Upute za izradu zavrnog rada 1

UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA RAUNALNOG TEHNIARA ZA STROJARSTVO

CILJ RADA

lanak 1.

Cilj zavrnog rada je pristupnikov dokaz sposobnosti povezivanja steenog znanja s konkretnim zadatkom, kao i samostalnost u rjeavanju problema iz struke. Do izraaja dolazi teorijsko i praktino znanje pristupnika kao i sposobnost sluenja aktualnom domaom i stranom literaturom u pisanoj obradi te pretraivanje razliitih baza podataka na Internetu. Pri tome mentor zavrnog rada ocjenjuje razinu samostalnosti pristupnika, kako u dijelu teorijske obrade, tako i u eksperimentalnom dijelu.

OPSEG RADA

lanak 2.

Opseg zavrnog rada u pravilu ne bi trebao biti vei od 50 stranica, ukljuujui tekst, crtee, tablice, dijagrame, fotografije i priloge.

OBLIK I SADRAJ RADA

lanak 3.

Tekst zavrnog rada treba pisati samo s jedne strane lista (jednostruki prored) obavezno crnim slovima. Na stranici ne bi trebalo biti vie od 30 redaka teksta uz veliinu slova 12 pt. Preporua se pismo Times New Roman. Slobodni rubovi (margine) ne bi trebali biti manji od 2 cm, a na rubu koji se uvezuje 2,5 cm. Moe se koristiti zaglavlje svake stranice, kao u primjeru ovog teksta. Oznaavanje stranica (numeriranje) treba biti uoljivo.

lanak 4.

Zavrni rad treba uvezati. Moe se koristiti spiralni uvez ili fascikl s pominim mehanizmom.

lanak 5.

Prva stranica zavrnog rada je naslovna stranica, koja treba sadravati: logo i naziv kole, naziv zavrnog rada, kolsku godinu, zanimanje, razred, ime i prezime uenika (vlastoruni potpis), ime i prezime mentora (vlastoruni potpis), mjesto i datum predaje zavrnog rada (primjer u prilogu 1).

lanak 6. Druga stranica zavrnog rada je obrazac o odranim konzultacijama s mentorom, koja treba sadravati: datum konzultacija, vlastoruni potpis uenika, vlastoruni potpis mentora (primjer u prilogu 2).lanak 7. Trea stranica zavrnog rada treba biti zadatak zavrnog rada (primjer u prilogu 3).lanak 8.

Rad treba pisati hrvatskim knjievnim jezikom. Reenice trebaju biti kratke, struno jasne, nedvosmislene i pisane u treem licu jednine. Diplomski rad treba nadalje sadravati: - Sadraj naslova poglavlja, predviene redne brojeve poglavlja i brojeve stranica na kojima poglavlja zapoinju (primjer u prilogu 4). - Pregled veliina, oznaka i jedinica, a eventualno i kratica, indeksa i termina (primjer u prilogu 5). - Prvo poglavlje rada (obino: 1 UVOD) (primjer u prilogu 6). - Ostala poglavlja rada trebaju biti numerirana do najvie tri arapska broja, odvojena tokama. Iza posljednje brojke u nizu ne stavlja se toka niti iza brojke kada je sama pred poglavljem koje oznaava (primjer u prilogu 7). - Zakljuak rada (primjer u prilogu 8). - Literaturu - popis koritene literature (primjer u prilogu 9). - Priloge - po nahoenju uenika i u dogovoru s mentorom, prilozi mogu biti: raunalni programi, tablice rezultata eksperimenata, ispisi vrijednosti parametara po raunalnim programima, crtei i sl.

Napomena:Svako novo poglavlje zapoeti na novoj stranici kao i zakljuak rada koji dolazi nakon svih poglavlja, a prije literature i priloga.Potrebno je voditi rauna o nazivu zavrnog rada da se obuhvati sve to je potrebno da sam rad bude cjelovito napisan (npr.: Konstrukcija nadstrenice 2D i 3D prema projektnom zadatku u zavrnom radu se moraju nalaziti 2D i 3D crtei u protivnom rad nee biti prihvaen; Izradba jednostavnog izratka i tehnologija na CNC tokarilici u zavrnom radu se osim tehnologije izrade izrauje i sam komad na CNC tokarilici u protivnom rad nee biti prihvaen; Modularni proizvodni sustav (MPS) upravljan PLC-om Pick & Place zavrni rad zahtijeva i demonstraciju rada na MPS-u u protivnom rad nee biti prihvaen; Konstrukcija reduktora s ravnim zupanicima pomou raunala 2D i 3D u zavrnom radu se moraju nalaziti 2D i 3D crtei u protivnom rad nee biti prihvaen).Prilikom obrane zavrnog rada obavezno je napraviti saetak zavrnog rada u obliku ppt prezentacije, te pred ispitnim povjerenstvom prezentirati svoj zavrni rad u vremenu trajanja 10 15 minuta. Potrebno je voditi rauna o samoj prezentaciji da se ona izvodi kao razgovor uenika i ispitne komisije, tj. da se ne svede na puko itanje prezentacije zbog toga to se tada gubi smisao obrane zavrnog rada i u tom sluaju obrana nije zadovoljavajua. lanak 9.

Uvod daje kratki osvrt na temu koja se obrauje u zavrnom radu.Sve napisano mora biti odgovarajua pristupnikova obrada zadane teme, a iznesena stajalita postaju njegova osobna i dio su njegova znanja. Pristupnik mora biti u stanju obrazloiti ova stajalita kao svoja.lanak 10.

U poglavljima koja razrauju osnovnu temu zadatka pristupnik e izloiti vlastiti rad i doprinos temi zadatka. Neophodno je obrazloiti plan u pristupu rjeavanja zadatka. U zadacima gdje se primjenjuju raunalni programi potrebno je obrazloiti eventualno dobivanje rezultata simulacijom procesa, iterativnim postupkom ili nekim posebnim algoritmom. Kod koritenja programskog sustava, programskih paketa i programa treba navesti kratki pregled postojeih rjeenja te pojanjenje pristupnikova izbora za primjenu u radu. Rjeavanje se moe osnivati na teorijskom i/ili eksperimentalnom pristupu. Teorijski pristup sadri postojeu ili izvedenu matematiku podrku, rezultate i rjeenja. Eksperimentalni nain podrazumijeva odgovarajua mjerenja na odabranom uzorku utjecajnih parametara (od znaenja za rjeenje zadatka). Rezultati mjerenja se nakon toga analiziraju i predlau se konkretni zakljuci.lanak 11.

Zakljuak rada mora dati jednoznani navod svih bitnih dokaza, rezultata i rjeenja iz procesa rjeavanja zadatka, a u zadacima gdje se koristio raunalni program i komentar izlaznih rezultata programskog sustava, programskog paketa ili programa te ocjenu rezultata primjene neke od metoda racionalizacije procesa ili testiranja hipoteze.Prema tome, to je kratak prikaz samo vrstih, numeriki podranih i temeljito obrazloenih stajalita, dokaza i rezultata to su proizali iz naslova teme zavrnog rada, s prijedlogom za daljnji rad u tom podruju.lanak 12.

Zavrni rad sadri matematike izraze i dijagrame kao prikaz utjecaja ili ovisnosti odreenih veliina ili funkcija, odnosno tekstualni ili grafiki prikaz rezultata eventualne primjene programskog sustava, programskog paketa ili programa. Skice, crtee tablice i fotografije treba uvijek obrazloiti u tekstu kada se na njih poziva, te po mogunosti usporediti s drugim opisima sloenih funkcija ili s principima rada mehanizama, sklopova, ureaja ili agregata. Ako su crtei, dijagrami ili fotografije preuzete iz rada u popisu literature, u nazivu (opisu) obvezatno dati broj izvornika u popisu literature. Skice, crtee, tablice, dijagrame i fotografije treba smjestiti uvijek iza onog dijela teksta gdje se prvi puta spominju.lanak 13.

Ako se neki originalni tekst, dijagram ili skica na stranom jeziku ukljuuje u rad, treba dati i prijevod na hrvatski jezik.lanak 14.

Koritena literatura u tekstu se navodi u uglatim zagradama [ ] s naznakom broja navoda literature u popisu.

Popis literature potrebno je napraviti prema primjeru u prilogu 9.

lanak 15.

Pisani dio zavrnog rada (neuvezani primjerak) i jedan primjerak na CD-u u izvornom formatu (*.DOC,*.DOCX, *.XLS, *.CDR, *.DWG, *.TXT, ...) predaje se mentoru na pregled i ocjenu. Nakon pozitivne ocjene mentora, pristupnik treba uvezati i predati tri primjerka zavrnog rada (original i dvije preslike) i jedan primjerak u PDF ili DOC/DOCX formatu na CD-u u plastinoj foliji, s cjelovitim tekstom, ukljuujui i dodatke, u Tajnitvo kole.

OSTALE UPUTE

lanak 16.

Obvezno je pridravati se Zakona o mjeriteljstvu i drugih zakonskih propisa Republike Hrvatske. Obvezna je primjena jedinica SI (Meunarodni sustav mjernih jedinica). Ostale mjerne jedinice mogu se navesti samo u zagradi iza jedinica SI.

lanak 17.

Slike tj. sheme, fotografije, tablice i dijagrami obiljeavaju se rednim brojem poglavlja i pripadajuim rednim brojem slike u poglavlju. Iza broja slijedi kratak naslov slike, te naznaka pozicija na slici. Npr. prva slika u poglavlju 3:

Numerirani stupci i redci tablice moraju sadravati naziv, oznaku i jedinicu veliine. Npr. druga tablica u etvrtom poglavlju:

Slike, sheme, tablice i dijagrame treba crtati uz pomo raunala.lanak 18.

Slike, sheme i dijagrame formata A4 ili neto veeg od A4, a koji se jednostavno daju sloiti na A4, treba uvezati izmeu stranica to blie tekstu koji se na njih poziva.

lanak 19.

Posebno velike formate crtea treba staviti na kraj zavrnog rada.

lanak 20.

Originalni sklopni i radioniki crtei moraju imati propisane sastavnice.

Sklopni crte mora imati sljedei oblik sastavnice (deblje linije treba crtati npr. 0,5 mm, a tanje npr. 0,25 mm):

Radioniki crtei opremaju se sljedeim oblikom sastavnice:

lanak 21.

Matematiki izrazi obiljeavaju se brojem u obinoj zagradi, a sadre broj poglavlja i redni broj izraza u poglavlju. Broj se ispisuje na desnoj strani reda. Npr. u 3. poglavlju 17. jednadba:

Oznake veliina se usvajaju prema uobiajenim oznakama u podruju zavrnog rada i moraju se provesti dosljedno u cijelom radu.Napomena: Prema normi HRN ISO 80000-4:2007 Veliine i jedinice sve se varijable piu koso (italic). Konstante i brojevi se piu uspravno. Indeksi i eksponenti se obvezatno piu uspravno (izuzetak je samo ako se radi o varijablama u indeksu ili eksponentu tada se pie koso). Preporua se, ako to postupak zahtijeva, uvrstiti brojane vrijednosti u formulu bez navoenja jedinica uz brojane vrijednosti. Jedinica se obvezatno mora navesti uz rezultat izrauna, ako ta veliina ima jedinicu mjere, a pie se obvezatno uspravno (normal). Npr.:

lanak 22.

Podruja preporuenih veliina iz literature moraju se dati u cijelosti (npr. A = 60 do 80). Usvojenu vrijednost prema preporukama mora se obvezatno prokomentirati (npr. zato A = 63).

Prilog 1.

ZAVRNI RAD

NAZIV

kolska godina: 2013./2014. Zanimanje : Raunalni tehniar za strojarstvoRazred : IV. B

Uenik: Brzi Gonzales ........................... Mentor: Igor Katona, dipl.ing. ................

U upanji, XX. svibanj 2014. godine

Prilog 2. (Posebni list)Datum konzultacijaPotpis uenikaPotpis mentora

Prilog 3. (Posebni list)Zadatak zavrnog rada je konstruirati stupnu radioniku dizalicu 2D i 3D. Dizalica je predviena za podizanje tereta od 3 tone na visinu 1,8 m. Prilikom konstruiranja potrebno je naroito voditi rauna o sigurnosti dizalice po ivot ljudi.

Prilog 4. (Posebni list)

Prilog 5. (Posebni list) Ovaj se pregled veliina, oznaka i jedinica moe pisati i u obliku tablice.

Prilog 6. (Poetak na novom listu)

Prilog 7. (Poetak na novom listu za svako poglavlje)

Prilog 8. (Poetak na novom listu)

Prilog 9. (Poetak na novom listu)

Monografija (knjiga, disertacija, zavrni rad) [1]: Navodi se redni broj bibliografske jedinice u kutnoj zagradi, autor - prezime, ime, naslov knjige, mjesto izdanja, izdava, godina izdanja, stranice od - do gdje se citirani navod nalazi. lanak u asopisu (zborniku radova) [2]: Navodi se redni broj bibliografske jedinice u kutnoj zagradi, autori - prezime, ime, naslov lanka (moe kosim pismom - italic), naslov asopisa, volumen/godite asopisa, godina izdanja, redni broj sveska, stranice od - do gdje se lanak ili citirani navod nalazi. Programski sustav, programski paket ili program [3]: U primjeru koritenja programskih sustava, programskih paketa ili programa treba navesti njegov puni i skraeni naziv, verziju, ime proizvoaa i godinu proizvodnje. Elektroniki izvori Ime(na) autora (ako je/su poznata), naslov dokumenta, datum nastanka (ako se razlikuje od datuma pristupa izvoru), naslov potpunog djela (italic), potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu. elektroniki udbenik [11] lanak u elektronikom asopisu [12]tekst na web stranici [13]