvaćanjafenomenologije«.3UtakvefilozofespadaiKasimProhić.PrvenstvenozatoštojeodgovornotragaozaznačenjemDrugogufilozofijiiumjetnosti.Simboličkivišaksadržanunjegovimtekstovimamožeuputitinanešto»više«ilidrugoodonogaštobismo(izimanentnogznačenjaostataka4drugihtekstovaoestetici5),moglidovestiuvezusonim»neidentičnim«(Adorno).Istodobno,nekiodtihtekstovasadrženeštoiodonogaštobismo,na»tragu«kasnogaDerridaa,kaoštoćemopokazatikasnije,moglipovezatispolitikomotporaprematržišnomfundamentalizmuteistodobnos»dekonstrukcijom«etnonacionalističkihkodovaivokabulara(Campbell).6VjerujemdabiseunekimbudućimistraživanjimamoglopokazatidaProhićevakritikapojmovnogpozitivizma(kaoišireznačenjeonogaštojeimenovanokaosmisaousamoporicanju7)kaopozadinskailiprešutnapretpostavkaodgovor-nostipremadrugomimpliciraneštodalekosežnijeodonogaštobiurazličitiminterpretacijama,odkojihnitijednanemožebitiposljednja,8mogaoznačitiizrazkaoštojerecimo‘rizom’(Deleuze).
»Rizomskipristupneupućujenužnonanekujezičkuosobinu,većsetusvimogućisemiotičkilancivezujuuzveomarazličitenačinekodiranja,uzbiološke,političke,ekonomskelance,itd.,uvodećiuigrunesamorazličitesistemeznakovavećistatusestanjastvari(…)Rizomjemnoštvokojesenemoženatkodiratizapotrebenekogjedinstva,kodnjeganijemogućedodatijošjednudimenzijupromatranogsistema.Zbogtogajerizomprijesvegakarta,9anekopija«.10
Prijenegoštoukažemnajošnekolikoepistemološkihihermeneutičkihteškoćakoje iskrsavajuprilikomkontekstualizacije, odnosno situiranjaProhićevog disperziranog mišljenja u konstelacijama različitih postmetafizičkih»endizama«,11 potrebno je podcrtati bar neke osnovne stavove u njegovoj
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…269
misaonoj poziciji.Unedostatku adekvatnijeg izraza, njegovupozicijumogli bismoopisati kao transfilozofsko, metaestetičko razumijevanje filozofijeiumjetnosti.Zaslužanjezasvojevrsnoliterariziranje filozofijeuBosniiHercegovini.Pretvaranjefilozofijeuliterarni žanr,odnosnouvrstu pisanja(vezanouzimenakaoštosuDerrida,Barthes,Rorty,Sloterdijk,Deleuzeitd.)
2
JedanbrojtekstovaoProhiću,gotovostoljeće nakon Husserlovog pokušaja zasnivanjafilozofijekaostrogeznanosti, izgorjelisu tijekomratneopsadeSarajeva(1992.–1995.)uokolnostima namjernog granatiranja grada iljudi.Nekolikostotinaprimjerakateškogarti-ljerijskog oruđa Jugoslavenska narodna armijakoristilajesvakodnevno,izdanaudanubijajućiljude,grad,kulturu,život.Utakvimokolnostima, preciznim pogotkom granate,zapaljena i izgorjela sarajevska Vijećnica.Izraženo u brojevima, izgorjelo je oko milijun knjiga čija se kulturna i civilizacijskavrijednost ne može iskazati u brojevima.Povodom jedne verzije jezičkoanalitičkograzumijevanja značenja djelatne dispozicijei jednostavnog asertornog stava »Vijećnicagori«,njegove»iskustvenepodloge«i»okolnosti« tog stava (u fusnoti broj 43), kratko(radinedostatkavremenaiprostora),problematiziram pragmatičku i stvarnu kompleks-nost stava »Vijećnica gori«. Zato što se tostvarnodogodilo. I dobro sudokumentiraneokolnosti,kakojetoučinjeno,izaštojeučinjenotoštojeučinjeno.Pomoćuanalizestava»Vijećnicagori«možemodoćidodrugačijegtumačenjapojmadjelatnedispozicije.Vjerujemdajeanalizadjelatnedispozicijestavovavažnaiuetičkomsmislu;usmisluotvaranjamogućnosti moralnog oporavka bosanskohercegovačkog društva, kao što je općenitovažno odgovorno rekonstruirati »epistemološkelomove«(LouisAlthusser)povezanesokolnostimaupotrebegovornihčinovaiarti-ljerije koja puca po civilnom stanovništvui vijećnicama. Stav »Vijećnica gori«, prijenego što jeVijećnica uSarajevu stvarno izgorjela (jer je uspješnom realizacijom jednepreciznedjelatnedispozicijeprvobilanacilja-na,papogođenaizapaljenagranatomsbrdaiznadSarajeva), analizira i ErnstTugendhatusvojojJezičkoanalitičkoj filozofiji.V.ErnstTugendhat,Jezičkoanalitička filozofija,Vese-lin Masleša, Sarajevo 1990. str. 208–213.V. također predgovorAbdulaha Šarčevića otekstovima koji su izgorjeli u Sarajevu podtakvim okolnostima u knjizi Kasim Prohić,Otvorena značenja, Naklada Zoro, Zagreb–Sarajevo2000.,str.16.
3
WernerMarx,Fenomenologija Edmunda Husserla,NakladaBreza,Zagreb2005.,str.9.
4
Označenju‘ostatka’vidjetiu:SadudinMusa-begović, Žargon otpatka,Svjetlost,Sarajevo
1998., str. 9. Knjiga je posvećena KasimuProhiću.
5
OAdornovompomakukesteticividjetiu:RidigerBubner,Savremena njemačka filozofija,Plato,Beograd2001.,str.187.
6
Premdase,premaovdjecitiranomiskazuDavidaCampbella, »emfatičnoodnosi naBos-nu«,njegovaknjiga(ukojoj izmeđuostaloggovori o etnizaciji političkog polja, odnosuizmeđu pravde i dekonstrukcije, teritorijalizaciji i deteritorijalizaciji odgovornosti) nijesamo»knjigaoBosniper se«.Višeotomeu:DavidCampbell,Nacionalna dekonstrukcija. Nasilje, identitet i pravda u Bosni,Međunarodni forumBosna, Sarajevo 2003., str. 9 idalje.
7
V.KasimProhić,Odvažnost izricanja: fenomenologija životnih formi / Figure otvorenih značenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma,Svjetlost–VeselinMasleša,Sarajevo1988.,str.38–44.
8
V.SlavojŽižek,Organ bez tela. O Delezu i posledicama,Centarzamedijeikomunikaciju,Beograd2012.
9
Odgovorno promišljanje značenja karte, teritorija i »dekonstrukcije«, u (de)teritorijali-ziranomkontekstu»rastakanja stvari i eskalacije zla«, čitamo u knjizi SadudinaMusabegovića, Karta i teritorija, Međunarodnicentarzamir,Sarajevo1995.
10
JovanČekić,JelisavetaBlagojević,»Upotrazizanovimpovezivanjima«,u:JovanČekić,JelisavetaBlagojević(ur.),Moć / Mediji / &,CentarzamedijeikomunikacijeFakultetazamedijeikomunikacijeUniverzitetaSingidunum,Beograd2012.,str.viii.
11
»Endizam, to pamtljivo ime obuhvaća širokrasponstajalištaimislilacačijejezajedničkoobilježje proglašavanje ‘kraja’ nečega – povijest, humanizam, ideologija, suvremenost,filozofija,marksizam,autor,‘čovjek’isvijetsumeđunajpopularnijimkandidatimau posljednjevrijeme«.Višeotomeu:StuartSim,Derrida i kraj povijesti, Naklada Jesenski iTurk,Zagreb2001.,str.15.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…270
opisivanojeumnogostrukoposredovanimraspravamao»krajufilozofije«,»krajupovijesti«,»krajumoderne«itd.Nakonratnihipostratnihpokušajadase (nasimboličkim i institucionalnimrazinamaetno-klero-nacionalističke itržišnofundamentalističkekonstrukcije»znanja«i»vjerovanja«),obesmislisama ideja zajedničkog života uBosni iHercegovini, kao i da se potisnuidejemultikulturalizma imetodološkogkozmopolitizma– tekstoviKasimaProhića dobivaju dodatna kozmopolitska i transkulturna, pa čak,možda, iemancipatorskaisubverzivnaznačenja.Motivacijazapisanjeovogarada,kojijenapisanvišeizjedneradikalneneomarksističke,sociosemiološkeilisociosemiotičkeperspektivenegoizfilozofskepozicije,nastajeizuvjerenjadajeotvorenaznačenjatekstovaKasimaProhićapotrebnoiznovarekontekstualizirati.Netolikoradilarpurlartističkog»oživljavanja«Prohićeveodvaganekritiketadašnjeverzijemarksističketeorije,negovišeradibuduće»dekonstrukcije«opasnoopticajnihetno-klero-nacionalističkih i jošopasnijihkognitivno-kapitalističkih režimaznanja.Tirežimi,u znaku strateških saveza i alijansi, trijumfiraju teknakonpropastijugoslavenskogsocijalizmaproizvodećiopasnedogmatizme,12simboličkoistvarnonasiljetebijedu.
Kako pristupiti čitanju Prohićevih tekstova?
ProhićnijedoživiozadnjedesetljećedvadesetognitidrugodesetljećedvadesetprvogstoljećadabiiznovarekontekstualiziraookolnostidjelovanjaAdornovemislionemogućnostipoezijenakonAuschwitza.Nijeimaoiskustvenupodlogu i okolnosti u kojimapitamo»je li teologija uopćemoguća nakonSrebreniceikakvesutoteologijekojeidaljeoSrebrenici,kaosimbolusvihnevinihžrtavaposljednjegratauBosniiHercegovini,besramnošute«.13Ali,poslijegenocida,nijedovedenaupitanjusamopoezija.Pravopitanjeglasi:kakojemogućaproza?Kakojemogućeposlijesvegagovoriti?Tkosmoto»Mi«?Kako razumjeti različite »slikemišljenja«, kodove, režime znanja injihovemehanizmedjelovanja?Kakoseodnositipremačinjenicipostojanjakoncentracijskih logora?Kako razlikovatipojam bodljikave žice odmetafore bodljikave žice?Tkoodlučuje o tome što je znanstveno znanje, a štomitologija, san,14 fikcija, basna?15 »Povijest se istražuje samo još s forenzičkogstanovišta,kaoleškojinamusudskompostupkumožedatikorisneinformacije«.16Poredtogačestosegovorioestetizacijicjelokupnogljudskogpostojanja,17premdajejošMaxDessoirpriznaoda»esteticinikadnijeišlodobro«.18Umjestoestetikemoranastati nekanovadisciplina,pišeMoravski.19Prohićtakođernijevjerovaouakademskuestetiku.Pisaojeopisanjuičitanju,transcendentalnojestetici,metaestetičkommišljenju,letećimobjektima,oniričkomiskustvu,pokretnimslikamafilmovimapoputonihkojiprikazujuodisejuusvemiru.20MauricioFerarisidedaljeodDerridaovedefinicijepisanja,kaotragakojisebrišeneposrednočimseotisnuo,alitočinipišućiomobitelimakaofilozofskiinteresantnimpredmetima.Preuzimanjemfunkcijerokovnikaimalogračunala,mobilnitelefonjesvemanjeinstrumentusmenosti,asvevišeinstrumentzačitanjeipisanje.Takvasituacijautječenanašeživote,komunikaciju,memoriju,pokrete,mijenjanačineupoznavanja,imenovanjaipozivanjaonogaštoDerridanaziva»prijateljstvom«.Mobilnitelefonipriključeninainternetmijenjajusmisaorazumijevanjateksta,kontekstaitekstualističkefilozofije,mijenjajuonoštosmonekadanazivalipisanjemičitanjem.Dramatičnoseondamijenjaiznačenje»jakog«i»slabog«tekstu-alizma,kakosutoranijeopisivaliDerridailiRorty.21
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…271
Zapanjujuće jekakopovjerenjeuznanosti i simboličkikapital, sadržanouriječimakaoštosuznanjeispoznavanje,rezultiratimedajednaodnajopticajnijihsintagminašegdoba,22pomoćukojesetodobanastojinesamoznanstveno imenovatinego i adekvatno razumjeti iobjasniti,glasidaživimouglobalnomdruštvuznanja,23 anerecimoudruštvustoljetnog,ulančavajućegnasilja,kakotosugeriraJacoby.24Tosusamonekeodsocijalno-epistemološkihteškoćaskojimasesuočavamoprilikomsituiranjaProhićevamišljenja.Prohić je biovječiti početniku filozofiji, ali ju je želio nekakonadmašiti,nadići.Shvaćaojedanemoženadićisamfilozofskivokabular teseslužiosemantičkiminovacijama.Pokazaojekakoseononaštodiskursupućujevišenepoklapasoznačenimsvakogoznačiteljauokvirujednogzatvorenogsustavaznakova.Svakareferencijajeko-referencija,odnosnodijaloškareferencija.Otudasesmjenjivanjeparadigmiufilozofiji,odHusserlovefenomenologijekaoznanosti,padopoststrukturalizma,strukturalističkogmarksizma,egzistencijalne hermeneutike, »dekonstrukcije« i literarnog tekstualizma uProhićasedamdesetihgodinaodvijakaodramatičnopovezivanjereferencijaproizašlih iz šireg univerzuma filozofije i umjetnosti s autoreferencijalnimrazumijevanjemvlastitogpoložajauspecifičnimkulturološkimokolnostima,na bosanskohercegovačkoj zemlji, kao da se oduvijek, upravo tu, radilo o»teškomterenu«.Bitinapočetkufilozofije,ibitivječitipočetnikufilozofiji,zaHusserlajenapočetkudvadesetogstoljeća,premainterpretacijamarazličitihautora,odkojihćemonekecitiratiunastavku,biloononajvišeštoseunjoj
12
»Problemneležitolikoudogmatizmu,negoutomenaštoonljudetjera«.Vidjetiu:StuartSim, Svijet fundamentalizma. Novo mračno doba dogme,Planetopija,Zagreb2006.,str.37.
13
AlenKristić,Religija i moć,Rabic,Sarajevo2009.,str.246.
14
Višeotomevidjetiu:MarkoŽivković,Srpski sanovnik,BibliotekaXXvek,Beograd2012.
15
Vidjeti,primjerice,ViktorIvančić,Jugoslavija živi vječno. Dokumentarne basne,EdicijaReč,Beograd2011.
16
BorisBuden,Zona prelaska.O kraju postkomunizma,EdicijaReč,Beograd2012.,str.56.
17
Više o tome u: Stefan Moravski, Sumrak estetike,Noviglas,BanjaLuka1990.,str.58.VidjetitakođerDivnaVuksanović,Filozofija medija. Ontologija, estetika, kritika, Čigojaštampa,Beograd2007.,str.32.
18
MaxDessoir,Estetika i opća nauka o umjetnosti,VeselinMasleša,Sarajevo1963.,str.9.
19
S.Moravski,Sumrak estetike,str.68–69.
20
K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvorenih značenja,str.279.
21
Višeotomeu:MauricioFeraris,Gde si? Ontologija mobilnog telefona, Fedon, Beograd2011.
22
Našedobaobilježavastrastzaimenovanjem,klasificiranjem,razvrstavanjem.Pravonaime-novanje Jean-Louis Calvet vidi kao jezičnustranupravanaposjedovanje.Višeotomeu:NikolaPetković,Identitet i granica. Hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2010., str.165.
23
Opisujućiagonijufilozofijestavomdajeonaveć »cijelo stoljeće na samrtnoj postelji amrijet joj se neće«,Sloterdijk ironizira značenjesintagmeznanje je moć(sintagmekojaje,na izopačennačin,upisana iuskrivene iu definitivne pretpostavke nove ekonomijeznanja, odnosno, u same temelje globalnogkognitivnogkapitalizma),ipiše:»Znanještogaposjedujemotakvejevrstedanamnepadanapametdabismogaljubili,negosepitamo,kakoćemoproguratidastimeživimoadaneokamenimo«.PeterSloterdijk,Kritika ciničnog uma,Globus,Zagreb1992.,str.5.
24
Usporediti u: Rasel Džekobi, Kraj utopije.Politika i kultura u doba apatije,Beogradskikrug,Beograd2002.,str.259.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…272
možepostići.Tojetakođerzakreativnenastavljačefenomenološkefilozofijeznačiloda je filozofiju stalno iznovamoguće razumijevati kaoobnovljenoiskustvosvogvlastitogpočetka,kaodaseonaisastojijedinouopisivanjutogpočetka.Zadrugeautore:»Čitavafilozofijajesimptomatologijaisemiologija.«25»Nepostojinijedandogađaj,nijedanfenomen,nijednariječinijednamisaočijismisaonijevišestruk«.26
Treba zahvaliti belgijskom franjevačkom pateru Leu Van Bredi da nakonHusserlovesmrti27.ožujka1938.nijeodstranenacionalsocijalistauništenanjegovaopsežnaostavština,soko45000stranaistraživačkihrukopisaugebelsbergerovojstenografiji.VanBredijepošlozarukomdaostavštinuprebaciuLeuvenuBelgijiidanatamošnjemsveučilištuutemeljiHusserlovarhiv.Od1950.Husserl-arhivLeuvenizdajeHusserlovasabranadjelaHusserliana.27Ovonijenevažanekskurskadagovorimoo recepciji fenomenologijenaovimprostorima.Nemogućeje,nesamoiz»školskih«(ThomasKuhn)ilihermeneutičkihrazloga,izdvojitikonceptualniokvirProhićevogmišljenjaazanemaritiučinkeulančavanjaratova28isociopatološkikontekstpostsocijalističketranzicije–tzv.postkonfliktnovrijeme,ononakon»posljednjegrata«.Nakonnegativnogiskustvatotalitarnihideologijadvadesetogstoljećaisprobavajuserazličitinačiniizlaženjanakrajslošimposljedicamanerazumijevanjadihotomijaizmeđuprirodoznanstvenihmetodaobjašnjavanjaihermeneutičkihmetodarazumijevanja;kaoiizmeđuscijentizma,antiscijentizma29iRortyjevogtekstualizma,naročitouinterpretacijamakojesedirektnoreferirajunapostratnudruštvenustvarnostupostdaytonskoj,tranzicijskojBosniiHercegovini.Tranzicijajedrugoimezanedostatakpravogimenazaonoštosedogađaupoliticiimenovanjadogađaja,stvariiljudi(mrtvihkaoiživih)uBosniiHercegovini.»Cjelokupnibosanskohercegovačkiteritorijmožeserazumijevatikaovelikakazneno-popravnainstitucijakojomsuverenoupravljaeuropskivisokipredstavnik,europskapolicija,europskavojskaimahomeuropske institucije«.30 Znanosti su fraktalizirane i komercijalizirane i nitijednapojedinačnaznanostutakvojsituacijinemožepolagatipravodamožeimatinekinadnesenipoglednasvemogućepogledenatakvo»stanjestvari«isvemogućeokolnostiokotoga.Tekstualizamsepokušavapovezatispretvaranjemfilozofijeu vrstu pisanja,odnosnouneobavezniliterarni žanr,ufikcijuilimetafikciju,kojanemanikakvuvezusistinom,doksesociologijanemožeosloboditipogrešnogpojmovnogpozitivizmai tabelarnogmodelamišljenja.Utolikoinovaekonomijaznanja,kaonovaideologija,bezikakvekritičkeepistemologijekojabipropitalanjenekognitivneosnoveidomete,moženeometanonastavitioperacijesascijentističkimkvantificiranjemkvaliteteiistraživanjima»zadovoljstva«.Bubnersmatradasociologija,umjeriukojojnijeizgubilasvakuvezusfilozofijomipedagogijupojmovazamijenilaprikupljanjemkvantitativnihpodataka,vršivelikiutjecajnafilozofskeprakse.Bubnerpiše:»Teorijekojeseneuklapajuuuobičajenupodjelupredmetačestosu,međutim,intelektualnonajplodnijeiispostavljasedaihjemogućeproširiti«.31RussellJacobymeđutimsmatradapojedineambiciozneteorije,paionekojeseponegdjeneuklapaju,donoseskromnerezultate.UtomkontekstukritiziraSloterdijkaiRortyja(»cinizam«,»ironizam«,»redeskripciju«).Optužujeihzaneodgovornuestetizacijufilozofije,izatošto»istinumijenjajuzaumjetničkodopadanje«.32Istodobno,kaomogućiodgovornakrizuzapadnetehnoznanosti,znanstveniciizrazličitihoblastitragajuzaalternativnimpolitikamapreoznačavanjasmislaiznačenjaznanja.Istraživačiiteoretičarikulturenovogkognitivnogkapitalizmasmatrajudasunampotrebnenovekritičkeznanosti isintezekojebimogledovestidosubverzijedominantnihdruštvenihikulturnihobrazaca.33
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…273
Kritika pojmovnog pozitivizma, iskustvena podloga i okolnosti
Teškobibiloujednomznaku(danekažemo»predznaku«),slijedećiilikonstruirajućinekubalkansku,europsku,posteuropsku,postkolonijalnuilinekudruguimagološkuideju(ne)razlikovanjafilozofijeiknjiževnosti,ilipolazećiod pretpostavke opravdanja postojanja bilo koje »ideje strogih disciplinarnihgranica«,34ukratkoocrtatisvepretpostavkesuvremenefilozofijekojesuodredileioblikovaleProhićevtekstualniaktivizamiusmjeravalegakradikalnojkriticipojmovnogpozitivizma.Prohićevitekstovisadržebespoštednukritikusvakepojmovneuredbesvijeta,tabelarnogmodelamišljenjaidogmatizmauvrlorazličitimkontekstima.Interpretatori suvećdobroprepoznali da je riječohibridnom i polifonomdjelu.35Riječjeoautorukojeganijemogućeprilagoditinekomhegemonijskom diskursu, bilo marksizmu, bilo etničkom nacionalizmu.36 Radi se odramatskomtekstualnomaktivizmu,37odnosnoopokušajudase,uzpomoćikonoklastičkihstrategijapisanjairazumijevanjauniverzumaumjetnosti,tadašnji birokratiziranimarksističkivokabular iznutra»dekonstruira«.Ali dase,usprkostomeiistodobnonatraguMarxa,38naznačeobrisinovihidruga
25
Žil Delez, Niče i filozofija, Plato, Beograd1999.,str.8.
26
Isto,str.9.
27
VišeotomeuW.Marx,Fenomenologija Edmunda Husserla,str.11.
28
»Ništanas«,pišeVlaisavljević,»kaogeotropidiskursaudobaprocvjetale‘realpolitike’nepoučavaoveziizmeđujezikaitla(…)Kulturna politika jest ratna politika i obrnuto.Kulturnapolitikajepolitikaprotivasimilacije.Midanasvišenemamokulturuuonomsublimnomsmisluriječi.Usuštini,svakulturanaovimprostorimajeantiasimilacijska«.Višeotomeu:UgoVlaisavljević,Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma,Mauna–fe,Sarajevo2007.,str.7,171.
29
»Znanostneostajenapovršinistvarikaošto‘antiscijentisti’misle,negoponirepremaonimnevidljivimdubinamaodaklesejavljai‘čudosvijesti’;ponirepremaonimnevidljivimdubinamagdjeiščezavamakroskopskosuprotstavljanje subjektivne slike i objektivne stvarnosti«.IvanSupek,Filozofija, znanost i humanizam,Hrvatskaakademijaznanostiiumjetnosti–Školskaknjiga,Zagreb1995.,str.279.
30
AsimMujkić,Mi, građani Etnopolisa,Šahinpašić,Sarajevo2007.,str.118.
31
RidigerBubner,Savremena njemačka filozofija,Plato,Beograd2001.,str.217.
32
R.Džekobi,Kraj utopije,str.200.
33
Vidjetiu:RičardSenet,Kultura novog kapitalizma,Arhipelag,Beograd2007.
34
DavorDukić,ZrinkaBlažević,LahorkaPlejić Poje, Ivana Brković, (ur.),Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, SrednjaEuropa,Zagreb2009.,str7.
35
Vidjeti:UgoVlaisavljević, »Bosna iHercegovina: književna republika«, Dijalog 1–2(2005),str.230.
36
PoGramsciu,»hegemonijanijesamoideološkamanipulacijaniispiranjemozgakojejednaklasaprovodinaddrugomnegojeiistančanaidjelomičnosporazumnakulturnaasimilacijaprekokojeseuspostavljaideološkikonsenzusizmeđuvladajućihipodčinjenihklasa«.SinišaMalešević, Sociologija etniciteta, EdicijaReč,Beograd2009.,str.70.
37
Osmisluiznačenju»tekstualnogaktivizma«– naročito u kontekstu promišljanja odnosaizmeđurata,filozofije,nasiljaibolinadaljinu–gdjejeriječio»bosanskomjaduinečovječnosti ljudipremadrugimljudima«ioznačenju»mogućnostidapesnicikomentirajuonošto jeostaloodBosne«,vidjetiu:MartinMekkvilan,Tekstualni aktivizam. Dekonstrukcijaposle »11. septembra«,Beogradskikrug,Beograd2008.,str.17.
38
O»patentiranimmarksistima«iborbizamonopol na legitimno čitanjeMarxa, vidjeti u:Pierre Bourdieu, Što znači govoriti: Ekonomija lingvističkih razmjena,Naprijed,Zagreb1992.,str.183.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…274
čijihnačinarazmišljanjaodruštvenomsvijetuinepravdiunjemu.OvdjesenamećedilemamoželiseProhićčitatitakodasepokažedaje,kaostvaralačkiinterpretatorMarxa,ranogDerridaa,AdornaiBenjamina,barjednimdijelomsvogpisanja,mogaobitiblizaknekimnovijimverzijamamarksizmaokojimajemoždanajdalekosežnijepisaoDerridauSablastima Marxa.39Imanentnomanalizomtekstovarazložnobisemoglopokazatidamože.»Najvećiproblemčovječanstva nije toliko višak agresije koliko nedostatak razmišljanja«.40Marksistički vokabular 90-ih godina biva nadomješten i to još poraznijimetno-klero-nacionalističkim konstrukcijama (i rekonstrukcijama) društvenestvarnosti.41Ali»zabludajeutomeštomipod‘marksističkim’podrazumijevamoupravoonoideološko,dokjezaovogautoraonobiloupravooznakaza‘najradikalnijukritikuideologije’«.42
Bosna je i nakonProhićeve smrti (bila) suočena smonstruoznimoblicimasimboličkogistvarnognasiljaprotivdrugog–s»etničkimčišćenjem«,»humanimpreseljavanjemstanovništva«,silovanjimažena,ubijanjemdjece,razaranjemgradova,granatiranjemipaljenjemVijećnice,43rušenjemdžamija–ukratko,sazločinimaprotivčovječnosti.44Zločinisupočinjeniuimerealizacijeidejetakozvanihetničkičistihkultura.
»Nijedovoljnorećidajeprošlostbalkanskeregijeobilježenamnogimratovimaidajetosvakakoostavilodubokeposljedicenapolitički,društveniikulturniživotnarodakojituobitavaju.Pritomseipaknajčešćepreviđakonstitutivnaulogaratazamnogenajvažnijeaspektemirnodopskogživotaovihnaroda.Trebadovoljnoozbiljnouzetičinjenicudasenakonsvakogbalkanskogratamijenjaju temeljniobrascikulture,politike idruštva,a tako ikolektivnog identiteta.Nesamodasupromjenepolitičkihrežimaunovijojpovijestiproizvodratanegosutakonastaleinovegramatikeistandardnijezici,noviknjiževnikanoniiknjiževnestvarnosti,novehistoriografijeinačininjihovogpisanjaiizlaganja,noveideologije,novimoralniobrasci,novimuzejiiarhiviitd.«45
»Usvojitietničkiidentitetznačiparticipiratiutransgeneracijskomprenošenjuizvjesnenaracije,ustvarivelikognarativnogkorpusaukojemjedno‘mi’pripovijedakakojeusprkosdramatičnimzapletimauspjeloostatitoštojeoduvijekbilo.«46Postojiobimnaliteraturakojapokazujedajesvakikolektivniidentitetsocijalna konstrukcijanerazdvojnopovezanaspovlaštenimpolitikamaznanja,odnosnosideologijamakaodominantnimdiskurzivnimpraksama.47UtolikovećinaProhićevihtekstova,anaročito»Slovoopomenekaomogućitragotvorenogpisma«,sobziromnamogućnostirazličitogtumačenjakritikepojmovnogpozitivizma,izperspektivepostdaytonskeBosneiHercegovinemožedjelovatiizazovno.48Odvažnostizricanjazahtijevaiodvažnostčitanjajersupisanjeičitanjekomplementarniprocesi.Odvažnostizricanjanijesamopsihologijskičiniličinkomunikacijskeotvorenostipremasvijetuidrugima.Onajeprijesvegamoralničinodgovornostipremarazumijevanjudrugog,bilodaseradiofilozofskomtekstuiliumjetničkomdjelu.Riječjeomisliteljukojise,usvommišljenjuiiskazu,protivisvemuonomeštopredstavljakomplementarniidiotizammoderne.49
Prohićajemogućeanaliziratiinatragujednogsocijalnoepistemološkidaleko-sežnoguvida (moždanajboljenaznačenoguknjiziKontingencija, ironija i solidarnostRichardaRortya)daseznačajandiosuvremenefilozofijemožerazumjetikaovrstapisanja.»Svijetjestaprioran,aliopisisvijetanisu«.50Tomeđutimneisključujemogućnostdrugačijihnačinačitanja.PodnaslovspisaFigure otvorenih značenjaglasi»kakriticipojmovnogpozitivizma«.Figurepočinjuriječima:»Dalijeriječdovoljnorječitadaosamojsebimožesmislenodasudi?«Već jeovdjemogućenaslutitida jeautoroverečenicebio
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…275
filozofkaoumjetnik,aumjetnikkaofilozof.Vječitipočetnikufilozofiji,kojijeznaodanemožerećisve,aželiojerećisveonoštosenemožeiskazatiotom»nemogućem«iskustvuneprestanogzapočinjanja,napočetkuinakraju svakog teksta,komentara ili interpretacije.To je teškoćasamogpisanja,okojoj je rečenoda jevećaodsvake teškoće,»nemoguć izazov,nemogućzadatak,nemogućapošiljka,nemogućekaojedinamogućnostikaouvjetmogućnosti«.51UProhićevompozivanjunaDerridaovo rekurzivnoopisivanjevlastitogprocesapisanjariječinemajudefinitivnaznačenja,negojenjihovoznačenjeuvjetovanosvimznačenjimakojamoguimatiilidobitiurazličitimkontekstimanjihoveupotrebe.Otudanastajeiokretanjeksemioticiživotnihformi,kaobijegodnedostatkariječisame.Teformenemožemorazumjeti
39
Višeotomevidjetiu:S.Sim,Derrida i kraj povijesti,str.55.
40
LašFr.H.Svensen,Filozofija zla,Geopoetika,Beograd2006.,str.222.
41
Osocijalnojiekonomskojnejednakostikojaproizlazi iz tranzicijom nametnutih predatorskih politika identiteta i nametnutih dru-štveno–političkih okvira danas se u Bosni iHercegovini vrlo rijetko govori.Ako bismoanaliziralikulturukaostrateškouporištenoveekonomije znanja i etnopolitike, a etnicitetkaopostmodernifenomen,moglibismootvoritinoveoblastitumačenjastvarnostiiukazatinazajedničkepretpostavkebivšesocijalističke i aktualne etno-klero-kapitalističke ideologije.Višeotomeu:EldatSarajlić,Kultura kulture. Etnicitet, postmodernost i politika,Dijalog,Mostar2010.,str.11.
42
Usp.U.Vlaisavljević,»BosnaiHercegovina:književnarepublika«,str.230.
43
TragajućiucijelomtrinaestompoglavljuknjigeJezičkoanalitička filozofija zaodgovoromnapitanjemoželiserećidaseznačenjenekogasertornogstavasastojiuokolnostimaukojimsetajstavupotrebljava(prethodnoanalizirajući pojam djelatne dispozicije), ErnstTugendhat iznosi različite verzije odgovorana topitanje.U svim timverzijamautvrđujeznačenjestavakojiglasi:»vijećnicagori«.Tajstavuzimakaoprimjerasertornogiskaza.Tugendhatdakle,kakonavodinaistommjestu,analiziraznačenjejednostavnogstavakaoštojestav»vijećnicagori«(pretpostavljajućida»postojineodređenomnogorazličitihsituacijaukojimaovajstavmožebitipraktičnorelevantan«). Nakon razmatranja različitihpravila upotrebe tog stava, i pozivajući nasda, još jednom, pomislimo na čovjeka kojivikne»vijećnicagori«,Tugendhatzaključuje:»Mićemotajiskazodmahrazumjetiiakoneznamokakvu iskustvenupodlogu taj čovjekimazatajiskaziimaliuopćezanjeganekuiskustvenu podlogu. Naravno, njegov ćemoiskaz mi ozbiljno shvatiti samo onoliko ko
liko pretpostavljamo da je on zasnovan.Nonašerazumijevanjetogiskazajenezavisnoodtoga shvaćamo ligamiozbiljno ili ne.Kadmisebeilinjegaupitamokojesutookolnostikojesuganaveledaizgovoritajstavilikojeonrazlogezanjegaima,miuvijekvećpretpostavljamodajeznačenjestavazanjegaizanasvećizvjesno,nezavisnoodovihokolnos-ti ili razloga.Neizbježan je dakle zaključakda suzaznačenje stavapotpuno irelevantnenesamoprisutnenegoiprethodneokolnostiupotrebenekogstava«.Višeotomeu:ErnstTugendhat,Jezičkoanalitička filozofija,VeselinMasleša,Sarajevo1990.,str.208–213.
44
Više o tome u: Charles Ingrao, ThomasA.Emmert(ur.),Suočavanje sa jugoslavenskim kontroverzama. Inicijativa naučnika,BibliotekaMemorija,Sarajevo2010.
45
Ugo Vlaisavljević, Avetinjska stvarnost narativne politike, Rabic, Sarajevo 2012., str.17–18.
46
Isto,str.19.
47
Vidjeti u: Nenad Veličković, Školokrečina. Nacionalizam u bošnjačkim, hrvatskim i srpskim čitankama,Edicijareč,Beograd2012.
48
K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvorenih značenja,str.170.
49
AbdulahŠarčević,»Horizontiduhovnogživo-tainade«,u:KasimProhić,Otvorena značenja,NakladaZoro,Zagreb–Sarajevo2000.,str.12.
50
RichardRorty,Kontingencija, ironija i solidarnost,Naprijed,Zagreb1995.,str21.
51
ŽakDerida,Odmetničke države (dva ogleda o umu),Centarzamedijeikomunikaciju,Beograd2007.,str.66.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…276
kao definitivne filozofske kategorije.One i predstavljaju i naznačuju nekauniverzalna,aliuvijekkontingentna(uRortyjevomsmislu)ineizvjesnaznačenjaljudskeprolazneegzistencije.Prohićjeimaodilemurazumijevaliseumjetnostnapravinačinukolikosefilozofskiunaprijedodrediilisefilozofijashvaćaboljeukolikosenjenegranicespramumjetnostidržeotvorenima.Takoformuliranudilemu,na traguAdornovihnalaza,pokušaojerazriješitiipoznavateljnjemačkeidealističkefilozofije Bubner.52Uvažavajući ovu drugumogućnost, pokazuje se da sepojmovniokviri tematiziranjaumjetnosti lomeusamomjeziku,udiskursufilozofije.Ili,kakokažeLyotard:
»Pravilofilozofskoggovorajedaotkrivasvojepravilo:njegovoapriorijenjegovcilj.Trebaformuliratitopravilo,atomožeteknakraju,akopostojikraj.Vrijemesedaklenemožeisključitiizfilozofskoggovora,adaonneprestanebitifilozofski.«53
Naročitojeunovijojfrancuskojfilozofijiizražavanouvjerenjedasmoprozreliiluzionističkikaraktertotalizirajućegmišljenjaidafilozofskistav»Istinitojecjelina«54možebitiusmjerenprotivslobodeidostojanstvaindividue.Atomističkiorijentiranefilozofijenalažudajeupravo»cjelina«kaocjelinasmislaonoprvoštomoramonapustiti.Idoista,poslijeAdornovihrefleksijaizoštećenogživota,55kakoglasipodnaslovnjegovogdjelaMinima moralia,nadramatičanjenačinizašlonavidjelozaštoje»20.stoljećepolagalonekoposebnopravo(Claim)naneraspoloženje«.56ZatoProhićprogramskiodbacuje svakinekritički linearizammišljenja, epistemološki fundacionalizam iesencijalističkumetodologijuukoristironijskog,ciničnog,antiakademskog,antiaspektološkog,transdisciplinarnogestetskogmišljenja.Prohićvršisemiotičkiokretpremajeziku.Njegove tekstove izsedamdesetihgodinamožemočitatiuznakutendencijeliterariziranja filozofijegdjesegubegraniceizmeđufilozofskihdisciplina.Mnogiautoriprimijetilisudajeuzadnjačetiridesetljećaufilozofijiikulturološkimdisciplinamaprimjetanprocvatiširenjeteorijakojenaovajilionajnačinslijedeprovodnunitjezika.Međutim,toprividnojedinstvoparadigmeuopćenijepovezalorazličitesmjerove(ogrankeanalitičkefilozofije,semiologije,egzistencijalnehermeneutike,strukturalizmailisemiotike)ujedinstvensklopsmjerovaiistraživanja.
»Strukturalizamisemiotika,kojidominirajusredinomstoljeća,proširujupojamtekstanatakvesveobuhvatnefenomenekaoštosu‘kultura’,‘jezik’,‘ideologija’.Predmetvišenijenekasupstancijalnastvarnost,negosvojevrsnokrižištekodovaiodnosa.Timejeotvorenprostorzaobratuteoriji recepcije,gdjespoznajno-perceptivnisubjekt(svijest)nedvosmislenopreuzimavodećuuloguuspoznajnomprocesu«.57
UmjetnostuProhićevimtekstovimane figurirakaopukipredmetestetičkeanalize.Analizaiinterpretacijanestavljajuseupogonuimestrogihdisciplinarnihnadležnostiiličistihkognitivnihpretenzijanekeznanstvenoutemeljeneestetike,znanostioknjiževnostiiliuimesamefilozofijeumjetnosti.Umjestotoga,onseokrećepremaestetskomiskustvu. Uodređenim okolnostimatakvo iskustvo mijenja načine percepcije i kulturne orijentacije. Jedan oduvidadokojegajedošaomožeseizrazitistavomdajesmjenjivanjefilozofijskeparadigmeneposredovanogodslikavanjastvarnostiparadigmompisanjaičitanjausmjerenokoslobađajućemproširenjuegzistencijalnihhorizonata,azatoproširenjeuvelikojmjerisuzaslužneknjiževneipoetsketvorevine.AkobismouvažiliRortyjevorazlikovanjedvijuvrstafilozofija,oneakademskeiantiakademske,moglibismorećidajeProhićblizakantiakademskojtradiciji.PovodomapokrifnepoezijeMakaDizdara,ondoslovnopišedamunimalonijestalodo»čisteizvedenostiakademskesheme«.58
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…277
Takavrascjepdopuštadasemogućnostodgovoranapitanjastatusaiulogefilozofijeiumjetnostiukažekaoononeodlučivo,odnosno»vidiustanjulebdenja«.59Na tragu nagoviještenog rascjepa artikulacijskog polja filozofije,kojiseuFigurama javljakaosama»strukturafilozofskogizricanja«,60željelismoopisatinakojinačintodjeloulaziuproblematikusuvremenogmišljenjaumjetnosti.
Potraga za drugačijim mišljenjem
UProhićakaokreativnogintelektualcajavljasepotrebazadrugačijimmišljenjem.Onase,u»razrovanompejzažumoderne«,61javljaodmahposlijeHegela.Alisenadramatičannačinintenziviratekudrugojpolovicidvadesetogstoljeća,kaoinapočetkudvadesetprvogstoljećakadajezbognapretkamilitarističketehnoznanostipostaloneophodnopriznatidajesama‘racionalnost’»izrazsideološkomfunkcijom«.62
HansLenknavodijednu»privremenulistu–kojujoštrebaproširiti«,63kojomdiferenciradvadesetjednoznačenjepojma‘racionalnost’.Potrebazadrugačijimmišljenjem,kojenebibilodalekood»sanitarnogpojmauma«,64čestojeiskazivanakaooblikotporapremadominantnimtokovima.Međutim,konkretni sadržajovogmišljenjaneafirmira seuznaku same filozofije iliu likunekog svevidećegpojma.Filozofiji jeoduvijekbilopotrebnodrugodabizadržalaugledvlastitog imena.Stoga jeupravopojamdrugogpočeofiguriratikaoonoštorazotkrivaprikraćenostsamogfilozofskogdiskursa.65
52
Vidjetiu:RüdigerBubner,Estetsko iskustvo,MaticaHrvatska,Zagreb1997.,str.16,31.
53
FransoaLiotar,Raskol, IzdavačkaknjižarnicaZoranaStojanovića–Dobravest,SremskiKarlovci–NoviSad1991.,str.67.
54
GeorgWilhelmFriedrichHegel,Fenomenologija duha,Naprijed,Zagreb1987.,str.14.
55
Uprvojrečenici»Posvete« kojučitamouMinima moralia iz1944.godine,Adornopišeo»tužnojznanosti«kojaseodnosinapodručjekojejeod»pamtivijekaimalougledautentičnogpodručjafilozofije«.PretposljednjomrečenicomistogdjelaAdorno izražavauvjerenjedafilozofskomišljenje»jošmorashvatitisvojuvlastitunemogućnostradimogućnosti«.TheodorW.Adorno,Minima moralia,VeselinMasleša,Sarajevo1987.,str.7,248.
56
PeterSloterdijk,»Pariškiaforizmioracionalnosti«, u:Abdulah Šarčević (ur.),Filozofija u vremenu,VeselinMasleša,Sarajevo1991.,str.103.
57
Josip Užarević, »Znanost o književnosti iteorija interpretacije«,u: (ur.)VladimirBiti,Nenad Ivić, Josip Užarević, Trag i razlika. Čitanje suvremene hrvatske književne teorije,NakladaMD–HUDHZ,Zagreb1995.,str.13.
58
KasimProhić,Apokrifnost poetskog govora. Poezija Maka Dizdara,VeselinMasleša,Sarajevo1974.,str.164.
59
Hans-GeorgGadamer,Istina i metoda,VeselinMasleša,Sarajevo1978.,str.409.
60
K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvorenih značenja,.str.170.
61
P.Sloterdijk,»Pariškiaforizmioracionalnosti«,str.106.
62
HansLenk,Između teorije znanosti i društvene znanosti. O tipovima racionalnosti i kritici racionalnosti,VeselinMasleša,Sarajevo1991.,str.131.
63
Isto,str.132.
64
P.Sloterdijk,»Pariškiaforizmioracionalnosti«,str.117.
65
MarijaTodorovapišedasu»tokomdvadesetljećanakon1989.godinestudijeo‘Drugom’uvelikeušleumoduusvimvrstamadisciplina(psihologiji,povijesti,sociologiji,književnimstudijama itd.) i u svim žanrovima (od analitičkihznanstvenih tekstovadonormativnih
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…278
»Umjetnost i filozofijaudružujuseu toj točki,u izgradnji jednognaroda ijednezemlje«.66
Drugačijemišljenje se javljau samom jeziku,kada sedramatičnozaoštrava»problematizacija filozofskogdiskursakao takvog«.67Onosenaslućujeupoljuljanompoljuotežanogsagledavanjaunutarnjihivanjskihgranicaracionalnogpoimanja,odnosnonagranicamajednogkritičkogodnosnosamokritičkogmišljenjakojeneželibitiprivilegirano,negoželibitidrugačijeuodnosunaonokojejedominantnoujednomvremenu.Drugačijemišljenjejeonomišljenjekojeusamomsebinemožeostatiisto.Alikojekao»čistopojmovnomišljenje«,ukolikotakoneštopostoji,nemožepostatinidrugačije,zatoštomunedostajedrugo,različito.Alištobizapravomoglobititomišljenjevišeostajenepoznatonegoštomožebitipredstavljenoredukcionističkomlogikompojmovnogpozitivizma.Nijeteškorazabratidaseusvijetukojiznasamozacijene,alineizavrijednosti,mogućnostdrugačijegmišljenjamožesamonaziratitekkaoslutnjabliskanajneodređenijemodsvih tvorevina―pjesništvu.MeksičkipjesnikOctavio Paz smatra da je »između revolucije i religije poezija ‘drugačijemišljenje’«.68Poezijaje»protuotrovtehniciitržištu«.69Onaje»modelmogućegdruštva«.70Ona»treniranašumaštu i takonasučida raspoznajemorazličitostiiotkrivamosličnosti«.71»Akočovjekzaboravipoeziju,zaboravitćesamogsebe.Vratitćeseuprapovijesnikaos.«72Izovihstavovatakođerpostajerazbirljivasrodnostpoezijeifilozofije.Drugačijemišljenjenazireseuintertekstualnimzonamasusretanjahermeneutičkihstrategijarazumijevanjasmislaistrategijatekstakojistvarasamogsebe.DrugačijemišljenjezakojimtragamomogućejeshvatitiupravokaoumijećepravilnograzumijevanjagovoraDrugogkojiznamislitiiiskazatirazličitekonteksteupotreberetoričkihfigura.Filozofijaseipakitakoponovozaplećeuraščišćavanjusasjenkama»metafizikeZapada«.73 Posljednjih desetljeća o »estetskoj racionalnosti«74govorimokaoodrugačijemmišljenju,aonoseiskušavaurazličitimviđenjimapisanja,kaoaktivnosti slobodnog jezičnog samoproizvođenjakojenijeizgubiloodnospremaistini,alisenemožesvestisamonauskipojamiskazneistine, niti napraktiku jednoznačno i zauvijek fiksiranih semantičkihpoljavaženja.Marksizamnijepriznavaodrugačijemišljenje,aposljedicenjegovograspadamračnesukaoionoštojeuslijedilonakontograspada.
»AlinijeproblemzaštoseraspaloneštoštojebilaJugoslavija,negokakoiskojimposljedicamazabudućedruštveneodnose,političkeigremoćiikulturnusuradnjunaroda,državaipojedinacaujednomneprijepornointegriranomprostoruprožetimsrodnimirazličitimpovijesnim,socijalnimikulturnimodnosima«.75
Filozofskusituaciju»poslijepropastimetafizike«76Frankopisujeispitujućihermeneutičkedometetezeo»nestankuvjerodostojnostivrhovne(‘metafizič-ke’)instanceutemeljenjapojedinačnogisocijalnogživota«.77Onsmatrada
»…onaj odsječak evolucije čovječanstva, koji u čudnovato smjelomkolektivnom singularu‘Zapad’okupljabeskonačnomnogopriča ibeskonačnomnogospisa,nauka idjela (…)nijeoduvijekvidiosebekaoonojedinstvokakvimgamividimo.Akosetojedinstvouopćedadevidjeti–KoselleckiFoucaultdatirajutajvisinskipoglednajedinstvoZapadaudrugupolovicu18.stoljeća–ondajetomogućesamoizsvijestijednekrize.Prvinjensimptomjestnesigurnostodlukedalimi,mikojiZapadzamišljamokaojedinstvoizaključenost(»cloture«),uopćejošpripadamotomZapadu«.78
DabismolakšerazumjelitekstualniaktivizamkojiproizlaziizanalizeodnosaizmeđufilozofijeiumjetnostuProhićevomtekstu,potrebnojenavestinjegovoshvaćanje‘metafizike’. NapočetkuFiguraonodbacuje»tabelarnimodel«
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…279
mišljenja,kaoi»‘dvodijelnost’tzv.‘epistemologijskogatomizma’i‘deduktivnogenciklopedizma’«.79Polazećioduvjerenjadaje»mrežaizgleda,ispletena,prijenegoštojepokušavamoimisliti«,odnosnoodtogadaje»dovoljnadaprekrijeobjeove‘krajnosti’«–uodjeljku»Idealizampisanjakaopatetikaslova/konstrukcije«piše:»‘Metafizičko’sekrijeiuonomeštodeklarativnoustajeprotivdiktatureJednoznačnosti,jermetafizika nemajednoobrazanlik,nitisvagdalakouočljivu‘ideju’prepoznavanjasvojihoblika«.80Mnogifilozofijezikaslagalisuseutomedafilozofskepojmovenezatičemogotovekaonebeskatijela.Bilisuuvjerenidanepostojinebozapojmove.Naučavalisudapojmovitekuprocesupisanjamorajubitiizumljeni,stvoreniipripremljeniufunkcijiproblemazakojeseocjenjujedasulošesagledaniilinisudobropostavljeni.FeridMuhićtvrdida»većsamnaslovProhićevestudije‘Prizmaiogledalo’,asociranjenaSpinozučiniplauzibilnim;bruseseprizmeiglačajuseogledala,sveuspomenznamenitogBaruhakojijesvojetijelohraniobrušenjemiglačanjemprizmiiogledala,kaoštojesvojduhodgajaonagradnjiprizmeza razumijevanje svijeta i glačanju ogledala u kom će ljudi najzad vidjetiistinsko svoje lice.«81TvrtkoKulenović82 pišeda»dragocjenadvostrukostKasimaProhićanijeimalagranica«.83VladimirPremecutekstu»Fenomenografija:Estetičko-kritičkametodaKasimaProhića«prepoznajedaseradiovrlorijetkomnačinuistilupisanja.Premecsmatradabinajbližinazivza
programskihdokumenata).Onesubilejednaodglavnihistraživačkihmetodananagloraz-vijenom polju istraživanja udžbenika«. AliTodorovanapominjeda jeodpočetkagajilaskepticizam prema »nekritičkoj fascinacijipojmom drugosti«. Vidjeti u: Marija Todorova, Dizanje prošlosti u vazduh. Ogledi o Balkanu i Istočnoj Evropi,XXvek,Beograd2010.,str.7.
66
ŽilDelez,Šta je filozofija,Izdavačkaknjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci–NoviSad1995.,str.138.
67
KasimProhić,Filozofsko i umjetničko iskustvo. Paradigma savremenog filozofskog mišljenja,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.107.
68
Octavio Paz, Drukčije mišljenje, Svetovi,NoviSad1991.,str.130.
69
Isto,str.123.
70
Isto,str.130.
71
Isto.
72
Isto,str.131.
73
ManfredFrank,Kazivo i nekazivo. Studije o njemačkofrancuskoj hermeneutici i teoriji teksta,Croatialiber,Zagreb1994.,str.190.
74
Heinz Paetzold,Ästhetik des deutschen Idealismus. Zur Idee ästhetischer Rationalität bei Baumgarten, Kant, Schelling, Hegel und Schopenhauer, Steiner, Wiesbaden 1983.
75
ŽarkoPaić,»Melankolijairevolucija.Kulturaupostkomunističkomopsadnomestanju«,Tvrđa 1–2(2009),str.22.
76
ManfredFrank,Conditio moderna, Svetovi,NoviSad1995.,str.74.
77
Isto.
78
M.Frank,Kazivo i nekazivo, str.190.
79
K.Prohić,Odvažnost izricanja /Figure otvorenih značenja,str.161.
80
Isto,str.162.
81
FeridMuhić,»SpinozističkainspiracijaufilozofijiKasima Prohića«,Dijalog 3 (1986),str.25.
82
Tvrtko Kulenović, »Kjubrikova ‘Odiseja usvemiru2001’u‘Figuramaotvorenihznačenja’«,Dijalog3(1986),str.88.
83
Isto.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…280
takvuvrstupisanjabio»metafizikapjesme«,84aliseodlučiozanazivkojijeupotrebljavaoiProhić–fenomenografija.Prohićjebiouvjerendasenajednomširemkulturološkomplanusmodernomumjetnošćuzbivaistoštoisasuvremenomfilozofijom.Umjetničkozbivanjebivauvučenoufilozofijomobilježenurefleksijupreispitivanjasmislakonkretnogumjetničkogstvaranja,kojesepoduzimameđusamimumjetnicima,doksefilozofija–iznevjerenarazravnoteženošćutradicionalnesamodovoljnostiCogita,dovođenjemsvogvlastitogvaženjausumnju,usplahirenompotragomzavlastitimsamospašavanjem,kaoikonačnimodustajanjemodimperijalističkestrategijevlastitogpojma–svevišeogledaiprepoznajeudimenziji istinskeumjetnostikoja semisli idoživljavakao»univerzalnalingvistika« suvremenog svijeta.85Odustajući od sudjelovanja na izgradnjifilozofijekaosuverenog,nadnesenogpogledanasvemogućepoglede,odustajućiodtotalizirajućegteorijskogzahvatakojibiželiopojmovnoukrotitiiumjetnostkaonajslobodnijuodsvihdjelatnosti–Prohićjeodpočetkasvogpisanjaoumjetnostiispravnovidioda
»…prisvemutome,situacijuusuvremenojfilozofijiisuvremenojumjetnostinetrebavještačkirazdvajatipodizgovoromdaseradiodvijemeđusobnonesvodiveibitnorazličitevrsteduhovnog iskustva,opodručjimakoja imajusvojevlastitezakonekonstitucije,zasebnu tematiku istrogodjeljivutekstualnuorganizaciju.Jer,akoigovorimoofilozofskomiliterarnomdiskursukaooposebnimpraksamajednogjedinstvenogpisma,ipaksuu‘geologiji’duhovnogiskustvasadržanajedinstvenaosnovaijedinstveneskrivenepretpostavkeifilozofijeiliterature«.86
IzovogasemožerazabratidajeuProhićanascenivokabularčijaupotrebaimpliciraliterariziranjefilozofije.RichardBrüttingpokazujekakoseznačenjeriječi‘tekst’posljednjihgodinabrže ičešćepreobražavanegoudesetljećimadotadašnjepovijesti te riječi,pišeManfredFrankuStudijama o njemačkofrancuskojhermeneutici. Ovepromjene, prema Franku, ne dokazuju, kako bi se moglo pomisliti, samodvojbenost pojma ‘teksta’ većprvenstvenonjegovuaktualnost.Pogledamoliurječnike»europskihglavnihjezika«,uvjeravaFrankuprvomdijeluStudija,uodjeljku»Tekstualna literarnost (a)Doslovnost i literarnost teksta«,podrazumijevajućidanemapotrebepojasnitinakojejezikemisli–kaonajstarijeznačenjeriječi‘tekst’(odlat.textus:tkanje,splet)naćićemocjelinuilimjestoizPisma–tj. izSvetogpisma–i tonasuprotegzegezi,glosi, ilipropovijedikojagaslijedi.87Frankpreciziradaunjemačkomjeziku‘tekst’znači nešto poput izvornog sklopa izraza nekogpisma, nasuprot njegovimrazličitimpreobražajimaugovoru,komentaruilipjevu.Zarazlikuod‘tek-sta’kaonasljednikazaranijeuobičajeniizraz‘pismo’skojimseudanašnjojFrancuskojjošuvijekpovezuje,discoursnijepisaninepoznajeautora,pišeManfredFranknanavedenommjestu,pozivajućisepritomnaFoucaultovoshvaćanjerecepcijetekstapremakojemništanejamčimogućnostotkrivanjaprvobitneintencijeteksta.Postavljajućiopćenitopitanjepostojilikontinuumizmeđurazineuniverzalnihjezičnihznačenja i individualnogosmišljavanjaizgovoreneriječi,Frank tražimogućeodgovorena topitanjenekrećućisesamoupodručjunjemačkeduhovnoznanstvenetradicije,kojurazmatrapolazećiodSchleiermachera,negokomparativnorazmatrajućikulturološkiihermeneutičkiznačajmeđusobnogukrštanjarazličitihtradicijauneomeđenomfilozofijskomprostoru. Frank pokazuje kako u jedno nerazmrsivo čvorišteutječustrujanja francuskeegzistencijalističkehermeneutike izraženeuSartrea,jezičniagonizamštoganalazimouLyotarda,tekstualizamtipaDerridaaiPauldeMana,američkahermeneutikaEricaDonaldaHirscha–značajnoukazujućinaograničenja»scijentističkipojednostavljenihpostupakajezičko
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…281
analitičketradicijeukojoj–osimmnogihdrugih–stojiiteoretičar‘govornogčina’JohnR.Searle«.88Ovajteoretičar»govornogčina«,suprotnoFoucaultu,smatradarazumjetiiskazeznačiprepoznatiilokucijskeintencijeautora,kakosu se više ilimanje potpuno ostvarile u iskazanim riječima. PritomFrankpokazujedanemožemounaprijedposjedovatipragmatičkomjerilozaprimjerenostpojmovakojebinamomogućiloodgonetavanjeobjektivnogsmislatekstaprijeinterpretacijskeaktualizacije.OrijentacijskekoordinateukojeFranksmještanovijarazumijevanja‘teksta’posrednomoguimatiupućujućeznačenjeizabudućarekontekstualiziranjatekstovaKasimaProhića.KaoopravdanjenavedenetezemožeposlužitinesamoProhićevouvažavanje različitih filozofskih tradicija, i njihovoprivođenjeuzajedničkiprostorukojemseuzpomoćosobenog tekstualnogaktivizma, ne niveliraju razlike između različitih značenja u različitim okolnostima. Produktivno povezivanje problemskih sklopova pojedinih autora,uvažavajućiSchleiermacherovoznačenjeumjetničkog razumijevanja,putemdivinatorskogkompariranjastavovaFoucaulta,Nietzschea,Adorna,Bubnera,Rortyja,Derridaaitumačenjanjihovihnačinapisanjaičitanja,doisprobavanjastvaralačkihmogućnostiumjetničkogpovezivanjafilozofskog,literarnogipoetskogteksta–važikaoglavnoprogramskousmjerenjemnogihznačajnihautora.Toznačidajedinstvoteksta,naročitopoetskog,urazličitiminterpretacijamanijerezultatilifunkcijasamogramatikenegoduhovnepokretljivostičitateljakoji»divinatorskom«,stvaralačkomsnagomtumačenjanadomještamanjaktekstualnogjedinstva.SamoizovogajemogućerazumjetiProhićevouvjerenjeda je ičitanje istinskostvaranje.Pritomdiviniranje,deviner (pogađanje)neznačiintuitivno,jezičnoneposredovanonagađanje,odgonetanjezagonetkesmislateksta,jerbitounaprijedpretpostavljalomogućnostnjegovogcjelovitogzahvaćanja.StvaralačkodiviniranjeuProhićevojstrategijičitanjanijeeksplicitnoprepoznavanjeznačenjakojebiuvijekdokrajaiscrpilosmisaodjela,većpokazivanjeestetskeprijemljivostizaodređenepravilnostitekstualnog komponiranja, ali koje ipak ne ovise o nekimmakroskopskimmjerilimaotkrivanjaunaprijeddanogsmislamimoslobodeidostojanstvamislećegpojedinca.
84
VladimirPremec,»Fenomenografija:estetičko-kritičkametodaKasimaProhića«,Dijalog3(1986),str.93.
85
KasimProhić,Filozofska i umjetnička kritika,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.357.
86
Isto,str.103.
87
M.Frank,Kazivo i nekazivo, str. 34.
88
Isto,str.39.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)
Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…282
Zlatan Delić
Aesthetic Theory of Knowledge, Textual Activism, and Phenomenography in the Works of Kasim Prohić
AbstractThis paper contextualises works/texts of a Bosnian philosopher, professor of aesthetics Kasim Prohić (1937–1984). We will analyse several of his books: TheBaldnessofSpeech:Phenomeno-logyofLifeForms,ToDoandtoBe,TheApocryphaofPoeticSpeech:ThePoetryofMakDizdar,TheFiguresofOpenMeaning, PrismandMirror. We read the works of professor Prohić in the sign of its programmatic opening to “literariness of philosophy”, which is done on the trail of aesthetic experience, textual activism and the quest for a different understanding of both philosophy and art. We tend to understand the “different opinion” as a need to expand the limits of rational understanding of the contemporary philosophical discourse of aesthetic experience which is opened with the “emancipative potential of modernity” (Albrecht Wellmer).We tend to construct our own interpretative framework: firstly, we analyse some of the impressive views of Richard Rorty’s “strong” and “weak” textualism, and then we switch to reinterpreting the criticism of “deconstruction”, taken by Manfred Frank, which we, indirectly, associate with Prohić’s criticism of the constructive side in Derrida’s “deconstruction”.Finally, the notion that “there is nothing outside the text” along with Prohić’s insight into “the problematic of each conceptual decrees of the world”, we tend to associate with his advocacy of “metaaesthetic opinion on art”, which this Bosnian philosopher ultimately recognizes in ethics.
Key wordstextualactivism,literarinessofphilosophy,phenomenography,semioticsof lifeforms,criticaldiscourseanalysis,writingaboutwriting,interpretation
top related