antistres terapija

Antistres terapija

ANTISTRES TERAPIJA

Savremeni ovjek je izloen stresogenim faktorima vie nego ikad! Moe li mu pomoi terapija lijekovima? Da li se mir nalazi u tabletama? Kakva rjeenja bi ovjek najlake prihvatio? Da bismo dobili odgovor, moramo zaroniti duboko u modanu masu najsloenijeg kilograma u uni verzumu. udesni mozak Mozak vri veinu kontrolnih funkcija u tijelu i jedinstven je po velikoj sloenosti kontrolnih postupaka to ih moe obavljati. Kora velikog mozga, sa svojih 100 milijardi neurona je izuzetno aktivna u prenosu informacija i povezivanju sistema. Mozak prima hiljade pojedinanih informacija iz razliitih ulnih organa, te ih sve integrie da bi odredio na koji nain e tijelo reagovati. Veina aktivnosti mozga poinje ulnim doivljajem koji potie iz nekog od receptora; to mogu biti vidni ili sluni receptori, taktilni receptori na povrini tijela ili neki drugi receptori. Signali iz receptora se prenose do svih dijelova nervnog sistema. Jedna od glavnih uloga mozga jeste obrada ulaznih informacija tako da nastane odgovarajua motorna reakcija.72 73

Izvori fizikog i duhovnog zdravlja

Antistres terapija

fenomen u itavom svemiru. Najvei dio informacija koje dobijamo iz spoljanjeg svijeta se pohranjuje u kori velikog mozga. Skladitenje informacija je proces koji zovemo pamenje. Svaki put kad odreeni signal proe kroz sinapse, one postaju sve sposobnije da takav isti signal prenesu i drugi put. Poto je signal proao mnogo puta kroz sinapse, one bivaju tako podraene da signali koji nastaju u samom mozgu mogu takoe prouzrokovati prijenos impulsa kroz taj isti redosljed sinapsi, iako ulni ulaz nije ni podraen.1 To nam prua utisak kao da doivljavamo ulni podraaj, mada je to zapravo samo pamenje tog podraaja. Kada se informacije jednom uskladite u nervnom sistemu, one postaju dio mehanizma za linu obradu. Tokom procesa miljenja mozak uporeuje nove ulne doivljaje sa uskladitenim informacijama. Naborani gornji dio mozga, tzv. korteks daje svijest, vid, sluh i regulie pokrete. Ovdje lee mnogi kvaliteti koji razdvajaju ovjeka od drugih stvorenja: kreativna misao, razmiljanje, govor i druge kompleksne radnje. Mozak se sastoji od dvije hemisfere, izmeu kojih je smjeten meumozak. Svaka hemisfera ima sljedee renjeve:

Slika 5.1. Mozak i lobanjske kosti

Vie od 99% svih ulnih informacija se odbacuju u mozgu kao nevane i beznaajne. Mi smo nesvjesni onih dijelova tijela koji su u dodiru sa odjeom, a takoe nismo svjesni ni pritiska sjedita dok sjedimo. Isto tako, panju obraamo samo na odreene predmete u vidnom polju, a neprekidnu buku iz okoline obino potiskujemo u pozadinu. Poto je neka vana ulna informacija izabrana, ona se usmjerava u motoriko podruje mozga da bi izazvala poeljnu reakciju. Ako postavimo ruku na pe dolazi do naglog podizanja ruke, kao i odmicanja cijelog tijela. ak i to predstavlja djelovanje samo malog dijela motorikog sistema u tijelu. Sposobnost ljudskog mozga da skladiti informacije i da ih se prisjea je najznaajniji74

75


Antistres terapija

Slika 5.2. Krvni sudovi mozga

eoni, tjemeni, zatiljni i sljepooni. U eonom renju smjeteni su centri za govor, podruja odgovorna za misaone procese i podruja za podraaj miia. U tjemenom renju nalazi se osjetno podruje. Zatiljni reanj je zaduen za vid. U sljepoonom renju su centri za sluh, razumijevanje govora, itanje i pisanje, kao i sredite emocija, ponaanja i pamenja. Mozak posjeduje tri barijere koje ga tite i omoguavaju mu normalnu funkciju. Kotani sistem, u vidu lobanjskih kostiju, predstavlja najjau zatitu od oteenja bilo koje vrste. Dok dijete raste, kosti su vezane hrskavicama i omoguavaju poveanje obima mozga (slika 5.1). U daljem rastu i razvoju fontanele se gube, kosti okotavaju i trajno srastaju. Sljedee barijere su ovojnice mozga i likvor, koji tee centralnim upljinama mozga i kimene modine. Zahvaljujui likvoru, koji amortizuje sve udare,76

mozak ima savrenu zatitu. Mozak je jedini organ koji moe da posmatra i prouava sam sebe, jer je svjestan svog postojanja. Najsloeniji kilogram u univerzumu je bez premca - mozak. Razlika izmeu ovjeka i svih drugih ivih bia je u viim strukturama mozga. Posebno je znaajan frontalni ili eoni reanj u kome se nalaze centri za volju, moralnost i duhovnost. Uporeujui frontalni reanj kod razliitih organizama potvreno je da ovo podruje kod ovjeka ima neuporedivo veu zapreminu. Samim tim naa odgovornost kao moralnih bia je proizala iz ovih sloenih struktura mozga.2 Ishrana mozga Krvotok je mrea koja opskrbljuje hranom i kisikom sve dijelove tijela, pa tako i modane elije (slika 5.2). Za svoj rad mozak troi ogromnu koliinu energije, tako da svakodnevno potroi gotovo etvrtinu cjelokupnog kiseonika, te ak i do dvije treine glukoze, koja se dopremi u tijelo. Upravo zbog toga mozak je izuzetno dobro prokrvljen - smatra se da u mozgu ima i do dvije hiljade kilometara siunih krvnih ila kroz koje u jednom danu protekne 1100 litara krvi. Male smetnje u opskrbi mozga mogu dovesti do zaboravnosti i gubitka koncentracije, glavobolje, vrtoglavice i zujanja u uima. Izuzetno je opasna ishemija ili smanjena op77


Antistres terapija

skrba kiseonikom modanih elija, jer krvne ile nemaju mogunost alternativnog snabdijevanja mozga. Procjenjuje se da 10-15% ljudi umire od posljedica neodgovarajueg protoka krvi kroz modane krvne ile. Ako doe do prekida cirkulacije mozak veoma brzo strada. Nakon 4-5 minuta modane elije poinju nepovratno propadati, a ako prekid krvnog protoka potraje due od desetak minuta, preivljavanje vie nije mogue.3 Razvoj mozga Da bi mozak vrio koordinaciju svih aktivnosti potrebno je da nervne elije stignu do najudaljenijih dijelova naeg tijela. U organizmu postoje hiljade neurona i njihovih produetaka sa skoro identinim rasporedom kod svakog ovjeka. Ugradnja tih neurona je zapisana jo u genima embriona, tako da oni imaju emu gdje e se usidriti u toku ivota. Zahvaljujui hemiji, nerv prepoznaje trasu kojom treba da putuje kako bi obavljao inervaciju organizma. Mlade nervne elije naseljavaju sve strukture i zauzimaju svoju poziciju, formirajui sivu zonu kore velikog mozga. Nakon nekoliko uzastopnih dijeljenja uspostavlja se pravilan raspored, koji je izgraen u obliku stubia nainjenih od po est elija. Neuroni se meusobno povezuju najprije vertikalno, a zatim i horizontalno. Kao to slajd78

projektor emituje svaku taku sa slajda na projekciono platno, tako svaka taka zaetka mozga se projektuje u est kopija jedna iznad druge u odreenu zonu mozga. Nervne elije migriraju voene hemijskim signalima do tano odreenog mjesta u tijelu, gdje e se trajno nastaniti. Navike i putevi u mozgu Miljenje je izuzetno moan proces, koji moe raspriti milione hemijskih kesica ispunjenih milionima hemijskih supstanci na odgovarajue adrese u mozgu i tako dubinski mijenjati naa raspoloenja, osjeanja i djelovanja. Specifine misli produkuju specifine obrasce modane aktivnosti. Vizuelnim istraivanjima je dokazano da postoji preusmjeravanje

Slika 5.3. Zadebljanja na kraju neurona

79


Antistres terapija

krvi u mozgu prema mjestima koja su u tom trenutku odgovorna za stvaranje namjera i donoenje odluka. Um ima mogunost da jednostavnom namjerom ciljano aktivira odreenu zonu mozga. Nae ustanovljene navike predstavljaju putanje u naem nervnom sistemu. esto ponavljanje iste misli, osjeanja ili akcije uvruju ovu stazu, ba kao to koraci prave stazu u snijegu. Kao rezultat aktivacije odreenih dijelova mozga nastale su fizike promjene u nervnom tkivu. Naunici su otkrili da svaka misao ili akcija koja se esto ponavlja izgrauje ove siune dugmie na krajevima nervnog vlakna, pa prenoenje iste misli i akcije postaje sve lake u budunosti (slika 5.3). Svaka naa misao, osjeanje ili akcija koja se ponavlja produkuje fizike i hemijske promjene u naim nervnim putanjama, bilo na dobro ili zlo, kada se jednom ove navike uvrste u mozgu. Navike stvaraju trajne puteve u mozgu i mogu se savladati stvaranjem drugih navika koje su snanije od onih kojih se elimo osloboditi. Moemo izgraditi nove puteve u mozgu svjesnim biranjem da, drugaije nego to smo navikli, odgovorimo na neku situaciju. Moramo ovu odluku donijeti mnogo puta, kako bismo izgradili vie dugmia na novom putu nego to ih ima na starom. U tom sluaju nervni impulsi e radije izabrati novi put umjesto starog.80

Kada izaberemo alternativni put mi biramo: * da budemo ljubazni, umjesto grubi, * da pohvalimo, umjesto da kritikujemo, * da pomognemo, umjesto da povrijedimo. Razmislite samo o implikacijama ove injenice na nae mentalno i emotivno zdravlje i na obrazovanje naeg karaktera. Ono to dijete gleda i slua, ostavlja duboke tragove u njenom djejem umu, koje nikakve kasnije ivotne okolnosti ne mogu u potpunosti izbrisati... Ponavljanje aktivnosti stvara navike... One se mogu modifikovati ozbiljnim vjebanjem u nastavku ivota, ali rijetko kad se mogu u potpunosti promijeniti. Poto smo mi razumna bia "Homo sapiens" veoma je bitno da usmjerimo svoje snage ka mijenjanju loih navika i jaanju volje. A to moemo ostvariti odlukom da reagujemo drugaije nego to smo navikli. Predlaemo recept za jaanje volje: * Vjebajte se u odluivanju i drite se svojih odluka. esto je bolje nainiti greku, nego li oklijevati u neodlunosti. Zapisivanje odluke pomae osobi da se vrsto dri odluke koju je donijela. * Zavrite prethodni posao prije nego otponete novi. Nemojte prelaziti sa jedne stvari81


Antistres terapija

na drugu vrtei se sve vrijeme u krug. * Dopustite sebi pogreke. * Ustanite iz kreveta u ono vrijeme kad ste to sebi zacrtali. Odluite to uvee i ostanite pri tome ujutro. * Volja se jaa vjebanjem samo-odricanja i samo-kontrole. Vjebajte odbacivanje popustljivosti prema sebi. * Praktikujte zdrav nain ivota sa dobrom ishranom, vjebanjem i odmorom. * Nauite da planski radite stvari u ivotu, a ne impulsivno. Stres Vie od 50% svih posjeta ljekarima svoj korijen ima u stresu i veoma je znaajno odgonetnuti misteriju ovog naglog poveanja stresom uzrokovanih bolesti. Na mozak funkcionie zahvaljujui biolokim strujama koje postoje u njemu. Te struje su omoguile snimanje mozga koje se zove EEG (elektroencefalografija).4 elija, pod nazivom neuron, je najvanija jedinica komunikacije unutar tijela. Svakih nekoliko godina sve druge elije u tijelu umiru i bivaju zamijenjene, ali ne i neuroni. Kako bismo inae mogli da funkcioniemo ako bi nam s vremena na vrijeme izumirala skladita sjeanja i informacija o svijetu?82

Slika 5.4. Neuroni sa produecima

Slika 5.5. Sinapsa

Slika 5.6.Elektrini impulsi u nervu

Kada neuron izumre, on se ne zamijenjuje novim. Neuron se deklarie kao najznaajnija i najzanimljivija elija u itavom ljudskom organizmu. Medicinske knjige prikazuju pojedinane neurone u njihovom idealizovanom obliku (slika 5.4). U tom obliku se nikada ne javljaju u prirodi. Sve poinje od zamrenih, poput ipke i nevjerovatno tankih nastavaka, zvanih dendriti koji se, slino ilicama na korijenu drveta, vezuju za83


Antistres terapija

se obrazuje ogranien meuprostor koji se zove sinapsa. Putem ovog meuprostornog jaza, protie mala koliina hemijskih supstanci, dajui itavoj strukturi jednu novu dimenziju sloenosti.Slika 5.7. Sinapse i butoni (dugmii)

jedno stablo. Sa aferentnih (dovodnih) neurona, koji prenose poruke do mozga, ovi dendriti se pruaju prema bilo kom dijelu tijela, iz kojeg alju informacije o stimulusima. Sa eferentnih (odvodnih) neurona, koji kontroliu miie, nervni zavreci se obmotavaju oko miinih vlakana, zavravajui u motornim ploama koje direktno kontroliu aktivnosti miia (slika 5.9). Ovi nervni nastavci (dendriti) su tako isprepleteni, da je ak i mikroskopom skoro nemogue raspoznati gdje se zavrava jedan, a gdje drugi poinje. Moemo to uporediti sa gledanjem kronje drvea u zimskim mjesecima. Kada bi se sve grane tih kronji mogle sabiti na jedan cantimetar kvadratni, ispunjavajui prostor, a da im se grane ne dodiruju, rezultat bi bio slian grananju nerava u naem tijelu.5 U ljudskom organizmu se svaki od nekoliko milijardi neurona zavrava tano ispred sljedeeg neurona. Tako84

Broj razliitih moguih kombinacija u povezivanju sinapsi u naem mozgu vei je od ukupnog broja atomskih estica koje sainjavaju cjelokupni danas poznati svemir. Kada je neuron stimulisan, nervni impuls putuje du nervnog nastavka-aksona. Doavi do zadebljanja na sinapsi, nervni impuls stvara mala zrnca (sinaptike vezikule), od koji svaka sadri na hiljade molekula neurotransmitera koji se nalaze unutar tog zadebljanja i stapajui se s povrinom zadebljanja oslobaaju svoj sadraj preko sinapse. Putem sloenog sistema kljueva i brava, neurotransmiter otvara i zatvara ulazne kanale u sljedeem neuronu (slika 5.5). Kao rezultat, naelektrisane estice ulaze u taj sljedei neuron i izazivaju dodatne hemijske promjene koje na tom podruju stvaraju elektrini impuls ili podstiu na dalju elektrinu aktivnost (slika 5.6).6 Fenomen koji se naziva dugotrajni podstrek, nastaje kada su neuroni redovno stimulisani i putaju neurotransmitere preko sinapse. Ovaj postupak dovodi do hemijskih promjena koje stvaraju kvrice koje naunici zovu butonima (slika 5.7). to neka nervna elija ima vie butona, to lake i bre prenosi poruke.85

Izvori fizikog i duhovnog zdravljaSlika 5.8. vanove elije

Antistres terapija

Slika 5.9. Sinapse neurona i miia

Slika 5.10. Principi funkcionisanja CNS

Formiranje ovih butona jaa veze izmeu neurona. Dakle, ako elimo da se sjetimo neega, pomoi e nam ako tu stvar esto prizivamo u misli. Slikovito reeno, kao to stalno hodanje po stazi po snijegu dovodi do formiranja prtine, tako i stalno ponavljanje odreenih radnji i gradiva urezuje brazde u mozgu. Stimulisanje neurona se odvija biolokim strujama, u ijoj osnovi se nalazi akcijski potencijal. Nai receptori odgovaraju na podraaj tako to pokreu naelektrisane estice kroz nae nerve.86

Ti elekrini impulsi velikom brzinom dolaze do zavretaka nervnih elija i pokreu hemijske medijatore. Ako smo rekli da su neuroni sa svojim zavrecima isprepleteni kao grane drvea sabijenog u cantimetar kvadratni, postavlja se pitanje pojave kratkog spoja. Ta solucija uopte ne postoji, jer su nervne elije obezbijeene ovojnicom, koja je izgraena od lipida koji su fantastini izolatori. Elektrini signali se prenose od suenja do suenja. Kompletna bijela masa mozga je izgraena od izolacionog materijala.7 Ovaj izolacioni materijal ine vanove elije koje su vezane proteinskim kopama, koje dre da se ovojnice ne odmotaju (slika 5.8). Cijeli proces prenosa signala, tj. informacija izmeu nervnih elija je reverzibilan (povratan), tako da hemijski medi87


Antistres terapija

jatori neposredno poslije izvrenog zadatka se vraaju i spremni su za ponovnu akciju i prenos impulsa. Sinapsa je zastraujue sloena. Ako uzmemo za primjer samo jedan neuron koji inervie jedno miino vlakno na ruci. Du ove jedne nervne elije zadebljanja drugih neurona grade sinapse. Du jednog motornog ivca stvaraju se na hiljade posebnih sinapsi (slika 5.9). Ako neki signal stimulie ovaj ivac, istovremeno su aktivirane na hiljade drugih nervnih elija u okolini. Ovaj isti nerv prenosi informacije o broju miinih vlakana koji mogu da pokrenu dati mii, o snazi miia antagonista i njihovoj inhibiciji, o preprekama za pokretanje tog miia i mnotvu drugih impulsa. Svaki impuls je pod kontrolom i pod uticajem nekoliko desetina hiljada sinapsi na koje nailazi na svom putu. Osnova reagovanja nervnih elija je princip sve ili nita. Kada se impuls jednom upali i aktivira on se prenosi do kraja nerva. Ne moemo zamisliti funkcionisanje nervnog sistema bez stalnog i doivotnog angaovanja hemijskih prenosioca ili medijatora. Postoje mnogobrojni medijatori koji su znaajni za funkcionisanje ivanog sistema, ali radi pojednostavljivanja koristiemo samo neke. Adrenalin i noradrenalin su karakteristini medijatori koji pobuuju ili ekscitiraju CNS, dok je npr. gamaaminobuterna kiselina (GABA) zaduena za inhibiciju CNS-a.88

Funkcije centralnog nervnog sistema zavise od ravnotee ekscitirajuih i inhibirajuih medijatora u mozgu (silka 5.10). Ravnotea i pravilan balans navedenih medijatora se esto poremete, npr. prilikom izlaganju stresogenim faktorima. Stresori su spoljanje sile koje predstavljaju probleme i brige. Najei stresori su: porodini problemi, krajnji rokovi, finansije, zagaenje, vruina, preoptereenost, bolesti i smrt. Stres oznaava odgovor osobe na te probleme. Uglavnom je stres tetan ili neprijatan. Vidimo da stresori utiu na sve aspekte naeg bia. Pored fizikih stresora, postoje i mentalni stresori. Oni mogu biti u obliku rokova ili novanih problema. Drutveno okruenje iznosi svoj dio stresora: mogu da se javljaju kod kue, u koli, na poslu ili u susjedstvu. Takoe, postoje duhovni stresori. Oni naroito nastaju kada se nae spoljane okolnosti ili unutranje odluke sukobljavaju sa naim ciljevima, vrijednostima ili religijskim uvjerenjima. Cilj upravljanja stresom nije u potpunoj eliminaciji, ve u kontroli, kako bi optimalan nivo pobuenosti bio prisutan. Reakcije na stresore prolaze kroz tri faze: alarmna reakcija, stanje otpora i stanje iscrpljenosti. Fiziki efekti prisutnog stresora se manifestuju kroz poveanje:89


Antistres terapija

* Krvnog pritiska * Stope sranog rada * Broja sranih kontrakcija i * Protoka krvi ka aktivnim miiima. U isto vrijeme smanjuje se dotok krvi do oblasti kojima nije potrebna brza aktivnost, kao to su bubrezi i crijeva. Stres takoe dovodi do: * Proirenja zjenica * Poveanja miine snage * Otputanja glukoze iz jetre * Poveanja stope metabolizma Mentalni efekti prisutnog stresora se manifestuju kao: * Mentalni zamor uz gubitak spontanosti * Zbunjenost, ukljuujui zaboravnost * Osjeaj panike * Tenzija * Frustracija * Depresija * Kompleks nie vrednosti Drutveni efekti prisutnog stresora dovode do: * Odugovlaenja * Izbjegavanje znaajnog posla * Nedostatka brige prema drugima Stres se veoma esto manifestuje kroz: * Emocionalnu preosjetljivost * Osjeaj izolacije otuenosti * Agresivnost * Povlaenje u sebe * Gubitak svrhe i smisla ivota.91Slika 5.11.GABA i bensedinski receptor

STOP

Slika 5.12.GABA nema pristup receptoru bez bensedina

Slika 5.13. Djelovanje benzodiazepina (bensedina) i gamaaminobuterne kiseline (GABA)

90


Antistres terapija

Stres utie na poetak, lijeenje ili oporavak od sljedeih bolesti i stanja: * Kardiovaskularne bolesti * Rak * Depresija * Angina pektoris * eerna bolest * Hipertenzija * Alergije * Gubitak kose * Herpes Navike kao uzronici stresa Veoma esto i mi sami proizvodimo stresna stanja. Mnogi ljudi izazivaju sudbinu igrajui igre na sreu, odlazei u kockarnice, sportske kladionice i sl. Zdravstvena sluba SAD je izdala sljedei pamflet: "Koliko je do sada poznato, nijedna ptica nije pokuavala da sagradi vie gnijezda od svojih susjeda. Nijedna lisica se nikada nije brinula to ima samo jednu jazbinu da se u njoj sakrije. Nijedna vjeverica nije umrla zbog brige to nije sakupila dovoljno plodova za sve zime, i nijednog psa nikad nije morila nesanica zato to nije ostavio na stranu dovoljno kostiju za svoje stare dane." A znamo da je mnogo ljudi zavrilo na psihijatriji zbog neostvarenih materijalnih snova i briga to nisu zaradili dovoljno novca za svoja uivanja i lagodan ivot svojih92

unuka. U stresnim stanjima dolazi do poremeaja ravnotee hemijskih supstanci u mozgu. Tada se poremeti balans izmeu podraujuih supstanci kao to je noradrenalin i inhibirajuih supstanci kao to je GABA (slika 5.8). Lijekovi iz grupe benzodiazepina su danas najpopularniji u lijeenju stresnih i anksioznih stanja. To su bensedini ili apaurini. U ovim stanjima poveala se koliina medijatora noradrenalina u odnosu na GABA-u, to je dovelo do prenadraenosti CNS-a. Zato je potrebno izvriti inhibiciju ili smirenje centralnog nervnog sistema. Poto hemijske supstance djeluju po principu "klju u bravu", potrebno je da se GABA vee za receptor, kako bi se otvorili hloridni kanali i dolo do smirenja prenadraenosti u tijelu (slika 5.11). Meutim, potrebno je prvo aktiviranje benzodiazepinskog (bensedinskog) receptora da bi GABA imala pristup na svoj receptor (slika 5.12).8 Zato bensedin ili apaurin djeluje kao okida, tako to se ukotvi na bensedinski receptor, da bi se kompletan proces okonao i da bi efekat smirenja bio vidljiv (slika 5.13). Ipak, postavlja se pitanje: kako objasniti postojanje bensedinskih receptora, kada su to lijekovi otkriveni tek prije 30-ak godina? Da li su ovi bensedinski receptori postojali par hiljada godina bez ikakve funkcije? Ozbiljno se poelo razmiljati o prirodnim, uroenim medijatorima i nainima pokretanja93


Antistres terapija

ovog sloenog procesa. Zanimljiva studija iz 1995. godine, DartmutHikok medicinskog centra otkrila je povezanost preivljavanja kod pacijenata sa operacijama na srcu i religioznog iskustva. Oni koji su bili ateisti imali su trostruko veu smrtnost od teista. ta je to u stvari religiozno iskustvo? To svakako nije odlazak u crkvu i formalni obredi. Religiozno iskustvo potie od latinskih rijei: reponovo, legare - kopa. Religija je pojam koji znai ponovo uspostavljanje veze sa onim koji je stvorio sve ove fantastine mehanizme u nama, tj. Tvorcem. U nastavku eksperimenta naeno je sljedee: Mukarci i ene koji imaju povjerenje u Viu silu izloeni su duplo manjem riziku za umiranje od nekog koronarnoarterijskog oboljenja. U studiji 30 pacijenata, odnosno pacijentkinja, koje su se oporavljale od frakture kuka, one za koje je Via sila bila izvor snage i utjehe, mnogo bre su prohodale i imale nii stepen depresije od onih koji to nisu imali. U komunikaciji sa Tvorcem, ritam rada srca, disanje i modani talasi se usporavaju, miii se oputaju, relaksiraju i efekti noradrenalina i drugih hormona vezanih za stres se smanjuju. Studije pokazuju da primjenom takve komunikacije, 75% osoba sa nesanicom poinje da spava i 34% osoba sa hroninim bolom sman94

juje koritenje analgetika. Po Herbertu Bensonu, molitva radi po istim biohemijskim emama kao relaksacioni odgovor. Komunikacija sa Tvorcem utie na noradrenalin i druge prenosioce poruka ili hormone stresa, smanjujui krvni pritisak, frekvenciju srca i stvarajui druga blagotvorna dejstva.9 "Sve to je vezano za meditaciju i kontrolisanje stanja duha i to mijenja hormonsku aktivnost ima potencijal da utie na imuni sistem," kae Dejvid Felten, predsjednik neurobiolokog odsjeka na roesterskom univerzitetu. Mnogi istraivai vjeruju da su ovi isti neurohormonski putevi osnova za uveni i moni "placebo efekat". Decenije istraivanja pokazuju da ako pacijent istinski vjeruje da je terapija korisna - ak iako je to eerna tableta ili riblje ulje - to vjerovanje ima mo da lijei. U jednom klasinom istraivanju iz 1950. godine, na primjer, trudnoj eni koja je patila od teke jutarnje munine dat je sirup ipekak, koji izaziva povraanje, a eni je reeno da je to moan lijek za muninu. Zaprepaujue, ali ena je prestala da povraa. Placebo efekat je psiholoka komponenta koja omoguava i izljeenje, tako da bi molitva imala svoju svrhu, ak i pod uslovom da postie placebo efekat. Meutim, sljedei eksperiment pobudio je ogromnu panju i poljuljao navedeno miljenje o molitvi. To je studija Randolfa Birda u Optoj bolnici u95


Antistres terapija

San Francisku. Bird je uzeo 393 pacijenta sa koronarne njege i polovinu prijavio da se za njih mole religiozni ljudi. Da bi eliminisao placebo efekat, pacijentima nije rekao za pokus. Bird je ustanovio da je kontrolna grupa, ona grupa za koje se nije molilo, imala 5 puta vee potrebe za antibioticima i bila tri puta sklonija komplikacijama, nego oni za koje se molilo!10 Danas je iskomprimitovan pojam molitve, duhovne komunikacije. Jasno je da je u ovom eksperimentu dolo do poboljaanja zdravlja pacijenata, to je apsolutni dokaz da postoji svrha molitve. Uspostavljanje veze i komunikacije sa Tvorcem, vodi u psihiko i fiziko ozdravljenje ovjeka. Metode u lijeenju stresa Dizbalans koji postoji u mozgu usljed stresnih stanja moemo uspostaviti lijekovima i iskonskom komunikacijom sa Tvorcem. Receptori za bensedin postoje hiljadama godina, iako su bensedini otkriveni prije 30 godina. To nedvosmisleno svjedoi da je Tvorac stvorio prirodne endogene bensedine koji se aktiviraju kada zatraimo vezu sa njime preko molitve. Tada dolazi do relaksacije i smirenja. Navedeni eksperimenti to najpotpunije govore. Lijekovi poput antibiotika su produili ivotni vijek preko 20 godina, ali je bolje koristiti prirodne mjere koje nemaju neeljene efekte.96

Bensedini i slini lijekovi imaju mutageno, kancerogeno i teratogeno dejstvo, te ih je potrebno izbjei kad god je to mogue. Kao to postoje prirodni bensedini, tako postoje i prirodni endogeni morfini, tj. lijekovi za smanjenje bola. ak i ivotinje imaju te prirodne morfine, jer se Tvorac pobrinuo da i ivotinje lake podnose bolove. Osim ove duhovne komponente u rjeavanju stresa bitne su i ostale mjere: * Zdravo prilagoavanje * Zdrav nain ivota * Posveenost uzvienom cilju * Pravilno planiranje i organizovanje * Razmiljanje o pozitivnim stvarima * Duhovnost Zdravo prilagoavanje i zdrav nain ivota imaju neprocjenjiv znaaj u terapiji stresa: Moramo biti spremni da se uklonimo od stresogenih faktora ili da ih preokrenemo u svoju korist. Ako nas neko budi u 6 sati svako jutro, umjesto da se nerviramo, iskoristimo priliku i zavrimo nedovrene poslove ili proitajmo knjigu... Zdrav nain ivota eliminie stres i podie pozitivnu energiju: * Koristite biljnu ishranu. * Obavezno koristite 2 l. tenosti dnevno. * Fizika aktivnost igra odluujuu ulogu u eliminaciji stresa.97


Antistres terapija

* Redovni obroci obnavljaju prirodne snage organizma. * Kvalitetan san akumulira melatonin, hormon koji ima obnavljajue sposobnosti. Posveenost uzvienom cilju ima snano relaksirajue dejstvo. Da bi ste uspjeli, izaberite cilj koji privlai, pokree vau energiju i daje vam mogunost da se u potpunosti iskaete. Izaberite ciljeve: * Koji e vas primorati da prevaziete sebe, * Koji e mobilisati vau energiju, * Stimulisati vae sposobnosti, * Razviti vau volju i * Poveati va uspjeh. Ne zaboravite da je najvei cilj sluiti ljudima, a ne teiti da ljudi slue vama. U borbi protiv stresa znaajno je: * Pravilno planiranje i organizovanje, te * Razmiljanje o pozitivnim i dobrim stvarima. Mnogo je osoba iji je ivot bio ispunjen stranim katastrofama od koji se veina nikada nije ni dogodila. esto smo okrueni ljudima sklonim depresiji. Oni se "dohvataju svake koprive u ivici i nagaze svaku zmiju na livadi". Ali, ne obraajte panju na malodunost i obeshrabrenje! Na najvaniji posao nije da vidimo ta98

se nejasno ocrtava na horizontu budunosti, ve da uinimo ono to se sada trai od nas. Nemojte biti gubitnici, jer oni razmiljaju: * O onome to je trebalo da uine, * Ili o onome to nisu uinili. Razmiljajte kao pobjednici: * Mogu * elim * Jesam. Stavovi nisu nita drugo nego navike misli, a navike se stiu! Ponovljeni postupak postaje stav. Najvaniji elemenat u prevenciji i lijeenju bolesti je promjena navika. Vidjeli smo da navike uspostavljaju trajne veze meu nervnim elijama i jako teko ih je promijeniti. Ali korak po korak koristei motivaciju i volju dolazimo u situaciju da formiramo nove puteve, stvaramo fizike veze u nervnom tkivu i postajemo zdraviji ljudi. Zato je jo Pitagora rekao: "Izaberi ono najbolje i navika e izabrano uskoro uiniti prijatnim i lakim". Takoe, ako izaberemo kvalitetne duhovne sadraje i odluimo da ne bjeimo pred injenicama da nas je Tvorac stvorio, postat emo mnogo oputeniji. "Hodite k meni svi koji ste umorni i natovareni i ja u vas odmoriti", rekao je Tvorac.11 Najvea patnja ovoga svijeta jeste99

nerazumijevanje boanskog bia. Kada vidimo iskrenu religioznu osobu koja zrai sreom, to e objaviti glasnije od bilo kog zvunika da takav ivot vrijedi ivjeti. Iskoristimo priliku da se poveemo sa Tvorcem, koji e nam dati snagu da prevaziemo stresne situacije i promijenimo ljestvicu vrijednosti u naem ivotu. Kada se nalazimo u direktnoj komunikaciji sa Tvorcem Univerzuma sigurno je da emo osjeati sigurnost i hrabrost dostojnu ovjeka, a to je osnovni uslov za pobjedu nad stresom.

100

101

antistres terapija

Documents