Birotehnika

Centar za dopisno obrazovanje

Zagreb, Gundulićeva 24

Završni rad

na završnom ispitu za zanimanje komercijalist

Tema: Tehnika izvršenja uvoznog posla s posebnim osvrtom na ulogu angažiranih subjekata

Poduzece: Rittal d.o.o. Samoborska cesta 145 a, 10090 Zagreb-Jankomir

Mentor: prof. Ankica Mićanović

Ime i prezime: Marko Krivić

Školska godina: 2008 / 09. Zanimanje: komercijalist

Ispitni rok: zimski Broj indeksa: KT-767

1

Sadržaj:

Uvod 3

Subjekti vanjske trgovine 4

Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini 6

Kalkulacije pri uvozu robe 9

Robni dokumenti 9

Potvrde o robi 10

Carinska dokumentacija 12

Poslovi uvoza 13

Tehnika izvršenja uvoznog posla 14

Praktičan primjer uvoza u „Rittal“ d.o.o.- u 17

Zaključak 18

Literatura 19

Prilozi

2

Uvod:

Postoje mnogi razlozi zbog kojih je svaka zemlja zainteresirana za uključivanje u međunarodnu razmjenu. Najvažniji je taj što razvoj društvenih proizvodnih snaga izaziva specijalizaciju proizvodnje i proizvodnju roba u velikim količinama, pa tržište postaje preusko za njihov plasman. Izvozom se ostvaruju devizna sredstva koja tada služe za uvoz deficitarnih (nedostajućih) roba ili proizvoda koji se u vlastitoj zemlji uopće ne proizvode radi zadovoljavanja potražnje u zemlji. Uvozom se može zadovoljavati potražnja za reprodukcijskim materijalom (sirovine ili poluproizvodi), strojevima, aparatima, uređajima i raznovrsnim gotovim proizvodima proizvodne (investicijske) ili osobne (široke) potrošnje. Vanjska trgovina, prema tome, svojom djelatnošću usklađuje materijalni sastav društvenog proizvoda s potrebama potrošnje zemlje. Razvijene zemlje svoje potrebe za uvozom nastoje podmiriti prije svega izvozom drugih proizvoda svog prerađivačkog ili uslužnog (tercijalnog) sektora, a manje razvijene zemlje prisiljene su (zbog potreba za uvozom opreme, tehnologije isl.) izvoziti i ono malo prirodnih bogatstava kojima raspolažu.

Uvoz se javlja u funkciji podmirivanja potreba domaćeg pučanstva i domaće privrede robom (proizvodima) i uslugama kojih na domaćem tržištu uopće nema ili ih nema u dovoljnim količinama. Te se potrebe podmiruju kupnjom , odnosno uvozom tih proizvoda i gospodarskih usluga iz drugih zemalja, vodeći pritom računa da se uvozne transakcije obave na najekonomičniji način, te da se kupnje obave pod najpovoljnijim uvijetima i sa što manje ulaganja deviznih sredstava potrebnih za plaćanje takvih uvoznih transakcija. Sa stajališta zemlje uvoz se javlja kao ekonomska nužnost u svrhu ostvarivanja ciljeva ukupnog gospodarskog razvoja te osiguranja ravnomjerne javne, proizvodne i široke potrošnje. Pritom ne treba zanemariti ni socijalnu komponentu osiguravanja opskrbe pučanstva određenim proizvodima iz inozemstva na koje je pučanstvo naviklo ili bi pomanjkanje takvih uvoznih proizvoda moglo izazvati ozbiljne poremećaje u normalnom funkcioniranju društva u cjelini. Uvoz je, sa stajališta države, samo važan čimbenik u ostvarivanju ciljeva dugoročne ekonomske politike zemlje, njenog razvitka te zaštite interesa domaćeg gospodarstva i pučanstva.

S druge strane, trgovačka će poduzeća uvoziti samo onda ako im se uvoz isplati (kada mogu ostvariti zaradu). Dakle, trgovačko će poduzeće uvoziti sve vrste robe i usluga (a ne samo one koje nedostaju na domaćem tržištu) čijim uvozom može ostvariti cilj poslovanja tj. dobit.

3

Proizvođačka društva uvoze onda kada potrebnu robu (sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvode, opremu, postrojenja isl.) ne mogu nabaviti na domaćem tržištu ili je uvozna roba (i nakon plaćanja svih carinskih i ostalih uvoznih pristojbi) jeftinija ili i jeftinija i kvalitetnija od istovrsne ili slične domaće robe.

Osnovni oblici trgovanja s inozemstvom su izravno trgovanje (u svoje ime i za svoj račun) i posredničko trgovanje (u svoje ime ali za račun nalogodavca ili u tuđe ime i za tuđi račun) tj. izravan i posredan uvoz.

Subjekti vanjske trgovine

Subjekti vanjske trgovine jesu sva poduzeća, odnosno dijelovi tih poduzeća koji obavljaju poslove vanjskotrgovinskog prometa s inozemstvom. U razmjeni robe i usluga s inozemstvom ta se poduzeća javljaju kao nositelji i izvršitelji vanjakotrgovinskih poslova, bez obzira na to obavljaju li te poslove u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđi račun ili u tuđe ime i za tuđi račun.

Subjekte vanjske trgovine dijelimo prema vrsti vanjskotrgovinskog prometa što ga obavljaju, prema načinu poslovanja i prema imovinsko-pravnim obilježjima takvih poduzeća (privatna, državna, mješovita, zadružna).

Ovisno o načinu poslovanja subjekata vanjske trgovine, podjelili smo ih i u dvije osnovne skupine:

- Vanjskotrgovinska poduzeća za posredan uvoz

- Vanjskotrgovinska poduzeća za direktan uvoz

Vanjskotrgovinska poduzeća za neizravan uvoz i izvoz jesu sva ona poduzeća koja poslove vanjskotrgovinskog prometa obavljaju kao trgovci, nakupci ili posrednici radi zarade što je ostvaruju na razlici kupovne i prodajne cijene ili ugovorene provizije za usluge vanjskotrgovinskog posredovanja.

Ovakva poduzeća nisu vezana uz određenog proizvođača, već je vrlo širok krug njihovih klijenata (komitenata) za koje izvoze ili uvoze robe i usluge.

-Komisionar (izvozno-uvozne komisione kuće):

Komisionar je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za račun i po nalogu svoga komitenta (nalogodavca). Poslovni odnos s nalogodavcem komisionar temelji na komisionom ugovoru ili prihvaćanjem naloga za obavljanje pojedinog

4

vanjskotrgovinskog posla. Pritom se ne ograničava samo na jednog komitenta niti na jednu vrstu robe. Budući da komisionar radi u svoje ime tj. nastupa pred stranim partnerom kao izravni suugovarač, on ne mora stranom partneru otkriti svog nalogodavca. Komisionar obavlja posao na temelju komitentova naloga. Komitent može dati komisionaru tržišni nalog ili uvijetovani nalog.

-Inozemni zastupnik (poduzeća za zastupanje inozemnih tvrtki):

Inozemni zastupnik je vanjskotrgovinski posrednik koji obavlja trgovačke poslove u ime i za račun inozemnog nalogodavca – principala, kojeg stalno i javno zastupa na određenom tržištu. Zastupnik je u odnosu prema svom principalu samostalno poduzeće (tvrtka ili osoba), koja zastupa njegove interese i obavlja sve poslove i radnje potrebne za uspješnu prodaju principalovih proizvoda na određenom tržištu.

Inozemni zastupnik ne smije zastupati istodobno tvrtku koja je konkurent komitenta – principala, ali zato smije zastupati više tvrtki koje međusobno nisu konkurenti.

-Distributer (samostalni zastupnik i diler):

Distributer je vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime i za svoj račun. On na određenom tržištu ima isključivo pravo prodaje proizvoda svog principala – proizvođača. Distributer preprodaje robu trgovcima na veliko i malo ili prodaje robu putem trgovačkih putnika. Diler je u smislu vanjskotrgovinskog robnog prometa, također vanjskotrgovinski posrednik koji, kao i distributer, posluje u svoje ime i za svoj račun, s time što na temelju dilerskog ugovora s inozemnim principalom postaje njegov ovlašteni samostalni zastupnik, obično na dijelu područja zemlje u kojoj se nalazi. Diler prodaje proizvode inozemnog principala izravno pojedinačnim kupcima u svojoj zemlji.

-Brokeri:

Brokeri posreduju između kupaca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvoznom poslu, što znači da nemaju trajni ugovorni odnos s komitentom, već posluju sad sa jednima, sad sa drugima i sami ne zaključuju kupoprodajne ugovore. Specijalizirani su za određene vanjskotrgovinske poslove u prometu robe i u burzovnim poslovnim transakcijama, u aukcijskoj trgovini, u pomorskom prijevozu pri plasmanu brodskih prijevoznih kapaciteta, u osiguranju isl...

-Izvozni prekupci:

Izvozni prekupci (Export jobbers) vanjskotrgovinski su posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvođača i odmah je prodaju na stranom tržištu, obavljajući sami sve izvozne poslove. Ne drže robu u skladištu i nisu vezani za jednog proizvođača ni za jednog kupca.

5

-Komprador (banto):

Posebna je vrsta vanjskotrgovinskog posrednika koji je nastao u zemljama Dalekog istoka. Kao specijalizirani vanjskotrgovinski posrednik, komprador za račun određene inozemne tvrtke obavlja raznovrsne posredničke poslove zastupnika, komisionara ili specijaliziranog posrednika za uvoz i izvoz. Često preuzima poslovne naloge od europskih i američkih poduzeća i obavlja cijelokupni posao kupoprodaje s trgovcima u svojoj zemlji, jer odlično poznaje domaće tržište, navike domaćih trgovaca, jezik i običaje.

-Faktori:

To su specifični posrednici u vanjskotrgovinskom prometu koji prodaju i kupuju robu po generalnoj ili posebnoj ovlasti svog nalogodavca – principala. Za razliku od brokera, faktor po želji nalogodavca ispunjava tri funkcije: funkciju obavljanja posredničkih usluga, funkciju financiranja plasmana i funkciju preuzimanja rizika naplate od dužnika.

-Cif agent:

Cif agent posebna je vrsta trgovačkog zastupnika, koji često za više nalogodavaca, na ugovornoj osnovi, donosi poslovne zaključke i tako čuva nezavisniji položaj u odnosu na pojedinačne poduzetnike. Iz toga proizlazi da Cif agent, prije svega, stoji u ugovornoj obavezi s izvoznikom i za njega obavlja prodaju robe u inozemstvo.

Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini

Uobičajeni elementi kupoprodajnog ugovora o uvozu između poslovnih partnera iz različitih zemalja, jesu sljedeći:

-Naziv ugovorenih strana,

tj. naziv i adresa kupca i prodavatelja koji sklapaju kupoprodajni ugovor, s time da se nakon naziva i adrese ugovornih strana otvori zagrada i upiše: u daljnjem tekstu „kupac“ odnosno „prodavatelj“.

-Naziv dokumenta:

„kupoprodajni ugovor“, uz moguće dodavanje broja kupoprodajnog ugovora.

-Predmet kupoprodaje-

6

ovaj element kupoprodajnog ugovora mora biti precizno i jasno definiran, kako nebi došlo do zabune i tome koji je predmet kupac doista želio kupiti, a prodavatelj prodati. To znači da će u klauzuli kupoprodajnog ugovora biti unesen točan trgovački naziv predmeta uz opis (tehnički naziv, stručni naziv, izgled, tip, naziv i broj standarda).

-Količina predmeta kupoprodaje,

koja se izražava odgovarajućim mjernim jedinicama mjere i koja može biti određena fiksno ili s određenom tolerancijom, ovisno o kakvoj je vrsti robe riječ.

-Kvaliteta predmeta kupoprodaje,

što se određuje prema individualnim kvalitativnim svojstvima robe koja je predmet kupoprodajnog ugovora. Ako je riječ o standardiziranom proizvodu, odnosno o proizvodu koji se na međunarodnom tržištu prodaje prema nekom od međunarodno priznatih standarda, onda je već nazivom standarda, uz odgovarajući šifrani broj, određen sastav, fizička, mehanička i druga svojstva, pakiranje i deklaracija, utjecaj na okoliš, način rukovanja itd...

-Način pakiranja robe, ambalaža i odredbe o eventualnom usputnom skladištenju robe, sadrži točan opis pakiranja robe kao podatak je li ambalaža povratna ili nepovratna.

-Cijena predmeta kupoprodaje s naznakom valute plaćanja,

može biti ugovorena kao fiksna ili kao odrediva.

-Paritet isporuke,

je klauzula kupoprodajnog ugovora kojom se precizno određuje koje troškove, uz osnovnu cijenu predmeta kupoprodaje, snosi prodavatelj, a koje kupac.

-Način plaćanja:

može biti ugovoren u gotovini ili na kredit, te moraju biti naznačeni rokovi plaćanja.

-Istrument plaćanja,

U ovoj klauzuli kupoprodajnog ugovora precizno se utvrđuje koji će instrumentom plaćanja kupac / uvoznik izvršiti svoju financijsku obavezu.

-Rok isporuke.

-Kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe:

Pri preuzimanju robe prispjele iz inozemstva uvoznik ujedno provjerava kvalitetu i količinu isporučene robe i ako utvrdi da roba kvalitativno ili kvantitativno ne odgovara

7

uvijetima iz kupoprodajnog ugovora, stječe pravo prigovora na kvalitetu, odnosno na količinu.

-Garancija:

U kupoprodajnom ugovoru predstavljaju specijalna pisma, odnosno dokumente kojima se jamči obaveza plaćanja ili neka druga obaveza.

-Tvornički atest:

Svjedodžba je kojom proizvođač robe potvrđuje da je robu prethodno ispitao i da ona ima ugovorena svojstva.

-Atest kvalifikacijskog zavoda:

Svjedodžba je koju izdaje ustanova unajmljena da obavi nadzor nad izradom proizvoda.

-Garancija učinka utroška i dobrog funkcioniranja:

Pismo je prodavatelja izdano u posebnom obliku, u kojem se tvrdi da će isporučeni proizvod ili uređaj ostvarivati učinak prema ugovoru, da neće trošiti maziva, goriva ili energije više nego što je ugovoreno i da će ispravno funkcionirati tijekom garantnog roka.

-Ugovorna kazna ili penali:

Mogu biti ugovoreni linearno ili progresivno. Linearno se ugovaraju navođenjem apsolutnog iznosa ili određenog postotka od cijene koliko izvoznik mora naplatiti uvozniku za svaki dan zakašnjenja u isporuci. Naknada štete uvozniku može se izraziti i progresivnom skalom.

-Viša sila:

Uključuje sve događaje koji mogu utjecati na rok isporuke, a nemogu se predvidjeti ni izbjeći subjektivnom voljom ugovornih strana.

-Riješavanje sporova:

Uz ovu se klauzulu kupoprodajnog ugovora redovito određuje da će pri mogućem sporu ugovorne strane sva sporna pitanja iz ugovora nastojati riješiti sporazumno i u dobroj volji, a za slučaj da u tome ne uspiju, dogovara se nadležnost suda.

-Stupanje ugovora na snagu:

Vanjskotrgovinski ugovor može stupiti na snagu čim ga potpišu ovlaštene osobe obiju ugovornih strana ili kasnije uvijetovanjem početka ugovora prethodnim izvršenjem određenih radnji.

8

-Ostale klauzule.

Kalkulacije pri uvozu robe

Kalkulacija uvoznog posla sastavlja se tako da se nabavnoj cijeni uvozne robe u stranoj valuti dodaju svi troškovi u inozemstvu i u zemlji uvoznika, da bi se na kraju dobila konačna cijena uvoza predmeta kupoprodaje na paritetu franko skladište krajnjeg korisnika u zemlji. Izrada kalkulacije uvoznog posla ovisi o tome radite li uvozni posao u svoje ime, ali za račun i po nalogu domaćeg komitenta, kojemu je uvozna roba potrebna ili u svoje ime i za svoj račun, s namjerom da uvezenu robu dalje plasirate na domaćem tržištu.

Ako radite u svoje ime, a za račun i po nalogu domaćeg komitenta koji se koristi vašim posredničkim uslugama, vaša će tvrtka za obavljeni posao zaračunati ugovorenu proviziju, vodeći računa o zaštiti interesa vašeg komitenta. Ukoliko uvozni posao obavljate u svoje ime i za svoj račun, vaša će se zarada sastojati od postignute razlike između ukupnih troškova uvoza robe i cijene koju možete za tu robu postići na domaćem tržištu, ali ćete pritom snositi sve rizike mogućeg financijskog neuspjeha.

Pod pretpostavkom da ste procijenili kako na domaćem tržištu postoji potražnja za nekom robom, te da postoji mogućnost obavljanja dobrog posla, najvažnije je pronaći kupce u zemlji i inozemne dobavljače.

Robni dokumenti

-Trgovačka faktura – trgovački račun:

Trgovačka faktura je isprava koju vjerovnik šalje dužniku radi podmirenja protuvrijednisti isporučene robe ili učinjene usluge.

-Proforma faktura:

Proforma faktura zapravo je ponuda izdavatelja, bilo da se izdaje samostalno ili kao prilog pismenoj ponudi. Ona sadrži sve elemente kao i standardna komercijalna faktura, a osim tih elemenata i dodatne klauzule.

-Predfaktura:

9

Služi pri prodaji robe koja je podložna određenim gubitcima u tijeku transporta.

-Konzularna faktura:

Predstavlja račun koji potvrđuje konzularni predstavnik zemlje uvoznika koji se nalazi u zemlji izvoza, odnosno zemlji prodavatelja.

-Carinska faktura:

Posebna je vrsta fakture koja se ispostavlja na obrascima carinskih organa zemlje uvoznika, a mora je potpisati izvoznik i osoba koja posvjedočuje istinitost navoda u takvoj fakturi. Služi kao podloga za carinjenje robe.

-Specifikacija robe:

To je pisani dokument koji sadrži popis raznih stavki koje se odnose na robu, cijene, materijal, troškove, usluge isl.

-Lista pakiranja:

Popis je svih pojedinačnih komada i vrsta ambalaže po brojevima, težini i oznakama koje se na njima nalaze upisane.

-Skladišnica:

To je dokument tj. formalna isprava koju onome koji ostavlja robu izdaje javno skladište.

Potvrde o robi

-Potvrada o podrijeklu robe:

Isprava je koju na propisanom obrascu, na zahtijev izvoznika, izdaje nadležna ustanova u zemlji izvoza i kojom se potvrđuje da je roba, naznačena u toj potvrdi, podrijeklom iz zemlje izvoza.

-Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza:

10

Za poslove međunarodnog trgovačkog posredovanja tj. za poslove kod kojih se roba uvozi radi daljnjeg izvoza, potrebno je odobrenje mjerodavnog državnog organa ili odgovarajuće ustanove. Na temelju takvog odobrenja gospodarska komora izdaje potvrdu o robi koja se uvozi radi izvoza.

-Potvrda o direktnoj pošiljci:

Predstavlja dokument kojim se dokazuje da je roba, koja se vozi nekom zemljom izravna pošiljka tj. da nije zadržavana na carinskom teritoriju.

-Potvrda o krajnjoj namjeni robe:

Dokument je koji izvoznik ili zemlja iz koje se roba izvozi zahtijeva od uvoznika ili dobavljača kao potvrdu da će se roba koristiti isključivo u zemlji kupca.

-Sanitarna potvrda:

Sanitarna ili zdravstvena potvrda isprava je kojom se potvrđuje da je određeni proizvod proizveden po važećim sanitarnim normama i da ne sadrži tvari koje mogu štetiti ljudskom zdravlju.

-Veterinarska potvrda:

To je isprava kojom se potvrđuje da stočarski proizvodi, divljač, riba i njihove prerađevine ne sadrže štetne tvari za zdravlje ljudi.

-Fitopatološka potvrda:

Jest isprava što je izdaje nadležna ustanova, odnosno inspektori za zaštitu bilja u zemlji podrijekla ili izvoza takve robe.

-Potvrda o kvaliteti robe:

Dokument je kojim se potvrđuje da su poljoprivredni i prehrambeni proizvodi, te njihove prerađevine propisane kvalitete.

Carinska dokumentacija

11

Carinsku dokumentaciju čini skup isprava što ih provjerava nadležna carinarnica pri kontroli odvijanja vanjskotrgovinskog prometa. Taj skup čine:

-Jedinstvena carinska deklaracija:

To je temeljni carinski dokument kojim deklarant nadležnoj carinarnici prijavljuje robu radi provedbe carinskog postupka i koja se na jedinstvenom obrazcu koristi za deklariranje robe u izvozu, uvozu i provozu.

-Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe:

Skraćeno (dcv) je obrazac kojim se deklarira i utvrđuje carinska vrijednost.

-„ata karnet“:

Skraćeno karnet, je isprava koja zamjenjuje nacionalne carinske isprave za privremeni uvoz određenih roba i koja uključuje međunarodno priznata jamstva za pokriće uvoznih carina i poreza pod uvijetom da je izdana i da se upotrebljava sukladno uvijetima predviđenih Istambulskom konvencijom.

-Skraćena deklaracija:

Je carinski dokument koji ne zamjenjuje jedinstvenu carinsku deklaraciju nego samo odlaže njeno podnošenje.

-Dodatni list:

Je dodatni carinski obrazac koji je sastavni dio jcd i koristi se u slučajevima kada se deklariraju robe koje se svrstavaju u više tarifnih stavaka po Carinskoj tarifi.

-Obavezujuće mišljenje o raspoređivanju robe u carinsku tarifu:

Ovo mišljenje izdaje nadležna carinica na propisnom obrascu kojim potvrđuje da je određena roba ispravno svrstana u odgovarajući tarifni broj Carinske tarife.

-Obavezujuće mišljenje o podrijeklu robe:

Ovaj dokument koristi se u slučajevima kada nadležna carinarnica potvrđuje da određena carinska roba uživa carinske povlastice s obzirom na podneseno uvjerenje o podrijeklu robe.

-Specifikacija za razduženje:

Podnosi se u jcd za ponovni uvoz robe što je bila u postupku vanjske ili unutarnje proizvodnje.

12

Poslovi uvoza

Uvoz znači kupnju robe i usluga iz inozemstva i plaćanje uvezene robe ili obavljene usluge inozemnim proizvođačima, odnosno davateljima usluga.

Uvozom se osigurava nabava robe ili usluga koje se ne proizvode, odnosno ne mogu se osigurati u okviru nacionalne privrede. Uvoz omogućuje i nabavu neke robe ili usluga po jeftinijoj cijeni od one po kojoj bi se takva roba ili usluga mogla nabaviti na domaćem tržištu.

Uvozom se osiguravaju sljedeći gospodarski ciljevi zemlje:

-Nabava sirovina i reprodukcijskog materijala kojima se omogućuje proizvodnja i normalno funkcioniranje gospodarskog sustava, odnosno opskrba robama kojih na domaćem tržištu nema ili ih nema dovoljno, a nužne su za podmirenje proizvodne potrošnje u zemlji.

-Nabava robe široke potrošnje koje na domaćem tržištu nema ili je nema u dovoljnoj količini, čime se osigurava bolja opskrbljenost domaćeg tržišta i potpunije podmirenje onih potreba koje su nužne za održavanje i povećanje životnog standarda sveukupnog stanovništva zamlje.

-Interventnim uvozom određene robe osigurava se potrebna ravnoteža robno – novčanih odnosa na domaćem tržištu, čime se neposredno utječe na onemogućavanje monopolističkih pozicija pojedinih proizvođača na domaćem tržištu.

-Nabavom suvremene opreme i tehnologije omogućuje se izgradnja, osuvremenjivanje i proširenje kapaciteta za proizvodnju robe i pružanje usluga za koje u zemlji postoje povoljni uvijeti i mogućnosti visokoproduktivne i unosne proizvodnje.

-Korištenje povoljnih uvijeta na svijetskom tržištu za kupnju određene robe u trenutku kad na svijetskom tržištu ti uvijeti najpovoljniji, čime se pozitivno utječe na racionalno trošenje raspoloživih deviznih sredstava i potpuniju opskrbu nužnim robama i uslugama iz inozemstva itd.

Uvoz robe može imati različite namjene, o čemu ovisi i plaćanje odgovarajućih uvoznih pristojbi i poreza na uvoz, odnosno daljnji promet takvom robom. U gospodarskoj praksi uobičajena je podjela uvoza prema namjeni na:

-Opremu

13

-Reprodukcijski materijal i sirovine

-Rezervne dijelove za tekuće održavanje

-Rezervne dijelove za investicijsko održavanje

-Osobnu potrošnju

-Potrošni materijal

-Sirovine, reprodukcijski materijal i rezervne dijelove radi proizvodnje za izvoz, koji se plaćaju sredstvima iz robnih kredita

-Rezervni dijelovi za tekuće održavanje uvozne opreme

-Rezervni dijelovi za investicijsko održavanje uvozne opreme

Uobičajeni sudionici u izvršenju nekog uvoznog posla isti su kao i kod izvoznog posla, s tim da se u ulozi nositelja posla sada pojavljuje uvoznik.

Izvršenje uvoznog posla može se podijeliti na tri faze:

-Pripreme radnje

-Ugovaranje posla

-Operativno izvršenje, zaključne radnje

Tehnika izvršenja uvoznog posla

-Osnovni elementi pripreme uvoznog posla:

Tehnika izvršenja svakog uvoznog posla sastoji se od pripremne faze, u kojoj se domaći uvoznik s inozemnim dobavljačem dogovara o svim komercionalno – financijskim i tehničko – tehnološkim uvijetima kupnje i plaćanja, operativnog izvršenja uvoznog posla i zaključnih radnji koje se sastoje od obračuna sa sudionicima u poslu, evidentiranja i arhiviranja uvozne dokumentacije.

-Pripremna faza izvršavanja uvoznog posla:

1. Upit domaćeg kupca uvozniku za uvoz određene robe

14

2. E-mail upiti uvoznika inozemnim dobavljačima za čvrste ponude

3. Upit uvoznika inozemnom dobavljaču za količinu robe

4. Dopis uvoznika domaćem kupcu u kojem potvrđuje primitak i izvješćuje ga o poduzetnim poslovnim akcijama

5. E-mail ponude inozemnih dobavljača

6. Ponuda najpovoljnijeg dobavljača iz inozemstva

7. Upit uvoznika međunarodnoj špediciji o transportnim i ostalim troškovima za uvoz određene robe u određenoj količini prema ponuđenim paritetima isporuke od više inozemnih dobavljača

8. Informacija špeditera o transportnim i ostalim troškovima za uvoz robe

9. Dopis uvoznika u kojem ga izvješćuje o prispjelim ponudama inozemnih dobavljača i prilaže predkalkulaciju uvoznog posla

10. Predkalkulacija uvoznog posla

11. Čvrsta narudžba domaćeg kupca uvozniku za uvoz dogovorene robe

12. E-mail odgovori inozemnim dobavljačima, od kojih je, kao najpovoljniji, izabran dobavljač iz zemlje A

- Operativno izvršenje uvoznog posla:

1. Dopis uvoznika dobavljaču kojim prihvaća čvrstu ponudu i šalje kupoprodajni ugovor

2. Kupoprodajni ugovor

3. Dispozicija uvoznika međunarodnom špediteru

4. Dispozicija špediteru za uvozno carinjenje – ovlaštenje

5. Potvrda primitka dispozicije koju špediter šalje uvozniku

6. Transportne instrukcije špeditera inozemnom dobavljaču

7. Dopis špeditera svojoj poslovnici u luci iskrcaja

8. Zaključnica za brodski prostor

9. Nalog uvoznika poslovnoj banci za otvaranje akreditiva

15

10. Neopozivi međunarodni dokumentarni akreditiv što ga poslovna banka uvoznika otvara u korist dobavljača robe iz zemlje A

11. Obavijest poslovne banke uvozniku o prispjelim dokumentima dobavljača

12. Pismo spremnosti koje pomorska agencija šalje ino – dobavljaču radi pripreme robe za ukrcaj na brod

13. Ponuda za osiguravanje robe i polica osiguranja

14. Račun inozemnog dobavljača

15. Brzojav inozemnog dobavljača o otpremi robe iz luke ukrcaja

16. Pomorska teretnica

17. Skraćena deklaracija

18. Uvijerenje o podrijeklu

19. Obavijest o proizvodima koji se uvoze

20. Certifikat „Euroinspekta“

21. Uvijerenje o kakvoći Tržišnog inspektorata RH

22. Obračun vozarine pomorske agencije

23. Specifikacija podvoznih troškova i osiguranja robe koju špediter prilaže carinskoj dokumentaciji

24. Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe kojom se nadležnoj carinarnici daju točni podaci o vrijednosti uvezene robe za utvrđivanje carinske vrijednosti na koju se obračunavaju carinske pristojbe

25. Jedinstvena carinska deklaracija

26. Željeznički tovarni list

27. Dostavnica špeditera koju potpisuje kupac uvezene robe

28. Dopis špeditera uvozniku uz koji prilaže jcd, račun i ostalu dokumentaciju

-Zaključne radnje kod uvoznog posla:

1. Dopis kupca uvozniku kojim potvrđuje uredan primitak robe

16

2. Nalog uvoznika poslovnoj banci da izvrši isplatu inozemnom dobavljaču

3. Izviješće poslovne banke uvozniku o izvršenoj uplati u korist ino – dobavljača

4. Dopis uvoznika kupcu u kojem zahvaljuje na povjerenom poslu i prilaže svoj račun s konačnom kalkulacijom

5. Račun uvoznika domaćem komitentu – kupcu uvozne robe

6. Konačna kalkulacija uvoznog posla

7. Dopis uvoznika inozemnom dobavljaču kojim potvrđuje primitak robe i predlaže nove oblike međusobne suradnje

8. Dopis inozemnog dobavljača uvozniku u kojem zahvaljuje na povjerenom poslu i izvješćuje ga o zainteresiranosti za uvoz iz RH

9. Nadzorna knjiga o uvozu robe

10. Objašnjenje financijskog obračuna uvoznog posla

Praktičan primjer uvoza u „Rittal“ d.o.o.- u

-Rittal d.o.o. je firma koja se bavi uvozom svih vrsta razvodnih kutija i ormara namjenjenih grani telekomunikacija. Glavna poslovnica nalazi se u Beču, a naša firma je podružnica za Hrvatsku.

-U komercijalnom odjelu zaposleno je sedam komercijalista, a roba se svakodnevno od njih naručuje putem telefona, faxa, e-maila ili osobnim dolaskom u prostorije firme. Svaki artikl ima svoj kod (narudžbeni broj), te se po tim brojevima naručuju.

-Nakon primanja narudžbe od strane klijenta, ista se prosljeđuje u Beč gdje je glavno skladište za Rittal d.o.o., te kolege u Beču obrađuju narudžbu, tovare robu u kamion, a naručeno se prevozi dva puta tjedno u Hrvatsku, odnosno u Zagreb.

-Kamion s robom prolazi carinu po uobičajenoj carinskoj proceduri (dokumenti u prilogu).

-Nakon prolaska robe kroz carinu, dovozi se u naše skladište u Zagrebu. Roba se pregledava, slaže, sortira i isporučuje krajnjem kupcu, a kupac može i sam podignuti robu u skladištu.

17

-Nakon toga kupac izvrši uplatu na račun firme, a mi šaljemo obavijest o transakciji u Beč.

Zaključak

Naučili smo zašto je uvoz važan segment za ekonomiju, gospodarstvo, čak i politiku, ali i svakodnevan život običnih ljudi. Ti obični ljudi ne razmišljaju o uvozu i općenito o vanjskotrgovinskim poslovima. Nemaju osjećaj za njihovu važnost.

S druge strane ljudi koji rade na takvim poslovima znaju koliko je važno baviti se njima i omogućiti svima nama pristupačnost proizvodima bez kojih bi svakodnevan život bio nezamisliv. U ovom radu obrađen je uvoz u teoriji i praksi. Također je naglašeno i tko sve sudjeluje u vanjskotrgovinskom poslu (subjekti), te koji su sve popratni dokumenti potrebni da bi se jedan takav posao uspješno obavio. Rečeno je i koje procedure roba prolazi dok konačno ne stigne od proizvođača do krajnjeg potrošača.

-Literatura:

-„Poslovanje u vanjskoj trgovini“, prof.dr.sc. Ivo Andrijanić, Zagreb, 2005, mikrorad d.o.o.

18

19

20

21