DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR.1219-1236

Bhikhu ParekhNOVA POLITIKAIDENTITETAPoliticka nacelaza meCluovisni sviiet

S obzirom na to da je proces globalizacijedania promjene na podnlcju sredstava pro-meta i veza, sirenja kapitalizma te ukljuCi-vanja medusobno udaljenih zemalja u su-staYmeduovisnosti, autor Bhikhu Parekhsmatra kako je istim procesom postavljeni izazov tradicionalnim etnickim, nacio-nalnim, kulturnim ili religijskim identiteti-ma. Njegovo djelo ''Nova politika identite-ta" podijeljeno je na trinaest poglavlja, izakojih slijedi pogovor Vladirnira VujCica,ukojem se kratko zadrzava na Iiku i djeluBhikhua Parekha te se osvrce na dva vaz-na Parekhova djela - "Rethinking Multi-culturalism" i ova ovdje prikazano.

U uvodnom poglavlju autor nagla-sava kako je glavna namjera ovoga djelaistraziti i prikazati na koji naCin dolazi dopromjene u naravi raznih vrsta identitetate koja su to politieka nacela koja bi trebalavoditi meduljudske odnose unutar drusta-va i izmedu njih_Jednako taka, s obziromna to da se politika identiteta do sada de-finirala i vodila na temelju partikularnihkolektivnih identiteta, una toe njihovojvaznosti, treba afirmirati sveop6 Ijudskiidentitet.

Poglavlje Pojam idwtitetn Parekh za-poCinje analizom pojma identiteta, koji u-kljucuje iskazivanje samoga sebe kao po-sebne vrste osobe. Razlaze tri dimenzije

pojedinaenog identiteta, odnosno trimedu-sobno povezana i isprepletena identiteta:osobni, drustveni i opceljudski. Osobniidentitet od ostalih razlikuje einjenica daIjudi posjeduju samosvijest i mogucnostsamoodredenja. Djeluje poput intelektu-alnoga i moralnoga kompasa, pruza nor-me kojima osoba prosuduje sarna sebe teje podlozan stalnoj promjeni. Drustveniidentitet odreduje pojedinca kao pripad-nika odredene skupine, strukture ili odno-sa koji se preko njih sam identificira ili gaidentificiraju drugi. Takav je identitetmjesavina normativnosti i m06, sto ga le-gitirnira prevladavajuCi sustav vjerovanjai odrZavaju ga prevladavaju6 sustavi mo-6 u drustvu. Ljudski identitet najopceniti-ji je oblik samoidentifikacije koji nastajekada razliku izmedu nas, kao Ijudi i pri-rode, ne promatramo iskljuCivokao biolo-sku razliku nego kao znaeajno svojstvo isastavni dio vlastita samoodredenja.

U trecem poglavlju autor ispituje na-Cinena koje se konstruira i osporava poli-tika kolektivnog identiteta, jasno iskazu-juCinjezine prednosti i mane. Kolektivni i-dentitet osnazuje skupinu, daje joj smjer imoralnu snagu. Tezi da postane ekskluzi-van, autoritaran i esencijalan.Takvapolitikatezi nametati svima jednak identitet, stva-ra vazne suprotnosti izmedu zatvorenihcjelina i zamrzava povijesno steeen iden-titet. IstrazujuCi tretmane marginaliziranihi inferioriziranih skupin a na raznim polji-ma, Parekh preispituje politiku priznava-nja i njezinu kritiku koja dolazi ad radi-kala. Dolazi do zakljueka kako su politikepriznavanja i preraspodjele (redistribuci-je), aka ih se ispravno shvati, medusobnokomplementarne i meduovisne.

Cetvrto poglavlje obraduje jedan odnajvaznijih oblika kolektivnih identiteta -nacionalni identitet zajednice. Takvu iden-litetu autor ulazi u unutarnju logiku i do-kazuje kako nije prirodno dan, nego je pro-izvod povijesti oblikovan pokusajima su-protstavljanja izazovima koji su se nasli ilise nalaze pred zajednicom. Zbog toga gatreba redovito redefinirati i obnavljati. Pa-rekh smatra kako je takav identitet skup

DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 18 12009),BR. 6 (104),STR.1219-1236

medupovezanih tendencija te se svaka ge-neracija koja se s njim poistovjecuje moraodluciti na kojim ce ga temeljima graditi.Otkriva i sastavnice nacionalnog identite-ta, poput teritorija, jezika, zajednickih po-vijesnih iskustava, tradicija, raznih zajed-nickih tendencija, vjerovanja, ideala i vri-jednosti. Objasnjava i kako nadonalni iden-titet nije uvijek bio u tolikoj mjeri vazandio individualnog identiteta kao sto je da-nas, sto potkrepljuje primjerom predmo-dernih drustava.

Poglavlje MultikuIturna drustva bavise drustvima koje karakterizira kulturnaraznoIikost. S obzirom na to da veCina su-vremenih drustava sebe odreduje kao na-cionalne ddave, povecanje multikultural-nosti pred njih postavlja odredene izazo-ve. Parekh istrazuje modele integradje llse-ljenika kroz politike asirnilacije i integraci-je, koje predstavljaju sredstvo, a ne cilj.Jednako tako, navodi kako je, u cilju stouspjesnije integracije i smanjivanja raznihoblika diskriminacije, potrebno redefinira-ti identitete - i useljenicke i veCinske sku-pine - te ih konvergirati. Time bi se izbje-glo stvaranje paralelnih drustava, sto bikao posljedicu imalo medusobnu mdnju.

Sesto poglavlje prikazuje izazove skojirna se suocavaju zapadna multikultur-na drustva s porastom broja musliman-skih useljenika, ponajprije zbog velike ra-zIikemedu kulturama. Parekh ispituje po-javu i razvoj muslimanskog identiteta. Na-vodi kako prve generacije useljenika nisuimale problema zadrzati vlastiti identitet,jer su se njezini pripadnici uglavnom dru-zili sa suvjernicima i sunarodnjacima. Ka-snije se, u strahu od gubitka vlastita iden-titeta, sve vise odreduju iskljuCivo religij-ski, pa im zemlja podrijetla postaje neva-zan element, sto je cest primjer u drustvi-

ma u kojima je svjetovna kultura slaba, agospodarske i kulturne institucije nerazvi-jene. Ujedinjuju se i na osnovi religije tepoCinju s ponosom isticati svoj musliman-ski identitet. Autor takoder argumentirakako i ideje i nacela na kojima poCivaseku-larna liberalna zemlja imaju temelje u krs-canskom svjetonazoru i posebnim tradici-jama. Zbog straha da religija ne prevladau javnom zivotu, kao i zbog svijesti 0 tezi-ni procesa integracije muslimanske manji-ne medu veCinsko stanovnistvo, nastupamoralna panika. Autor smatra kako su ta-kve reakcije osnovano pretjerane te naVQ-di da bi jednostavno trebalo pronaCi mje-sta i za islam. No prije toga nuzno je dobitizadovoljavajuce odgovore na dva pitanja:je Ii i u kojoj mjeri veCina spremna prihva-titi muslimane i njihov identitet te jesu lise muslimani spremni prilagoditi liberalnommultikulturnom drustvu.

S obzirom na izlozeno u prethod-nom poglavlju, autor razlaze patologiju reli-gijskog identiteta u sedmom poglavlju. Au-tor ispituje razloge nastajanja i duboke po-sljedice koje slijede posta religija preuzmeulogu svjetovne ideologije. Slijepo i potpu-no odredivanje bilo kojim kolektivnim i-dentitetom, pa tako i religijskim, Parekhne smatra pozitivnim. U tom slucaju za vjer-nika odabrana vjera postaje izvor svjeto-nazora, vrijednosnoga sustava i temelj nji-hova bica, sto je u suprotnosti s predano-sti razumu. U krizi morala, identiteta i inte-griteta ljudi teze uspostavi moralnog reda,koji nalaze u religiji.Vjerski vode irnaju ne-koliko odgovora i rjesenja za krizu, od ko-jih je jedan fundamentalizam. Vjerski fun-damentalisti svode religiju na njezine fun-damentalne vrijednosti i oblikuju ih na na-Cin koji drustvu pruZa novu orijentaciju.lako se slicni pokreti pojavljuju u mnogimdijelovima svijeta, u suvremenim musli-man skim drustvima nalazimo fundamen-talizam u nesputanu obliku. Parekh smatrakako je njima svrha politickoga poretkastvaranje i oddavanje istinskoga moral-nog poretka, koji cesto zahtijeva primjenunasilja. Duznost svakoga fundamentalistajest priddavanje nacela i principa sto ih

DRUS. ISTRAZ. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 6 (104),STR. 1219-1236

propagiraju njegovi istomisljenici te potica-nje i drugih na to.

Poglavlje 0 izazovima multikultur-noga svijeta autor zapoCinje prikazom dva-ju pristupa problemima. Prvi podrazumi-jeva kako bi se sva drustva pod utjecajemglobalizadje mogla i trebala s vremenom u-jediniti u jednu kulturu. Drugi pristup ta-kvu konvergendju kultura i njihovih iden-titeta prikazuje kao nepotrebnu i nepo-zeljnu. S obzirom na to da se zagovorniciobaju pristupa nadahnjuju djelom Samu-ela Huntingtona "Sukob civilizacija", Pa-rekh iznosi kritiku Huntingtonovih tvrd-nji. Smatra kako je pogresno izdvajati kul-turni identitet kao sredisnju ljudsku tez-nju te razlaze stetnost kulturnog redukcio-nizma. Kritizira njegov koncept civilizaci-ja, Cije konstitutivne elemente nije identi-ficirao, te navodi kako je civilizacija iznu-tra jedinstvena cjelina, razliCita od ostalih,sto, smatra Parekh, nije tocno ni za jednuod njih. Autorovo je miSljenje kako razliCi-te kulture dolaze sve viSe u kontakt jednas drugom, sto otvara prostor za sukob, alii za suradnju. Treba stvoriti uvjete za strp-ljiv dijalog na gospodarskoj, politickoj 1'a-zini i mnogim drugim razinama medu kul-turama te suzbiti i nadzirati mozebitnesukobe.

U desetom se poglavlju autor baviu~ecajem globalizacije na lokalne kulture.Odbacuje dva uvrijezena pogleda. Prvi,prema kojem se procesom globalizacije ra-zne kulture dijelom preklapaju, odnosnozblizavaju, i drugi, koji kao posljedicu glo-balizacije vidi razdvajanje i mozebitni su-kob izmedu kultura. Smatra kako je situa-cija znatno slozenija i inzistira na dijalogumedu kulturama. Jednako tako preispitu-je povecanu globalnu meduovisnost, poti-canje globalne integracije i u~ecaj procesa

globalizacije na politiCkoj, gospodarskoj, kul-turnoj i moralnoj razini. Osvrce se na po-ziciju i ulogu SAD-a kao jedne od najjaCihzemalja na rrmogim poljima, ponajprije zbogmasovne proizvodnje, nadzora nad svjet-skim medijima te pristupa vaznim i veli-kim financijskim sredstvima. Parekh sma-tra kako je vazna i cinjenica da SAD nemafeudalnu proslost ni znatnije klasno raslo-jeno drustvo. Postujua snagu pojedinih ze-malja i njihovu zelju za kulturnim eks-panzionizmom, govoriti 0 kulturnoj inva-ziji znaci priznati pasivnost domace kultu-re i njezinu nemoc pred vanjskim utjecaji-ma. Vrlo je vafno sacuvati vlastitu kulturu,jer drustvo bez toga postaje fragmentira-no i zbunjeno, pa ne moze samo sebe shva-titi i vrednovati. Ako to propusti uciniti,cijelo je covjecanstvo na gubitku.

S obzirom na sve vecu globalnu me-duovisnost zemalja, isprepletenost intere-sa te suocavanje sa zajednickim izazovimai problemima dolazi do potrebe za zajed-nickim djelovanjem. U desetom poglavljuautor takoder raspravlja 0 potrebi i vaz-nosti globalne etike kao vodica koji vodinase kolektivno djelovanje, odluke i obli-ke odnosa. Globalna bi etika trebala sadr-zavati univerzalna nacela te se obracatipojedincima, ali i kolektivima. Kako bisluzila svrsi, trebala bi biti dovoljno sad1'-zajna, baviti se nacelima te biti utemeljenana globalnom konsenzusu, kao i na nasempovijesnom kontekstu. Parekh smatra ka-ko je ljudska priroda kljucna za globalnuetiku i kako se ona moze izvesti samo izracionalnoga promisljanja, koje je vrlo slo-zeno, a nikako iz nekoga nepogresivog iz-vora. Navodi i kako je Ijudima, osim neko-liko sposobnosti koje ih razlikuju od ostat-ka prirode, podarena i jednaka unutarnjavrijednost. Ova se tvrdnja cesto porice a1'-gumentom 0 razboritijim Ijudima kao vred-nijima, no prema Parekhovu misljenju nepostoji ni jedan pravedan kriterij razliko-vanja sposobnosti.

Jedanaesto poglavlje istrazuje nape-tosti izmedu morala pristranosti i nepri-stranosti te predlaze nacine ublazavanja tenapetosti. Naime, s obzirom na to da smo

DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 12009),BR. 6 1104).STR. 1219-1236

vezani sa svojim bliZnjima, uobicajeno jeda njima i ostaIima S kojima nas vezu cvr-ste spone dajemo dozu pristranosti, kojase povecava sto je dublja i intenzivnija na-sa medusobna veza. Upravo takvi odnosikoji ukljucuju pristranost izazov su mora-lu nepristranosti. 0 napetosti izmedu pri-stranosti i nepristranosti raspravlja se vec2000 godina. Parekh navodi kako se mozetvrditi da je moral nepristranosti jedini is-tinit, jednako kao i moral pristranosti. Mo-zemo dati prednost moralu prisb:anosti,aIi ga ogranicavati modelom nepristrano-sti. Posljednji odgovor na takvu napetostdaje prednost moralu nepristranosti, aligleda na pristranost kao na sredstvo kojimse dolazi do toga. Parekh na kraju poglav-Ijazakljucuje kako su oba morala legitimnate se ni jedan ne smije potpuno iskljuCiti.

Predzadnje sepoglavlje bavi gradan-stvom u globalno doba, u kojem autor sirianalizu morala pristranosti i nepristrano-sti iz prethodnoga poglavlja na politickezajednice. Drugim rijecima, istrazuje kakobismo mogIi pomiriti svoje duznosti pre-ma sugradanima i strancima. Danasnji e-tatisticki pogled na moderne drzave, kojinegira obveze prema strancima, Parekh do-zivljava pogresnim. Jednako tako, na putuideji 0 ljudskom jedinstvu stoji i zatvaranjedrzava u moralno zatvorene jedinice. Na-dalje, Parekh smatra kako driavna suve-renost nije ni moralno ni pravno koherent-na te da driave funkcioniraju kao neovi-sne tekkada ih druge drZavepriznaju. Zbogtoga u svom tradicionalnom smislu suve-renitet postaje nepraktican u modernomsvijetu. Nasuprot ekskluzivistiCkom,zatvo-renom stavu politiCkezajednice, stoji inklu-zivisticki,globalno orijentiran pogled na dr-zavu, sto ga zastupa Parekh. Takoorijenti-rani gradani teze k svijetu koji je uteme-ljen na naceIima globalne etike.

Posljednje poglavlje obraduje pita-nje potrebe promicanja demokracije u ne-demokratskim zemljama. Prije svega, va-zno je napomenuti kako autor smatra dapostoje u povijesti razne demokracije tekako je ovdje rijec 0 jednoj posebnoj teori-ji poIiticke vlasti, gdje je interes naroda je-clina osnova donosenja zakona. Demokra-cija cuva ljudsko dostojanstvo te stvaraplodno tlo za stvaranje vlastita miSljenjasvakoga pojedinca. Zbog nacela jednakevrijednosti i mehanizma ispravljanja vla-stite pogreske, koje demokracija posjeduje,kao i zbog medusobno isprepletenih inte-resa naroda, Parekh misIi da smo duznipromicati nacela demokracije bez upotre-be sileoEuropsku uniju nudi kao do sadajedini povijesni primjer uvodenja demo-kracije demokratskim sredstvima.

U prikazanom je djelu detaljno 0-

bradena tema novih poIitika identiteta umeduovisnom svijetu. Autor namece im-perativ stvaranja globalno orijentiranogadrustva, s posebnim naglaskom na opce-ljudski identitet uz revidiranje postojeCih,tradicionalnih kolektivnih identiteta. Dje-10 je pisano razumljivim jezikom, Cimepri-donosi popularizaciji politicke filozofije, a-Ii i otvara prostor za mnoge rasprave kojece pomoci stvaranju drustva utemeljenogna nacelima globalne etike.

Sima M. CirkovicSRBI MEDU EUROPSKIMNARODIMA

Golden marketing - Tehnicka knjiga,Zagreb, 2008., 351 str.

Knjiga Sime M. Cirkovica "Srbi medu eu-ropskim narodima", objavljena u izdanjuzagrebacke nakladnicke kuce Golden mar-keting - Tehnicka knjiga, hrvatsko je izda-nje djela koje je 2004. godine objavila kucaBlackwell Publishing iz Oxforda pod na-