bh student [broj 2, septembar 2011.]

8/3/2019 BH Student [broj 2, septembar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-2-septembar-2011 1/32

R A

Z G L E

DNIC A I Z B E R

L I N A

SVE BLAGODETI

SPORTA

KORISNI WEB RESURSI

ZA STUDENTE

KAKO SE BORITI

PROTIV KORUPCIJE?

Strana 14 Strana 18 Strana 28

Ta famozna„Bolonja“Bolonjski sistemu teoriji i praksi

Muke poinostranim

diplomamaKako se provodinostrifkacija stranih

diploma u BiH

Studiranjekao luksuzStanje uvisokom školstvu



http://www.bhtelecom.ba/



Izdavač:Portal Media Group

Adresa:Meše Selimovića 55/II78 000 [email protected]

V.d. urednik:Senka rivić

Pomoćnik urednika:Aleksandra Kuljanin

Grafčka priprema:Mirela Pejičić & Ivan Ćosić

Marketing:Banjaluka: +387 65/538 668Sarajevo: +387 61/514 626

Društvene mreže:

bh student

@bhstudent

sadržaj U ovombroju takođe

vijesti › zabava › teme › konkursi › kolumne

BROJ:02

Bolonjski sistemu teoriji i praksi

Muke po inostranimdiplomama

Studiranjekao luksuz

10 20

08

Razglednica Berlin

Sve blagodeti sporta

Kolumna: Volontiranje

Poseban dodatak: BHPotrošač

Korisni web resursi zastudente

Postdiplomske studije –san ili java

Predstavljamo studenteReportaže

Kako se boriti protivkorupcije

Kolumna: Carpe diem!

Plus – minus

Pozivamo sve studentskeorganizacije i centre, nevladina iudruženja mladih, kao i pojedinceda nam šalju svoje prijedloge,

sugestije, mišljenja. Na mail: [email protected]šitenam o problemima sa kojima sesusrećete, pohvalite dobre primjerei kritikujte loše...

SEPTEMBAR 2011. | BHSTUDENT | 3

http://www.facebook.com/pages/BH-Student/201697273180778

http://twitter.com/#!/bhstudent

http://twitter.com/#!/bhstudent




Konkurs za istraživačke i kratke video pričeNVO 35 mm i web portale-Balkan net raspisali su konkursza istraživačke priče, i najboljekratke video priče. raže se nove ioriginalne teme u kojima novinariodlaze iza vijesti, duboko i sistemskiistražuju neku temu od javnoginteresa. Ključno je da istraživačkapriča ili video priča predoči novi

aspekt, analizira stanje iz noveperspektive, otvori nova pitanjai postavi određenu temu u žižu javnosti. Rok za predaju istraživačkihpriča je 23.9., video radova do 20.9.Formular za prijavu se može pruzetisa sajta www.e-Balkan.net. Prijave,sa naznakom “Za konkurs”, slati [email protected].

vijesti

4 | BHSTUDENT | SEPTEMBAR 2011.

Stipendije Republike Češke za bh. studenteAmbasador ČeškeRepublike omáš Szunyog

22. avgusta sastao se sabosanskohercegovačkimstipendistima, koji ove školskegodine odlaze na studije uRepubliku Češku, kako bi imčestitao i predao poklon paketesa inormativnim materijalima.Sastanku sa Ambasadorom suprisustvovali i studenti prošlihgeneracija, koji su prenijelisvoja iskustva i utiske mlađim

kolegama. Samo za ovu školskugodinu Republika Češka je zabosansko-hercegovačke studenteizdvojila oko 350.000 KM.Godišnje Republika Češka ulažeu studiranje studenata iz BiH više od 1.500.000 KM za preko100 studenata, koji već studiraju

na nekom od programa. Ovajiznos se svake godine povećava.

Ukupan broj stipendista je 15dok je još pet studenata upisanobesplatno, bez stipendijskihsredstava. Novi krug prijava zaškolsku godinu 2012/2013 ćebiti otvoren u oktobru 2011godine i sve inormacije su većsada dostupne na stranicamaambasade Republike Češke uSarajevu ( www.mzv.cz/sarajevo).

Sve dokumente studenti

mogu priložiti u ormi običneotokopije, nije potrebnaovjera, prevod sudskog tumačaili original. Nemojte bez potrebe trošiti novac i vrijeme,poručuju iz Ambasade budućimaplikantima.

Studirajte on-line uz evropsku diplomuU petak, 23. septembra 2011.

godine održaće se treći po reduIno dan u Banjaluci u 17h uMultimedijalnoj sali AV-au organizaciji Doba Fakultetaza primijenjene poslovne idruštvene studije iz Maribora,

najvećeg on-line akulteta

na području JugoistočneEvrope. Predstavnici Doba ćezainteresovanim posjetiocimaprezentovati mogućnosti on-linestudiranja, te njegove pogodnostii značaj u savremenom svijetu.

Realizovano istraživanje ostanju PR proesije u BiHAgencija PRIMECommunications realizovala jeistraživanje o trenutnom stanjuPR proesije u BiH u kojem jeučestvovao 71 bh. PR praktičaraiz državnih i entitetskihinstitucija, PR i marketingagencija, kompanija, nevladinihi međunarodnih organizacija.Istraživanje je pokazalo da

PR-ovci čitaju blogove, nekoriste witter i dalje se boresa malim budžetima, rijetkoučestvuju u donošenju odluka iosjećaju se neshvaćeno. Rezultateistraživanja možete pronaći nablog.prime.ba .

http://blog.prime.ba/

mailto:[email protected]

http://blog.prime.ba/



Predstavljen Vodič kroz Zakono mladima Federacije BiH

Promocija knjige Vodič kroz Zakon o mladima FBiHodržana je 1. septembra uzgradi Delegacije Evropskeunije u BiH u Sarajevu. IzdavačVodiča je Institut za razvojmladih KUL. Iako je Zakono omladinskom organizovanjuRepublike Srpske usvojenkrajem 2004. godine, a Zakono mladima Federacije BiH

sredinom 2010. godine, teško je reći da su umnogomepromijenili položaj mladihljudi u BiH nabolje. KUL,kako kažu, želi doprinijetiučinkovitijem provođenju irazumijevanju Zakona kroz tumačenje pojedinačnihzakonskih odredaba, te na ovaj

način doprinijeti što ažurnijemuključivanju svih nivoa vlasti uFBiH da se zakonske odredbedosljedno provedu i da politika vlasti Federacije BiH premamladima dobije jasniju i bolju viziju. Vodič pored pojašnjenjazakona o mladima, sadrži idva vrlo važna dokumentaEvropske unije koji uređujuoblast mladih, kao i poređenje

ovih zakona u FBiH i RS, alii tekst o procesu njegovognastanka. “Mlade ljude nijelako ubijediti da im je potrebanZakon jer se oni, po prirodimladosti, odupiru pravilima.Zakoni su dosadni mladima, aovaj vodič im na interesantannačin pruža prikaz legislative”,

istakla je Mirjana Nikolić,predsjednica Komisije zakoordinaciju pitanja mladihu BiH. Primjerak Vodičaproslijeđen je svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, kao inevladinim organizacijama,a svi oni koji to budu željeli,primjerak mogu dobiti u

Institutu KUL, kao i na web stranici www.mladi.org . akođe, Institut za razvojmladih KUL u okviruovog projekta ima u planuuspostavljanje i osnaživanjeVijeća mladih u RepubliciSrpskoj, Federaciji BiH i BrčkoDistriktu.

Volontiranje u Narodnoj kuhinji

Humanitarna organizacija„Ruku na srce“ okuplja studenteUniverziteta u Sarajevu sazajedničkim ciljem pružanjapomoći i podrške onima kojima

je ona potrebna.Različita interesovanja, oblastistručnog usavršavanja, kaoi različiti segmenti društvau kojima se članovi krećupovećavaju mogućnost ekasnograda organizacije. Studentiu organizaciji prikupljajunovčana sredstva za one kojimasu ona potrebna, volontirajui pomažu u osmišljavanju

novih i ostvarivanju postojećihhumanitarnih projekata.

Znajući da ne mogu promijenitisvijet, ali da mogu učiniti da

nečiji život bude bar malo ljepši,mladi volonteri su ovoga ljetapomagali u Narodnoj kuhinjiStari Grad u Sarajevu.

Više od 20 članova organizacije„Ruku na srce“ svakodnevno je na dobrovoljnoj osnovi i usmjenama, radilo u kuhinji, napodjeli, ili po potrebi, pripremiobroka. Pored toga, oni suimali priliku da razgovaraju sa

korisnicima i uvide koliko im jepomoć potrebna.

Iz Organizacije poručuju da jeprojekat za njih predstavljao jedno dirljivo i nezaboravnoiskustvo, a tetka Zilha,dugogodišnji simbol sarajevskeNarodne kuhinje, poručila im je da su tamo uvijek dobrodošli.Svi studenti zainteresovani

za humanitarni rad mogu sepriključiti akcijama organizacije„Ruku na srce“ tako što ćeih kontaktirati putem [email protected].


www.bhstudent.com

http://www.apeiron-uni.eu/



Šta? Koncert: Dubioza kolektiv

Gdje? Parking ispred Zetre,

Sarajevo

Kad? 30. septembar

Zašto otići? Zato što će cijela

ekipa biti tamo.

relax

Šta? Film estival o ljudskim pravima

Gdje? Dom omladine, Banjaluka

Kad? 30. septembar - 01. oktobar

Zašto otići? Iako mislimo da

sve znamo, nikad nije na odmet

podsjetiti se koja su to našaprava, i uporediti se sa svijetom.

Šta? Izložba “Povratak kući”

Gdje? LTG galerija Banjaluka

Kad? 15. septembar – 05. oktobar

Zašto otići? Jer ponekad nije na

odmet odvojiti malo slobodnog

vremena i na umjetnička

dešavanja.

Šta? Koncert: Armin Muzaerija

Gdje? Bosansko narodno

pozorište Zenica

Kad? 23. septembar

Zašto otići? Armin Muzaerija,

predstavnik je nove muzičke

generacije, urbanih i

perspektivnih mladih muzičara,

vrijedi mu pružiti pažnju.

Šta? Izložba “Jugoslovensko-

rancuski odnosi 1918-1941”

Gdje? Muzej Republike Srpske,

Banjaluka

Kad? 16. - 25. septembar

Zašto otići? Ova izložba realizuje

se u okviru protokola o saradnji

Arhiva Republike Srpske i Arhiva

Jugoslavije, a nudi zanimljiv uvid u

istorijske događaje koji su obilježili

prošlost ovih krajeva.

Šta? Koncert: V.I.P.

Gdje? The Basement, Sarajevo

Kad? 23. septembar

Zašto otići? Ako volite domaći

hip - hop, sve vam je jasno, ovo

se ne propušta.

Šta? Terminal Fest

Gdje? Sarajevo

Kad? 24. septembar. - 15. oktobar

Zašto otići? Promocija klubske

muzike i kulture, poznata

imena domaće i regionalne DJ

scene, radionice i predavanja o

elektronskoj muzici, projekcije

flmova... Treba li vam još razloga?

Šta? „Noći Egipta u Sarajevu“,

Gdje? Ispred BBI Centra

Kad? 24. i 25. septembar

Zašto otići? Upoznajte egipatsku

kulturu kroz muziku, ples, hranu idobru zabavu.

Šta? Izložba „Fotografja godine

BiH 2010“

Gdje? Dom omladine Banjaluka

Kad? 15. - 25. septembar

Zašto otići? Pogledajte 40

najboljih otografja u BiH za

proteklu 2010. godinu.




www.bhstudent.com

Šta? Koncert: Legende

Gdje? Coloseum Club Sarajevo

Kad? 24. septembar

Zašto otići? Ako volite

tamburaše i etno zvuke, ne treba

vam više razloga.

Šta?

Koncert:

Bombaj

Štampa

Gdje? Dom mladih Sarajevo

Kad? 24. septembar

Zašto otići? Zbog kombinacije

starog dobrog ex- yu rocka i

novih pjesama legendarne grupe

na čelu sa Brankom Đurićem

Đurom.

Šta? Festival „Zenica zove“

Gdje? Staro pozorište Zenica

Kad? 30. septembar - 01. oktobar

Zašto otići? Festival organizuje

Unija studenata Univerziteta u

Zenici. Osiguran je kvalitetan

smještaj za sve posjetioce uz

simboličnu cijenu, organizovane

su mini-ekskurzije u Vranduk

i Kraljevu Sutjesku, izlet na

poznato zeničko izletište Smetovi

uz adekvatan program, obilazak

grada, posjeta Muzeju, aterpartiji

poslije koncerata a sve u cilju

što boljeg prezentovanja grada

Zenice i pružanja tradicionalnog

gostoprimstva koje je duboko

ukorijenjeno na ovim prostorima.

Osim toga, gostuje Hladno pivo.

Šta? Red Bull MC Battle BH fnale

Gdje? Dom mladih Sarajevo

Kad? 01. oktobar

Zašto otići? RB MC Battle

mladim hip-hoperima pruža

priliku da se predstave u

direktnoj borbi jedan-na-jedan

sa protivnikom i dokažu svoj

talenat i umijeće reestylinga. A

u žiriju su Edo Maajka, Frenkie,

Kandžija, DJ Phat Phillie, DJ Raid,

DJ Oli Dobolli, Audio Inuktion,

DJ Soul, Koolade, Struka, Timbe,

Rexxona(VIP), SterMa, i mnogi

drugi...

Šta? Koncert: Đorđe Balašević

Gdje? Zetra, Sarajevo

Kad? 22. oktobar

Zašto otići? Iako koncert u ovom

trenutku još uvijek nije zvanično

potvrđen, upišite u svoj kalendar

mogućnost dolaska Panonskog

mornara, ko zna kada će se

ponovo pojaviti u BiH.

Šta? Koncert: Tatjana

Matejaš - Tajči

Gdje? Zetra, Sarajevo

Kad? 21. oktobar

Zašto otići? Da osjetimo

osamdesete i „ludujemo ove

noći“.

Šta? 4. Banjalučki estival

animacije

Gdje? Banjaluka, Sarajevo, Tuzla,

Trebinje, Bijeljina, Gradiška i

Mrkonjić Grad

Kad? 23. - 28. oktobar

Zašto otići? Tradicija flmske

animacije u Banjaluci započeta

je krajem 60-ih godina prošlog

vijeka. Vremenom se ugasila, ali

posljednjih godina grupa mladih

umjetnika trudi se da oživi

tradiciju. Podržimo ih.




Bolonjski sistem u teorijiBolonjski proces ima za cilj kreiranje jedinstvenog evropskog sistemauniverzitetske nastave i istraživanja, uz istovremeno priznavanje izadržavanje raznolikosti nacionalnih specičnosti (kultura, jezik,tradicija, itd). Bolonjski sistem trebao bi osigurati feksibilnost iekasnost, što bi doprinijelo kompetitivnosti na globalnom nivou.

„Izgradnja jedinstvenog evropskog prostora visokog obrazovanja neznači gušenje autonomije univerziteta i unicirano i abrikovano visoko obrazovanje u cijeloj Evropi. Naprotiv, radi se o nastojanju dase uspostave visoki standardi kvaliteta u visokom obrazovanju i dase kontinuirano unaprijeđuje kvalitet visokog obrazovanja naučno-istraživačkim radom, mobilnošću studenata i nastavnog osoblja“, kažedocent dr Saša Petković, prodekan za nastavu Ekonomskog akultetau Banjaluci.

U bolonjskom sistemu se obrazovanje organizira u tri ciklusa, a uocjenjivanju se koriste međunarodne oznake bodovanja (ECS). Usvakom ciklusu jedan semestar nosi 30 ECS bodova. Prvi ciklus

koji vodi do završenog dodiplomskog studija (the degree o Bachelor)stečenog nakon tri, odnosno četiri godine studija, se vrednuje sa180, odnosno 240 ECS bodova, sa izuzetkom medicinske grupenauka koja se vrednuje do 360 ECS. Drugi ciklus koji vodi doakademskog zvanja magistra traje jednu ili dvije godine, a vrednujese sa 60, odnosno 120 ECS. Ako je student završio četverogodišnjiakultet, još godina studija ga vodi do magisterija. Ako je, pak, završiotrogodišnji studij, magistar može postati nakon dvogodišnjeg studija. reći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora, traje tri godine i vrednuje se sa 180 bodova.

Osnovne karakteristike ECTS sistema:• ukupno opterećenje studenta sastoji se od pohađanja predavanja

i vježbi, konsultacija, priprema za nastavu, seminarskih radova,projekata, diplomskog - master rada i dr.,

• uvedena je konvencija da 60 bodova predstavlja kvantitativnumjeru opterećenja prosječnog studenta u jednoj akademskojgodini, odnosno 30 bodova u jednom semestru,

• bodovi se dodjeljuju svakoj nastavnoj komponenti studijskogprograma (predmet, modul, studijski program, diplomski rad,disertacija itd.),

• studentu se bodovi za pojedini ispit dodjeljuju tek nakon što je tajispit položio,

• ECS bodovi nisu ocjene, niti ih zamijenjuju,

• maksimalni angažman studenta u nastavi, u toku jedne sedmiceiznosi ukupno 25-30 sati predavanja i vježbi.

Po završetku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvaničan

dokument koji se zove Dodatak diplomi (eng. Diploma Supplement).Ovaj dokument sadrži standardizovan opis prirode, nivoa, sadržaja istatusa studija koje je student uspješno završio. U njemu su navedenidetalji studijskog programa i postignute ocjene. U dodatku diplomebi, pored svih ispita koje je student položio, broja ECS bodova zasvaki predmet i dobijene ocjene, mogla da budu navedena i imenaproesora, kao i vannastavne aktivnosti studenta tokom studija:članstvo u studentskim organizacijama, sportske i kulturne aktivnosti,pohađanje kurseva i seminara koje organizuje akultet, znanje stranih jezika i dr.

Diploma i Dodatak diplomi izdaju se za sva 3 ciklusa studija i to namatičnom i engleskom jeziku. Dodatak diplomi je izuzetno važandokument i sa aspekta mobilnosti studenata, kao i prilikom budućegzapošljavanja, jer pored zvanja navedenog u diplomi, daje i pregledsadržaja savladanog studijskog programa.

tema

Ta famozna „Bolonja“„Stalno se pozivajte na „Bolonju“, jer o tome niko ne zna ništa“glasi pravilo broj 4. Srđana Puhala u kolumni „10 pravila za budućestudente“ iz prošlog broja BH Studenta. Šta je bolonjski proces i zaštoniko o tome ništa ne zna? Da li se trudimo razumjeti bolonjski sistem ikako se on primjenjuje u Bosni i Hercegovini?

Bolonjski sistemu teoriji i praksi




A kako sve toizgleda u praksi?BiH je Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, koji jeu ljeto 2007. usvojio državniparlament, prihvatila evropskeciljeve u oblasti visokogobrazovanja, usvojene u Bolonjiosam godina prije. Potom je iVijeće ministara usvojilo sedamključnih standarda i smjernicaza implementaciju bolonjskihreormi, otvarajući put zareormu visokog obrazovanja kao jedan od uslova za pridruživanjeEvropskoj uniji.

Sada kada otprilike znamo kakobi bolonjska reorma obrazovanjatrebala izgledati, možemo jeuporediti sa trenutnim stanjemu BiH. Počnimo od samogprograma i zahtjeva da studentiprisustvuju predavanjima i

vježbama. Ovakav vid učenjapoteže pitanje nastavnog kadra, jer bi za ekasno praćenje nastavestudenti trebali biti podijeljeniu grupe od 30ak studenata.Nažalost, svake godine seupiše sve veći broj studenata, anemoguće je osigurati dovoljanbroj kvalitetnih proesora. Zbogtoga smo srećni ako je u grupi50- 80 studenata, a nerijedak je

slučaj da se u grupi nalazi preko100 studenata.

„Sasvim je sigurno da brojnastavnika i saradnika nije

adekvatan broju studenata.Međutim, akulteti su„prisiljeni“ na prijem većeg

broja studenata s obzirom nanajmizerniji nivo školarine uregionu“, navodi pro. dr Veljko rivun, dekan Ekonomskogakulteta Univerziteta uSarajevu.

Nastavnici i saradnici sutakođe morali da uđu u procestransormacije načina rada iprenošenja znanja studentima.

„Kao i kod svake reorme, bilo je otpora od pojedinih strukturau prvim godinama reorme,međutim gotovo sedam godinaod uvođenja novog sistemaobrazovanja, slobodno moguda istaknem da su sve preprekenapretku na našem akuletetuuklonjene i da svi zaposleni dijelezajedničku viziju Ekonomskogakulteta“, istakao je Petković.

Na pitanje kako bolonjski sistemunkcioniše u „našoj avliji“,studenti sliježu ramenima,odgovaraju da ne znaju ili kažuda ne unkcioniše i da je nejasan.

„Studenti su rijetko zadovoljni. o je slučaj i sa bolonjskimprocesom. Još uvijek nismoshvatili temeljne razlikeprethodnog i ovog sistema. Našerazumijevanje „Bolonje“ je vrlo

oskudno“, podvlači studenticaFilozoskog akulteta u uzli,Amela Delić.

Kako bi se sagledali rezultatibolonjskog procesa, Univerzitet u

Sarajevu već 5 godina organizujesavjetovanja na kojim proesoriizlažu svoja iskustva i dajuprijedloge. Na V. Savjetovanjuo reormi visokog obrazovanjaodržanom u aprilu ove godine,naglašeno je da je za potpunuprimjenu odredbi Bolonjskedeklaracije potrebno uspostavitistalan sistem nansiranja visokog obrazovanja. Rektor

sarajevskog univerziteta, pro. drFaruk Čaklovica naglašava da je Dejtonski mirovni sporazumuspostavio nejednak sistemnansiranja. „Činjenica dase visoko obrazovanje u BiHnansira na različitim nivoima(RS, kantoni u FBiH, BrčkoDistrikt) čini ovaj sistemranjivim, te vodi u nansijsku,unkcionalnu i ideološku

zavisnost od lokalnih političkihelita“, navodi Čaklovica.

Šta i kako dalje?„rebamo planirati šta miželimo da studenti znaju,razumiju i mogu pokazati pozavršetku nastave. Ovaj teretpostaje lakši kada možemoartikulirati rezultate učenjakoje očekujemo“, ističe pro. dr

Cynthia McDermott, predavačna Antioch Univerzitetu u LosAngeles-u.

Jedan od glavnih pokazatelja

kvalitete studija jeste itransparentno nansiranje visokog obrazovanja. Potrebno

je napraviti jasnu razliku izmeđuškolovanja i političkih interesakako bi se obrazovanju vratilodostojanstvo.

Boljom kvalitetom edukacijekroz nekoliko godina stvoritće se i svjež nastavničkikadar, što će rezultirati boljimmogućnostima provođenjazacrtanih planova i nastave.

Naravno, osim proesora, dekanai rektora bosanskohercegovačkihuniverziteta, odgovornost ležii na studentima. Sarajevskiuniverzitet je ove godinena Savjetovanje o reormi visokog obrazovanja pozvaoi predstavnike Studentskogparlamenta čime je studentima

omogućeno da se i oni pitaju„šta i kako dalje?“. Kao jedan odprijedloga istaknuta je potrebaza osnivanjem studentskogsavjetovališta zamišljenog kaoudruženje studenata - volontera,u kom bi se organizovale različiteradionice.

U svakom slučaju, studentitrebaju iskoristiti sve mogućnostikoje im „Bolonja“ pruža. Koliko

god se žalili na nerazumijevanjesistema i slijegali ramenima, ništase ne može postići bez aktivizmai konkretnih ideja.

www.bhstudent.com


pro. dr Veljko Trivun pro. dr Faruk Čaklovica

docent drSaša Petković



Bosna i Hercegovina je u januaru2004. godine ratikovala Konvenciju opriznavanju kvalikacija visokoškolskogobrazovanja u evropskoj regiji, odnosnotzv. Lisabonsku konvenciju iz 1997. godinekojom je, među zemljama potpisnicamauveden novi sistem priznavanja kvalikacija,zasnovan na obavezi uspostavljanja jasnihi transparentnih procedura priznavanja ikriterijuma koji se zasnivaju na znanju,

vještinama i kompetencijama nosiocakvalkacije. Cilj Lisabonske konvencije jeste,između ostalog, ostvarivanje mobilnostistudenata i radne snage u što većem obimu.Međutim, ova Konvencija je kod nas upraksi zaživjela u veoma maloj mjeri iparcijalno.

„U FBiH skoro da nigdje, ni u jednomkantonu nije primjenjena, već se i dalje vršistara, tzv. nostrikacija i ekvivalencija stranih visokoškolskih diploma koja podrazumijeva

upoređivanje nastavnih planova i programai traženje ekvivalenta stranoj kvalikacijiu domaćem sistemu visokog obrazovanja.Ovakav postupak često dovodi do

odbijanja zahtjeva stranke jer u domaćemsistemu, naravno, nemamo ekvivalentza sve kvalikacije koje se mogu steći uinostranstvu, a najbolje što se može desitiu ovakvom slučaju, jeste da postupak trajebeskonačno dugo, da se stranci uzme od 500KM do 5.000 KM i da joj na kraju uručepozitivnu odluku“, ističe za BH Studentmr Jelena Starčević, sekretar Komisije zainormisanje i priznavanje dokumenata iz

oblasti visokog obrazovanja u Vladi RS.U Brčko Distriktu BiH je bilo pokušajada se uspostavi tijelo ili organ koji će vršiti priznavanje, ali do danas ništa nijeurađeno. U Republici Srpskoj se Lisabonskakonvencija provodi od 2007. godine, s timšto se ovaj proces kontinuirano usavršavaputem preuzimanja iskustva drugih zemaljakoje su ranije otpočele sa primjenomLisabonske konvencije. Postupak provodiKomisija za inormisanje i priznavanje

dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja uVladi RS, traje do 2 mjeseca, košta 300 KMi u 95% slučajeva se okončava pozitivno.

Iako se mislilo da će Centar za inormisanje

i priznavanje dokumenta iz područja visokog obrazovanja, uspostavljen na osnovuOkvirnog zakona o visokom obrazovanju iz 2007. godine, obavljati poslove priznavanjadiploma, njegove nadležnosti se kreću

u domenu davanja preporuka, mišljenja,inormacije i obavještenja kako o stranimstepenima i diplomama tako i posredstvomENIC/NARIC mreže pruža inormacijeo visokoškolskim ustanovama u Bosnii Hercegovini. Odnosno, Centar, čije jesjedište u Mostaru, ne vrši priznavanjediploma. Njegovi rukovodioci tvrde da je isamo osnivanje Centra napredak u područjupriznavanja inostranih visokoškolskihkvalikacija, a da su u 2010. godini donijeli

i Preporuke o kriterijimima za vrednovanjeinostranih visokoškolskih kvalikacija upostupku priznavanja u svrhu zapošljavanja inastavka obrazovanja, koje se mogu naći na

Muke po

inostranimdiplomamaNostrifkacija diploma stečenih uinostranstvu kao zastarjeli oblik primjenjujese još jedino u nekim nerazvijenimzemljama, a između ostalih i u BiH.


tema

Nostrifkacijastranih diploma u BiH

mr Jelena Starčević,sekretar Komisije za inormisanjei priznavanje dokumenata izoblasti visokog obrazovanja uVladi RS



webstranici

www.cip.gov.ba. reba se podsjetiti

da ni samo uspostavljanjeovog Centra se nije odvijalo bez

problema, te je i tu nekoliko putaprodužavan rok kako za njegovo osnivanje,tako i za imenovanje direktora.

Problemi u praksiKako je već utvrđeno, priznavanje diplomau BiH se razlikuje od entiteta do entiteta,od kantona do kantona, od instutcijedo institucije. Svi se slažu da je procesbrži, jednostavniji i jetiniji u RepubliciSrpskoj, međutim i tu se u praksi nailazi namnogobrojne teškoće.

„Neki od čestih problema su, na primjer,

kada stranka ne može dobiti diplomunakon završenog studija već na istu čekai po godinu dana, a postoje i državekao što su Austrija, Grčka i Italija kojenemaju obavezu izdavanja diploma, većsamo uvjerenja o diplomiranju ili potvrda,što njihovim studentima pravi ogromneprobleme prilikom priznavanja i to ne samou BiH, već i u drugim državama, jer nijednadržava neće prihvatiti privremenu javnuispravu u procesu priznavanja, već samo

konačnu, tj. diplomu (osim toga, u rješenjeo priznavanju se mora unijeti broj diplomei datum izdavanja, tako da bi se postupak priznavanja morao ponovo provesti ukoliko

se,nakon izdatog

uvjerenja, studentu izda i diploma).Drugi problem je strana visokoškolskadiploma stečena u sistemima visokogobrazovanja koji se bitno razlikuju oddomaćeg. akvi slučajevi su, naprimjer,diplome tzv. međunivoa, odnosno nivoa visokog obrazovanja koji u BiH ne postoje,a stiču se poslije godinu dana visokog

obrazovanja. reći problem je kada ustudijskom programu koji je studentizučavao nisu postojali osnovni, temeljninastavnih predmeti koji čine određenunauku, zbog čega student na kraju studijanije stekao znanje, vještine i kompetencijekoje se stiču na studijskom programu te vrste i nivoa u BiH“, podvlači Starčevićeva.

Cijeli ovaj pobrojani spektar problema,koji manje više proizilazi iz nepotpuneusklađenosti naših i inostranih obrazovnih

sistema i kvalikacionih denicija, pa ukrajnoj liniji i sistematizacije radnih mjesta,u FBiH je udvostručen jer su ovdje studentiopterećeni i dodatnim nedaćama, a nekeod njih nam je navela Dragana Dilber,pomoćnik direktora Centra za inormisanjei priznavanje dokumenata iz oblasti visokogobrazovanja.

„Još uvijek svi kantoni u Federaciji BiHnisu uskladili svoje zakone s Okvirnim

zakonom o visokom

obrazovanju u Bosni iHercegovini, nedosljedna je

implementacija principa Lisabonskekonvencije i njenih pratećih dokumenata,

što ima za posljedice da osobe koje su stekle visokoškolske kvalikacije izvan Bosne iHercegovine prolaze skup i dugotrajanproces ekvivalencije i nostrikacije.Procedure priznavanja propisuju ustanove iinstitucije koje vrše nostrikaciju, te varirajui dužina trajanja i visina cijene. Propisani rok

je 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, dok visine naknada se kreću od 150-1.500 KM,dok na nekim privatnim visokoškolskimustanovama dostižu i do 6 000 KM.“

Na nivou BiH ne postoji evidencija o brojustudenata koji jesu ili žele da nostrikujusvoje diplome, dok procedure i načinepriznavanja u FBiH propisuju ustanove/institucije koje vrše sam postupak, što ukrajnjoj liniji znači da način na koji će se vaš

slučaj riješiti, zavisi od vaše sreće da odlučiteda diplomu nostrikujete u jednom od boljeuređenih entiteta, kantona ili institucija.Ono što je takođe potrebno istaći je da, uskladu sa Zakonom o važnosti javnih ispravau BiH, javna isprava izdata od nadležnogorgana jednog od entiteta, odnosno BrčkoDistrikta ili kantona u BiH, važeća i nateritoriji cijele BiH, ukoliko je izdata uskladu sa odredbama ovog zakona.

www.bhstudent.com

Priznavanje stranih diploma u BiH serazlikuje od entiteta do entiteta, od kantonado kantona, od institucije do institucije.




“Pozdrav!

Prošao sam put nostrifkacije u jednom i drugom smjeru dakle obrnuto proporcionalno. Nostrifkacija svjedodžbe

srednje škole u Hrvatskoj, koju sam prethodno stekao u BiH (Travnik) je išla lakše nego pokušaj nostrifkacije

diplome sa aksa (Split) u BiH. Kako sam se obratio u Ministarstvo gdje su mi rekli da probam kontaktirati

Sveučilište u Travniku ili Zenicu jer je meni tako najbolje, super ljudi su mi dali savjet i još me uputili. Budući

sam iz Viteza zovem Travnik da provjerim situaciju, nakon što me čovjek saslušao rekao je samo: “Dođi

dogovorit ćemo se”, na prvu loptu sam ga otpisao, pa sam zvao Zenicu da bi mi rekla gospođa zato što sam

završio u Splitu: ”Aj ti fno nazovi Livno oni će Vam pomoći”.

Tako putujući teleonskim linijima i lagano živcima zovem Livno također, Ministarstvo gdje mi je tajnica reklakako nema ministrice da zovem sutra.

Zovem sutra i evo nam ministrice i tako ona meni reče: “Budući ste dobili samo potvrdu da ste završili, a ne

diplomu ne može!” Onda sam objasnio da ću diplomu dobiti kad bude promocija, ako sam završio u 3 mjesecu,

onda bi to trebalo biti u 9 mjesecu i da je po Zakonu moja potvrda vjerodostojan dokument jer sadrži uružbeni

broj i registarski broj.

No njen odgovor bijaše kako oni to šalju u Mostar, ali će im moj zahtjev odbiti jer nije potpun, i taj zakon koji ja

spominjem, a radi se o Zakonu o upravnom postupku (ne, nisam završio pravo) ne važi kod “nas”.

I tako sam zvao i Mostar ali bezuspješno, nisam do dana današnjeg uspio to obaviti. Saznao sam sljedeće, u

Travniku ili Sarajevu bi platio oko 1.500 KM za nostrifkaciju, u Livnu odnosno Mostaru 250 KM, to su mi

prenijele kolege starije koje su to obavile.

Zašto je to tako, prije svega zbog cijene, pa zbog dokumentacije, nakon dosta živaca sam odustao od posla u BiH,

šta je najgore krenuo sam u otvaranje vlastitog posla, a sve navedeno sam riješio na mnogo sretnijem mjestu za

mene gdje i radim evo već 2 mjeseca.

Dakle kad se obradujete što ste završili aks, pucate od sreće i poželite se napiti uz zvuke rodnog kraja, nemojte!!!

Sačuvajte se za borbu sa birokracijom koja se bori sama sa sobom i s državom, pa još jednom razmislite i sretno

vam bilo!“

„Nakon što sam odlučila da svoje školovanje poslije srednje

škole nastavim u Sarajevu, morala sam i priložiti potrebnu

dokumentaciju, a pošto sam srednju završila u Crnoj Gori,bila je potrebna nostrifkacija dokumenata. Uputili su me

u zgradu Federalnog ministarstva obrazovanja, ali su

mi na šalteru rekli da se nostrifkacija dokumenata sada

jedino može izvršiti u Mostaru. Tamo su me dočekali jako

ljubazni ljudi u službi ali sam se razočarala kada su mi

rekli da je potrebno da dođem sutradan po dokumente. Uz

obrazloženje da mi je jako hitno i da nemam mogućnosti

doći naredni dan, dobila sam ih isti dan sačekavši nekoliko

sati. Moram reći da je jako nezgodno kada ta služba postoji

samo u jednom gradu i to Mostaru iako je Sarajevo veći

grad i sa više studenata, ali nikada nije na odmet popiti jednu kau i posjetiti Stari most. Ipak, nadam se da će

otvoriti odjeljenje i u Sarajevu.“

www.bhstudent.com

Iskustva drugih:


tema

Nostrifkacijastranih diploma u BiH

Goran Bralo je završio smjer Računarstvo nasplitskom FESB-u (Fakultetelektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje). Danas radi kaoprojektant programer u Končaruu Zagrebu. Nakon velikog brojakomplikacija sa kojima se susreopokušavajući nostrikovati

diplomu u BiH, odustao jeod toga, da bi posao našao uHrvatskoj, kako sam kaže nasvoju sreću. U mail-u upućenomnašoj redakciji podijelio je sanama svoje iskustvo…

Erna Saljevićstudira na Fakultetu

političkih nauka Sarajevo,smjer Žurnalistika-političkokomuniciranje. No, prije negošto je uopšte mogla da upišeakultet morala je da nostrikujediplomu srednje škole koju jestekla u Crnoj Gori. Evo kakvu je proceduru trebala da ispoštuje.



Sedam dana, koliko je trajalo moje berlinskoiskustvo, je zasigurno premalo vremena da upotpunosti osjetite, obiđete i vidite sve što ste

zamislili, ali sasvim dovoljno da se zaljubite ipoželite ponovo vratiti u ovaj jedinstveni grad.

Do ove godine, prva asocijacija kojubih imala kada biste rekli Berlin bilabi zasigurno Berlinski zid, i neka vrstapodijeljenosti. A sada bih vam rekla upravosuprotno - ujedinjenost i spoj nespojivogkoji se savršeno uklapa.

Mnogi kažu da ukoliko niste posjetili i uslikalise pred Brandenburškom kapijom, kao da iniste bili u Berlinu, te sam se i ja već prvi danuputila do kapije. Ovaj simbol grada i cijeleNjemačke, pravljen je po uzoru na atenska vrata Propileu na Akropolisu, između 1788. i1791. godine. Ravnodušnim vas sigurno nećeostaviti ni amozna građevina njemačkogparlamenta – Reichstag, koja je u punomsjaju nakon završene obnove 1999. godine.Izgradnjom staklene kupole unutar zgrade,Reichstag je postao reprezentativan primjersavremene arhitekture. Nezaobilazno je da ublizini ovih znamenitosti posjetite i HolocaustDenkmal, spomenik ubijenim Židovimatokom rata.

Nakon ujedinjenja Berlina, devedesetihgodina u vrijeme obnove, Postdamer

Plaz je bio najveće gradilište u Evropi.Najprepoznativljija zgrada je svakako Sony centar koji se ističe staklenom kupolom.

Na Postdamer platzu, za sve lmoljubceneizostavno je da posjete Museum ür Filmund Fernsehen (Muzej lma i tv-a), a ublizini je i ogromno kino CineStar.

U istočnom dijelu grada također neminovno je da posjetite East Side Gallery , nastalu nanajdužem ostatku Berlinskog zida dugom1.3 km. U znak slobode, na zidu se nalazi105 radova umjetnika iz cijelog svijeta.

Cijena pića u većini barova i restorančića je u prosjeku od 6 do 10 eura. Kulinarskaponuda je izuzetna od njemačke kuhinje

do bilo kojeg drugog internacionalnogspecijaliteta. Nemojte otići iz Berlina a da neprobate neko od njihovih peciva, hljebova,

kolača i svakako kobasica. Najdraži ast oodNjemaca je svakako kebab, koji su donijeli urci koji su izuzetno brojni u Njemačkoj.Cijene u samoposlugama su popriličnoslične kao kod nas, s tim da je voće i povrćeznatno skuplje.

Mojim posjetom mogu reći da sam samozagrebala površinu Berlina. Premalo je strana da bih sve svoje utiske moglapodijeliti sa vama, te vam savjetujem daukoliko budete imali priliku svakako odete i

doživite Berlin na svojoj koži.

Piše: Dunja Bošnjak


razglednicawww.bhstudent.com

„Berlin! Berlin!Wir fahren nach Berlin!“Kada sam prošle godine od svoje prijateljice Maje dobila razglednicuiz Berlina, nisam ni pomislila da ću i ja prilikom ovogodišnjeg odmoraposjetiti sva ta mjesta koja su bila prikazana na razglednici.

Za studente i mlade ljude Berlin je zaistaraj. Bogat kulturni repertoar, beskonačnomnogo muzeja i dinamičan noćni život.



zdravlje

„Mens sana in corpore sano - U zdravomtijelu zdrav duh“ - izreka je koja potičeiz latinskog jezika, a ukazuje na potrebuočuvanja tijela kao „hrama za duh”. StariRimljani shvatali su važnost njege tijelai tome pridavali posebnu pažnju. Akose samo prisjetimo nekih dostignuća

antičkog Rima, shvatamo da je čovječanstvomnogo dobilo zahvaljući ovom naroduSredozemlja. Podjednako kao i Grci,Rimljani su sport shvatali veoma ozbiljnoi redovno ga prakticirali. Čuveni lozoovog vremena podučavali su o važnostisporta za osnaživanje umnih sposobnosti.Danas stručnjaci tvrde da je sport dobarza koncentraciju, povećanje mentalnihsposobnosti, da djeluje antistresno i da jeopuštajući.

Sport može utjecati na ormiranje ličnosti.Ne povezuju se slučajno riječi „u ormi“ i„zdrav“. Nivo tjelesne kondicije odražavaopšte zdravstveno stanje, a količina zičkograda koji obavljamo ispoljava se kroz boljukondiciju i spremnost tijela na izazove.Sport, prakticiran u odgovarajućoj količini ina odgovarajući način, motiviše nas na rad,te osnažuje naš karakter.

Kako sport djelujena tijelo?„Bavljenje sportom produžava životmuškarca za 8, a život žene za 9 godina“,ističe pro. dr Emir Solaković, specijalistaopšte, vaskularne i srčane hirurgije uKliničkom centru Sarajevo. Istraživanje

koje je 2010. godine proveo američkiNacionalni institut za starenje u Marylandupokazalo je da mozak osobe koja redovnotrči nakon samo nekoliko dana vježbanjapostaje bogatiji za nekoliko stotina hiljadamoždanih ćelija. Ćelije su nastale napodručju zaslužnom za stvaranje sjećanjai prisjećanje: Dakle, trčanje može biti veoma korisno prilikom spremanja ispita jer stimuliše naš mozak da prizove naučeneinormacije.

Mr sci. Aldvin orlaković, menadžerza sport Olimpijskog bazena Otoka,ističe dobrobiti plivanja, kao jednog odnajproduktivnijih sportova: „Plivanjemaktiviramo kompletan lokomotorni aparat,dakle mišiće, zglobove, kosti, te povećavamosrčanu rekvenciju i poboljšavamo unkcijurespiratornog sistema, čime poboljšavamozdravlje cijelog tijela.“

Autorka knjige „Zavisni od stresa“ DebbiMandel ističe da se znojenjem izbacujenegativna energija i stres koji se nakupljajutokom dana. “Zato što vježbam, osjećam set i energično i oslobađam sebe od stresa, atakođe ću i jesti zdravo, jer je moje tijelo mojhram”, navodi Mandel.

„Sport je veoma zdrava navika, a teško damožeš odlutati ako se baviš sportom. Onspašava od ulice, droge, alkohola i svih lošihstvari koje su danas veoma zastupljene. Jakroz bavljenje sportom izbacujem sve lošehemikalije u mom organizmu i samim timosjećam se puno bolje“, rekao nam je MirzetHodžić, student Fakulteta sporta i tjelesnogodgoja u Sarajevu.

Što više vremena posvetimo tjelovježbi, to će

organizam postajati otporniji na bol i navićiće se na napore, tvrde stručnjaci.

Studenti koji se bave sportom tvrde da imto ne oduzima vrijeme za učenje. MateOdak, student četvrte godine Ekonomskogakulteta Sveučilišta u Mostaru 15 godinatrenira karate i do sada je osvojio 3 evropskei 1 svjetsku medalju.

„Uz dobru organizaciju se sve možeuskladiti, tako i akultet i treninzi, ali imamsreću što mi velika natjecanja uvijek padaju

kada mi nisu ispitni rokovi pa mi to ide ukorist. Bavljenje sportom svakako možepuno utjecati na raspoloženje jer kada nešto volite, uvijek zadovoljni idete na trening i


U zdravom tijelu...Sigurno vam je svima već poznato da su fzička kondicija i bavljenjesportom veoma bitni za održavanje zdravlja. Da bismo bili zdravi,dovoljno je da malo više hodamo ili trčimo, radimo kardio vježbe

ili prakticiramo neki sport (poput, recimo, plivanja) bar jednomsedmično. Razmislite: Koliko ste puta odlučili da trenirati počinjete„sutra“? A koliko ste puta tu odluku sproveli u djelo?

Sve blagodeti sporta

Trčanje može biti veoma korisno prilikomspremanja ispita jer stimuliše naš mozak da prizovenaučene inormacije.



vraćate se zadovoljni sa treninga, i trening vam je uvijek kao neka vrsta zabave.“

Kako izabratiodgovarajući sport?„Postoji više vrsta sporta. U aerobnesportove, naprimjer, spadaju trčanje, plivanjei biciklizam. Preporučuje se sat vremenadnevno konzumacije ovih aktivnosti. Iteretana je preporučljiva aktivnost, s timda ne treba vježbati duže od 45 minuta

u teretani. Aerobni sportovi dobri su zakardiovaskularni sistem, dok teretana jača vašu muskulaturu. Važno je uključiti cijelotijelo u proces vježbanja“, ističe dr Solaković.

Sport se bira po principu osjećaja - trenirajteono što vam se sviđa i što vam pružaosjećaj zadovoljstva. Ljudi koji trenirajubodybuilding ili borilačke vještine ovesportove vide kao bijeg od svakodnevnihproblema, te način za rješavanje stresa

i napetosti, kao i put da izoštre vlastiterefekse i da pojačaju samopouzdanje. rčanje, biciklizam, tness i plivanje služeza održavanje zičke kondicije i dobrelinije, dok udbal, košarka, odbojka i sličniekipni sportovi imaju rekreacijsku svrhu, apredstavljaju i povod za druženje i način dase dobro iskoristi slobodno vrijeme.

„Svaki sport ima svoje čari, a ako baš moramizabrati, onda bi to bili hokej i rukomet. Ovadva sporta su veoma brza i stalno ste u krizi

i kontaktu, to je nekako baš kao i u ovojzemlji pa vam možda ovi sportovi pomognuda se bolje snađete u BiH“, preporučujeMirzet.

„Rezultati niza istraživanja pokazali suda se rekreacijom čovjek oslobađa odsvakodnevnog negativnog stresa. Naravno,svaki pojedinac treba izabrati sport kojinjemu odgovara, a moguća je i kombinacija više sportova“, kaže mr sci. orlaković.

Pri odabiru sporta najbolje je konsultovatise sa porodičnim ljekarom ili ljekarom opšteprakse, ili sa proesionalnim trenerima,ukoliko se odlučite na aktivniji sportskiživot. Sve je veći broj tness klubova ukojima možete zakupiti mjesečne termineuz napravljen plan vježbanja i ličnog trenera.Cijene variraju od 50KM mjesečno panaviše, zavisno od broja sati koje provoditeu teretani, kvaliteta sprava za vježbanje iusluga koje koristite. Razmislite i o tome dali ste timski igrač ili individualac, to će vamuveliko olakšati izbor.

Najčešći izgovor za izbjegavanje bavljenjasportom je rečenica „Nemam vremena.“Razmislite o sljedećem: Koliko vremenaprovodite gledajući V ili surajućidruštvenim mrežama? Kada biste barpola sata dnevno odvojili za neku zičkuaktivnost, osjećali biste se se puno bolje,spremniji da se suočite sa obavezama i da

bolje organizujete vrijeme.

Volontiranje

Volontirao sam tokom svojihstudentskih dana. Poslije me je malo

posao usporio, ali kad sam vidio da

me posao zatupljuje, počeo sam

ponovo sa volonterskim radom.

Nedavno zovem jednu prijateljicu da volontirana uličnoj akciji moje NVO Partnerstvo za javnozdravlje, povodom Svjetskog dana bez duhanskogdima i dobijem kontra pitanje – da li se to plaća?Na negativan odgovor dobijem kontra odgovor„bolje džaba sjediti, nego džaba raditi“. Djelimično

krivim osobu, a djelimično i okruženje.Osobu zato što je trebala davno spoznati koristi

volontiranja. Meni se svaki volonterski angažman višestruko isplatio (i nansijski i nenansijski).Naravno, ne direktno. Svaki moj volonterskiangažman se poslije pretvorio u plaćeni posao.O stečenim prijateljstvima i vještinama da i negovorim.

Okruženje krivim zato što se stvorila takvaklima da je volontiranje društveno neprihvatljivoponašanje. Ipak, ni osoba nije smjela dopustiti da

joj okruženje određuje ponašanje. Preporučio bih

svima da na internetu potraže statistike o broju volonterskih sati u razvijenim i nerazvijenimdruštvima, pa nek se zapitaju šta je starije. Ili smomi možda, opet, pametniji?

akođer sam se lično uvjerio da volontiranje istudiranje (a svakako i rad i volontiranje) nikakonisu isključive aktivnosti. Jako su komplementarnei puno je lakše kada se u sedmični plan uvrsti i

jedno i drugo, nego samo studiranje/rad.

Da završim komunikaciju sa svojim prijateljemnevolonterom. Za kraj sam toj osobi poslaosljedeći SMS: „Pa onda ti sjedi kod kuće“.Sjedićeš, vjerovatno, još dugo.

Pozdrav svim proaktivnim studentima!

Piše: Kemal Koštrebićkemalkos.wordpress.comwww.acebook.com/kemal.kostrebic

Razmislite o sljedećem: Koliko vremena provoditegledajući TV ili surajući društvenim mrežama?

Mate Odak, student četvrte godineEkonomskog akulteta Sveučilišta u Mostaru

www.bhstudent.com


http://kemalkos.wordpress.com/

http://kemalkos.wordpress.com/


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-2-septembar-2011 16/3216 | BHPotrošač

U narednim brojevima „BH Potrošač“ će nastaviti objavljivati Zakon o zaštitipotrošača u Bosni i Hercegovini. Nastavljamo sa ciljem da naš svaki čitalac budeinormisan o zakonskim odredbama koje ga štite u slučaju kršenja potrošačkihprava. U drugom nastavku objavićemo članove zakona koji se tiču prodajeproizvoda i pružanja usluga.

Informišite se o svojim pravima! Zakon o zaš potrošača u Bosni i Hercegovini – II dio

U BiH polako dolazi do drastičnihposkupljenja kada su u pitanju brašno i

hljeb.Suša je jedan od glavnih uzroka poskupljenja,

ali i nedostatak novca da mlinovi i robnerezerve nabave dovoljne zalihe pšenice sada

kada je ona najjeinija. ”Krajem prošle ipočetkom ove godine u BiH je poskupiohljeb, što su mlinari i pekari pravdalinestašicom pšenice na svjetskom tržištu iskokom njene cijene, dok robne rezerve nisuimale dovoljne zalihe ove žitarice i brašna dazaštite građane.Prema podacima “Žitozajednice BiH”, zamjesečnu potrošnju cijele BiH treba oko46.600 tona pšenice. Federacija BiH možeproizvesti oko 10.000 tona pšenice godišnje,dok u robnim rezervama RS očekuju da ćeimati istu ovoliku količinu u rezervama.Pored pšenice i brašna, poskupljuju i meso,

jaja i ostale osnovne životne namirnice.

U BiH nema pšenicePrehrambena industrijana niskom nivou

Domaća proizvodnja ovisna je o uvoznimsirovinama jer proizvodnja poljoprivrednihkultura BiH nije dovoljna da zadovolji

potrebe proizvođača i potrošača. Potrošačiplaćaju skuplje proizvode za koje bi izdvajalimanje novca kada bi bili u prilici kupovatidomaće proizvode.

Uredba o kvaliteti mlijekaS ciljem usaglašavanja s legislativom nanivou Bosne i Hercegovine, Vlada FBiHdonijela je Uredbu o kvalitetu svježegsirovog mlijeka i načinu utvrđivanja cijenesvježeg sirovog mlijeka. Potrošači moguočekivati kvalitetnije mlijeko.

Potrošači ogorčeniračunima za komunalije

Hanpiješčani su ogorčeni što će za komunalneusluge izdvajati duplo više novca nego ranijea negoduju i stanovnici Mrkonjić Grada jer jevoda poskupjela za 35 procenata.

Pozitivan odnoskompanije i potrošača

Prehrambena industrija Vispak d.d. Visoko

povećala je proizvodnju za 30 odsto uodnosu na isti period od prošle godine.Potrošači su povećali potrošnju kae,čokoladnih namaza te začina i supa.

Poziv građanima da ispitajusvoje kreditne ugovore

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšićna sastanku sa predstavnicima udruženja„Franak“ i Saveza udruženja potrošačaFBiH razgovarao je o problemimapotrošača sa usklađivanjem kreditnih

aranžmana u bankama u BiH.

Riječ je o dućanima zatvorenog tipa u kojimasocijalno ugroženi mogu kupovati osnovneživotne namirnice s popustom od 30 posto.Pravo na izdavanje kupovne kartice imaju

penzioneri čija su primanja niža od 500 KM,

nezaposleni i osobe čije su frme pod stečajemi nemaju primanja. Svi oni koji pripadaju

jednoj od spomenutih kategorija a žele dapostanu kupci i dobiju karticu, treba da ponesuzadnji ček od penzije ili potvrdu od Zavodaza zapošljavanje da su na birou, te da predaju

dokumente na šalteru prodavnice.

Do sada registrovano preko 7.000 korisnika

Potražite nas na: Portalmedia.ba,

Olakšanje za potrošače: Novi narodni dućani

S ciljem pomaganja potrošačima, Potrošačkazadruga EUROBIH je nakon intenzivnogplaniranja i priprema otvorila prvi dućanu Sarajevu. Zbog velike zainteresovanostipotrošača za kupovinu u narodnim dućanimai drugi gradovi su pokazali interes za učešće uopćekorisnom projektu.U narednih mjesec dana u Varešu se očekujeotvorenje narodnog dućana. Na sam danotvorenja svi posjetioci i potencijalni korisniciće imati priliku dobiti članske kartice, čijamjesečna cijena iznosi 1 KM.

http://portalmedia.ba/

http://portalmedia.ba/


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-2-septembar-2011 17/32BHPotrošač | 17

Novi val poskupljenja osnovnih životnihnamirnica polako ali sigurno`zahvata` našu

zemlju jer je veliki broj proizvoda poskupionekoliko eninga a do kraja godine se možeočekivati da pekarski proizvodi, šećer i uljeposkupe od 10 do čak 20 posto.Porast cijena energenata uvijek zasobom povlači i skok cijena gotovo svihroba i usluga. Osim same činjenice dagrađani dobivaju veće račune za struju,dodatno su osiromašeni i poskupljenjima

ostalih proizvoda. Najveći problem jemonopolistički pristup trgovačkih lanaca

u BiH prema potrošačima, jer su oni tikoji diktiraju cijene proizvoda. Prethodnevlasti nisu imale intenciju ka rješavanju oveproblematike i nisu radili na poboljšanjuuslova života potrošača. U prvih polagodine cijena ukupne potrošačke korpe uBiH porasla za 3,6 posto te jasno poručujekako će se taj trend nastaviti do kraja godine.

Skriveni valovi poskupljenja

Zbog nekontrolisanja kvaliteta proizvoda nadomaćim tržnicama širom BiH, konzumentisvakodnevno kupuju voće i povrće kojeu sebi sadrži različite metale i pesticide.Razlog velike zabrinutosti je nabavka velikihkoličina voća i povrća iz industrijskih zonai sa njiva koje se nalaze blizu rekventnihsaobraćajnica. Unos ovakvih supstanci,naročito metala može izazvati akutnotrovanje kod potrošača.

U BiH se prodaje

nekvalitetno gorivoBiH se nalazi na 50. mjestu od 100zemalja u kojima se radila analiza.Građani se ne vraćaju na benzinskepumpe na kojima su jednom imalinegativno iskustvo.

Kilogram paradajzasamo 0,5 feninga!

Zbog prekomjernog uvoza voća ipovrća te velikih suša, kvalitet voća ipovrća je veoma loš. Gajba paradajza

od 12 kg u Čapljini se može kupiti za2 KM.

Mali marketi naivici egzistencije

U svim većim gradovima sve veći iveći broj ljudi se odlučuje za kupovinuu velikim marketima. Potrošačimaodgovaraju dnevni i sedmični popusti.

Domaće vinoVinari u BiH imaju problem sa

plasiranjem domaćih proizvoda natržište, čijom prodajom bi se zadvoljilepotrebe potrošača i širila ekonomija.Potrošači moraju biti upućeni uaktivnosti vinarija i upoznati sacijenama proizvoda.

Pomoć potrošačimaUdruženje građana “Oaza”, Trebinje uovoj godini primilo je 50 zahtjeva odstrane potrošača s ciljem rješavanjaprigovora ili inormisanja o njihovimpravima.

Teški metali u

voću u povrću

nter mezzo.ba i na Facebook.com

Zbog teškog stanja u poljoprivredi inegativnh posljedica na tržištu, meso imesna industrija će povećati cijene svojihproizvoda s obzirom da su već poraslei cijene žive stoke. Očekuje se i porastcijena u mesnicama širom zemlje. Zbognajavljenih poskupljenja, penzionerskaudruženja negoduju, i potenciraju nazaustavljanju abnormalnih poskupljenjakoja su neprihvatljiva sa njihovimprimanjima.

BH-Gas je saopštio da jeu prvih osam mjeseci ovegodine potrošačima u BiHisporučeno oko 184,93miliona Sm3 prirodnoggasa. U tom periodu prošle godine isporukesu iznosile oko 155,90 miliona Sm3. Potrošnjaprirodnog gasa u augustu ove godine je iznosilaod oko 14,10 miliona Sm3, što je u poređenjus potrošnjom u augustu prošle godine kada jeisporučeno 8,57 miliona Sm3 prirodnog gasa

povećanje za oko 65 posto.

Penzionerinajugroženija

kategorijaI dalje poskupljenja

Na pragu nove školske godine studenti se većsusreću sa problemom smještaja u gradovimau kojima studiraju. U studentskim domovimau Sarajevu useljenje studenata je planirano za15. septembar, nakon naliziranja i uređenjadva doma u kojima će boraviti oko 1.900studenata. Problem za studente se već očitujeu samom poskupljenju cijenja smještaja.Za vrijeme prošle školske godine mjesečna

cijena smještaja sa ručkom i večerom je

iznosila 111 KM. Sa znatnim poskupljenjemod 78 KM, studenti će ove godine izdvajatipo 189 KM. Sa druge strane, svi studenti kojinisu uspjeli dobiti smještaj u studentskimdomova, odlučuju se za iznajmljivanjestanova. Najjefiniji smještaj se može naćipo cijeni od 400 KM, pa do cijene od 700 KMu Sarajevu. Studenti i u drugim gradovimaimaju iste probleme, jer pored cijena

smještaja obavezni su plaćati i režije.

Ugroženi studentski standardi

http://intermezzo.ba/


http://www.facebook.com/pages/BH-Potro%C5%A1a%C4%8D/162851357100507

http://www.facebook.com/pages/BH-Potro%C5%A1a%C4%8D/162851357100507




Pripremila i prevela: Dženana Šabeta, studentica Ekonomskog akulteta u Sarajevu

internet

Naučne online bazeAkademskoj zajednici, studentima, naučnicimai nastavnom osoblju Univerziteta u SarajevuUIC je uz pomoć Vlade Kantona Sarajevo,Ministarstva obrazovanja i nauke KantonaSarajevo i Narodne univerzitetske biblioteke

BiH obezbijedio pristup sljedećim bibliotečko-inormacionimsistemima i naučnim bazama podataka: ScienceDirect, ISI Web o Knowledge, EBSCO, Emerald, COBISS, IOP. Pristupbazama je regulisan preko raspona IP adrese akulteta. U slučajupoteškoća, obratite se vašim bibliotečko-inormacionim centrima.

http://www.biblioteka.unsa.ba/page/Naucne-on-line-baze.aspx

TheFreeDictionary.com TeFreeDictionary.com je online rječnik i enciklopedija koja prikuplja inormacijeiz različitih izvora. Ova stranica obuhvata

reerentne sadržaje sa Wikipedije, Columbia enciklopedije,Hutchinson enciklopedije, baze podataka akronima, nekolikonansijskih rječnika, pravnih rječnika i drugih sadržaja.http://www.thefreedictionary.com/

Google PlusGoogle Plus je nedavno pokrenuta društvena mrežakoja ima mnogo sličnosti sa Facebook društvenommrežom, ali s nekoliko različitih jedinstvenihosobina. Pruža vam mogućnost kategorizacije vašihkontakata u specične grupe kao npr. prijatelji,

porodica, kolege sa akulteta, radne kolege, itd. Vaše objave u jednomkrugu/grupi vaših kontakta se ne prikazuju u drugim krugovima. o vam pruža mogućnost da određenu objavu vidi samo ona grupa ljudikome je i namjenjena. Ono što objavite svojim kolegama, neće bitidostupno vašim prijateljima ili porodici i sl. Zatim grupni chat do 10

ljudi preko kojih možete organizovati grupni rad sa vašim kolegama.https://plus.google.com/

SkypeBroj kompanija koje su počele nuditibesplatne Internet pozive i webkonerencije se stalno povećava. Skype,ipak, ostaje jedan od najpopularnijih webaplikacija među web korisnicima. Servis vam omogućava povezivanje i mogućnost saradnje s nastavnicima ikolegama online besplatno. http://www.skype.com/

Alati za svaki dan

Korisni web resursiza studente

Nema sumnje da studenti ovise o internetu za razne njihove potrebei to ne samo za zabavu. Tu su i korisni web resursi koji im pomažu priorganizaciji i učenju.Sljedeći popis uključuje 10 korisnih web resursa za studente. Resursisu bazirani na online platormi i svi od njih su besplatni za korištenje.Neki od njih su i opći alati koji mogu biti korisni za sve korisnikeInterneta, dok su drugi specifčno vezani za potrebe studenata.


http://www.intermezzo.ba/



www.bhstudent.com

Calculator.com rebate znati kvadratni korijen iz 2.025? Nemaproblema. Ili pretvoriti 62°C u F? Gotovo. Ova webstranica vrši gotovo sve vrste računanja. Postoje čak i alatikoji su relevantni i u vašoj svakodnevnici koji uključuju

kalkulacije kredita, hipoteka i zakupa. http://www.calculator.com/

Yahoo! kalendar Jedan od najpopularnih web baziranih alataza organizaciju, Yahoo kalendar omogućavasinhronizaciju rasporeda s mobilnimuređajima. Imate grupni rad? Podijelite svoj kalendar sa svojimkolegama i uskladite se. Možete čak i postaviti alarme da vas podsjetina važne događaje. http://calendar.yahoo.com/

Google DocsGoogle je očito online industrija u pretraživanju, e-mailu i onlineskladištenju podataka, ali neki nisu svjesni ostalih web alata kojeova kompanija pruža. Google Docs nudi alate za obradu teksta,

proračunske tablice i prezentacijske alate kojise mogu koristiti za uređivanje i dijeljenjedokumenata s drugim osobama u stvarnom vremenu.http://docs.google.com/

Google ReaderDa li ste ikada osjetili da ste preplavljeni sa svimtim inormacijama koje su vam na dohvat ruke?S toliko velikim protokom inormacija možese činiti da ne postoji način kako bi išli u korak sa svim tim.Google Reader može pomoći. Koristi RSS za prikupljanje iorganiziranje podatka na temelju područja interesa koje odredite.http://www.google.com/reader/

Adobe ReaderVećina online dokumenata su dostupna u PDF verziji.Adobe Reader je besplatni program koji vam omogućuje daotvorite, pročitate i printate digitalne dokumente. akođer

možete kreirati PDF dokument preko ovog programa, mada upotreba

zahtjevnih i naprednih opcija u dokumentu zahtijeva kupovinu AdobeAcrobat programa. http://get.adobe.com/reader/

Adobe Flash PlayerAdobe Flash Player je još jedan online alat kojimože biti od koristi prilikom pohađanja onlinenastave. Aplikacija vam omogućuje pregledmultimedijskih datoteka na vašem računaru.Posjetite stranicu da biste instalirali Flash kao dodatak za vaš webpretraživač.http://www.adobe.com/products/flashplayer/


http://www.weekendmediafestival.com/



Iako srednja škola za neke učenikepredstavlja izbor budućeg zanimanja, mnogo je više onih kojima akultetsko obrazovanjepredstavlja konačnu odluku. Na tržišturada ono si što ti na diplomi piše, a posao je teško naći čak i sa izvrsnim znanjem i visokim stepenom stručne spreme. Nepisanopravilo bilo je „Što više škole, to bolji posao“.Nažalost, često svjedočimo situacijamakada političari i direktori kompanija imaju

samo četiri, ponekad i tri stepena srednješkole, što na neki način demorališe studentekoji se za njihova radna mjesta školuju itrude. S obzirom na otežavajuće činjenicei stanje u kojem se naša država nalazi, nijeteško pronaći razloge za odustajanje od visokoškolskog obrazovanja.

Prema podacima Omladinske inormativneagencije (OIA) BiH, objavljenim na internetstranici www.mladi.ino, od 78% mladihkoji upišu srednju školu, tek 36% upiše

akultet. Još jedna poražavajuća statistika jeda svaki četvrti student odustane od studija,te da oko 10% studenata akultet završi uroku. Procjenjuje se da studenti prosječnostudiraju 5-7 godina do sticanja diplome.Veliki broj studenata napušta studij, najčešćeposlije prve godine studija.

„Najveći problem je u stvari nekvalitetanobrazovni sistem i njegova neusklađenostsa tržištem rada, odnosno u obrazovanju

se masovno proizvode kadrovi koje nikoniti traži niti zapošljava. U takvoj situacijiu razvijenim zemljama u kojima postojidovoljna svijest građana o vlastitim pravimato bi bilo dovoljno za bunt, pritisak, različiteakcije, no BiH što zbog prošlog režima, štozbog rata i ekonomske situacije, obrazovnogsistema koji ne razvija svijest za građanskuakciju i što zbog prekomplikovanogpolitičkog sistema kojeg mladi ne razumiju,takve reakcije jednostavno nema“, kaže Jan

Zlatan Kulenović, izvršni direktor OIA-e.

U BiH su registrovane 32 visokoškolskeustanove, od čega je osam državnihuniverziteta, dvije su visokoškolske

institucije koje nisu u rangu univerziteta,i 22 privatne visokoškolske institucije. Usvim ovim ustanovama školuje se približno120.000 studenata dodiplomskog ipostdiplomskog studija. Kada se ova brojkauporedi sa stopom odustajanja, dođe se dopodatka da njih više od 30.000 neće nikadazavršiti upisani akultet.

U poređenju s prosjekom drugih zemaljaEvrope, BiH se nalazi među najlošijima,i to u rangu s Andorom, Azerbejdžanom,

Od 78% mladih kojiupišu srednju školu,tek 36% upiše akultet.

istraživanje


Studiranje

kao luksuzU današnje vrijeme nije lako studirati,imajući u vidu tešku fnansijsku situaciju iloš ekonomski položaj Bosne i Hercegovine.Nažalost, statistike o položaju mladih takođe susve lošije, a činjenica da u 21. vijeku samo 36%srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini nakonsrednje škole upiše akultet je poražavajuća.

Stanje u visokom školstvu

Jan Zlatan Kulenović,izvršni direktor OIA-e



www.bhstudent.com


Jermenijom, Albanijom, Moldavijom iUkrajinom.

„Ulagati u obrazovanje i nove generacije je jedina šansa za brži razvoj države.No, to znači promjenu za 180 stepeni iuniverziteta i studenata i politike, a većinipolitičkih subjekata to, kratkoročno gledano,nažalost nije cilj“, poručuju iz Omladinskeinormativne agencije.

Zašto studenti odustaju

od studiranja?Kao najčešći razlog odustajanja od studijanavodi se nedostatak motivacije. Studentinerijetko shvate da nisu izabrali usmjerenjekoje im odgovara i ne pronalaze se višeu svom pozivu. U tom slučaju, student bitrebao razmisliti o tome šta ga stvarnozanima i posvetiti se tome.

„Većina današnjih studenata birauniverzitete iz često pogrešnih razloga, jer

su ih roditelji prisilili za taj studij, jer im jeneko rekao da će se tako lakše zaposliti, ilipak, još banalnije, jer će na tom studiju bitii neki njihov prijatelj, poznanik i sl. Kadasu to osnovni razlozi za upis vrlo lako sepokaže da su ljudi pogriješili i da nemajumotivaciju ili dovoljne sposobnosti da ga izavrše“, tvrdi Kulenović.

Svako ima pravo da se predomisli iodustajanje od jednog akulteta, jer smoshvatili da nas zanima nešto potpuno drugo,

ne predstavlja problem koliko odustajanjeod studiranja u potpunosti.

„Nakon završetka Srednje elektrotehničkeškole, želio sam upisati Akademiju. Nisamuspio i upisao sam Elektrotehnički akultet.Nisam dao nijedan ispit niti sam išao napredavanja. ri godine poslije ponovo sampokušao upisati Akademiju i ovaj put samimao više sreće. Sada sam na samom krajustudija, pripremam diplomski i pravimplanove za budućnost. Shvatam da režiseri

u našoj zemlji i nemaju neku priliku,uglavnom zbog teškog ekonomskog stanja,ali kad sam već uspio upisati ono što samna početku želio, neću odustati ni sada“,rekao je za naš časopis Duško S., apsolventOdsjeka za režiju Akademije scenskihumjetnosti u Banjaluci.

Osim nedostatka motivacije, jedan od razloga odustajanja jei nedostatak novca. Studiranje

u Bosni i Hercegovini postalo jeluksuz koji je mnogima nemogućepriuštiti. Nisu u pitanju samo cijenestudija, nego i dodatni troškovipoput nabavke literature, smještaja,prevoza i sl.

„Najčešći razlog je ekonomske prirode jerstudij košta i za mnoge predstavlja slanjedjece u drugi grad što povećava troškove.Pored toga, kod nas alternativni načininansiranja još nisu zaživjeli u dovoljnoj

mjeri (zajmovi, mogućnost studentskihposlova) niti postoji dovoljan i pravičnorapodjeljen broj stipendija“, kaže Kulenović.

Posljednjih godina, otvaranjem visokoškolskih ustanova u manjimgradovima, stopa upisa na akultet porasla je jer su troškovi postali podnošljiviji. Ipak,tu se postavlja pitanje kvalitete obrazovanjana novootvorenim visokoškolskiminstitucijama. Možda je bolje imati manjeuniverziteta a bolji kvalitet nastavnog kadrai samog sistema.

Još jedna statistička činjenica koja nijeza pohvalu jeste da je 45% mladih u BiHnezaposleno. Sve veći broj mladih sadiplomom akulteta ima problem pronaćiposao, a ako uz to u vidu imamo korupciju,nepotizam i onu staru „para vrti tamo gdje

burgija ne može“, nazire se razlog zaštomladi misle da im diploma akulteta bez „štele“ ništa ne vrijedi.

Način da se zaradi novac za studije, alii obogati biograja jeste posao tokomstudija. o nije nemoguća misija i sve višekompanija nudi mogućnost stipendiranjauz obavljanje prakse, što je za studenta uoba slučaja dobitna kombinacija. Danas

je lakše studirati nego prije 10, 20, 50godina, a ipak je procenat odustajanja i daljeznatno visok. Možda studij sada djelujebeznačajno, ali zapitajte se gdje vidite sebeza 15 godina. Važno je dobro razmisliti priodabiru akulteta, a još važnije istrajati predpoteškoćama i doći do diplome.

Sve više kompanija nudi mogućnoststipendiranja uz obavljanje prakse,zapitajte se gdje vidite sebe za 15 godina.

Studiranje u Bosni i Hercegovini postalo je luksuz koji je mnogima nemoguće priuštiti.



Od uvođenja Bolonjskog procesa u naš visokoobrazovani sistem postdiplomskestudije se komplikuju u smislu da li je to

magistarski ili doktorski studiji, da li jeto master, specijalistički ili PhD studij.Pojedini akulteti u BiH sprovode i jednei druge programe, dok neki samo onepostbolonjske, s tim da se obično četvrtagodina studija po starom sistemu uzima kaoprva godina master-a. S obzirom da cijelitaj proces tranzicije još uvijek traje, nije selako snaći šta koja visokoškolska ustanovanudi u svom tzv. drugomstepenu akademskih studija,

a razlike se izražavaju i pobroju ECS bodova kojestudent dobija po svršetkuodabranog postdiplomskogstudija. Cijene takođe varirajuod akulteta do akulteta, alibez nekoliko hiljada maraka ne planirajte seni upuštati u proces svog postdiplomskogusavršavanja.

Ekonomski akultet u Sarajevu (EFSA)nudi Master programe sa odsjecima

Ekonomija (5 smjerova) i Menadžment(12 smjerova), zatim Zajednički masterprogram sa: Ekonomskim akultetomSveučilišta u Zagrebu, Ekonomskim

akultetom Univerziteta u Ljubljani,Adižes Akademijom za menadžment iZajednički međunarodni MBA/MSC studij

‘’International Business and Management’’.Pored toga na ovom akultetu a uokviru realizacije empus projektasa univerzitetima iz Beča i Ljubljanepredviđena su dva doktorska programa.Cijene pobrojanih programa se razlikuju,pa za smjerove koje samostalno realizujeEFSA, a prema odluci Vlade KantonaSarajevo se plaća: za redovne studije 130,00

KM, za redovne samonansirajuće studije1.000,00 KM i za redovan samonansirajućiDL studij 1.000,00 KM. Međutim cijeneza zajedničke master programe se kreću od8.000 KM – 10.000 €, a cijena doktorskih

studija je 21.000,00 KM. Bez obzira naove iznose interes studenata je veliki, agodišnje se na EFSA upiše od 300 do 500postdiplomaca.

Na Univerzitetu u Zenici, ali i na većinidrugih državnih akulteta, važe opšti usloviupisa na postdiplomske studije: da je

kandidat/kinja završio/la dodiplomski studij(240 ili 180 ECS), a za studente koji suu prvom ciklusu ostvarili prosječnu ocjenu8 i više, zatim republička ili kantonalna vlada odredi kvotu i svojom odlukom onansiranju snosi troškove redovnog studija.Generalno jedini postupak upisa je da nakonobjavljenog konkursa za upis studenata uprvu godinu II ciklusa kandidati apliciraju

na konkurs. Magistarski studijna akultetima zeničkog

univerziteta traje 1 godinu,izuzev na zdravstvenom,islamskom, pedagoškomgdje II ciklus traje 2 godine.Prvi upis redovni studentiII ciklusa plaćaju 50 KM,

redovan samonansirajući 1,500 KM zagodinu, dok strani studenti plaćaju 3,000KM za godinu studija.

Na Univerzitetu u Bihaću je završeno sapredbolonjski sistemom, a od akademske

2010/11 je započeto sa obrazovanje naII ciklusu po bolonjskom modelu. Kakokažu na ovom univerzitetu ima dovoljnointeresanata za obrazovanje na drugom

studiranje


Postdiplomskestudije – san ili java

Biti student u BiH je kao što smo naveli u tekstu na strani 20. praviluksuz, odnosno iznosi koji studenti i/ili njihovi roditelji treba daizdvoje za svaku godinu studiranja prevazilaze mogućnosti većinegrađana BiH. Sa postdiplomskim studijama situacija je još i teža, jercijene se mjere hiljadama maraka.

Kako se kreću cijenemagistarskih i doktorskih studija

Cijeli proces školovanja jeste, sa

ekonomskog aspekta, ulaganje za kojesvi na kraju očekujemo da će nam seisplatiti putem budućih plata.



ciklusu. Plan upisa na II ciklus koji jeusvojio Univerzitet u Bihaću za protekluakademsku godinu, a za koji je VladaUnsko-sanskog kantona (USK) dalasaglasnost je ostvaren na svim akultetimaosim na ehničkom, ali za ovu akademskugodinu popunio se broj kandidata i na ehničkom akultetu. Otvaranje doktorskihstudija je tek u pripremi. Cijena studijana II ciklusu za dvosemestralni studij je

3,000 KM, a za četverosemestralni 6,000KM, odnosno 1,500 KM po semestru. Uzadnje dvije godine nije bilo stipendijaniti bilo kakve druge nansijske podrškeza magistrante i doktorante od straneMinistarstva obrazovanja, nauke, kulturei sporta USK. Prethodnih godina, ovoMinistarstvo je davalo jednokratnunansijsku pomoć magistrantima u iznosuod 1,000 KM i doktorantima u iznosu od1,500 KM. Na bijeljinskom Slobomir P.

Univerzitetu cijena master studija je 2,000eura tj. 4,000 KM po godini, od ove godinepočinju sa postdiplomskim studijima iimaju jednogodišnji plan. Na Filozoskomakultetu u Banjaluci semestar master studijakošta 480 KM, dakle godina 960 KM.Master traje jednu godinu plus još jednagodina za izradu apsolventskog rada. Jošuvijek nemaju doktorski studij po novomsistemu.

Na Sarajevo School o Science and echnology (SSS) godina master studija

iznosi 5,200 eura, a u tu cijenu su uključene iknjige i ostali troškovi, a ne plaća se dodatnoni izrada magistarske teze. Stiče se diplomamagistra, dok studij traje dvije godine.Nude i doktorske studije koji traju 3 godine,a cijena po godini je 5,000 eura. Dobijase diploma doktora, a nakon završenog imagistarskog i doktorkog studija dobiju sedvije diplome. Diploma SSS-a i diplomaBuckingham Univerziteta iz Londona.

Ono što predstavlja temu za posebnu

priču jeste istraživanje kvaliteta samihpostdiplomskih studija, a postavlja se ipitanje koliko zvanje magistra ili doktorazaista u praksi može pomoći da senapreduje u karijeri ili da se nađe posao. Jer,složićete se, cijeli proces školovanja, jeste saekonomskog aspekta, ulaganje za koje svina kraju očekujemo da će nam se isplatitiputem budućih plata i sl. “Moramo reći dapostoje dvije vrste postdiplomskih studija.Prvi su zadovoljavajući u potpunosti. o

su oni studiji na Univerzitetima koji suangažovali kvalitetne kadrove za izvođenjenastave koja se održava u predviđenimterminima tokom akademske godine.Nažalost postoji i jedna grupa onihUniverziteta koji ne angažuju kvalitetannastavni kadar, koji ne organizuju nastavu igdje studenti ne mogu mnogo naučiti”, ističepro. dr Nikola Grabovac, rektor Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ u ravniku.

Stipendije i kreditiOvo su dva moguća načina kako da se unedostatku novca ipak obezbjede neophodnasredstva za pohađanje postdiplomskihstudija. Na EFSA olakšice postoje zastudente postdiplomskih studija koji imajustatus asistenata i viših asistenata. Drugeolakšice se odnose na posebne sporazume sapojedinim poslovnim bankama, a vezano zakreditne arnažmane. Poseban tretman imajustudenti smijera Islamsko bankarstvo koji

dobijaju posebnu novčanu podršku od BBIbanke. Pojedina kantonalna ministarstva,

kao i Ministarsvo prosvjete i kulture RSnude stipendije za izradu magistarskog idoktorskog rada. Što se tiče novčane pomoćiza same studije one su rijetke u našem visokoobrazovanom sistmu, za razliku odprakse u zapadnim zemljama. Neki kaoSveučilište/Univerzitet „Vitez“ ravnik imajuniz kategorija studenata kojima odobravajupopuste i povlastice, a među njima su: studentikoji izvrše uplatu školarine u jednokratnomiznosu Sveučilište/Univerzitet odobravapopust od 5% od cijene školarine, 10 odstopopusta se odobrava studentima iz isteporodice: ukoliko studira više od jednogčlana uže porodice, talentima koji su postigliizuzetan uspjeh u prethodnom školovanju,studentima koji su I ciklus studija završili naSveučilištu/Univerzitetu za studij II ciklusa.Godina master studija na ovom Univerzitetuiznosi 3,000 KM odnosno 6,000 KM za obegodine studija, dok se cijena magistarskog radaplaća 2,000KM, dakle sve ukupno 8,000 KM.

akođe, bh. student mogu da aplicirajuza stipendije na velikom broju inostranihakulteta, i tako da uspješno savladajunovčanu prepreku za akademskousavršavanje. Ona manje sretna opcija jestekreditno zaduživanje, što je barem premaponudama banaka vrlo tražena kategorija.

Sasvim je druga priča u kakvom društvui ekonomiji živimo kad nam za svaku veću stvar trebaju krediti. Ipak, ne trebaklonuti duhom, ukoliko ste imali dobar

prosjek ocjena te znate dobro se služitibarem engleskim jezikom imate solidnešanse da uz malo truda dobijete stipendujupostdiplomskih studija na nekim inoakultetima. Zato ako planirate dalješkolovanje od osnovnih studija, buditepametni na vrijeme, ostvarujte dobre ocjenei ako možete krenite štedjeti na vrijeme,trebaće vam.

www.bhstudent.com


pro. dr Nikola Grabovac,rektor Sveučilišta/Univerziteta„Vitez“ u Travniku

Pratite nas na Facebook stranici BH Student i na Twitteru @BHstudent


http://www.twitter.com/BHstudent





predstavljamo studente


Minela Jusović,proglašena je studentom

generacije InternacionalnogUniverziteta u Sarajevu. Iako jestudirala tehničke nauke, kojeglase za teži akultetski odabir,Minela kaže da joj studiranjenikada nije predstavljaloproblem, te da je lako uskladitisve obaveze kada za to postoji volja i želja. Zaljubljenica u prirodnenauke, Minela namjerava nastaviti usavršavanje u svojoj struci.

Kakav je osjećaj diplomirati stitulom studenta generacije?

Dok sam svoj studij privodila kraju nisam o tome ni razmišljala, takoda je zaista teško naći riječi koje bi mogle opisati moja osjećanja utrenutku kada su me proglasili studentom generacije InternacionalongUniverziteta Sarajevo. Mogu samo reći da sam bila sretna izadovoljna postignutim uspjehom.

Koliko truda i odricanja je bilo potrebnouložiti da bi postigla svoje ciljeve?Sam odabir akulteta i naučne discipline, te anitet koji posjedujemprema ovoj oblasti, nije zahtjevao neka posebna odricanja jer sam

uspjevala u potpunosti uskladiti svoj privatni život sa svim obavezama naakultetu. Redovnim radom i zalaganjem sam uspjela doći do svog cilja.

Možeš li napraviti komparacijuizmeđu studiranja na privatnom istudiranja na javnom akultetu?Nisam u mogućnosti praviti nikakvu komparaciju između studiranja na javnim i privatnim akultetima, jer tokom svog studiranja nisam bila uprilici posjetiti niti jedan od javnih odnosno državnih univerziteta, alisam mišljenja da se i na državnim univerzitetima mogu postići vrhunskirezultati, što prvenstveno zavisi od samog studenta.

Da li planiraš upisivati postdiplomske studije?Moji planovi za naredni period su dalje školovanje, odnosno upis napostdiplomski studij na svom univerzitetu ili nekom od univerziteta

u Evropi. Već sam aplicirala za postdiplomski studij u Istanbulu, aako odgovor bude negativan onda je jedna od mnogobrojnih opcijai postdiplomski studij u Njemačkoj. U svakom slučaju želim da seusavršavam i na taj način dam svoj skromni doprinos u ovoj oblasti.

Koja je tvoja poruka studentima u BiH?Mišljenja sam da mladima treba pružiti šansu da pokažu svoje znanje ikreativnost što bi sigurno doprinjelo daleko bržem i sveobuhvatnijemrazvoju naše zemlje na svim poljima, te da je obrazovanje jedna odnajboljih investicija.

Mirza Begović,autor lma „Zavičajne niti“, čijismo trailer imali prilike vidjeti naSony-jevom takmičenju „Snimii ti svoj lm“, za BH Studentotkriva više o samom lmu, alii o sebi. Skromno kaže da je onsamo neko ko pokušava istrajatina teškom životnom putu.

Iako već uspješan u flmskoj industriji, još uvijek si student. Šta studiraš?

Oduvijek mi je bila želja studirati režiju, ali nažalost to nije mojtrenutni poziv. Studiram na Pedagoškom akultetu u Zenici, Odsjek za B/H/S jezik i književnost, koji mi takođe pruža određenu dozuslobode i kreativnog izražavanja, što je sigurno neophodno za bilo koji vid napretka, pa i ovog koji nije strogo vezan za moj odsjek.

Imali smo priliku vidjeti promo spot za tvojflm „Zavičajne niti“. Kako je ovaj projekatnastao i koliko je vremena uloženo u njega?Projekat „Zavičajne niti“ je jednostavno nastao iz potrebe da se odgovorina neka goruća pitanja, a koja se svakodnevno povlače između mladih ljudiu našoj državi. Priča ovog lma nije direktno koncipirana i vezana za ratnazbivanja, ali je sigurno svoje motive pronašla u istim. Moja želja je bila dakroz ovaj lm ukažem na najvećeg gubitnika u svim ovim godinama izanas, a to je sigurno ljubav. Ljubav koja je pretrpila sve i svašta zarad nečijihciljeva i pogrešnih odluka. Likovi sa kojima se susrećemo u ovom lmu su

obični ljudi koji ne osjećaju predrasudu prema drugom i drugačijem, alikao takvi jednostavno postaju žrtvama globalnog sindroma. Meni je dragospomenuti da su na ovom lmu radili ljudi koji su također u ovoj priči vidjeli besmrtnost istinske ljubavi, pa tako im se i zahvaljujem. Realizacijacijelog projekta je trajala nekoliko mjeseci, a samo snimanje lma desetdana. Film se snimao na području općine Busovača, kojima se ovimputem i zahvaljujem na nesebičnoj pomoći.

Da li imaš u planu i neke druge projekte? Ja sam prije šest godina snimio svoj prvi lm, nakon kojeg samozbiljno razmišljao, čak sebi i obećao, da je to moj prvi i zadnji lmskiprojekat. Naravno, slagao sam sebe, pa tako odmah godinu poslije

snimio i drugi i treći, pa sve do ovog dvanaestog, poslije kojeg opetrazmišljam da dugo vremena ne radim ništa kada je u pitanju lmskaumjetnost. Naravno, ovako razmišljanje nije rezultat pasivnostiniti nedostatka ideja, nego jednostvno nedostatka mogućnosti irazumijevanja prema mladim autorima, a kojih vjerujte ima mnogo i ukojima sigurno leži svijetla budućnost bh. lma.

Nedavno je jedna studija pokazalada su kreativni ljudi istovremenoarogantni. Kako si i sam stvaraoc kakokomentarišeš rezultate ove studije?Imao sam priliku da upoznam veliki broj kreativnih ljudi u različitim

serama, ponekad i zadovoljstvo da radim sa istima, što naravno iziskujesukob različitih ideja i shvatanja. Razlika obično može da dovede doodređene doze arogancije kao jedan od načina eksponiranja svogashvatanja, ali sigurno ne kao opis jednog stvaraoca.



www.bhstudent.com


AleksandraMadžar,

osim što je studentica BanjaLuka College-a, nedavno jeuplovila i u književne vodeizdavši zbirku poezije i proze.Studenti njen glas mogu slušatiu emisiji „Kulturna reanimacija“svakog utorka na College radiju,a za „BH Student“ Aleksandraotkriva kako je izgledao put od upisa na akultet do diplomskog rada.

Studiraš na privatnom akultetu.Zašto privatni, a ne državni?

U mom slučaju je presudio smjer, koji je neobičan i zanimljiv,nesvakidašnji. Možda će zvučati otrcano, ali nije važno da li nekostudira na privatnom ili državnom akultetu, važno je koliko miželimo da radimo na sebi i koliko želimo da naučimo.

Uskoro završavaš studije. Da li sebe jošuvijek vidiš kao studenta ili taj periodoznačavaš kao „prošlo vijeme“? Još nekoliko sedmica sam student, diplomski rad je spreman, alineću pisati u prošlom vremenu. Još uvijek sam student Banja LukaCollege-a, na smjeru Menadžment u kulturi.

Kako si se odlučila na ovaj studij?Uvijek sam se plašila da mi se ne desi kao mnogima, koji tek kasnijeshvate da ih zapravo privlači nešto sasvim drugo nakon završenogakulteta. Bježala sam od prirodnih nauka i sasvim slučajno saznala dana Banja Luka College-u postoji smjer Menadžment u kulturi. 2007.godine Banja Luka College bio je jedini akultet na kojem je postojaotakav smjer, mislim da je i danas tako. Odlučila sam se baš za to, jerponekad čovjek jednostavno osjeti gdje pripada.

Osim studiranja, čime se još baviš?Studentski život i puno obaveza, seminari, takmičenja, obuke,predavanja, ispiti... ali uvijek ima vremena za druženje, odlazak u pozorište, svirke. Uvijek sam voljela pisati, tako da sam se ovegodine odvažila i svoje tajnopise objavila u zbirci poezije i proze

pod nazivom „Žedan dlan“ na šta sam jako ponosna. Poredtoga vodim emisiju „Kulturna reanimacija“ na College radiju,studentskom radiju Banja Luka College-a, koji je prije nekolikomjeseci počeo sa emitovanjem programa. ako sam na neki načiniz hobija uplovila i u svijet voditelja početnika.

Septembar je mjesec novih početaka,što je posebno teško za brucoše. Sjećašli se svoje prve godine na aksu?Naravno da se sjećam straha od novog početka, treme zbogpredavanja, ispita. Milion pitanja u glavi, totalna konuzija, ali brzoto sve prođe kada shvatimo da nas proesori neće pojesti i da nije

sve baš tako komplikovano kako mi zamišljamo.

Elma Oručević,studentica je Fakultetahumanističkih nauka u Mostaru.Uvijek nasmijana i spremna narad, Elma kaže da joj je žao štomostarski studenti nisu aktivnijiu vannastavnim aktivnostima i daće činiti sve što je u njenoj moći

da pomogne u stvaranju jedne jače studentske zajednice u ovomgradu.

Pored studiranja na Fakultetu humanističkihnauka u Mostaru, čime se još baviš?Osim studiranja, volontiram u SOS dječijem selu u Mostaru, članicasam AIESECa i potpredsjednica AIESECovog lokalnog ureda uMostaru za dolazne razmjene. Nedavno sam vodila AIESECov tromjesečni projekat zasnovan na razmjeni. Sada sam izabrana zapotpredsjednicu Unije studenata u Mostaru. Kad imam vremena,odem na neki međunarodni seminar kako bih upoznala nove ljude i

dodatno se edukovala.

Kako si postala članica AIESECa?Članica AIESECa sam postala sasvim slučajno vidjevši plakat nakojem se nude međunarodne prakse, konerencije i razvijanje liderstva

radom na projektima. Poslala sam e -mail, raspitivala se, došla nasastanak, pa potom na prvu konerenciju čime sam i zvanično postalačlanica AIESECa.

Koliko vremena ti oduzima dodatniangažman? Da li to ometa tvoje studiranje?Dodatni angažman mi dnevno uzme nekih 3 sata vremena, ali neometa moje studiranje, čak me je naučilo da organizujem vrijeme itako stignem uraditi sve što trebam.

Nedavno si izabrana za potpredsjednicuUnije studenata Univerziteta „DžemalBijedić“. Šta to predstavlja za tebe?Za mene to predstavlja ispunjenje želje koju imam od početkastudiranja. Nadam se da ću upoznati mnogo kvalitetnih iangažovanih mladih ljudi i utjecati na poboljšanje statusa studenatana Univerzitetu. Voljela bih utjecati na druge studente da postanudruštveno aktivni.

Koliko su studenti u Mostaru zainteresovaniza vannastavne aktivnosti?Studenti u Mostaru generalno nisu ni za što zainteresovani osim zaispijanja cjelodnevih kaa što i nije neka super aktivnost. Nažalost, veoma je mali broj onih koji shvataju koje sve pogodnosti sa sobom nosistudentski život i da neće tako jednostavno naći posao bez ijednog danaradnog staža ili angažmana u nekoj studentskoj organizaciji.



reportaže


Organizator ISWiB-a 011 je omladinska,

nevladina i neprotna organizacija „Svjetskiomladinski talas“.

ISWiB 011 se realizuje uz podrškuMinistarstva prosjvete i nauke, Ministarstvaomladine i sporta, Kancelarije za mladegrada Beograda, GIZ ondacije, urističkeorganizacije Beograda i brojnih drugihpartnerskih organizacija iz zemlje iinostranstva.

„Ono što je svakako armativno za estival

jeste da iz godine u godinu raste i da bilježisve veću popularnost među studentimaširom svijeta koji, najvećim dijelom, za vrijeme ISWiB-a imaju prvi kontaktsa Srbijom. akođe, podrška domaćihinstitucija je sve izraženija te je, sa bazomznanja koju imamo, sada mnogo lakšeorganizovati estival ovih razmjera nego što

je to bilo, na primjer, prije 2 godine. Stoga,

očekujemo da će naredni - ISWiB 2012 biti veći i kvalitetniji od svih do sada održanih“,rekla je za BH Student Maja Radak, PR menadžerica ISWiB-a.

I ove godine ISWiB je svojim učesnicimaponudio raznovrstan sadržaj kroz 11interaktivnih radionica. Radionice su bilekoncipirane tako da se nudilo ponešto zasvakog, pa su i bili zadovoljni i ljubiteljiumjetnosti, ali i nauke. Učesnici su imali

prilike interaktivno učiti o debati, medijima,marketingu, te o teatru, otograji, gratimai lmu. Program je obuhvatio i radioniceo nuklearnoj energiji, zaštiti sredine, ali i oaktivizmu mladih.

Pored edukativnog, konerencija je i ovogputa imala i kulturno-zabavni dio, koji sesastojao od Sajma država, MV koncerta i

Nacionalne večere u čuvenom beogradskom

restoranu „Velika Skadarlija“. U okviruSajma država svi učesnici ISWiB-a 011imali su priliku da predstave zemlju iz kojepotiču kroz hranu, piće, nošnju, kulturu, igruili kroz neko drugo autentično obilježje. Uspecičnom ambijentu tvrđave Kalemegdanu jednom danu neposredno su se upoznavalerazličite kulture, pokazujući snagukomunikacije u akciji da ujedini.

„Sviđa mi se grad, naročito mi se dopao

noćni život. Upoznala sam puno prijatelja iz cijelog svijeta i nadam se da ću se vratiti opetovdje“, istakla je Lucia Sovanova, učesnica iz Češke Republike.

Osim navedenih aktivnosti, učesnicisu imali priliku obići Beograd u sklopuorganizovanih akultativnih izleta i tako seupoznati sa znamenitostima ovog grada.Konerencija je završena deleom zastavakroz Knez Mihajlovu ulicu u centruBeograda.

Beograd zove sve mlade ljude željne učenjai druženja da se prijave i za naredni ISWiB2012. Sve inormacije zainteresovani mogunaci na internet stranici www.iswib.org.

Beograd zoveU prethodnom broju najavilismo Internacionalnu studentsku

sedmicu u Beogradu, konerencijukoja se od 2006. godine održavau prijestonici Srbije. ISWiB 011 jenajveća studentska konerencijau Jugoistočnoj Evropi koja jeu periodu od 10. do 17. jula uBeogradu okupila preko 200studenata iz 50 zemalja svijeta.

ISWiB ‘011



Mladi ljudi u Beogradu ovog jula zaistasu imali prilike doći do izražaja. OsimMeđunarodne studentske sedmice uBeogradu (ISWiB), održana je i ceremonijauručivanja nagrada mladim liderima kojižive u dijaspori. U periodu od 15.-16. jula

Sava Centar bio je inkubator ideja mladihljudi, a Beograd ponosni domaćin mladimaiz 26 zemalja sa akulteta iz poslovnogsektora, vlade, nevladinih organizacija,obrazovnog i kulturnog sektora. Cilj skupa je proširiti perspektive mladih ljudi upoduzetništvu, liderstvu i obrazovanju.

O svojim poslovnim iskustvima makonerenciji su govorili mladi, uspješni ljudiiz San Franciska, iz Dubaija, iz Engleske,Kanade, Austrije. “Razumijevanje izmeđusrpske omladine u dijaspori i u Srbiji je od presudnog značaja”, ističe ijana

Arnautović, predsjedavajuća na konerenciji. ema konerencije bila je: „Mostovikoje danas gradimo pripremaju lideresutrašnjice“. „Mlada generacija može mnogotoga da stvori, i ono što mi danas radimosigurno će se refektovati za 20, 30, za 50godina, ali nam je neophodna savjetodavna

pomoć starije generacije. Govornici sustariji i iskusniji ljudi, oni koji mogu našu

snagu i motivisanost da vode i usmjeravaju”,naglašava Arnautovićeva.

Privredna komora Srbije je podržala ovajprojekat sa ciljem da se mladima ukaže namogućnosti nansiranja malih i srednjihpreduzeća i mladih preduzetnika. Velikapažnja posvećena je investiranju i načinuna koji Srbija može razviti ekasnijimodel nansiranja i podrške inovacijama.Investiranje u Srbiju i region predočeno jekroz trenutne aktivnosti i mogućnosti ulaska

na tržište, načine na koji novi proizvod možebiti lansiran na tržište. Na konerenciji jebilo riječi o praksi, volontiranju i strateškomrazmišljanju, a organizatori su zadovoljnipoveznicom koja se stvorila među mladima.

Konerencija je završena dodjelom nagradaza najuspješnije poduzetnike mlađe od30 godina. Dodjeljivanje “30 nagrada”najuspešnijim mladim liderima iz dijasporei Srbije je smišljeno da ohrabri i podstaknepoduzetništvo među mladima i razvije

takmičarski duh za sljedeću generaciju.

Do sada su održane tri konerencije, dvijeu Beogradu i jedna u orontu, Kanada.Naredna konerencija mladih lideraplanirana je za maj 2012., a grad- domaćinovaj put biće Beč.

www.bhstudent.com


Internacionalnakonferencija mladihlidera iz dijasporei Srbije 2011

Нови фронт у свијету портала

www.frontal.ba

Vaš poslovni portal

e mail: [email protected]

Biznis, Ekonomija, Tržište kapitala,Komentari i analize

http://www.frontal.ba/


http://www.indikator.ba/







http://konkursiregiona.net/



Istraživanje različitih nevladinihorganizacija u BiH pokazalo jekako čak 96 odsto građana smatrada je korupcija u obrazovanjunajprisutnija na akultetima,dok ih je 54 odsto upoznato saslučajevima plaćanja za polaganjeispita. o svakako potvrđujeopštepoznatu činjenicu da jekorupcija jedan od osnovnihproblema sa kojima se suočava naš visokoobrazovni sistem.

Ove godine održano je niz

okruglih stolova, konerencijakako bi se osvjetlilo ovo područje,koje izgleda još nikog odnadležnih institucija nije dovoljnozainteresovalo da se ozbiljnije satime pozabavi. Posljednji takav pokušaj, izazvao je sveopštečuđenje medija i javnosti, pa iako je od njega prošlo mjesec i podana smatramo da je dovoljnokontroverzan da ga činim

aktulenim i dan danas. Naimeradi se o prijedlogu Akcionogplana za borbu protiv korupcijena Univerzitetu u Banjaluci koji usvome tekstu sadrži termine poputBesrebreni krst.

„Besrebrni krst je znamenje kojesimbolizuje suprotnost Judinomsrebroljublju i putu kojem ono vodi kao i čast spasonosnogznamenja kome je dao čast Onaj

od koga je svaka čast i na nebui na zemlji. Upravni odbor gadodjeljuje svim organizacionim jedinicama Univerziteta nakon

usvajanja Akcionog plana“, stojiu navedenom Akcionom planu.

Ovo povezivanje plana sabiblijskim i hrišćanskimmotivima izazvalo je čuđenjei nevjericu među studentima,a mediji, kako lokalni tako iregionalni, nisu štedjeli vrijemeda ovaj plan „razapnu“ u svomeosuđivanju. U Ministarstvuprosvjete i kulture RS nisu imalipojma o ovom planu, dok medijido reakcije rektora Univerziteta

u Banjaluci nisu mogli ni doći,ali je rečeno da ni rukovodstvoUniverziteta ne zna ni ko jenaručio, a ni ko je napisao ovakav Plan. Ipak uspjelo se saznati da jeautor strategije Dragan Dakić.

Zbog svih epiteta kojima jesam plan opisivan mi ćemo sezadržati na jednom priličnoneutralnom terminu „neobičan“.

A šta se još krijena njegovimstranicama?Čitajući tekst ispočetka on nedjeluje provokativno i religioznoobojeno, ali kad se dođe do vizijeAkcionog plana upitnici se saminadnose nad glavom.

„Srpski seljaci oslobodili su Srbiju,stvorili državu i upravljali njomepola stoleća. Ako se zapitamo

kako su nepismeni srpski kneževimogli upravljati državom toliko vreme (od Karađorđa do Mihaila)na pragu moderne, pismenei kulturne Evrope, možemo

samo jedan odgovor dati:požrtvovanjem i poštenjem. Da

navedemo samo jedan klasičanprimer“. Nakon toga slijedi dioiz knjige Duhovni saveti, Sveti vladika Nikolaj Velimirović, GlasCrkve, strana 12.

No ipak od svih gore navedenihi sličnih posebnosti možda jenajšire odjeknula ideja koja kažeda bi u kampusu trebala da sesagradi crkva, čije objašnjenjeslijedi:

“Ako želimo da izliječimonevoljnika a ne da ga ubijemoi da ovaj Akcioni plan uistinu idugoročno da rezultate, potrebno je sve što tkamo ponovo vezivatiza nebo, odnosno u sve uključitiGospoda i Spasa našeg IsusaHrista kao mjerilo svega, u čijemprisustvu nema mjesta zlu i učijem društvu se srebroljubivi

ne zadržavaju dugo, putempromovisanja i propagiranjasvetosavskih vrijednosti. Ovo bibilo učinjeno organizovanjemsvetosavskih akademija po

uzoru na beogradski univerzitet,izgradnjom kapele posvećene

Svetom Savi koga su poštovalii voljeli svi narodi Balkana ukampusu Univerziteta po uzoruna Lomonosov ili na kampus uSarajevu koji u centralnom dijeluima džamiju.”

Kako god šokantno djelovaoprijedlog i koliko god da jestepažnje izazvao u medijima, javnosti i među studentima,činjenica je da je i ova oluja prošlakao i sve druge, bez puno prašinei brzo. Sedmicu dana kasnije nared je došlo hapšenje generalaGorana Hadžića, onda su nastaliproblemi na Kosovu, briga zastabilnost Američke ekonomijeitd.

Mi, u BHStudentu, ćemo unarednim brojevima pokušatida temi korupcije u obrazovanju

ustupimo više prostora, kao i da jetemeljnije istražimo. Ovo je samo jedan mali podsjetnik na to kakose pristupa ovoj vrlo ozbiljnojproblematici.

aktuelnowww.bhstudent.com


Akcioni plan koji je izazvaoerupcije negodovanja

Kako se boriti protiv korupcije?



Univerzitetu i studentimadodijeljeni zgrada i

zemljišteSkupština opštine Istočno Novo Sarajevododijelila je zemljište bivše kasarne „Čiča“studentskom centru u Lukavici, a zgraduu Spasovdanskoj ulici Univerzitetu uIstočnom Sarajevu.

Aleksandra Bjelica, direktorica studenstkogcentra u Lukavici, pojasnila je da jeplanirana izgradnja zgrade sa šest etaža uz podršku Ministarstva prosvjete i kultureRS. Vera Macura, menadžerica Univerzitetau Istočnom Sarajevu, rekla je da je zgradau Spasovdanskoj ulici neophodna zaunckionisanje Univerziteta.

Dodala je da Uprava Univerziteta nije jošuvijek odlučila u koje će se svrhe koristitiobjekat koji je dodijeljen Univerzitetu, ali ćega sigurno koristiti Rektorat, Poljoprivredniakultet i Muzička akademija, kojima je ovajprostor najpotrebniji.

Osnovan prvi Politehničkiakultet u BiH

Skupština ZDK donijela je Odlukuo osnivanju Politehničkog akulteta uZenici, kao nove organizacijske jedinicezeničkog Univerziteta. Početkom prošlegodine, usvojen je prijedlog o osnivanjuPolitehničkog akulteta, nakon što je UNZE,prema očiglednim potrebama, inicirao ovuideju.

Od predstojeće akademske godine,planirano je da na Politehničkom akultetubude osnovan „Odsjek za građevinarstvo“, a

da sa Mašinskog akulteta budu prebačeniodsjeci „Proizvodni biznis“ i „Ekološkoinženjerstvo“.

Predloženo je da početak rada Fakulteta budepredstojeća 2011/2012. školska godina i dase u prvu godinu Odsjeka za građevinarstvoupiše 60 redovnih i 40 samonansirajućihstudenata.

Uz internacionalnukarticu u svijet

Udruženje StudID postalo je ovlaštenidistributer internacionalne kartice ISICkoja je priznata u cijelome svijetu, astudentima obezbjeđuje popuste od 5 do75%, dok su neke stvari čak i besplatne.

Pravo na ovu karticu imaju svi svi studenti,bez obzira na godinu studija i status, a ona važi za jednu akademsku godinu i može senakon isteka obnavljati.

Kartica pruža mnoge popuste i pogodnostipo cijelome svijetu, kao što su npr. jetinijeulaznice u galerije, muzeje, zabavne inacionalne parkove. u su i popusti utrgovinama, prevoznim i smještajnimkapacitetima.

Diplomski rad zasamo 50 KMDok mnogobrojni studenti odmaraju tokomljeta, ima onih koji za njih rade punom parom.Oglasi, web site-ovi, pa čak i neka mjesta ugradu preplavljena su ponudama „seminarskihbiroa“, koji za malu naknadu studentimaizrađuju seminarske i diplomske radove.

Da je potražnja ogromna, potvrđuju i onikoji se ovim poslom bave. o pokazuju i

cijene, koje su ove godine znatno niže, patako za 40 do 50 KM možete dobiti gotov diplomski rad, dok seminarski radovi koštajuod 10 do 15 KM.

Radovi se obično naručuju preko interneta,pri čemu izvršioci narudžbe prate sveodrednice koje je postavio naručilac,koristeći pri tome domaću i stranuliteraturu. Plaća se isključivo putem žiro-računa, tako da se studenti i ne vidi sa onimko mu piše seminarski ili diplomski rad.

Uz ovakva saznanja, trebali bi smo sezapitati koliko prava imamo na žaljenjena pravednost, posvećenost ili korupcijuuniverzitetskih proesora.

Prevarili djecupoginulih boraca?Prema članu 24. Zakona o pravima boraca ibranitelja BiH, djeca poginulih boraca imajupravo na besplatno školovanje, međutim,devet studenata sa Elektrotehničkogakulteta u Sarajevu nije uspjelo ostvariti ovaprava.

Redovni studenti koji su se upisali na EF prema starom sistemu u školskoj godini

2003/2004. već četiri godine pokušavajuostvariti svoja prava kao djeca poginulihboraca.

Sa EF kažu kako su studenti prema ovomeZakonu, oslobođeni samo plaćanja upisnineu iznosu od 100 KM, dok moraju platitiparticipaciju za nepoložene ispite koje suprenosili u narednu godinu.

Žalba koju su ovi studenti uputiliOpštinskom sudu odbijena je, pa su takoovi studenti dužni platiti i troškove suđenjau iznosu 5.686,20 KM. Slijedeći korak ježalba Kantonalnom sudu, što će potrajatigodinama, te tako studentima onemogućitizavršetak studija zbog neizmirenja dugova.

Život u studentskimdomovima skupljiDirektor Studentskog centra Emir Kadrićnajavio je da će zbog enormnog rasta cijenaživotnih namirnica i energenata poskupjetismještaj i ishrana studenata u studentskimdomovima Nedžarići i Bjelave, a razliku u

cijeni zasad će snositi studenti.“Prema našoj procjeni i analizama koje smoizvršili, cijene bi trebale porasti za 19 KM”,kazao je Kadrić.

aj prijedlog treba da usvoji Nadzorni odborStudentskog centra, a o njemu se treba izjasnitii Vlada KS-a kao osnivač.

+/-

plus

www.bhstudent.com


minus

Studenti,šaljite nam svoje priče, pjesme, reportaže,kolumne, eseje i druge radove.

Najbolje od njih objavljujemo u narednombroju BHStudenta.Email: [email protected]



kolumnewww.bhstudent.com


Carpe diem!

Septembar. Mjesec koji asocira na nove početke.Nakon duge ljetne pauze, septembar bi uvijek došao

nekako neočekivano i tjerao me da se budim iz

lijenosti uzrokovane morem, suncem i odmaranjem.

Nekada je septembar značio početak nove školske godine. Danasseptembar znači pripremu za početak nove akademske godine. Ali,sve se to svede na isto, pogotovo kad septembar znači i septembarskerokove, „peglanje“ oko papira za upis itd.

Ali, ovog ljeta ja sam na septembar pogledala nekim drugim očima.Kad zanemariš gužvu i gungulu, zar nije lijepo uživati u ka sa

prijateljima koje nisi vidio cijelo ljeto? Iskreno, ovo ljeto provela samradeći, na odmor sam išla u junu, razvukla sam jedan ispit unedogled inekako „zaglavila“ sama u Sarajevu. Odjednom sam shvatila da većinamog društva živi van Sarajeva i da ih do septembra neću vidjeti. Kojipreokret- počela sam iščekivati septembar kao žedan vodu!

Nevjerovatno kako se na akultetu zbližiš sa ljudima sličnim sebi, kojidijele slična očekivanja, brige, nade... I onda to odjednom nestanepreko ljeta, nekako se pritaji. Vjerovatno do sada to nisam ni shvaćala jer sam bila svjesna da će doći novi septembar i da ću raju vidjetiuskoro. Kako se bliži kraj studiranju, sve mi više znači i septembar, iakultet, i kae umjesto predavanja. Ono po čemu se pamti akultet

nisu proesori, a rijetko je to i stečeno znanje. Fakultetsku teoriju svibolje naučimo u praksi i prosjek nam tu vrlo malo pomaže. Važnijiakultet od onog strukovnog je onaj životni, a on puno duže traje.

Radujem se ovom septembru i godini koja je predamnom, ali mehvata neka zebnja oko srca, što bi stari ljudi rekli, kad pomislim nanaredni juni. Da li završetak posljednje godine studija predstavlja izavršetak druženja?

Naravno, sve zavisi od osobe do osobe i načina na koji shvaćamoprijateljstva na akultetu, ali neizbrisiva činjenica je da nakon diplomepočinje drugo razdoblje života, malo zrelije i malo odgovornije od

ovog sad. Zbog toga, svimstudentima poručujem daiskoriste studiranje, da uživajuu svakom danu provedenom napredavanjima ili kaama i dabilježe uspomene, jer ćemo svi jednom poželjeti da se vratimou dane koji sada izgledaju punibriga, a za nekoliko godinadjelovaće potpuno bezbrižno.Carpe diem- iskoristi dan!

Pačija škola upravljanja sobom

„Fakultet“ obuhvata mnogo više od akultetskezgrade, odlaska na ili izostanka sa predavanja.

Danas, kada sam svečano ukoračila u „svijet odraslih“, iako mi bliskiljudi znaju koliko je u meni više od „grown up-a“ zaigranog djetetai buntovnog adolescenta na granici izlaska iz te dobne skupine – tek danas vidim koliko je važna ona „nemoj ti proći kroz akultet, nekaakultet prođe kroz tebe“.

Godine provedene u studiranju JESU osnovna životna škola. I ne mogureći da mi nije imao ko o tome reći i uputiti me da hladne glave skupljamto dragocijeno iskustvo. Ipak, nisam to razumijevala na pravi način, samim

tim ni aplicirala na svoju „životnoosnovnoškolsku“ izobrazbu. Ponekadkada prolazim pored kultne kaane na Obali, bašte „Dva ribara“ dok užurbi nešto rješavam, sa nostalgijom pogledam u stolove koji su redovnoispunjeni studentskim kacama već sa prvim zrakama sunca koje seprobiju kroz sarajevsku magluštinu. A iskreno, nekada i ne pogledam... Jer mi je žao što meni niko nije na pravi način znao reći da ne žurim, dase opustim, da ne provodim akultetske dane kukajući zbog novca, da neočajavam nad glupim kolegama nego da no pijem tu kau i mislim kakosam u divnom životnom period od kojeg je svaki trenutak neprocjenjivo vrijedan, i neka sjedim tu i uživam. No, ono što sam naučila u post-akultetskom dobu kako bi mi život bio lakši jeste reći sebi „ko zna zašto

je to dobro“. Ne bih voljela da iko na koga mogu barem malo utjecatiikada opravdava svoje promašaje iz prošlosti ovom new age hibridnomracionalizacijom. I mnoge su stvari za kojima žalim, no neke od njih nisunimalo bezazlene da bih na njih primijenila spomenutu „štaka“ rečenicu.

Šta sada?Životni uspjesi su kumulativni i uzročno-posljedični, jedni stvarajuprilike za druge. Životni uspjesi će vam biti važniji nakon što senađete na nekom svečanom ručku, u rukama sa nekim papiromkoji je tako trebao da vas obraduje, a sve što osjećate je zbunjenostzbog ogromnih vrata pred vama i oblačića sa pitanjem: „Šta sada?“.

Čekali ste nešto što ne znate šta„jeste sada“. Jer se zna desiti dane živimo svoje stvarno sada;prolazimo kroz akultet u trkuka neovisnosti, nesvjesni šta ona jeste. Sutra, prekosutra – na svomomiljenom sunčanom mjestuuz kau se opustite, razmislite iotvorite ka sada – pustite sunce iakultet da prolaze kroz vas.

Piše:Aleksandra Kuljaninwww.acebook.com/Aleksandra-KuljaninTwitter @AlexyisK

Piše: Selma Karadžawww.acebook.com/selma.karadzaTwitter: @selmson

Pratite nas na Facebook stranici BH Student i na Twitteru @BHstudent

http://www.facebook.com/profile.php?id=1030704441

http://twitter.com/#!/AlexyisK

http://www.facebook.com/selma.karadza

http://twitter.com/#!/selmson





http://twitter.com/#!/selmson

http://www.facebook.com/selma.karadza

http://twitter.com/#!/AlexyisK

http://www.facebook.com/profile.php?id=1030704441


http://slidepdf.com/reader/full/bh-student-broj-2-septembar-2011 31/32SEPTEMBAR 2011. | BHSTUDENT | 31

Naša poštaNa e mail adresu nam jestigla ova pjesma KristineDošlić, studentice III godineArhitektonsko-građevinskogakulteta u Banja Luci. Poredstihova Kristina je sa namapodijelila i svoje utiske omagazinu:

„Poštovana redakcijo lista BH

Student, čitala sam prethodni

broj Vašeg časopisa.. Teme koje ste

izložili su jako privlačne i korisne

za studente. Samo bih još dala

prijedlog da ubacite više tema iz

kulture i umjetnosti, zanimljivosti,

poznate ličnosti - njihov

život,djela...ili možda o gradovima

BiH- zanimljivosti.

Kako se bavim pisanjem poezije,

odlučila sam da Vam pošaljem jednu

svoju pjesmu, s obzirom na to da ste

ostavili slobodno studentima da šalju

radove na Vašu adresu. Nadam se da

će Vam se pjesma svidjeti i da će naći

put do vaših srca...

Veliki pozdrav,

Kristina Došlić

izdvajamowww.bhstudent.com

Pitajte, tu smo radi VasPišite nam o svojim zapažanjima, problemima,

nedoumicama...Budite dio našeg tima, kako bismozajedno visoko obrazovanje podigli za jednu stepenicu

više. Šaljite pitanja, a mi ćemo se potruditi da nađemoodgovore za Vas. Naša kontakt email adresa je:[email protected]

Neka se čuje o VamaIznajmljujete stan, imate oglas, tražite volontere ili

povremene radnike…

Mi smo Vaš najbrži put do studenata širom BiH.Kontaktirajte nas na: [email protected] ili na tel: +387 51 214 828

U čast Vilijama Blejka

Svim potomcima beskrajaČovjek je ružan kad se ne smije,

suzu kad skriva i kad je sam.Karikature možda su lica

ljudi što prolaze kraj tebe sad.

Izmijeni tu sliku, nek’ dan ti sesmješi, ruke rascvjetaj

i pogledaj:crvene šume, ‘sred zelenog neba,

lila se rijeka iskrada van.Plave se lica pravih sanjara,zaboravi crnu, jer crn je kraj.

Boje su osmjeh, osmjeh je tačka,tačka je žuta na bijelom tlu...

Otključaj se, bježi, sve preokreni,Ispod lista mrava, Poljubi u snu.Otvori svoj um, probudi pore!

Oslobodi osmjeh, ne postoji kraj!

Od sitnice, molim, sada nebostvori, zaljubi se u vječnost,

zaludi beskraj!

Kristina Došlić,

Arhitektonsko-građevinski

fakultet Banja Luka,

III god.

http://www.prometejbl.com/



http://www.portalmedia.ba/

bh student [broj 2, septembar 2011.]

Documents