autogeni trening seminarski

8/18/2019 AUTOGENI TRENING SEMINARSKI

1/17

Master studij - smjer poslovna psihologija

UVOD U PSIHOTERAPIJU I SAVJETOVANJE

Seminarski rad

Autogeni trening

Sarajevo, januar 2014.

SADRŽAJ

1


2/17

1. Uvod.....................................................................................................................32. Autogeni trening..................................................................................................4

2.1. Težina ruku, tj. mii!no o"utanje .................................................................#

2.2. To"$ina ruku......................................................................................................%

2.3. Di&anje ' du(oko, "ot"uno "ravi$no..............................................................)

2.4. Sr*e ' mirni i ritmi+ni otku*aji ne &"ori-......................................................10

2.. /e$o, g$ava ' &vježina, ($aga $adno!a..............................................................11

2.. To"$ina u gornjem a(domenu "$eu&u &o$ari&u-........................................12

3. U&"jena k$ini+ka "rimjena autogenog treninga....................................................134. ak$ju+ak................................................................................................................1. 5iteratura................................................................................................................1

1.U67D

2


3/17

Autogeni Trening je i8u8etno dje$otvorna, "ot"uno "rirodna, 8nan&tveno uteme$jena metoda

re$ak&a*ije i otk$anjanja &tre&a

9i$j Autogenog Treninga je dove&ti &e(e u &tanje kada 8namo da &mo &retni, mirni, 8dravi i

o"uteni

Autogeni Trening je namijenjen &vima koji že$e da u dinami+nom i užur(anom životu

dananji*e, na trenutak 8a&tanu i 8ai&ta u+ine neto 8a &e(e, &voje 8drav$je i una"re:enje

v$a&tite kva$itete živ$jenja

Johannes Heinrich Schult 20.0.1%%4. ' 1).0).1)#0- (io je njema+ki "&iijatar i neovi&ni

"&iotera"eut. S*u$t8 je "o&tao &vjet&ki "o8nat "o ra8voju &u&tava autoi"no8a na8vanog

Autogeni trening.

Joanne& ;einri* S*u$t8 ro:en je u er$inu. S*u$t8 je "o&e(no

"o8nat "o &vojoj knji8i Autogeni treningB 1)32.-, u kojoj ra8vija metodu 8a @i8i+ko i

menta$no o"utanje "utem i"no8e. S*u$t8 je (io u+enik "o8natog i&traživa+a i"no8e i

mo8ga, 7&kara 6ogta. 1)2. godine S*u$t8 je o(javio knjigu o Teni*i i"no8eB. 1).

godine o&novao je Cjema+ko drutvo 8a medi*in&ku i"no8u i autogeni treningB, i time

&tvorio "rvi in&titu*iona$ni okvir 8a "rakti+no i 8nan&tveno i&"itivanje i"no8e u Cjema+koj.

Cjegovo naj"o8natije o&tvarenje je ra8voj autogenog treninga, koji &e teme$ji na i&traživanju

i"no8e i autoi"no8e. rvi "ut je javno i8ne&eno 1)2. godine kao Eorgan&ke autogenevjež(e,E a &voje &adanje ime do(io je 1)2%. godine. rogram kori&ti &vakodnevne vjež(e

vi8ua$i8a*ije koje &u o&mi$jene kako (i "omog$e o&o(i koja i "rimjenjuje da o&tvari du(oko

&tanje o"uteno&ti.

2.AUT7


4/17

Autogeni trening je ideja Su$t8a, i teme$ji &e na tome da mi&$ima možemo utje*ati na

@i8io$ogiju "o8nato i od "rije-. Autogeni trening može i mora vjež(ati &amako &i ga ve!

u8eo vjež(ati-, a$i može "onekad i u gru"i. S @i8io$okog g$edita, autogeni trening &e &a&tojiod ni8a &tandardni vjež(i koje uk$ju+uju e&t ra8$i+iti "odru+jaH to &u mu&ku$arno,

va&ku$arno, kardija$no, re&"iratorno, a(domina$no i *e@a$i+ne @unk*ije.

Postoje dvije osnovne vježbe:

1. Vježba 'težine', koja stvara stanje mišićne opuštenosti, odnosno opuštanja

poprečno prugasti i g!atki mišića"

2.Vježba 'top!ine', koja dovodi do širenjaj peri#erni tokova povećanjem protoka

krvi"

$asnije se mogu sugerirati i spe%ija!ne stvari, one koje su pojedinom čovjeku

potrebne, npr. smanjenje bo!i, podi&anje imuniteta, bo!ji rad pojedini organa,

odvikavanje od ovisnosti, sve što &amis!iš i že!iš.

Autogeni trening je u 8a"adnom &vijetu "ri8nata i uva8ena metoda "&iotera"ije. U nekim

8a"adnim 8em$jama Autogeni trening &e uvodi u vrti!ima. 8nam 8a neko$iko &$u+ajeva

o"era*ija u kojima je "a*ijent umje&to "od narko8om (io u vodjenom treningu. A da je "rije 2I

3 godine u &vi*ar&koj (i$a 8aka8ana o"era*ija na otvorenom &r*u (e8 narko8e, odno&no

"a*ijent je (io u autogenom.

to &e ti*e vodite$ja Autogeni trening I oni K7RAJU i AS75UTC7 K7RAJU (iti

"&iijatri, 8na*i o&o(e &a 8avr&enom medi*inom i &"e*ija$i8a*ijom i najmanje 10 godina rada.

To ima &voje ra8$oge i nije $i vam vodite$j &tru+na o&o(a, (o$je ne idite njemu. Autogeni

trening u&"o&tav$ja ravnotežu i8me:u aktivno&ti &im"ati+kog i "ara&im"ati+kog dije$a

autonomnog živ+anog &u&tava.To ima važne 8drav&tvene "redno&ti, jer "ara&im"ati+ka

aktivno&t "oti+e "ro(avu i rad *rijeva, &nižava krvni "riti&ak, u&"orava otku*aje &r*a i "oti+e

@unk*ioniranje imuno$okog &u&tava.


5/17

7vaj o($ik re$ak&a*ije ima ra8$i+ite *i$jeve. S jedne &trane, teži do(ijanju mii!ne kontro$e i

kontro$e nad unutarnjim organima, dok & druge &trane &tremi "omaganju o&o(ama koje kori&te

AT da do&egnu &u(jektivno &tanje @i8i+kog i menta$nog 8adovo$j&tva. 7ni koji &u &tek$i

odre:eni &tu"anj "o8navanja "rak&e ATIa, &"o&o(ni &u i8mijeniti (rojne @i8io$oke "ro*e&e, a

time "o&tati i u&"jenjiji u &uo+avanju &a &tre&nim &itua*ijama, na"eto&tima i tje&ko(om.

rakti*iranje autogenog treninga dovodi do ve!eg &amo"ou8danja. Redovitim vjež(anjem,

o&o(a !e "o&tati &"o&o(na 8a &tje*anje ve!eg o&je!aja &mireno&ti i o"uteno&ti, i 8ato je

mogu!e ograni+iti naku"$janje na"eto&ti u ra8$i+itim organima u tije$u, te time &tje*anja

u+inkovite interven*ije u odno&u na "&io&omat&ke "oreme!aje.

Autogeni trening ne uk$ju+uje kontraindika*ije i &toga &vi mogu imati kori&ti od njegove "rimjene. odru+ja "rimjene ove tenike &u (rojna. Caro+ito kori&ti $judima koji 8(og

ra8$i+iti ra8$oga vode "ri$i+ne &tre&an život, rade!i (r8im tem"om. Stre& je o8(i$jan

8drav&tveni ri8ik i o"a&no&t 8a do(ro(it organi8ma. Kože "roi8ve&ti ve$iki ni8 tetni u+inaka,

kao to &u ank&io8no&t, ra8draž$jivo&t i &manjenje &"o$ne aktivno&ti i že$je, g$avo(o$je, umor i

drugo. To &u &ve &im"tomi koje autogeni trening može &"rije+iti, &manjiti i e$iminirati. AT je

o&o(ito "ože$jan o($ik tera"ije 8a o&o(e koje "ate od ank&io8no&ti, na"adaja "anike i ne&ani*e.

irom &vijeta autogeni trening &e ne "rimjenjuje &amo u medi*ini, "&io$ogiji i "riotera"iji

nego i u &"ortu, o(ra8ovanju, indu&trij&koj "roi8vodnji i &vakodnevnom životu. AT je naao

&voju "rimjenu u najra8$i+itijim "odru+jima, "o"ut CASAIe, u o(u+avanju a&tronauta "ri

&av$adavanju "ro($ema nu$te gravita*ije, 8rako"$ovnim kom"anijama "ri &av$adavanju &tre&a i

vremen&ki ra8$ika kod "o&ade aviona, u mornari*i tijekom vjež(i 8a "reživ$javanje.

Autogenim treningom &e &$uže i "i&*i, mu8i+ari, umjetni*i, "$e&a+i kao i dje$atni*i koji &u

i8$oženi &tre&nim i "o život o"a&nim &itua*ijama "o"ut 8drav&tveni radnika, "o$i*aja*a i$i

dje$atnika u "ravo&u:u.

U o(ra8ovanju, &veu+i$itni "ro@e&ori, u+ite$ji u ko$ama, &tudenti i$i dje*a u o&novnim

ko$ama koji &u "o$a8ni*i autogenog treninga "oka8a$i &u od$i+ne re8u$tate u inte$ektua$nom

radu, me:u$jud&kim odno&ima i kreativno&ti.

(


6/17

Pr!i stu"an# Autogenog treninga sasto#i se od "ar !#e$%i&

1. )ežina ruku, tj. mišićno opuštanje

2. )op!ina ruku3. *isanje + duboko, potpuno pravi!no

. r%e + mirni i ritmični otku%aji -ne spori

(. /e!o, g!ava + svježina, b!aga !adnoća

0. )op!ina u gornjem abdomenu -p!eusu so!arisu

6rijeme je na ža$o&t- k$ju+na &tvar u životu &vakog radnog +ovjeka, "a nije jedno&tavno na!ivremena 8a o"utanje niti 8nati &e &tvarno o"u&titi. o&$jedi*a takvog na+ina života je da &vaki

"eti +ovjek "ati od neki "&ii+ki &metnji, naj+e!e &u tje&ko(a, &tra, "oreme!aji a"etita i

&"avanja, tje$e&na i&*r"$jeno&t, &nižen $i(ido, erekti$na di&@unk*ija i de"re&ivno&t. 6e!ina ti

$judi "ri(jegava &timu$ativnim &red&tvima koja im dugoro+no "ogoravaju 8drav&tveno &tanje

I nikotinu, a$koo$u, ko@einu, e!eru i drogama. Drugi "o&ežu 8a "&io@arma*ima. Ja 6am

"re"oru+am "romjenu životnog &ti$a. rvi korak u tom &mjeru može (iti u+enje tenika

o"utanja. Ca &trani*ama koje &$ijede "red&tavit !u 6am autogeni trening AT-. AT možete&vatiti kao teniku re$ak&a*ije, a$i i kao životnu @i$o8o@iju. Rije+ je o "og$edu na život u

kojem &e u&mjeravate na &adanjo&t, na trenutak ovdje i &ada. ro$o&t ne "o&toji u ovom

trenutku, o&im kao &je!anje, a (udu!no&t "o&toji &amo kao ni8 mogu!no&ti. ato &e u&mjerimo

na to to je "red nama i to radimo ovo trenutka, te &e "ot"uno "redajmo tome.

AT 8a"o+nite da &e(i o&igurate mirnu "ro&toriju, 8au8mite udo(ni &jede!i i$i $eže!e!eg

"o$ožaja na na+in da $egnete na $e:a, ruke i noge i&"ružite, d$anove "o$ožite na "od$ogu,

uko$iko že$ite "od g$avu i vrat možete &i &taviti manji ja&tuk. Tijekom vjež(anja od(a*ite &ve

to 6a& 8a&metaL ami&$ite "&io$oki ormar u koji a$jete &vaku mi&ao, (e8 *en8ure. Dak$e

&vaka mi&ao koja &e "ojavi tijekom AT ne!e (iti o(ra:ivana, ve! !e +ekati kraj treninga u

"&io$okom ormaru, kada !ete ju "ovu!i i8 ormara i o(raditi. >udite di&*i"$inirani, &vaku

mi&ao gurnite u "&io$oki ormar, a ako &e o"et "ojavi tijekom treninga vratite ju natrag u

"&io$oki ormarL

0


7/17

2.1.Težina ruku, tj. mii!no o"utanje

7&jetite kako &u 6am mii!i ruku i nogu "ot"uno o"uteni, o&jetite dodir & "od$ogom. ?renite

od dodira "r&tiju ruku i "od$oge, "rema ramenima, i o&vije&tite kako o"uteni "r&ti, d$anovi,

"od$akti*e, $aktovi i ramenaL G&to u+inite & nogama "o$a8e!i od "eta. ri tome, $agano, u i&tom

ritmu, "onav$jajte @ormu$uH

MKoje ruke i noge &u o"utene i "ot"uno, ugodno teke, "uta.

Cakon vjež(e &e o"u&titi i "onovite $agano u &e(i e&t "utaH


8/17

Kir, "ot"uni mirL

2.2.To"$ina ruku

7&jetite ugodnu to"$inu, koja &e i8 6aeg &r*a, "o"ut nutarnjeg Sun*a, iri u ruke i noge,

o&jetite to"$i tok krvi u 6aim rukama i nogama. 5agano, u "ravi$nom ritmu u &e(i

"onav$jajte e&t "utaH MKoje ruke i noge &u "ot"uno, ugodno to"$eL.

Cakon vjež(e &e o"u&titi i "onovite $agano u &e(i e&t "utaH Kir, "ot"uni mirL

4


9/17

7&jetite mir u &e(i. 6i &te tek dje$i! Svemira. Dio ve$ikog &k$ada. 7"u&tite &e i doživite taj

ve$iki &k$ad, u kojem &te 6i ma$i dje$i!. Ce ra8mi$jajteL Samo o&jetite mir, mir, mir. Kir oko

&e(e i u &e(i. U &vakom &vom dje$i!u tije$a, u &vakoj &tani*i, u &vakoj ka"i mora, u &vakomatomu em$je ... Ce morate ra8umjeti, &amo o&jetiteL

2.3. Di&anje ' du(oko, "ot"uno "ravi$no

Udanite du(oko, kratko 8adržite da, i8danite. Sa &vakim i8daom i8 &e(e i8(a*ujete &ve

$oe i ne"otre(no, ne &amo ug$ji+ni diok&id i ot"adne tvari, ve! &ve negativne mi&$i. S

udaom udiete &nagu, život, energiju, "o8itivne mi&$i i o&je!aje. Udanite Sun*e, more, 8rak,

vjeru, &naguL


Kir, "ot"uni mirL

5


10/17



&e(e i u &e(i. U &vakom &vom dje$i!u tije$a, u &vakoj &tani*i, u &vakoj ka"i mora, u &vakom

atomu em$je ... Ce morate ra8umjeti, &amo o&jetiteL

2.4.Sr*e ' mirni i ritmi+ni otku*aji ne &"ori-

7&jetite &nagu &vog &r*a, tje$e&nu, emo*iona$nu i "&ii+kuL Umirite &e i i&k$ju+ite intere& 8a

(i$o to drugo, o&im 8a otku*aje 6aeg &r*a. U&mjerite &voju "ažnju na vrat, "r&a i$i tr(u, tu

!ete "rvo 8amijetiti otku*aje &r*a. Kožda u o+ima, kao ($agi ($je&kovi, i$i +ak &to"a$ima, kao

&itni otku*aji. 7&$unite i +ut !ete &voje &r*e, (e8 da tražite "u$&L Umirite &e i "ratite &k$adan

rad &vog &r*a. Tum ' taaN tumItaa ... Kirno, &k$adno, "ravi$no, "ou8dano. To &te 6i, taj ritam

je 6a život. ratite ga i tako živite, i kada 6a& o(u8mu negativne mi&$i, udanite, 8atvorite o+i

i o&jetite tu &nagu života, &voj v$a&titi MtumItaa ritam ... Sve !e &e rijeiti i$i "ro!i, &amo

(udite mirni i &ta$oženi, "ratite &voj ritam života, a on neka (ude "o"ut rada 6aeg &r*a '

miran, &nažan i &k$adanL

16


11/17


Kir, "ot"uni mirL

2../e$o, g$ava ' &vježina, ($aga $adno!a

7"u&tite &e i otjerajte &ve mi&$i od &e(e, kao da i ugodni $aor odno&i i &"rema u 6a

"&io$oki ormar, a 6i o&tajete mirni, u &tanju (e8 mi&$i. 6i &te &ada "$anin&ki "otok, (i&tar i

$adan "oto+i!, "ratite &voju (i&trinu, "ro8irno&t i +i&to!u &tanja uma. 6ae +e$o je ugodno

$adno, kao i taj gor&ki "oto+i!. Du(oko o&jetite i doživite &tanje M(e8 mi&$i, dok u &e(i

"onav$jate @ormu$uH MKoje +e$o je ugodno &vježeL.

11


12/17


Kir, "ot"uni mirL



&e(e i u &e(i. U &vakom &vom dje$i!u tije$a, u &vakoj &tani*i, u &vakoj ka"i mora, u &vakomatomu em$je ... Ce morate ra8umjeti, &amo o&jetiteL adržite &e u autogenom &tanju i

8a"amtite taj o&je!aj, do8vo$ite mo8gu da &nimi &tanje vaeg tije$a i "&ie u tom re$ak&iranom

&tanju, kako (i &e kod &$ijede!eg vjež(anja $ake vratio u &tanje "&io@i8i+ke ravnoteže. ?ada

&e uvjež(ate takvim !ete &e "o&tu"kom mo!i odu"rijeti na$etima tje&ko(e.

2..To"$ina u gornjem a(domenu "$eu&u &o$ari&u-

U tr(uu &e na$a8i So$arni "$ek&u&, dio je autonomnog nervnog &u&tava koji dije$imo na

&im"atiku& i "ara&im"atiku&. ACS u"rav$ja radom unutarnji organa, 8ato je i8van nae vo$jne

kontro$e, jer (i u "rotivnom no!u, dok &"avamo, n"r. M8a(oravi$i di&ati. Jako

"ojedno&tav$jeno i &toga do&ta neto+no, a$i 8a ovu &vru "rivat$jivo- rek$i (i&mo da

&im"atiku& "oti+e organe na rad, a "ara&im"atiku& i ko+i, ravnoteža njiovog utje*ajaodržava organe u @unk*iona$nom i 8dravom &tanju. Autonomni nervi &u&tav u&ko je "ove8an &

12


13/17

$im(i+kim &u&tavom, emo*iona$nim dije$om moga, tako da emo*iona$na &tanja direktno utje+u

na rad nai organa. U8 to je autonomni nervni &u&tav 8adužen 8a "ra!enje "oruka i8 organa, &

*i$jem "ravovremene interven*ije od (ana$ni &itua*ija kao to je "otre(a 8a mokrenjem do

"re"o8navanja "oreme!aja @unk*ije organa i traženje $ije+ni+ke "omo!i- . 7vom vjež(om

tre(ate "rona!i "ut do So$arnog "$ek&u&a, "o&$ati mu umiruju!u "oruku, "oruku to"$ine i

ugode, kako (i &e i &am So$arni "$ek&u& umirio i ($agotvorno dje$ovao na 6ae unutarnje

organe.


Kir, "ot"uni mirL



&e(e i u &e(i. U &vakom &vom dje$i!u tije$a, u &vakoj &tani*i, u &vakoj ka"i mora, u &vakom

atomu em$je ... Ce morate ra8umjeti, &amo o&jetiteL

13


14/17

Cakon ovi vjež(i &$ijedi od$uka o "rekidu vjež(anja i$i &"ontani "re$a8ak u &an. Uko$iko ne

od$a8ite na "o+inak vjež(u "rekinite aktivirajte mii!e ruku i nogu, "rotegnite &e i tek na kraju

otvorite o+i. 7&tanite tako jo jednu minutu, "a tek onda u&tanite. Sada, kada &te 8avri$i &

treningom "og$edajte u 6ae "&io$oki ormar. Cema nita to nije mog$o +ekati da 8avrite

ATLO Caravno, &vatite da 6i odre:ujete &tanje &vog uma, možete i8a(rati &ta$no &tanje

i+ekivanja i na"eto&ti, a možete &e od$u+iti 8a mir, &tr"$jenje i vjeru. 6i &te tek dio Svemira,

ve$ikog &k$ada i &mi&$a, ne 8a(oraviteL Svemir &a&vim do(ro @unk*ionira i kada &e 6i

odmarate. Ako &i možete % &ati dnevno raditi, možete &i do8vo$iti i da tri "uta dnevno vjež(ate

"o 20 min, okO

3. USJFCA ?5GCG/?A RGKJFCA AUT7


15/17

AT ima "o8itivan u+inak na kroni+ne (o$e&ti jer &"rje+ava mnoge akutne &im"tome. o&e(no

do(re re8u$tate "oka8ao je u $ije+enju a&tme. A&tmati+ni (o$e&ni*i 8naju da im &e &im"tomi

"ogoravaju kada &u "od &tre&om. omažu!i im u &vakodnevnim "ro($emima indirektno im &e

"omaže i u $ije+enju a&tme. Tako:er ti $judi 8naju da &e mogu "o&$užiti a$atom koji !e

dje$ovati &timu$iraju!e na njiov &u&tav tako da kada &e "ojavi a&tmati+ni na"ad oni ga mogu

&"rije+iti u &amom korijenju rade!i vjež(u.

S$i+no &e doga:a i & g$avo(o$jama. rovode &e o"&ežna i&traživanja kako (i &e doka8a$a

dje$otvorno&t ATIa kod migrena. Knogi koji (o$uju od migrene, i8javi$i &u da &u u&"je$i

&"rije+iti na"ad i &taviti &ve &im"tome "od kontro$u u"otre(om autogenoga treninga.

G&ti re8u$tati "o&tignuti &u kod vi&okog i ni&kog t$aka, ko$iti&a, artriti&a, "ro($ema & mjeurom,

irita*ija *rijeva itd. G&traživanja &u tako:er "oka8a$a 8natno &manjene ra8ine ko$e&tero$a,

"ravi$ne ra8ine tiroidne ž$ije8de, &manjenu u"otre(u medikamenata kod dija(eti+ara koji ni&u

na in8u$inu.

?od "&io$oki "oreme!aja "o&tignuti &u od$i+ni re8u$tati. otiteno&t, "anika, agre&ija,

tugovanje mogu &e &vi 8natno umanjiti.

Ce&ani*a je jedna od naj+e!i &itua*ija u kojima "o&ežemo 8a $ijekovima. Jedan "o&$ovni

+ovjek u &rednjim godinama koji nije do(ro &"avao od djetinj&tva rekao jeH MKi&$io &am da &vi$judi "o no!i &toje kraj &voji "ro8ora g$edaju!i u 8vije8de. Tek kada &am vidio &u"rugu kako

&"ava *ije$u no! (e8 "rekida &vatio &am da imam "ro($em. U"otre(om autogenog treninga

on je "re&tao kori&titi $ijekove "rotiv ne&ani*e nakon &amo neko$iko tjedana. Co, najvažniji

u+inak ATIa je 8na+ajno "o(o$janje &veuku"nog 8drav&tvenog &tanja.

5judi &u manje "od$ožni "re$adama, ka$ju i$i (o$ovima u $e:ima, a 8na+ajni re8u$tati

"o&tignuti &u i u $ije+enju AGDSIa to &ve u"u!uje na +injeni*u da u"otre(a autogenog

treninga u &vakodnevnom životu oja+ava imuno$oki &u&tav +ovjeka.

1(


16/17

4. A?5JU/A?

Dana& je $jud&ko 8drav$je ugroženo vie nego ikada. Unato+ &vim u&"je&ima medi*ine,

(o$e&nika je &ve vie. Dvije tre!ine &vi (o$e&ti imaju "&io$oku "o8adinu i$i u njima &udje$uju

"&io$oki @aktori. >r8i radni i životni tem"o dananji*e, &ve ja+e umno o"tere!enje & jedne

&trane i &ve &$a(ije tje$e&ne aktivno&ti &druge, "o&tav$jaju +ovjekovoj "&ii njegovoj

kon&titu*iji ve!e 8atjeve nego ikada ranije.rije i$i ka&nije do$a8i do &metnja

koje "otko"avaju "o&$jednji o&tatak +ovjekova 8drav$ja. Tako na&taje "ravi 8a+arani krug,

kojega ne mogu "rekinuti ni naj(o$ji $ijekovi.7&taje nam autogeni trening AT- kao

idea$nametoda, ako ne 8a "ot"uno o8drav$jenje a ono(arem kao mogu!no&t da &e život

u+ini "odno$jivijim. Autogeni trening "omaže P"ogreno kon&truiranomQ +ovjeku da &e

"ri$agodi teno$okoj e"oi.

10


17/17

1

autogeni trening seminarski

Documents