bosnjacka rijec 7 konacno layout 1 - sandzakcbs.com · prezentacija izdava[tva bnv 16 jubileji...

7 Bo{nja~ka rije~

Jul - septembar 2007. � 3

Prolje}e, godina 1992. Raspadbiv{e Jugoslavije. Rat u Bo sni i Her -cegovini. Nemile slike stradanja ci -vila. Rijeke izbjeg lih, prognanih ira seljenih. Prepuni vozovi i kartavi{e - Evropa, Ame rika, Australija.Ko na ~no odredi{te za mnoge - prijevremena i preko reda.

Ljeto 2007. U gradu Tutinu, si m -bo lu napretka i novog vremena, od -r ̀ a{e se Sandà ~ke igre, 44. pore du. Mladost, pjesma i igra na naj -ve }oj amaterskoj sportskoj manife -s taciji na Balkanu. Nasmijana licana sve strane.

Jesen te iste 2007. godine, 11.oktobra. U Novi Pazar stigla men {u -ra, dokument o {erijatsko-pravnomlegitimitetu, a koja je prvi put naju`noslavenskim prostorima dariva -na ni{kom muftiji davne 1868. go -dine otkad Islamska zajednicaSrbi je vu~e pravni i pravno-{erijatskiko n ti nuitet.

Na glavnom novopazarskom gra -dskom trgu, gra|ani Sandàka do -~ekali svog prvog reis-ul-ulemuAde ma ef. Zilki}a. Njega, slobodnoiz raènom voljom, 3. oktobra 2007,izabra{e Sabor Islamske zajedni ceSrbije, med`lisi i imami Novog Pa za -ra, Tutina, Sjenice, Prijepolja i No veVaro{i - za svog novog reisa, prvog uhistoriji sandà~kih Bo {nja ka.

Umjesto smijenjenog Muameraef. Zukorli}a, za glavnog muftijusandà~kog biva postavljen Hasibef. Suljovi}, imam kome, mjesec da -na nakon postavljenja na to mje s to,pristalice biv{eg muftije Zu kor li }azatvori{e vrata Altun Alem dà mije izabrani{e da se u njoj oba vljaju vjer-ske du`nosti i obaveze. Uza lud svaupozorenja da se ne planskimrodovima skrnavi jedan od biserabo{nja~ke i arhitekture uop{te. Uza-lud sva nastojanja da se dàmija po -no vo stavi u fu nkciju i naras polaga nje vjernicima.

Na tzv. skupu podr{ke, Zu korli}okup lja svoje pri stalice u dvori{teMe {i hata Islam ske zajednice San -dàka, sa koga, ne{to poljuljanogsamo pouzdanja, vidno uzbu|en iljut, po ru~uje reisu Zilki}u da sepovu~e a onima koji ga smije ni {e

ostavi rok za po-kaja nje.

Uo~i naj ve -}eg muslimans -kog praznikaBa j ra ma, nakon odsje~nih rije~i pre-punih gor~ine, biv{i nas mu ftija, “ipored svega”, udostojava svoje ba-jram ske ~estitke. Nefala mu za pri-jekor i srd`bu. Fala mu za ~estitku -“i po red svega”.

Na do~eku reisa Zilki}a u No vomPazaru, policija kordonom raz dvajadvije grupe vjernika. Jednu, koja umiru ~eka historijski trenutakdolaska men{ure u Sandàk, idrugu, koja bi najradije, stekao seutisak, pocijepala i nju i onoga kojije nosi. U jednom trenutku muk - sabine na trgu Taib ef. iz Sjenice po -~inje u~iti Kur’an. U isti tren, sa dru -ge strane, zvi`duk, zvu`duk - ja~i odbilo kojeg koga sam ikad ~uo, zas-tra{uju}i, nevjerovatan, neshva tljiv,nemogu} al’ ipak stvaran, zvi ̀ dukrije~ima Boìjim(!!!???).

U Skup{tini Srbije za sandà~keBo{njake jo{ jedan vaàn doga|aj.Na dnevnom redu rasprava i utvr -|ivanje liste kandidata za sudije Us-tavnog suda Srbije. Po prvi putme|u kandidatima i jedan preds -tavnik Bo{ njaka.

Protiv liste, na kojoj je i sudijaOk ru`nog suda u Novom Pazaru Ze j -ne pa Kavraji}, zajedno sa [e {e lje -vim radikalima, glasaju i tripos la ni ka Demokratske stranke -Mujo Mu kovi}, Meho Ome rovi} iMunir Po tu rak.

Iako odlukom Skup{tine postu-pak u vezi izbora sudija jo{ nije oko -n~an za o~ekivati je da }epredsjednik Tadi}, u duhudemokratskih pri ncipa i uvaàvanjamultietni~kog ko ncepta, napravitijo{ jedan korak ka demokratiji i zanovi sa stav Us ta vnog su da “zelenosvjetlo” dati i predstavnikusandà~kih Bo{njaka i svih manjinau Republici Srbiji. Ka vraji}ka je,uostalom, sada i prijedlog njegoveDemokratske stranke i on jepreuzeo odgovornost da novi kon-cept razvoja Srbije potvrdi i u ovomsmislu. U suprotnom - kako sve toob jasniti.

RIJE^ UREDNIKA

KORAK DO ...Osniva~ Bo{nja~ko nacionalno

vije}e Novi Pazar

Izdava~Centar za bo{nja~ke studije

Tutin - Novi Pazar

Za osniva~a i izdava~aEsad Dùdèvi}

Glavni i odgovorni urednikMuhedin Fijuljanin

RedakcijaRedèp [krijelj

Esad Rahi}Hodo Katal

Faruk Dizdarevi}Dèngis Redèpagi}

SekretarijatNazim Li~ina

Zaim Hadìsalihovi}

Tehni~ki urednikNedàd Smailagi}

Samer Jusovi}

LekturaMuratka Fetahovi}

Hasna Ziljki}

SaradniciFerid Muhi}

Munib Maglajli} Senahid Halilovi}

Samra Tahirovi} - LjucaMuharem Mutabdìja

Fehim Kari{ikNedìb Vu~eljAlija Matovi}

Adresa redakcije28. novembra bb36300 Novi Pazar

Telefon: 020 336 621Fax: 020 315 608

E-mail: [email protected]

âsopis sufinansira Ministarstvo kulture

Vlade Republike Srbije

Naslovna stranaSandà~ke igre i FESS

[tampa[tamparija “Merak”

Dubrova~ka bb, Novi Pazar

Bo{nja~ka rije~

Bo{nja~ka rije~ 7

4 � Jul - septembar 2007.

BNV na Beogradskom sajmu knjiga

Bo{njaci dobili svog reisa 44. Sandà~ke igre TUTIN 2007

Festival sandà~ke sevdalinke FESS 2007

Ferid Muhi} KAPIJA D@ELALUDIN RUMIJE MEVLANE 5

Zejnepa Kavraji} kandidat za sudiju Ustavnog sudaBO[NJAK U USTAVNOM SUDU SRBIJE 7

Menjinski mediji u Srbiji osnovali svoju asocijacijuPARTNERSKI DO OSTVARENJA PRAVA 9

Sabor Islamske zajednice Srbije smijenio Zukorli}aBO[NJACI DOBILI SVOG REISA 11

BNV na Beogradskom sajmu knjigaPREZENTACIJA IZDAVA[TVA BNV 16

JubilejiBOSANSKI JEZIK U [KOLAMA 19

Kenan Hadìfejzovi}, vo|a hora Hazreti Hamza@ELIMO POSLATI PORUKU MLADIMA 24

FESS 2007SEVDALINKA-NA[E BLAGO 27

44. Sandà~ke igre u Tutinu IGRE KAO NAÎN @IVOTA 37

Ve~e Mevlane u Novom PazaruSJE ]ANJE NA NAJLJEP[I IZDANAK SUFIZMA 66

Na{i mladi u svijetu nauke KUR’ANSKA SKRIPTURA 71

Zaim Azemovi} LJEKOVITOST RIJEÎ 75

El-Mehrum: Husein Ba{i} IZME\U @IVOTA I SMRTI 77

Sje}anje na na{e dobrotvore VAKUFNAMA SEJTA ef. [EHOVI]A 83

S A D R @ A J

7 Bo{nja~ka rije~


Pi{em ovaj tekst o ve-likom pjesniku, filozofu ipropovjedniku ljubavi i

neogra ni~ene tolerancije,Dèlaluddin Rumiju - Mevla-ni. Ova go dina, 2007. jestesvjetska go dina Rumija - Me-vlane. Odluku je, u povodu800 go dina od njegovog ro-|enja, donio UNESKO. Ra-zmi{ljam o tome {ta zna~ipisati o nekome ko je umroprije vi{e od 720 godina!?Pisati o ne kome, to zna~i,misliti o nje mu. Zar se moèi{ta misliti o nekome ko jeumro tako da vno?

Ja sam bio na grobu ovog~ovjeka u gradu Konji, i za -pisao sam rije~i koje je samMevlana odredio da tamostoje:

“Na{ grob nije u zemlji, ne go u srcima ~ivih!”

Ova misao, urezana kaoepitaf u “Jeshil turbe’ (“Ze -leno turbe”), obja{njava mimoju dilemu i potvr|uje sekao neporeciva istina. I da -nas, vi{e od sedam stolje}anakon {to su grudve zemljezatrpale njegov tabut, Dèla -luddin Rumi - Mevlana je ìv,jer nije umro tamo gdje ~ov j-ek jedino moè umrijeti: ni jeumro u srcima ìvih!

Ako nije umro u srcima ì -vih, onda Rumi - Mevlananije ni umro. Kroz sva ovastolje }a, on je bio nepre-stano ìv i do danas je ostaoìv u srcima ìvih. O njemu

se pisalo, njegove knjigepomno su ~i tane, njegovemisli su inpiri sa le, nad nje-govim stihovima meditiralisu, bez prestanka, {irom svi-jeta milioni ljudi ~ija suimena zaboravljena i hi ljadeonih ~ija se imena jo{pamte.

Mevlana je bio centralnainspiracija velikog pjesnika ihumaniste Ikbala, na njego -vim stihovima napisane sukompozicije koje danas pje-vaju Madona, Demi Mur i de -se tina svjetski poznatihime-na; dèz orkestri sni-maju muzi ku na njegove sti-hove, igraju se mnoge dra-me koje tema tiziraju njegovìvot i jo{ vi{e, njegove filo-zofske ideje, a pre ma jednojnedavnoj anketi BBC-ija,Rumi - Mevlana je da nasnaj~itaniji pjesnik ~ak i uSAD. Istovremeno, naizgledpa radoksalno, isti pjesnik jei inspiracija prvog reda umno gim zemljama Afrike iAzije, dok je u Turskoj filo-zofska podloga velikog pro-jekta na kome radi FetulahGulen, a koji ljubav i toleran-ciju uzi ma za klju~ne vrijed-nosti u gradnji globalnecivilizacije. Crni i bijeli, vjer-nici i atieisti, hri{}ani, bud-isti, hinduisti, je vreji, mu-slimani, ène i mu { karci,nau~nici i analfabeti, svi odreda uzimaju sa bogateduhovne trpeze Rumija - Me -vlane, tu hranu koje nemani gdje, a koju svako ko

poèli moè na}i u obiljusamo kod njega.

Kako je to mogu}e!?Morao bi biti neiscrpan kaoOkean, da bi se njegovim mi -slima i rije~ima krijepili mili -oni ljudi, gladni rije~i umne ipune ljubavi, rije~i razumljivei prijateljske, rije~i bez mr-vice prijekora, bez sjenke uc-jene i uslovljavanja! I kapijanjegove du{e morala bi biti{iroka kao cijeli Okean, dabi mogla sebi pozvati, usvoje krilo pribrati sve te mil-ione ljudi koji su tu zaista ina{li utjehu i mir, ra dost iprosvjetljenje.

Morao je biti Okean, i zai -sta, bio je Okean. O tomesvjedo~e i rije~i Farid al-DinaAtara, velikog pjesnika duho -vnosti i ljubavi. Kada je, na -ime, prvi put ugledao Ru-mija - Mevlanu, koji je tadaimao 18 godina, kako krotkoko ra~a iza svog oca, ina~epoznatog i uvaènog na-u~nika, uzviknuo je, u du-bokoj inspi raciji pretska za-nja:

“Eno Mora, a za njim nadolazi Okean!”

I od tada, do danas, taokeanska kapija, po snazibezmjerne predanosti ljubavii uvaàvanju, kao onoga {toje najbolje u svakom ~ov-

POGLED

Kapija Dèlaluddin RumijaMevlane

Prof. Dr. Ferid Muhi}

Bo{nja~ka rije~ 7


jeku, stoji i nema joj ravne.Ni ve }a, ni ljep{a, ni {ireotvorenih krila, nikada nijedna kapija nije bila ni san-jana. Rumi - Mevlana je podi-gao sam tu kapiju, i nadnjom upisao ve like i nezabo-ravne rije~i u sla vu onogzlatnog zrna dobrote i ljubaviskrivenom u svakom ljud-skom bi}u, pozdravljaju}i do-brodo{licom sve i svakoga:

“Gene gel geneNe olursun ol…!”

Ili, u slobodnom prepjevu:

“Do|i i opet do|iKo god da si, budiNeka si bezbozhnik, i poklonik vatre, kamenih idola,I sto puta neka svoju rije~ si daoI stotinu puta svoju rije~ zgazio,Opet ovdje do|i,Na{a vrata nisu dveri o~ajanja,Do|i kakav jesi!”

Ovdje je potrebna napom-ena; nikako nije prihvatljiv

en gleski prijevod koji, um-jesto rije~i “kapija”, kojuRumi - Me vlana eskplicitekoristi dva puta u pret-

posljednjem stihu, upotrebl-java rije~ “karavan”, kako topredlaè Erik Hanut, kadapi{e: ”Na{ karavan nije kar-avan o~aja” - “Ours is notcaravan of dispair”. (vidi:Ha nut Eryk, u Wikipedia, lastmo dified 12. November,

2007). Nije prihvatljiv zato{to Me v lana ne govori oputovanju, nego o onom ciljukom treba da vode svi pu-tevi, a koji svaki ~ovjek imau sebi. Kada se pro|e krozkapiju Rumija - stigao

Mevlane, nema vi{e ni kara-vana, ni potrebe od putova -nja. Putuje se samo do teka pije. Ko je do nje stigao i

kroz nju nogom kro~io, taj jedo cilja: do onog mje-staljubavi i razumjevanja za sveljudske grijehe i nesavr{ens -tvo, koji su apsolvirani i op -ro{teni, jer se prispjelo dood redi{ta koje je svakom~ov jeku istinsko odmori{te!

Velika kapija Rumija - Me-v lane jeste kapija koja stojina po~etku i na kraju cijeleistorije svijeta i ~ovjeka. Toje oke a nska kapija ljubavibez uslova i ograni~enja,kapija razumijevanja i prih-vatanja, bez obaveza i sa-nkcija!

Vi|am tu kapiju, ~esto,kao kroz prva sje}anja i sno -vi |e nja. I uvijek je za mi {lj-am, (ili mi se javi predo~ima), kao ka pija na ulaskuu Bo snu, okeanski otvorenaza sve i svakoga; Bosnuspremnu da pozove; Bosnukadru da primi i prihvati sve{to je ljudsko.

Ako je igdje ostala ista,onakva kakva je bila kada jepodignuta, kapija Rumija -Me vlane upravo tak va stojina svakom prilazu Bosni, apa ̀ ljivi pogled prepozna}e jei u o~ima mnogog Bo{njaka.

I upravo to obja { njava ka -ko je Bosna opstala a Bo { -njaci preìvjeli: beskrajna dobrota i bezuslovna toleran-cija nemaju grani ce, ni kraja!

Konya - Mauzolej i dàmija Dèlaluddina Rumija - Mevlane

Povodom 800 godina od ro|enja Dèlaluddina Rumija - Mevlane, UNESCO je 2007. godinu proglasio godinom Mevlane

7 Bo{nja~ka rije~


AKTUELNO

Pripadnici manjina imaju pravo da budu zastupljeni u svim institucijama, pa i u Ustavnom sudu.Do{lo vrijeme da se po{alje pozitivna poruka manjinama

Zejnepa Kavraji} kandidat za sudiju Ustavnog suda

Bo{njak u Ustavnom sudu Srbije!?Sudija Okru`nog suda u

Novom Pazaru Zejnepa Ka v raji}izabrana je na listi srbijanskogparlamenta za kandidata zasudiju Ustavnog suda Re pub-like Srbije. Ona je izabrana naprijedlog manjinskog posla -ni~kog kluba u Narodnoj sku -p{tini Republike Srbije kojeg~ine Savez vojvo|anskih Ma -|ara, Lista za Sandàk, Koali -cija Albanaca Pre{evske doli nei Unija Roma Srbije.

Za Zejnepu Kavraji} su gla -sali poslanici DS-a, DSS-a, NS-a, G17+, SPS-a, Vojvo|anski iManjinski poslani~ki klubovi,dok su protiv njenog izbora biliposlanici SRS-a, LDP-a i, iakosu Bo{njaci - tri poslanika DS-a(Meho Omerovi}, Mujo Muko vi}i Munir Poturak).

Ovim ~inom Zejnepa Kavra -ji} ne postaje automatski su -dija Ustavnog suda, ve} }e li staod 10 kandidata, na kojoj senalazi i Kavraji}ka, a koju jeusvojio parlament, oti}i pred-sjedniku Srbije Borisu Tadi}u,koji }e, od predloènih 10, iza -brati 5 sudija koji }e u nared-nom periodu obna{ati tufu nkciju.

Narodni poslanik KoalicijeLista za Sandàk i predsjednikvladinog Savjeta za ravnomje rnii regionalni razvoj Bajram Omer-agi}, u toku skup{tinkerasprave o kandidatima za su -dije Ustanog suda, izjavio je da,što se tiče Zejnepe Ka vraji},“rije~ o profesionalcu i nes-trana~koj li~nosti koja je ci jelisvoj radni vijek provela upravosu|u.

“Normalno je da, ako ìvimou multietni~kom dru {tvu, od 15sudija Ustavnog suda jedanbude Bo{njak”, rekao je Ome r-agi} koji je i zamjenik {efa po -

slani~ke grupe manjina. "Nadam se da }e ve}ina

poslani~kih grupa po{tovatiUstav, koji kaè da pripadnicimanjina imaju pravo da buduzastupljeni u svim instituci-jama, pa i u Ustavnom sudu",

rekao je Omeragi} i dodao daBo{njaka nema ni u vrhupravosu|a, tuìla{tva i policije,te da je do{lo vrijeme da semanjinama po{alje pozitivnaporuka.

N. Li~ina

Narodna skup{tina Srbije

Kriza Ustavnog suda od oktobra 2006.Vi{e od 900 nerije{enih predmeta

U Ustavnom sudu Srbije, koji ne radi ve} godinu dana, ~eka912 nerije{enih predmeta. Od tog broja, evidentiranih 31. okto-bra 2007, njih 311 je stiglo ove godine, a ostali su prenijeti izranijeg perioda.

Me|u novim predmetima je 250 ustavnih àlbi, navode u Us-tavnom sudu.

Ustavni sud Srbije je prakti~no u blokadi od oktobra 2006. go-dine, od odlaska predsjednika suda Slobodana Vu~eti}a u penz-iju.

Usvajanjem novog zakona o Ustavnom sudu Srbije omogu}avase izbor sudija i stvaranje uslova za pokretanje rada suda.

Ustavni zakon predvi|a da Skup{tina Srbije na sjednici nakojoj bira sudije Ustavnog suda donese i Zakon o ure|enju Us-tavnog suda, o postupku pred Ustavnim sudom i pravnom dejstvunjegovih odluka.

Prema zakonu, od ukupno 15 ~lanova Ustavnog suda,Skup{tina Srbije bira pet sa liste od deset kandidata kojepredlaè predsjednik Republike, a predsjednik Republike bira petsudija sa liste od 10 kandidata koji utvr|uje parlament.

Bo{nja~ka rije~ 7


AKTUELNO

Radio Televizija Srbije, Slu -`ba za ljudska i manjinskaprava Vlade Republike Srbije ipredstavnici nacionalnih vije}au Republici Srbiji potpisali susporazum o proizvodnji i emito-vanju programa koji se odnosina manjinske narode u na{ojzemlji.

Ispred Bo{nja~kog nacional -nog vije}a ugovor je potpisaopredsjednik Izvr{nog odboraBNV i potpredsjednik srbijans -kog parlamenta Esad Dùdè -vi}.

Prema potpisanom spora -zumu, na Javnom servisu }e zapo~etak biti emitovane polu~a -sovne emisije o doga|ajima izìvota nacionalnih manjina, ali io njihovoj kulturi, istoriji, je ziku,obi~ajima, kao i okrugli stoloviiz ove problematike.

U realizaciji Bo{nja~kog na-

cionalnog vije}a, do sada jepripremana emisija Go vo rimbosanski, koja je em i to vana naRegionalnoj RTV Novi Pazar i

lokalnim televizijama Informa-tivnog centra Tutin i prijepoljsketelevizije Enigma.

Posmatra~ka misija EU u posjeti Dùdèvi}u

Zakonska ograni~enja u informisanjuPredsjednik Izvr{nog odbora

Bo{nja~kog nacionalnog vije}ai potpredsjednik Narodne sku p -{ tine Republike Srbije EsadDùdèvi} primio je, 31. av-gusta, ~lanove Posmatra~kemisije Evropske Unije MihalaMi{ kaja i Oskara Berea.

Tokom razgovora Dùdèvi}je upoznao goste o trenutnompoloàju manjina u Srbiji, saposebnim osvrtom na poloàjBo{njaka.

Gosti su se interesovali i popitanju stava Bo{nja~kog naci -o nalnog vije}a u vezi sa po -sljednjim izvje{tajem o Srbijipred Evropskim parlamentom,~iji je autor Jelko Kacin.

Dùdèvi} je tokom razgo -vora naglasio da je u proce durii dono{enje zakona o na cional-nim vije}ima na nivou Re pub-

like Srbije, {to }e u ve likoj mjeripobolj{ati funkcio nal nost ovihtijela.

Kada je u pitanju info rmi sa -nje, re~eno je da je Bo{nja~konacionalno vije}e izuzetno ne -zadovoljno postoje}im zakons -kim rje{enjima koji manjinskemedije ograni~avaju samo nalokalne, a ne i na regionalne inacionalne frekvencije i pod -

ru~ja. Imaju}i u vidu te ~injenice,

Bo{nja~ko nacionalno vije}e jezatraìlo od Javnog servisa Sr-bije i njenog direktora Ale ksa -nra Tijani}a da se stvoreuslo vi za formiranje redakcijena bosanskom jeziku, koja birealizovala emisije na bosan-skom jeziku pri toj medijskojku}i.

Direktor Slu`be za ljudska i manjinska prava Petar La|evi}, generalni direktorRTS-a Aleksandar Tijani} i predsjednik Izvr{nog odbora BNV-a Esad Dùdèvi}potpisuju sporazum o saradnji

Potpisan sporazum o proizvodnji i emitovanju programa o manjinskim narodima

RTS otvara vrata

Sandà~ke novine ponovo me|u ~itaocimaUz podr{ku Ministarstva kulture RS, Bo{nja~ko nacionalno vije -

}e }e pokrenuti ponovno izdavanje nedjeljnika "Sandà~ke novine". Na sastanku koji je odràn u Novom Pazaru, povodom ove ini-

cijative, bilo je rije~i o medijima i informisanju sandà~kih Bo{njaka,konstatovano je da Bo{njaci ulaze u jednu novu fazu kada je in-formisanje u pitanju i da }e ljudi od pera u Sandàku biti pozvanida daju svoj doprinos u ovoj oblasti. Predloèno je i da se oforminovinska agencija koja bi preko web sajta bila okosnica novina.

7 Bo{nja~ka rije~


AKTUELNO

Asocijacija me dija na manjinskim jezicima treba da unaprijedi stanje u ovoj oblasti i sa svojestrane doprinese boljoj slici, ne samo stanja manjinskih medija i in formisanja kod nas, nego isveukupnih prilika u na{oj ze mlji, a {to moè bitno dopri njeti procesu pribliàvanja Re publike Sr-bije Evropskoj Uniji

Manjinski mediji u Srbiji osnivaju svoju asocijaciju

Partnerski do efikasnijegostvarenja prava

Osnivanje Asocijacije medijana manjinskim jezicima u Srbijizapo~eto je 5. novembra sas-tankom u prostorijama Tanjuga,gdje su predstavnici tih medijaizabrali Inicijativni odbor iutvrdili rok za osnivanje te aso-cijacije.

"Na dana{njem sastankupredstavnika manjina, koji je or-ganizovan na inicijativu i u reìjidirektora Tanjuga Luke Mi~ete,dogovorili smo se da realizu-

jemo staru inicijativu o formi-ranju Asocijacije manjinskihmedija u Srbiji", rekao je pred-sjednik Inicijativnog odboraNeboj{a Ivanov iz lista na bu -garskom jeziku "Bratstvo".

”Osnovna zamisao je daAsocijacija bude nevladino pro-fesionalno udruènje manjin-skih medija u Srbiji, koje }emanjinskim medijima omogu }itida odlu~nije nastupe u od -nosima s Vladom Srbije i me -|unarodnom zajednicom, da

unaprijede svoj status i da po -bolj{aju pristup budètskimfondovima, ali i evropskim fon-dovima koji promovi{u razvojmedija u jugoisto~noj Evropi” -kazao je Ivanov.

Direktor Tanjuga Luka Mi ~e -ta je, pozdravljaju}i predstav -nike desetak medija nama njinskim jezicima, rekao daje pravo na slobodu medija jed -no od osnovnih ljudskih prava.

"Zadatak svake dràve je da

vodi ra~una o medijima, aposebno o medijima naciona -lnih manjina", istakao je Mi -~eta. On je rekao da }ena ciona lna novinska agencijaTa njug pomo}i Asocijaciju ko-liko god bude mogla - ustupan-jem Me |unarodnog presscentra za organizovanje promo-cija i konferencija, davanjempristupa servisu informacija,kao i inkorporiranjem vijestimanjinskih medija u informa-tivne pa kete Tanjuga.

Predsjednik Inicijativnog od -bora }e u narednih desetakdana zavr{iti izradu statuta i os-niva~kog ugovora Asocijacije iproslijediti ih drugim ~lanovima,a do kraja godine bi tre balo dabude odràna i Sku p {tina Aso-cijacije, koja }e us vojiti os-niva~ke akte.

U Inicijativni odbor imeno-vani su i Vladimir Palan~anin izlista na rusinskom jeziku "Ru -ske slovo", Muhedin Fijuljaniniz "Bo{nja~ke rije~i", SuzanaKujundì} - Ostoji} iz "Bunje -va~kih novina" i Zvonimir Pe -ru{i} iz "Hrvatske rije~i".

Jelena Perkovi} iz lista "Ru -ske slovo" istakla je da bi Aso-cijacija trebalo da omogu}iuspostavljanje sistemskih od -nosa s mati~nim dràvama na -cionalnih manjina, jer tasara dnja za sada zavisi odli~nih kontakata i dobre volje.

Asocijacija treba i da po mo -gne manjinskim narodima dapostanu vidljivi i unaprijede me -|usobnu saradnju.

"Nismo vidljivi i ne pozna -jemo se, ni sa drugima, ni iz -me|u sebe", istakla je ona.

Perkovi}eva je ukazala da bibilo dobro da Asocijacija po -stane funkcionalna do sredinejanuara, kako bi mogla na vri-jeme da konkuri{e za budèt -ska sredstva, ali i za evropskefondove.

Bo{nja~ko nacionalno vije }eje jedan je od inicijatorastvaranja jedne ovakve asoci-jacije i njegovi predstavnici uvi{e navrata isticali su potrebupovezivanja medija na manjin-

Sa sastanka predstavnika manjinskih medija u sjedi{tu TANJUG-a

Bo{nja~ka rije~ 7


skim jezicima, u cilju efikasnijeimplementacije prava na info r -misanje na maternjim jezicimapripadnika manjinskih naroda uRepublici Srbiji, kao i us po s -tavljanja partnerskih odnosaizme|u manjinskih medija me -|usobno, kao i izme|u njih najednoj i medija na dràvnomnivou na drugoj strain - stav jeBo{nja~kog nacionalnog vije }a.

Uz ve} uspostavljen i izg ra -|en partnerski odnos sa Ta n -jugom, kao nacionalnomage ncijom, i drugim instituci-jama na dràvnom nivou, tepose bnim odnosima saradnjesa Ministarstvom kulture imedija Republike Srbije, Asoci-

jacija me dija na manjinskimjezicima treba da unaprijedistanje u ovoj oblasti i sa svojestrane doprinese boljoj slici, nesamo stanja manjinskih medijai in formisanja kod nas, nego isveukupnih prilika u na{oj ze -mlji, a {to moè bitno dopri njetiprocesu pribliàvanja Re publikeSrbije Evropskoj Uniji - istakaoje u izjavi za medije glavni iodgovorni urednik “Bo {nja~kerije~i”, Muhedin Fiju ljanin. On jekazao da }e ova asocijacija do-prinjeti i boljoj prezentaciji na-cionalnih vrijednostibo{nja~kog naroda, s ob ziromna mogu}nost kori{}e njaodre|enih usluga koje }e man-

jinskim medijima pruìti odgo-varaju}e dràvne usta no ve i in-stitucije, te da }e se kroz radasocijacije bitno pobolj{ati i un-aprijediti transparentnost radanacionalnih savjeta uop { te,kao i prezentacija tog rada.

“Osim toga, ovakvim pristu -pom se stvaraju pretpostav kejedne ja~e i ~vr{}e saradnje ipovezivanja na {irem nivou, {tomoè biti dobra osnova za za-jedni~ki nastup manjinskihmedija nacionalnih savjeta ma -njinskih zajednica i prema fon-dovima Evropske Unije”, rekaoje glavni i odgovorni urednik“Bo{nja~ke rije~i”.

Ministar unutra{njih poslovaRepublike Srbije, Dragan Jo~i}uputio je dopis predsjednikuIzvr{nog odbora Bo{nja ~kog na-cionalnog Vije}a, Esa duDùdèvi}u u kome se, iz me|uostalog, kaè:

”Koristim priliku da Vamuputim izraze zahvalnosti napodr{ci koju Bo{nja~ko nacio -nalno ve}e daje Ministarstvuunutra{njih poslova u radu i re-formskim procesima. Zapo ~etiprocesi reforme u Mini s tarstvuunutra{njih poslova RepublikeSrbije, u velikoj meri odraàvajuzahteve i potrebe gra|ana Sr-bije.

U okviru reforme ministar -stva formiran je Centar za os -novnu policijsku obuku. Centarza osnovnu policijsku obuku uSremskoj Kamenici ima za da -tak da obrazuje i obu~i budu}epolicijske slu`benike u skladusa potrebama izgradnje mo de -rne i efikasne policije, pri me -

rene zemljama razvijene Ev ro pei modernog sveta. Sa glasnotome, Nastavni plan i programosnovne policijske obuke, sa -drì pored policijskih ve{tina,primenu nastavnih sadràja i izoblasti ljudskih prava i pravanacionalnih manjina. Napomi -njem, da je nastavnim planompredvi|eno da jedan od pred-meta (fakultativan) bude i jeziklokalne sredine (maternji jezikpolaznika kursa).

U okviru Centra za osnovnupolicijsku obuku, u toku je pro-ces selekcije kandidata za upisu prvu klasu osnovne policijskeobuke. Proces selekcije zaizbor kandidata vr{i se is -klju~ivo u skladu sa Pravilni komo kriterijumima za izbor kandi-data za polaznike stru~ nogosposobljavanja i uslovimaKonkursa. Svi kandidati imajupotpuno ravnopravni tre tman,kako u pogledu kriteri juma,tako i u pogledu mo gu }nosti

izrade testova na jezicima svojenacionalnosti.

Ministarstvo unutra{njih po -slova prilikom izrade kona~nerang liste, sagleda}e i potrebuzastupljenosti pripadnika na ci -

onalnih manjina u Minis tar s -tvu“, stoji u pismu ministraunutra{njih poslova RepublikeSrbije, Dragana Jo~i}a, upu }e -nog predsjedniku Izvr{nog od b-ora BNV Esadu Dùdèvi}u.

Zapo~eti procesi reforme u Ministarstvu unutra{njih poslova Republike Srbije, u velikoj meriodraàvaju zahtjeve i potrebe gra|ana Srbije. Nastavnim planom Centra za osnovnu policijskuobuku u Sremskoj Kamenici predvi|eno da jedan od predmeta (fakultativan) bude i jezik lokalnesredine (maternji jezik polaznika kursa)

Novo u {kolskom sistemu u Srbiji

BOSANSKI JEZIK I NA POLICIJSKOJ AKADEMIJI

7 Bo{nja~ka rije~


Pripadnici manjina imaju pravo da budu zastupljeni u svim institucijama, pa i u Ustavnom sudu.Do{lo vrijeme da se po{alje pozitivna poruka manjinama

Sabor Islamske zajednice Srbije smijenio Zukorli}a

Bo{njaci dobili svog reisa Na sjednici Sabora, od r ̀a noj

u Novom Pazaru, 3. oktobra2007. godine, za reis-ul-ulemuIslamske zajednice Srbije iz-abran je Adem ef. Zi lki}, a zanovog predsjednika Me{ihataIslamske zajednice SandàkaHasib ef. Suljovi}.

Na Skup{tini, kojoj su pri s-ustvovali ~lanovi Sabora me -d`lisa i imami iz Novog Paza ra,Tutina, Sjenice, Prijepolja i No -ve Varo{i, sa svih funkcija smi-jenjen je doskora{nji glav nimuftija Islamske zajednice u Sr-biji Muamer ef. Zukorli}, ko mesu ~lanovi Sabora Islam ske za-jednice Srbije, imami i drugivjerski slu`benici uputili pozivda se povu~e sa svih funkcija,a u interesu uspo sta vljanja sta-bilnosti i jedinstva u Islamskojzajednici Srbije i njenogfunkcionisanja u skladu sapropisima.

Nezadovoljan odlukom Sa b-o ra, biv{i muftija Zukorli} od bioje sve njegove odluke, op -tuùju}i u~esnike Skup{tine zaizdaju i raskidanje veza sa Bo -snom i Hercegovinom, da bi na -rednih nekoliko dana njegovinajbliì saradnici, predvo|eniRe{adom Plojovi}em, nasilnopoku{ali preuzeti upravljanjeglavnim dàmijama u Prijepoljui Sjenici, ~emu su se odlu~nousprotivili tamo{nje dèmatlijei vjernici.

Nekoliko dana nakon izbora,11. oktobra 2007. godine, do -sada{nji vr{ilac du`nosti reis-ul-uleme Hamdija ef. Ju su f spahi}u beogradskoj Bajrakli dàmijipredao je menr{uru reisuZilki}u, na osnovu koje je reisZilki} i formalno preuzeo up-ravljanje Islamskom zajedni-com Srbije.

Nakon ceremonije zvani~ nog

progla{enja u Beogradu, reisZilkić stigao je u Novi Pa zar,gdje se, na glavnom gradskomtrgu, obratio vjernicima danuo~i velikog muslimanskogpraznika Bajrama.

Obra}aju}i se prisutnima,reis Zilki} je tom prilikom po -mirljivim tonom poru~io da susvi muslimani bra}a, pozivaju -}i sve na o~uvanje mira i pre -mo{}avanje razlika, a {to je uinteresu svih gra|ana na ovompodru~ju.

Tokom trajanja programa, nagradskom trgu u NovomPazaru, Zukorli}eve pristalicena drugoj strani uzvikivali su

uvrjedljive rije~i, zvi`de}i ~ak iprilikom u~enja Kur’ana.

Narednih dana na beograd-skim medijima biv{i muftijaMuamer Zukorli} je poku{aooptuìti reisa Zilki}a i predsjed-nika Bo{nja~kog naci o nalnogvije}a i gradona~elnika NovogPazara Dr. Sulejma na Uglja ni nana navodno “sa radni{tvo saUDB-om”, ustraju }i u svojimnastojanjima da zadrì uprav -ljanje nad Me{i ha tom Islam s kezajednice San dàka.

Zukorli}eve pristalice su, na -rednih dana, bez potrebnihdozvola i saglasnosti nadle`nihorgana i slu`bi, Republi~kog i

Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Adem ef. Zilki} obra}a se vjernicima igra|anima Novog Pazara i Sandàka na njegovom do~eku po prijemumen{ure, na glavnom gradskom trgu u Novom Pazaru

AKTUELNO

Men{uraDokument kojim se potvr|uje da je odre|eno lice legalno ime n-

ovani, odnosno izabrani reis-ul-ulema i da je kao takav ovla{}en, dau smislu {erijatskog prava daje sli~na ovla{}enja podre|enim vjer-skim slu`benicima naziva se men{ura. Ovaj naziv je u bo{ nja ~ ku is-lamsku administraciju do{ao putem osmanlijskih institucija, aOsmanlije su ga, opet, uzele od prethodnih muslimanskih dràva.

Regionalnog zavoda za za{ti tuspomenika kulture, rasturili un-utra{njost glavne novo pa zarske“Altun Alem” dàmije,sprje~avaju}i sandà~kog mu -ftiju Hasiba ef. Suljovi}a i vje r -nike u obavljanju vjerskihoba veza i du`nosti, {to je izaz-valo ogor~enje i negodovanjesvih dobronamjernih gra|ana uNo vom Pazaru i {ire. Od tog 6.novembra muftija Suljovi} je sadèmatlijama namaze obavljaona ulici u blizini svoje dàmije.

Brutalni upad u Altun Alemdàmiju Zukorli}evih pristalica ivr{enje neovla{}enih iskopaunutar same dàmije najo{trijeje osudilo Bo{nja~ko na-cionalno vije}e, isti~u}i da jetime do vedeno u pitanjeo~uvanje ovog kulturnog dobraod po se bnog zna~aja zasandà~ke Bo{njake. Ono je odnadle`nih dràvnih organazatraìlo preduzimanje svih za-konom predvi|enih mjera u ciljuza{tite “Altun Alem” dàmije,pozivaju}i se da su ~lanom 32.Za kona o kulturnim dobrima iz -ri~ito zabranjeni bilo kakvi ra -dovi na kulturnom dobru bezutvr|enih uslova i saglasnostidràvnih organa.

Kulminacija zbivanja desilase 16. novembra 2007. go di -ne, kada su naoruàne Zukor -li}eve pristalice, okupljenje u“Altun Alem” dàmiji, one mo -gu}ile obavljanje dùme na -maza muftiji Suljovi}u imnogobrojnim dèmatlijama,kojom prilikom je izunutra{njosti dà mije iz va-trenog oru`ja pogo |en jedangra|anin, a od ka menica jedangra|anin i dva policajca. Dove}e eskalacije sukoba, na svusre}u, nije do{lo.

Reaguju}i na novonastalostanje, bo{nja~ki poslanici uSkup{tini Republike Srbije ifunkcioneri Bo{nja~kog na cio -nalnog vije}a Esad Dùdèvi} iBajram Omeragi} izrazili suzabrinutost, pozivaju}i gra |a ne,vjernike i vjerske slu`be ni ke uNovom Pazaru da se hitno sas-tanu i zapo~nu dijalog o svimspornim pitanjima u vezi sa or-

ganizacijom i funkcioni sanjemjedinstvene Islamske vjerskezajednice, kao i da svojim djelo-vanjem i izjavama sprije~e daljesukobe.

"Pozivamo dràvne organeda svojim konstruktivnim pris-tupom doprinesu uspostavlja -nju tog dijaloga i na taj na~indaju podr{ku stabilizaciji uku p-nih odnosa u Islamskoj vjerskojzajednici i uop{te prilika uSandàku", navodi se u saop -

{tenju poslanika Dùdèvi}a iOmeragi}a.

Incident ispred dàmije uNo vom Pazaru osudio je i ge n-eralni sekretar Koalicije Listeza Sandàk Nermin Bejtovi},apeluju}i na nadle`ne organeda preduzmu mjere da se tadàmija vrati vjernicima i gra -|anima na kori{}enje i pozi -vaju}i vjernike Novog Pazara namir i strpljenje.

M. Fijuljanin

Osuda izbacivanja “nepodobnih” u~enika iz {kole

Medresa da preina~i odlukuu interesu u~enika

Sandà~ki odbor za za{titu ljudskih prava i sloboda, Sa n -dà~ki intelektualni krug (SIK) i Kulturni centar DamaD osudili suMedresu “Gaz Isa-beg” iz Novog Pazara i njihovu odluku oisklju~enju iz nastave u~enika ove {kole ~iji su roditelji podràlinovoizabranog reis-ul-ulemu Islamske zajednice Srbije Ademaef. Zilki}a.

Sandà~ki odbor za za{titu ljudskih prava i sloboda, San -dà~ki intelektualni krug i Kulturni centar DamaD ocjenjuju da jeneprihvatljivo obrazloènje uprave Medrese “da su u~eniciisklju~eni zbog njihove nesigurnosti”, odnosno da bi bili ug roèniod strane ve}ine u~enika koji su na strani druge opcije.

”Ako je i postojala opasnost po bezbjednost ovih u~enika,{kola je bila du`na da preduzme sve zakonom predvi|ene mjerekako bi se garantovali uslovi za nesmetano kori{}enje osnovnihdje~ijih prava: pravo na bezbjedan ìvot i pravo na obrazovanje”,kaè se u saop{tenju za javnost ove tri nevladine organizacije.

“[kole su u obavezi da imaju uspostavljene i razvijene me h-anizme za za{titu osnovnih prava djeteta i ta obaveza se odnosii na medrese. U ime Deklaracije o pravima djeteta UN, koja sebazira na na~elu “najboljeg interesa djeteta”, i po vodom 20. no-vembra, Svjetskog Dana djeteta, apelujemo na Medresu “GaziIsa-beg” iz Novog Pazara da preispita svoju prethodnu odluku inajhitnije je preina~i u interesu u~enika.

“Sandà~ki odbor za za{titu ljudskih prava i sloboda, San -dà~ki intelektualni krug i Kulturni centar DamaD ve} duè vri-jeme upozoravaju da podjele me|u gra|anima i vjernicimabo{nja~ke nacionalnosti prijete da izazovu sukobe nesagledivihposljedica”, stoji dalje u saop{enju koje su potpisale ove trinevladine organizacije.

”Osu|uju}i sve postupke, sa obje strane, koji mogu da iza-zovu dalje konfrontacije, jo{ jednom apelujemo na odgovorne~inioce u dràvnim organima, vjerskim zajednicama i politi~kimstrankama, da sa svoje strane u~ine svaki potreban napor koji}e doprinijeti da se sti{aju strasti i prevazi|u netrpeljivosti”,poru~uju u svom obra}anju javnosti Sandà~ki odbor za za{tituljudskih prava i sloboda, Sandà~ki intelektualni krug i Kulturnicentar DamaD, uz napomenu da je neophodno “preduzimanjesasvim odre|enih koraka u pravcu otvaranja dijaloga kao si g-urnog sredstva za prevazilaènje postoje}eg stanja”.


Bo{nja~ka rije~ 7

Napada~ sa fantomkom na glavi demolirao studio TV “Jedinstvo” i nasrnuo na urednika Ete-movi}a. Pri poku{aju upada u Regionalnu RTV povrije|en radnik obezbje|enja

U vrijeme emitovanja intervjua sa reisom Zilki}em

Napadi na dvijenovopazarske televizije

Tokom emitovanja intervjuasa novoizabranim reisom Is -lamske zajednice Srbije Ade -mom ef. Zilki}em, naRegio na lnoj televiziji i privatnojTele vi ziji Jedinstvo, u NovomPazaru, 7. oktobra nave~e, go-tovo is tovremeno dogodila suse dva incidenta, u kojima jejedno lice povrije|eno, a jedanstudio prakti~no demoliran.

Glavni urednik TV JedinstvoRamiz Etemovi} rekao je da jeu 21.40 ~asova u studio te te -levizije, u kojem se nalazio je -dan od deset prisutnihzapo slenih, u{ao nepoznati~ovjek s "fantomkom" na glavii le t vom nasumice udarao postu diju, uni{tavaju}i ure|aje zaemitovanje programa.

“Kada sam u{ao u studio,nepoznati napada~ izvadio jepi{tolj i zaprijetio da }e nas svepobiti”, rekao je u izjavi zamedije Etemovi}.

“S uperenim pi{toljem, na -pada~ je sebi obezbijedio od -stupnicu povla~e}i se unazad ipobjegav{i u mrak” - objasnioje Etemovi} i dodao da je poli-cija na mjesto događanja sti glaveoma brzo.

U napadu na drugu novo pa -zarsku televiziju, RegionalnuRadio-televiziju, isprebijan je ipovrije|en radnik obezbje|enjaFehim Bandòvi}, koji je, zbogzadobijenih povreda, odmahpreba~en u bolnicu.

Regionalna televizija uputi laje pismo predsjedniku SrbijeBorisu Tadi}u i premijeru Vo -

jislavu Ko{tunici, u kome ih po -dsje}a da ovo nije prvi put dase nasiljem poku{ava sprije~iti

emitovanje njihovog programa.”U vi{e navrata na{a emi-

siona oprema je uni{tavana iotu|ivana. Novinarske ekipemaltretirane su i fizi~ki zlo sta -vljane, a nadle`ni dràvni or ga -ni nisu jo{ rasvijetlili nijedan odtih napada”, kaè se u pi s muRTV upu}enom na najvi {eadrese u Srbiji.

Iako je policija bila namjestu de{avanja na objematelevizijama - Regionalnoj i TVJedinstvo - na~elnik Policijskeuprave Novog Pazara MuamerNicevi}, ina~e predava~ na Zu -korli}evom Internacionalnomuniverzitetu, nije iznio nikakvedetalje o incidentima.

Napad na dvije novo pazar -ske televizijske ku}e osudile susve novinarske organizacije iudruènja u Republici Srbiji, a uvezi sa incidentima reagovalisu i odbori za ljudska prava {i -rom Srbije.

Sa skupa u Novom Pazaru, 11. oktobra 2007. godine

AKTUELNO

Molotovljev koktel na predajnikePored objekta u kojem je smje{ten predajnik radija Sto plus, na

[ultenova~kom brdu kod Novog Pazara, u neposrednoj blizini preda-jnika Regionalne televizije Novi Pazar, 11. oktobra oko 21 satba~ena je eksplozivna naprava.

U napadu nije bilo povrije|enih. Na emisionoj opremi tog radijanije bilo {tete, a na spoljnoj strani zida vidljivi su tragovi gorenja.Televizijski program je nakratko bio prekinut, a emitovanje je nas-tavljeno oko 23 ~asa.

Povodom ovog slu~aja novopazarska policija se oglasila {turimsaop{tenjem, u kojem je potvrdila da je na predajnik ba~en Molo-tovljev koktel.


7 Bo{nja~ka rije~

AKTUELNO

Od ministra Jo~i}a zatraèno hitno razoruànje svih lica koji sprje~avaju redovno obavljanjevjerske slu`be u Altun Alem dàmiji i obezbje|enje javnog reda i mira u Novom Pazaru.Izbacivanje djece iz {kole obra~un sa politi~ki nepodobnim roditeljima

Bo{nja~ko nacionalno vije}e uputilo pismo ministrima Jo~i}u i Naumovu

HITNE MJERE ZAobezbje|enje vjerskih sloboda

Predsjednik Izvr{nog odboraBo{nja~kog nacionalnog vije}a inarodni poslanik Esad Dù -dèvi} zatraìo je od ministraunutra{njih poslova DraganaJo~i}a i ministra vjera Rado miraNaumova hitnu reakciju u vezisa doga|anjima u Islam skoj za-jednici Srbije.

U odvojenim pismima koje jeDùdèvi} uputio ministrimaJo~i}u i Naumovu se upozoravada posljednji dramati~ni do -ga|aji u Islamskoj zajednici pri-jete da prerastu u otvorenesu kobe sa nesagledivim poslje -dicama.

”Naime, naoruàne grupeMu amera Zukorli}a ve} neko-liko dana zaposjele su centra -lnu novopazarsku dàmiju“Al tun Alem”, sa ciljem da

sprije~e obavljanje vjerskeslu`be imamima i vjernicima Is-lams ke zajednice Srbije”, kaèDù dè vi} u pismima min-istrima i dodaje: ”Ovim ~inomimenova ni je izvr{io vi{ekrivi~nih djela: naoruàvanje ne-formalnih gru pa, nasilni upadtih naoruànih grupa u vjerskiobjekat i nasi lno sprje~avanjeobavljanja vje r skih obreda.”

”Osim navedenih protivus-tavnih, protivzakonskih radnji,Muamer Zukorli} naredio je di -rektoru medrese u Novom Pa -zaru da izbaci iz ove vjerskesrednje {kole sve u~enike ~ijeroditelje on smatra politi~kinepodobnim, odnosno koji nepodràvaju njega”, kaè se da -lje u pismima i traì preduzi-manje svih zakonom

pred vi |enih mjera “kako bi seomo gu}ilo da vjerski slu`benicii vjernici Islamske zajednice Sr -bi je mogu slobodno obavljatisvoje vjerske obaveze i ob re -de”.

Od ministra unutra{njih po -slova zatraèno je hitno ra zo -ruànje svih lica kojasprje ~a vaju redovno obavljanjevjer s ke slu`be u “Altun Alem”dà miji i obezbje|enje javnogre da i mira u Novom Pazaru.

U isto vrijeme od ministravjera je zatraèno obustavlja njedaljeg finansiranja svih in stitu-cija “koje su na ovako grubna~in zloupotrebljene i u kojimse otvoreno kr{e Ustav, zakonii ljudska i vjerska pravagra|ana”.

âsopis "Bo { nja ~ka rije~"imao je svoju promociju i na44. Sandà~kim igrama u Tu -tinu.

Tom prilikom predsjednik Iz -vr{nog odbora Bo{nja~kog na -ci onalnog vije}a EsadDù dèvi} kazao je da je taj ~a -sopis dobio priznanje od repu -bli~kog Ministarstva kulturekao najbolji ~asopis u Srbiji namanjinskim jezicima i ocijenioda ~asopis "Bo{nja~ka rije~"igra va`nu ulogu u informisanjuBo{njaka u Srbiji.

Bo{nja~ko nacionalno vije}e uputilo pismo ministrima Jo~i}u i Naumovu

BO[NJA^KA RIJE^najbolji manjinski ~asopis u Srbiji


Bo{nja~ka rije~ 7

Fond za humanitarno pravo izBeograda, Sandà~ki odbor zaljudska prava iz Novog Pa zara ipribojski Odbor za za{ titu ljud-skih prava i humanitarnu djelat-nost, pozvali su drà v ne organeRepublike Srbije da iznesu punuistinu o sudbini Bo{njaka iz Sje -verina.

Povodom 15 godina od Sje v-erinskog zlo~ina, ove organiza -cije uputile su nadle`nimdrà vnim organima i zahtjev zapod r{ku inicijativi za izgradnjuspo menika i zvani~no obiljeà v-anje dana nastradalima.

@rtve monstruoznog Sjeve rin -skog zlo~ina su: Mehmed [ebo,Zafer Hadì}, Medo Ha dì}, Me -dredin Hodì}, Ramiz Begovi},Dervi{ Softi}, Midhad Softi}, Mu -jo Alihodì}, Alija Ma ndal, SeadPecikoza, Mustafa Bajramovi},Hajrudin Sajtare vi}, Esad Dìhi},Ramahudin ]atovi}, Idriz Gibo vi}i Melvida Koldì}.

Oni su, 22. oktobra 1992. go -dine, krenuli na posao ili zbogdrugih obaveza u Priboj, redo v -nom autobuskom linijom. U seluMio~e, u blizini Ruda, kod spa l-jene kafane "Amfora", na teri-toriji Bosne i Hercego vine, kudavodi put za Priboj, autobus jezaustavila grupa vojnika VojskeRepublike Srp ske, na ~elu sa Mi-

lanom Lu ki}em. Nakon legiti -misanja, iz autobusa su izveli 16Bo{ nja ka. Potom su ih kami -onom prevezli u Vi{egrad (Bo s nai Her cegovina) u hotel "Vilinavlas", gdje su ih brutalno zlo -stavljali, a nakon toga odveli naobalu rijeke Drine, gdje su ih svestrijeljali.

Tijela ubijenih do danas ni suprona|ena, a porodice `rta va,bez pomo}i i podr{ke drà ve, jo{tragaju za kostima svojih na-jbliìh, za istinom o njiho voj sud-bini i pravdom.

U julu 2005. godine Okru` nisud u Beogradu osudio je Mi la na

Luki}a, Olivera Krsma novi }a,Dragutina Dragi}evi}a i \or|a[e vi}a zbog ratnog zlo~ina protivcivilnog stanov ni {tva i izrekao imvi{egodi{nje kazne zatvora.Vrhovni sud Srbije je, u aprilu2006. go dine, potvrdio ovu pre-sudu.

Oliver Krsmanovi} se i daljenalazi u bjekstvu, dok je ha{kioptuènik Milan Luki}, u avgu s tu2005. godine uhap{en u Ar ge -ntini i predat Ha{kom tribu nalu.

Dana 26. juna 2007. go di ne,advokat Fonda za humanitarnopravo je podnio tu`bu za nak na -du {tete protiv Dràve Srbije uime 25 ~lanova poro dica 16Bo{njaka iz Sjeverina. Porodice`rtava smatraju Srbi ju pravno imoralno odgovor nom jer je odpo~etka ratnih sukoba u Bosni iHercegovini, finansirala i snabd-jevala oru ̀ jem Vojsku RepublikeSrpske, o ~emu su izvedeni bro-jni do kazi na su|enju SlobodanuMilo{evi}u.

Fond za humanitarno pravonavodi da, pored toga, dràvni or -gani nisu preduzeli nijednu mje -ru kako bi osigurali bezbjednostsvojih gra|ana u vrije meoruànih sukoba, koji su zbogsvoje nacionalne pripadnosti biliugroèni svakodne v no, kao uslu~aju Bo{njaka iz Sjeverina.

DOGA\AJI

15 godina od zlo~ina u Sjeverinu

I dalje potraga za pravdom

Otmica u Sjeverinu - Rekonstrukcija doga|aja B92

Presuda Prvog op{tinskog suda u Beogradu[aboti}u od{teta zbog torture

Prvi op{tinski sud u Beogradu donio je presudu kojom se Re -publika Srbija obavezuje da Muniru [aboti}u iz Novog Pazara is-plati nov~anu od{tetu u visini od 300.000 dinara, zbogodgovo rnosti za torturu koju su 1994. nad njim izvr{ili pripadniciSlu`be dràvne bezbjednosti MUP-a Srbije. U ime [aboti}a, tu`buprotiv dràve Srbije, u martu pro{le godine, podnio je Fond za hu-manita r no pravo iz Beograda, u okviru programa podr{ke `rtvamakr{enja ljudskih prava u ostvarivanju prava na reparacije.

U saop{tenju koji je ovim povodom izdao Fond za humanitarnopravo se podsjeća da su trojica inspektora Dràvne bezbjednosti izNovog Pazara: Radivoje - Rade Ili}, Mile Geri} i jedan koji je nepoz-nat, u avgustu mjesecu 1994. godine, primorali [aboti}a dapotpi{e izjavu o navodnom u~e{}u 25 Bo{njaka u organizovanjuvojnih {tabova Stranke demokratske akcije Sandàka (SDA).


7 Bo{nja~ka rije~

DOGA\AJIBNV na Beogradskom sajmu knjiga

Prezentacija izdava{tva BNVU okviru 52. me|unarodnog

sajma knjiga u Beogradu, na{tandu Ministarstva kulture imedija Vlade Republike Srbije,25. oktobra 2007. godine, po s-jetiocima sajma po prvi putpredstavilo se i Bo{nja~ko na -cionalno vije}e.

U hali 14. Beogradskog sa -jma, tom prilikom Bo{nja~kona cionalno vije}e i Centar zabo{nja~ke studije predstavili susvoju izdava~ku djelatnost: edi-cije i pojedina~na izdanja knji -ga, ud`benike, ~asopis“Bo {nja~ku rije~“, bro{ure, kaoi audio i video izdanja i internetprezentaciju Vije}a.

U okviru programa posjeti-ocima sajma prikazan je i 15-tominutni dokumentarni film oradu Bo{nja~kog nacionalnogvije}a, uspostavljenim nacio na -l nim simobolima, nagrada ma imanifestacijama Bo{nja ka uRepublici Srbiji, kao inajzna~ajnijim aktivnostima in-stitucija i udruènja sandà~kihBo {njaka u prethodnih nekolikogodina.

Prisutnima na promociji ob -ratili su se: predsjednik Izvr{ -nog odbora i potpredsjednikNarodne skup{tine Republike

Srbije Esad Dùdèvi}, {ef Re -sora za Informisanje BNV iglavni i odgovorni urednik “Bo -{nja~ke rije~i” Muhedin Fiju lja -nin, {er Resora za kulturu BNVi predsjednik Udruènja liko v nihumjetnika Sandàka Dè n gisRedèpagi}, a svojim stiho vima

posjetioce sajma je po zdravio iveliki sandà~ki pje snik Rasim]elahmetovi}.

Obra}aju}i se prisutnima napromociji, predsjednik Izvr{nogodbora Bo{nja~kog nacional -

nog vije}a i potpredsjednik Na -rodne skup{tine Republike Sr -bi je Esad Dùdèvi} tomprili kom se kratko osvrnuo narad Bo{nja~kog nacionalnogvije}a isti~u}i da je u prethod-nih ne koliko godina BNV us-tanovilo svoje naciona lnesimbole, na ci o nalne nagra de ipriznanja, svoje nacional neblagdane i ma nifestacije, teposebno po tencirao partnerskiodnos koji je postignut saVladom Repu blike Srbije idrugim dràvnim ustanovama iinstitucijama u ci lju efikasnijegostvarenja prava.

Tokom promocije, zaintere -so vani posjetioci mogli su sebliè upoznati i sa umjetni~kimostvarenjima slikara ~lanovaSandà~kog udruènja likovnihumjetnika a prava atrakcijasajma bila je degustacija tradi-cionalnog bo{nja~kog kola~abaklave.

Uz podr{ku Ministarstva ku -lture i medija i Vlade RepublikeSrbije, na 52. Me|unarodnomsajmu knjiga u Beogradu svojuizdava~ku djelatnost predsta vilisu i predstavnici ostalih na ci -onalnih savjeta manjinskih na -cionalnih zajednica u Srbiji.

Degustacija baklave na {tandu BNV na Beogradskom sajmu

Promocija rada i izdava~ke djelatnosti BNV na Beogradskom sajmu knjiga


Bo{nja~ka rije~ 7

Nakon raspada eks-Jugo sla -vije, u poslijeratnim de{avanjima,mi Bo{njaci u Sandàku ostalismo manjina u Srbiji i kako namse ~inilo, bez svoje matice drà -ve. Svjesni ~injenice da Bosnaonakva kakva jeste - pogo|enaposljedicama rata, uz to podijel-jena na dva entiteta, koji skorosvaki za sebe funkcioni{e - ima isama dovoljno problema kojetreba rije{iti, a da se ne treba,pa ~ak i ne moè, optere}ivatiproblemima svojih sunarodnikau drugim dràvama. No, s drugestrane, uvijek je bilo onih koji suvidjeli u njoj krivca, tvrde}i kakose predstavnici Bo{njaka u izvr -{noj vlasti BiH ni ne trude da us -postave neke odnose sa namaovdje u Sandàku, a kamoli danam u ne~emu pomognu ili dase zaloè za prava svojih suna ro-dnika u dràvama u kojima suoni manjina. Prepu{teni sami se -bi, morali smo, onako kako smoznali i umjeli, da se sami izbo-rimo za sva svoja prava - pravama njina - u Srbiji. A opet, Bosnanam je uvijek bila i ostala u srcu.

No, da li }e ova negativnaiskustva iz pro{losti ostati izanas, ostaje da se vidi. Ve} suu~injeni prvi “vidljiviji“ koraci kaboljoj saradnji izme|u Bo{njakaove dvije zemlje. Jo{ u martu mje -secu 2007. godine u Sara jevusu se sastali predstavnici Bo{ -nja~kog nacionalnog vije}a, po -slanici u Skup{tini Srbije EsadDùdèvi} i Bajram Omeragi}, sabo{nja~kim ~lanom Predsjedni -{tva BiH Harisom Silajdì}em, aglavna tema sastanka je bila re -gionalno povezivanje Bo{nja kako ji ìve na prostoru biv{e Jugo -slavije. Bo{nja~ko nacionalno vi -je}e je tom prilikom sa najvi{einstance u Sarajevu dobilo podr -{ku za realizaciju ideje {ireg re -gionalnog povezivanja Bo{njakana prostorima biv{e Jugoslavije.

Krajem mjeseca avgusta2007. godine u trodnevnoj pos-jeti Sandàku boravili su mladi

predstavnici javnog dru{tveno-po liti~kog ìvota Zeni~ko-doboj -skog kantona - ~lanovi Lokalnogomladinskog vije}a Zenica (LOV)i predstavnici Politi~keakademije Asocijacije mladihSDA Zenica.

Tokom boravka u Novom Pa -zaru kod svojih doma}ina - Aso ci -ja cije mladih Sandàka,sed mo ~lana BH delegacija, ko ju

je predvodio Jasmin Duvnjak - po -slanik u Predstavni ~kom do muParlamenta Federacije BiH, po s-jetila je i predsjednika Op{tineNovi Pazar i predsjednika BNV-adr. Sulejmana Ugljanina i Bo{ nja -~ko nacionalno vije}e.

Cilj ove posjete bio je, prijesvega, uspostavljanje saradnje

kroz razne vrste projekata koje bimladi ove dvije regije u bu du -}nosti planirali i realizovali nakulturnom, sportskom, privred-nom i svim drugim poljima, u ci -lju pobolj{anja kvaliteta uslovaìvljenja mladih, posebno u Sa -ndàku.

"Prijateljstvo i dobre veze iz -me|u Bo{njaka Sandàka i Bos -ne i Hercegovine nikada nisu bili

upitni. Ma|utim, iza dobrih veza,iza iskrenog prijateljstva treba unarednom periodu da stoje i ko -nkretni projekti i programi, koji}e na najadekvatniji na~in ople-meniti na{e dobre odnose, te daod takvih projekata i programaimaju koristi gra|ani i Sa n dàkai BiH“, rekao je, osvr}u}i se na

DOGA\AJI

Asocijacija mladih Zeni~ko-Dobojskog kantona u posjeti Sandàku

Neophodna konkretizacija saradnje

Predstavnici mladih BiH, sa svojim doma}inom predsjednikom Asocijacijemladih Sandàka Ahmedinom [krijeljom, u posjeti BNV

"...Primjetan je jedan ne ko rektan odnos bosansko-he rce -go va~kih sredstava in formisanja prema zbivanjima u San dà -ku. Ono {to bosanski mediji plasiraju kao informacijeugla vnom se zasniva na informacijama koje su objavljene ubeo gradskim me dijima, a koje nisu uvijek dobronamjerne, ne -kad i do te mjere da najavljuju nemile doga|aje u Sandàku...Ali, relevantna ~injenica je da je ova delegacija iskazala ve -liko interesovanje za jednom boljom saradnjom, koja }e za po -~eti na kulturnom i sportskom polju, a kasnije se nastavitikroz razne aktivnosti, koje }e nas zbliìti i ujediniti."

Zaim Hadìsalihovi}, koordinator za kulturu u BNV-u


7 Bo{nja~ka rije~

posjetu Sandàku, vo|a BH del-egacije, Jasmin Duvnjak.

Prilikom posjete Bo{nja~komnacionalnom vije}u, Asocijacijamladih Zeni~ko-dobojskog kan-

tona je upoznata sa aktivnos-tima Vije}a, kao i sa zna~ajnijimprojektima koji su do sada reali-zovani, a bilo je rije~i i o budu }imnastojanjima Vije}a po pita njuo~uvanja bo{nja~kog identi teta ibo{nja~ke kulturne ba{ti ne kakona ovim prostorima, ta ko i {iromdràve Srbije.

Tokom razgovora bilo je rije~i io ideji povezivanja Bo{njaka saprostora eks-Jugoslavije u jednuasocijaciju, kako bi imali dje lo t -vornije u~e{}e u realizaciji svihprojekata vezanih za Bo{njakeuop{te, bez obzira gdje ìve.

Po pitanju glavne teme pos-jete - saradnje u oblasti kulture,konstatovano je da je ona na

veoma niskom nivou, te da je po -sebno nezadovoljavaju}e sta njeu oblasti izvje{tavanja o ak tuel-nim zbivanjima u Sandàku ubosansko-hercegova~kim me di -jima, koji se prema ovom po -

dru~ju odnose veomanekorek tno.

"Ono {to mediji na teritorijiBiH plasiraju kao informacije izSandàka uglavnom se zasnivana informacijama koje su ve} ob -javljene u beogradskim medi-jima“, istakao je ZaimHadìsa lihovi}, koordinator za

kulturu u BNV-u, dodaju}i da jeod bitnog zna~aja to {to je ovadelegacija iskazala veliko in-teresovanje za jednom boljomsaradnjom, prvo na kulturnom isportskom, a on da i na drugimpoljima, a u cilju boljegme|usobnog upoznava nja izbliàvanja Bo{njaka na svimprostorima gdje oni ìve.

"Mi kao mladi ljudi svjesnismo koliko je zna~ajna komuni -kacija. U pro{losti ta komunika -cija nije bila dovoljna. I slaèmse, kad su u pitanju mediji u BiH,da nisu bili dovoljno realni i ob-jektivni, i mi }emo u~initi sve dainformacije i de{avanja u No vomPazaru, i uop{te u Sandà ku,budu objektivno prezentova nibarem u Zeni~ko-dobojskom kan-tonu. Nadam se da }e na{asaradnja trajati dugo i da }emose ~e{}e vi|ati. Ubrzo }emo vaspozvati da budete na{i gosti uZenici, jer BiH nije samo Sara -jevo, BiH je i Zenica, i Tuzla i Bi -ha}..." - rekao je JasminIma mo vi}, predsjednik Asoci-jacije mla dih SDA Zenica.

Na pitanje ko je kriv zadosada{nju slabiju saradnju,Jasmin Duvnjak je odgovorio:"Krivac?! Ne bih ja rekao "ko jekriv". Ali ~injenica je da punovi{e treba uraditi matica dràva,dakle BiH, na planu i kulturne isportske i privredne i politi~kesaradnje - puno vi{e inicijative,konkretnih pri jedloga treba daide iz Bosne i Hercegovineprema Sandàku.“

Kao razloge za{to ovo u pro -{losti nije bilo tako, Jasmin Du v -njak je naveo problemeeko no mske, socijalne, tepoliti~ke pri rode koje imaju iBosna i Her ce govina i RepublikaSrbija.

"Ne bih da amnestiram onekoji su do sada bili odgovorni i zapoliti~ku i za kulturnu saradnju,ali treba vjerovati da }e ovemlade generacije znati na}i do -voljno i htijenja i èlje i prostorada tu saradnju oplemene i u~ineje plodonosnom, da jednostav nobude puno vi{e od onog obi ~nogprijateljstva. Prijateljstvo postoji,ali trebaju mu forme, tre baju mukonkretne stvari", re kao je Jas-min Duvnjak.

U toku svog bo ravka u Sa n -dà ku delegacija bosansko-he -rce gova~kih omladinacaposje tila je Tutin, Sjenicu i Prije-polje, upoznav{i se tom prilikomsa sveukupnom situacijom u timop {tinama i pitanjima od va`no -sti za funkcionisanje lokalne sa -mouprave uop{te.

Hasna Ziljki}

“înjenica je da puno vi{e treba uraditi matica dràva, dakleBiH, na planu i kulturne i sportske i privredne i politi~ke sarad-nje - puno vi{e inicijative, konkretnih prijedloga treba da ide izBosne i Hercegovine prema Sandàku. Naravno, ìvimo u vre-menu koje je ispunjeno problemima, na{e zemlje su u tranziciji.Ne bih da amnestiram one koji su do sada bili odgovorni i zapoliti~ku saradnju i za kulturnu i dr., ali treba vjerovati da }eove mlade generacije znati na}i dovoljno i htijenja i èlje i voljei prostora da tu saradnju oplemene da bude konkretna,plodonosna, da jednostavno bude puno vi{e od onog obi~nogprijateljstva. Prijateljstvo postoji, ali trebaju mu forme, trebajukonkretne stvari.”

Jasmin Duvnjak, predstavnik u Predstavni~kom domu Parlamenta Federacije BiH

Mladi Bosne u posjeti Bo{nja~kom nacionalnom vije}u


Bo{nja~ka rije~ 7

Povodom ~etvrte godi{njiceuvo|enja bosanskog jezika uobrazovni sistem u RepubliciSrbiji, 20. oktobra 2007. godi -ne, u prostorijama Osnove {ko -le “Ibrahim Baki}” u Ljeskovi,odràna je centralna sve~anaakademija.

Za ovu priliku, posebno pri -premljenim recitalom, u~enicisu prisutne podsjetili na dankada je u~iteljica Fikreta Tuti},po prvi put nakon 97 godina,odràla ~as bosanskog jezika,isti~u}i da su tog dana u nji-hove |a~ke torbe saud`benicima bosanskog jezikaza 1. razred u{etali i HuseinBa{i}, Rasim ]elahmetovi},Redèp Nurovi} i mnogi drugistvaraoci iz reda bo{nja~kognaroda, da ih oni od tada nenose samo u svojim |a~kimtorbama, ve} i u du{i i u svojojglavi, kao i da su zahvaljuju}itome, izme|u os talog, Bo{njacii prepoznali svoj identitet.

Nakon recitala, nastupile sufolklorna i muzi~ka sekcija Kul -turno-umjetni~kog dru{tva Mu -l timedijalnog centra u Tutinu,predstaviv{i tom prilikom diokulturne ba{tine sandà~kihBo {njaka.

U okviru obiljeàvanja ovogzna~ajnog jubileja, nakon aka -demije, u prostorijama Bo{ nja -~kog nacionalnog vije}a uNo vom Pazaru, odràna je i trib-ina na kojoj je o sociolo{kojmisli i ìvotnom putu prof. dr.Ibrahima Baki}a govorio prof.

dr. Rasim Muminovi}.Sve~anu akademiju i preda-

vanje o zna~aju primjene ma ter-njeg jezika u obrazovanju

Bo{nja~ko nacionalno vije}e, uzpodr{ku op{tina Novi Pazar iTutin i Osnovne {kole “Ibra him

Baki}” u Ljeskovi, organi zujesvakog 20. oktobra a po vodomponovnog uvo|enja bo sanskogjezika u {kolski sistem uSandàku.

Ina~e, 20. oktobra 2004.go dine, u Osnovnoj {koli “Dr.Ibrahim Baki}” u Ljeskovi (op -{tina Tutin), nakon punih 97 go-dina, odràn je prvi ~asbo sanskog jezika, nakon ~egaje bosanski jezik uveden u nas-tavu i u drugim osnovnim {ko -lama u Novom Pazaru, Sjenici iTutinu.

U okviru priprema za izvo|e -nje nastave na bosanskom je -ziku, u organizaciji Bo{nja~kognacionalnog vije}a do sada jerealizovano nekoliko seminaraza u~itelje i nastavnike razre d -ne nastave osnovnih {kola napodru~ju Sandàka, kao i na -u~ni skup i okrugli sto na temu“Obrazovanje Bo{njaka u Srbijii Crnoj Gori”.

êtiri godine od ponovnoguvo|enja bosanskog jezika unastavu, bosanski jezik kaopredmet zastupljen je u prvihpet razreda osnovne {kole na

podru~ju op{tina Novi Pazar,Sjenica i Tutin, kao i u nekim{kolama u op{tini Prijepolje.

JUBILEJI

êtiri godine od uvo|enja bosanskog jezika u {kolsku nastavu

Bosanski jezik u {kolama

Iz dijela kulturno-umjetni~kog programa uprili~enog povodom jubileja

Sa obiljeàvanja jubileja u Ljeskovi


7 Bo{nja~ka rije~

Mnogo je ljudi intelektualacasa prostora Sandàka koji su uBosni i Hercegovini nastavilisvoj nau~no-istraìva~ki ìvot.Jedan od njih jeste i rahmetliIbrahim Baki}, doktor soci-olo{kih nauka. Nakon odlaskaiz rodnog Tutina, nastavlja ìv-jeti u Sarajevu, gdje je radiokao univerzitetski profesor.

Iako je u cijeloj Bosni i He -rcegovini bio veoma po{tovan icijenjen, i kao takav vrlo tra ̀eni poèljan ~lan intelektualnihkrugova, Ibrahim Baki} nijenikada zaboravio na Sandàk.êsto je u njemu boravio, od -ràvao rodbinske i prijateljskeveze, ali i na sve mogu}e na -~ine nastojao da pomogne afi r-maciju nauke i kulture na ovomprostoru.

U znak sje}anja na rahmetliIbrahima Baki}a, izraàvaju}imu na taj na~in po~ast zbogsvega onoga {to je uradio to -kom ìvota, u Glavnom ureduBo{nja~kog nacionalnog vije }a,14. oktobra 2007. godine,odràna je tribina na temu: "So-ciolo{ka misao i ìvotni putprof. dr. Ibrahima Baki}a“. Tomprilikom govorili su prof. dr. Ha -zbo Gegi}, prof. dr. Rasim Mu -minovi} i prof. dr. [efket Krci}.

Prof. dr. Hazbo Gegi} i rah-metli Ibrahim Baki} su bili du -gogodi{ni prijatelji - od dje~ijih istudentskih dana pa sve dok ihIbrahimova smrt nije rastavila.Otkrivaju}i pojedinosti o to mekakav je Ibrahim bio, prijesvega kao li~nost, a zatim kaointelektualac, i kakva su bilanjegova ideolo{ka stremljenja,profesor Hazbo Gegi} je, iz me -|u ostalog, rekao:

“Ibrahim Baki} je bio, prijesvega, dobar Bo{njak, ali i ve-liki Jugosloven. Najvi{e je voliosvoj narod, ali volio je i sve

druge narode, i cio njegov ìvotbio je protkan nastojanjem dase stvore i prodube me|ulju ds-ki i me|unacionalni odnosi naovim prostorima.

Iako je osjetio strahote bra-toubila~kog rata, nije bio otro -van mr`njom, nitiosvetolju b ljem. U Sarajevu,nakon njego vog izlaska izzarobljeni{tva, imao sam prilikusa njim raz govarati o mnogimìvotnim pi tanjima. Zaista ni-jednog tre nu tka nisam osjetioda je otrovan mr`njom, ve} je idalje èlio da se ljudi me|usobom vole, da se cijene, budu

tolerantni i stvaraju jednudràvu, jedno dru{tvo u kojem}e svi biti jednaki, odnosnoimati mogu} no sti da budu jed-naki i da budu ono ~emu je onteìo.

Ibrahim Baki} je bio velikihumanista. Volio je ljude i sviko ji su njega znali voljeli su nje -ga. On je bio na{ ambasador u

Sarajevu, odnosno u Bosni. Go -tovo da nema studenta izSandàka da nije poznavao Ibra(kako smo ga zvali), da ga nijeposje}ivao i da mu Ibro nije po-mogao. Po{to je bio de kanKriminalisti~kog fakulteta uSarajevu, a moè se re}i da jeon i njegov osniva~, mnogimstudentima iz Sandàka je biopodr{ka i prijatelj u te{kim si -tuacijama.“

Sje}aju}i se svojih student -skih dana, prof. Gegi} je rekaoi to da je Ibrahim Baki} bio od -li~an student i da je kao takavbio popularan i voljen i u Sa ra -

jevu i {irom Bosne i Hercego -vine, ali i u Sandàku. Bio jesekretar Saveza studenataBosne i Hercegovine, a zatim istudent prodekan Priridno-ma -temati~kog fakulteta u Sara -jevu.

"Njegov entuzijazam je na -ma ostalim studentima bio in-spiracija na putu ka uspjehu,

DOGA\AJI

Tribina u znak sje}anja na prof. dr. Ibrahima Baki}a

Sociolo{ka misaoi ìvotni put Ibrahima Baki}a

Pof. dr. Ibrahim Baki} (1947-2001)Ibrahim Baki} je ro|en 1947. godine u selu Devre~e kod Tu tina.

Osnovnu {kolu je zavr{io u Ljeskovi, a srednju u Tutinu. Os novne ipostdiplomske studije zavr{io je u Sarajevu, gdje je i doktorirao(1983) iz oblasti sociologije.

Uè podru~je Baki}evog istraìvanja bilo je sociologija nacija ireligije, te u novije vrijeme i sociologija nasilja.

Autor je tri knjige (Jugoslovenstvo izme|u ideje i stvarnosti;Nacija i religija; Sociologija /ud`benik/), ~etiri studije (Nacionalni ireligijski odnosi na selu; Nacija izme|u teorije i empirije; Nacija i re-ligija; Stavovi studentske omladine o me|unacionalnim odnosima),jedne monografije (Iseljavanje Muslimana u Republiku Tursku) ipreko {ezdeset nau~nih rasprava, ~lanaka i recenzija. Autor je irukovodilac vi{e nau~no-istraìva~kih projekata i projektnih studija.

Organizator je brojnih istraìvanja na temu nacija, religija i nasi -lja, {to predstavlja osnovu na kojoj je stvaran i ud`benik Soci o logija,namijenjen studentima Fakulteta kriminalisti~kih nauka Uni verzitetau Sarajevu, na kojem je predavao i bio dekan.

Bio je direktor Instituta za prou~avanje nacionalnih odnosa, gdjeje radio oko petnaest godina u svim nau~nim zvanjima.

Umro je 2001. godine, u pedeset~etvrtoj godini svoga ìvota.


Bo{nja~ka rije~ 7

tako da slobodno mogu kazati:blago onome ko se sa njimdruìo“, rekao je prof. Gegi}, neuspjev{i do kraja da sakrijetugu zbog "odlaska“ svog pri-jatelja, te izjaviv{i i to da ga jesmrt zadesila u trenutku kadaje mogao najvi{e od sebe dada.

Kao rezime o cjelokupnomìvotnom radu i djelovanju svo -ga prijatelja, dr. Hazbo Gegi} jerekao i ovo: "Mogu slobodnokazati da je Ibrahim Baki} cijelisvoj ìvot posvetio ljudima - ~o -vjeku, njegovom mjestu i ulo zi

u porodici, u dru{tvu, njego vomodnosu naspram religije,naspram nacije. Trudio se dasvojim djelovanjem i {irenjempozitivne energije izgradi naci -onalne odnose. On pripada na -{oj nau~noj, kulturnoj i, rekaobih, politi~koj eliti. Kad kaèmna{oj, mislim i na Sandàk i na

Bosnu, i ne samo na Sandàk iBosnu, ve} i na Balkan i Ev -ropu.”

Prof. dr. Rasim Muminovi} jena tribini govorio o ideo lo{ kojdimenziji Baki}evog djela, saosvrtom na Titov utopijski soci-

jalizam, dok je prof. dr. [efketKrci}, utemeljiv{i svoje izla-ganje na temu "Baki} - sa vre-meni poziv sociologa“, ista kaozna~aj Baki}a kao ute me ljiteljaposebne sociologijske disci-pline - sociologije nasilja: "Agre-sija na BiH i nevolja u kojoj sena{ao, tj. zato~eni{tvo u srp-skom logoru, bila je prilika daBaki} sociolo{ki razmi {lja nanov na~in. U takvim okolnos-tima po~eo je razmi {ljati o so-ciologiji nasilja, te o ideji

osnivanja Kriminalisti~kogfakulteta, koji prije rata nijepostojao na Univerzitetu u Sa -ra jevu.”

Ibrahim Baki} jeste preseliona bolji svijet, ali sje}anje naovog nenadma{nog istraì va ~a,znanstvenika i profesora uvijek}e ostati me|u nama.

Hasna Z.

Objavljen konkurs za knjièvnu nagradu “Aladin Luka~”

Izbor najbolje knjige poezijeDom kulture “Oslobo|enje“

Novi Pazar i Ustanova za kull-turu Sjenica, rapisali sukonkurs za knjièvnu nagradu“Aladin Luka~” za 2007. god-inu, nag radu koja se dodjeljujeza naj bolju knjigu poezije ob-javljenu u toku godine.

Prema propozicijama, na ko -nkurs se mogu prijaviti stva -raoci sa podru~ja Srbije, CrneGore, Bosne i Hercegovine iHrvatske, ~ije su knjige poezijeobjavljene u toku 2007. go di -ne, a koji nisu stariji od 27 go -dina godina.

Uz prijavu na konkurs, pot -rebno je dostaviti i tri primjerkaobjavljene knjige sa kojom sekonkuri{e, kao i ostale potre -bne podatke, a ìri }e u obziruzeti sve prijave koje stignu do24. decembra 2007. godine,pod uslovom da su knjige ob -javljene u 2007. godini.

Knjièvna nagrada “AladinLuka~” je nagrada koju Dom ku -lture “Oslobo|enje” Novi Pazari Ustanova za kulturu Sje nicadodjeljuju za najbolju knjigupoezije objavljenu u toku jednegodine. Nagrada je jedna i ned-

jeljiva i njenom dobitniku pri-pada i nov~ani iznos u visini od450 eura.

Prijave za u~e{}e na kon -kurs se podnose na adresuDoma kulture “Oslobo|enje”,Stevana Nemanje br. 2, NoviPazar, za naznakon ZA KON -KURS.

Odluku o dodjeli nagrade ì ri}e saop{titi do 20. januara2008. godine, a sve~ana do d-jela nagrade predvi|ena je zaposljednju sedmicu januara2008. godine.

Sa tribine posve}ene stvarala~kom radu i ìvotnom djelu prof. dr. Ibrahima Baki}a, u Glavnom uredu Bo{nja~kog nacionalnog vije}a

Agresija na BiH i nevolja ukojoj se na{ao, tj. zato~e ni -{tvo u logoru, bila je prilikada Baki} sociolo{ki razmi {ljana nov na~in. U ta kvim okol-nostima po~eo je razmi {ljati osociologiji nasilja - ista kaozna~aj Baki}a kao ute me -ljitelja posebne sociologijskediscipline - sociologije nasi lja,prof. dr. [efket Krci}.


7 Bo{nja~ka rije~

AKTUELNOU Novom Pazaru po~ela izgradnja Medicinske {kole

Ravnomjerno obrazovanje za sveFormiranjem {kolske uprave u No vom Pazaru, priblièna centra lna vlast lokalnim, a osnivanjemdràvnog Univerziteta stvoreni uslovi da se mladi lju di iz ovog kraja ravnopravno ob razuju - oci-jenio ministar Lon~ar. Izgradnja medicinske {kole u Novom Pazaru historijski ~in za omladinuna{eg kraja - naglasio predsjednik op{tine Novi Pazar Dr. Sulejman Ugljanin

Polaganjem kamenatemeljca, 7. septembra, u Bije-lim Vo dama sve~ano suotpo~eli ra dovi na izgradnji os-novne {ko le, za koju su Turskaagencija za razvoj i saradnju(TIKA) i Op {tina Novi Pazarobezbjedili vi {e od milion eura.

Ovoj sve ~anosti, pored u~enikai nastavnika ove {kole pris-ustvovali su predstavniciTurske amba sa de u na{ojzemlji, Turske agencije za razvoji saradnju (TIKA), op{tina NoviPazar i Sjenica, predstavniciobrazovnih usta no va, kao i

mje{tani ove mje sne zajednice.Do sljede}e {kolske godine

bi}e potpuno zavr{ena zgradasa svim prate}im sadràjimapovr{ine 1.500 kvadratnih me -tara i hiljadu kvadrata sport skihterena, a TIKA }e u ove po sloveuloìti milion evra.

Sredstvima op{tine i donaciojom Turske agencije za razvoj i saradnju (TIKA) u Bijelim Vodama

Gradi se jo{ jedna {kola

Kamen temeljac za savre-menu medicinsku {kolu u No -vom Pazaru poloèn je 6.nove m bra u krugu novopa -zarskog Zdravstvenog centra.Prije ovog sve~anog i va`nogdoga |aja, ministar prosvete uVladi Srbije Zoran Lon~ar pos-jetio je Op{tinu Novi Pazar i urazgo voru sa njenim predsjed-nikom, Sulejmanom Ugljani-nom ista kao da je opredjeljenjeove vla de projekat decentral-izacije i ravnomjernog regiona -lnog raz voja.

Poslije razgovora s predsje -dnikom op{tine Novi Pazar Su -lejmanom Ugljaninom, Lon~arje rekao novinarima da }e, prviput poslije 23 godine biti, polo -èn kamen-temeljac jedne odnajsavreminijih medicinskih{ko la u Srbiji, koja bi trebalo dabude zavr{ena za devet mje -seci.

Lon~ar je rekao da je, formi-ranjem {kolske uprave u No -vom Pazaru, pribliènace n tra l na vlast lokalnim i dasu, osnivanjem dràvnog Uni-verziteta, stvoreni uslovi da semladi lju di iz ovog kraja ravno-pravno ob razuju. Ministar pro -svete na javio je da }e resornominis ta rstvo preduzeti mjere da

ovaj univerzitet ravnopravnou~e st vuje u procesu akred-itacije.

Predsjednik Ugljanin je re -kao da je polaganje kamena-temeljca medicinske {kole uNovom Pazaru historijski ~in zaomladinu na{eg kraja.

On je dodao da je ova lo -kalna vlast bila u pravu kada jeodlu~ila da podrì aktuelnu vla -du, jer su za ~etiri godine u ob -razovanju, ali i u ostalimoblastima dostignuti zna~ajnirezultati. Lon~ar i Ugljanin su

po tom postavili kamen-temel-jac za izgradnju medicinske{kole koja }e biti izgra|ena uokviru projekta Ministarstvaprosve te, a ~iji je investitorEvropska investiciona banka.

Evropska banka }e u izgrad-nju ovog objekta uloìti ~etiri

miliona evra. Medicinska {ko lau Novom Pazaru postoji pet go-dina kao odjeljenje kraljeva ~kesrednje medicinske {kole, a od-lukom vlade u junu ove go dineje postala samostalna.

Predsjednik Ugljanin i ministar Lon~ar


Bo{nja~ka rije~ 7

Dok su vjernici islamske vje -roispovijesti i{~ekivali da na mu -narama dàmija zasijaju prvikandili kojima bi se i ove 2007.godine ozna~io po~etak najoda -branijeg mjeseca u godini - mje -seca Ramazana, u Koncertnojdvorani Doma kulture u NovomPazaru odràna je manifestacijapod nazivom „U susret mubarekRamazanu“. Sam naziv manife -stacije dovoljno govori o njenojsvrsi. Ona je, zapravo, predstav -ljala svojevrstan poklon musli-manima ovoga grada od straneBo{nja~kog nacionalnog vije}a iDoma kulture “Oslobo|enje”,kao njenih organizatora, i Op{ti -ne Novi Pazar, kao generalnogpokrovitelja, u namjeri da “najd -raèg gosta”, a Ramazan je odu-vijek ovom gradu bio najdraìgost, do~ekaju na najljep{i mo -gu}i na~in.

U~esnici programa bili su iz -vo|a~i sevdalinke sa prostoraSandàka: Abit Hajrovi}, RustemMuratovi}-Ljuca, Sead Be{irovi}i Rizo Dànkovi}, uz muzi~kupratnju Hajrana \eki}a, a u dru-gom dijelu programa, pred pre-punom koncertnom dvoranom,novopazarskoj publici se, izvo -|enjem ilahija i kasida, preds -tavio i sarajevski hor “HazretiHamza”. Smisao propisa, po ko-jima se Ramazan ina~e izdvajaod ostalih mjeseci u godini, pub-lici su do~arali voditelji ~ita njemteksta "Ramazanska sje}a nja",autora Hasima Fazli}a.

“Na{i Ramazani su na{i go -dovi koji govore o na{em iman-skom sazrijevanju i spoznaji oneminovnosti protoka vremena.Dolazak svakog novog Rama za -na je nagovje{taj posebnog ugo -|aja koji prati mubarek dane, a

kraj njegov podsje}a da }e je -dnog dana, u kona~nici, i on bitina{ zadnji {ehri Ramazan sa ko -jim se opra{tamo. Zbog toga je iradost, sre}a i ushi}enost u do -~eku najdraèg gosta; a zato je ituga, sjeta i suza pobo`nosti prinjegovu isteku. Sje}am se,valjda zbog toga {to lijepasje}anja, naro~ito ona iz djet-injstva, traju gotovo koliko i samìvot; sje }am se onihpredve~erja na bre ̀ uljku iznadna{eg sela, kada smo, jo{ neznaju}i pravi smi sao i svrhuposta, ~ekali da na prnjavorskojdàmiji, poput van zemaljskog sv-jetla ili nekog nu ra, zasijajukandilli na munari - koje danasvi{e nema. êkali smo, tih na{ihdje~ijih Rama za na, da pod-viknemo iz sveg glasa tr~e}i nizselo, "vakat je, vakat je", dok sustariji uku}ani pobo ̀no a veselo,skru{eno a nasmijano, sjedilipored ve} postav ljene sofre ipratili vrijeme i{ ~ekivanja.

Shvatit }u te izraze blijedogalica i ispucalih usana ukra{enihosmjehom, koji su i{~ekivaliiftar, tek kad budem, nakon dvi jedecenije i{~itavao vjersku li ter-aturu i kad budem uranjao umudrosti drevnih izreka Posla ni -ka Istine koji je obavje{tavaju}iljude rekao: ’Moj Uzvi{eni Gos -po dar kaè: Za svako djelo ~o vj-ek }e biti desetostrukonagra |en, pa do sedam stotinaputa, osim za post, jer je on radiMe ne i ja }u za njega posebnona graditi…’”

Glumci Regionalnog pozori{ taNovi Pazar su citiranjem oda -branih tekstova, ajeta, dijelovapjesama, sve to upakovano u je -dnu cjelinu, dali konkretan smi -sao ovoj manifestaciji. Poruka je

bila jednostavna: “Ljudi, ne à -lostite se i nemojte biti tu`nizbog prolaznih stvari, jer Onaj konas je stvorio brine o svemu”:

O Allahu...Sjetih Te se kad neda}a crna

ko no} me sa`gala,Kad pra{njavi ~ador prekrio je

lice vremena. Tvoje ime izgovorih, du{a mi

zajeca,I svaka je briga najednom ne -

stala...

Druga poruka, nimalo manjeva`na nego prva, odnosila se nalijepo opho|enje ljudi jednih pre -ma drugima:

“ôvje~e, znaj da nakon gladido|e obilje, nakon è|i voda, po -slije nesanice san, poslijebolesti ozdravljenje. Onaj ko jenestao pojavit }e se, zalutali }eput prona}i, briga }e pro}i, atama }e se razi}i. Obraduj no}zorom koja se javlja naobroncima brda i prostire sedolinama. Obraduj nesretnika ne-nadnim iz lazom koji se za trenna|e. I obraduj o~ajnika lijepomrije~ju i oprostom.

Dobrom ~ovjeku ljepota jeime, dobrota slika, a dobro hra -na. Oni koji ~ine dobro drugimaprvi osje}aju korist i slast tog~ina. Nalaze plodove tog dobra usvojim du{ama, odgoju, osje }a -njima, te osje}aju {irokogrudost,mir i spokoj.

înjenje dobra poput je mi -omirisa koji koristi onome ko ganosi, ko ga prodaje i ko ga kupi.Oni koji ~ine dobro u srcima uz-gajaju plemenito bilje koje }e ihlije~iti kad nai|u pote {ko }e...”

Hasna Ziljki}

IZ RADA BNV

Bo{nja~ko nacionalno vije}e i Dom kulture organizovali ramazansku manifestaciju

U susret MUBAREK RAMAZANUPo prvi put pred novopazarskom publikom nastupio sarajevski hor "Hazreti Hamza"


7 Bo{nja~ka rije~

Sarajevski hor Hazreti Ha m -za je po prvi put ove ve~eri (uo~iRamazana 2007. godine) nas-tupio pred novopazarskom pub-likom. Ono {to njegove ~la noveizdvaja i ~ini posebnim uodnosu na ostale interpretato reove vrste muzike jeste upravotaj njihov na~in izvo|enja ila hijai kasida, koji je prilago|entrendu savremene muzike, tekstispunjen emocijama prema Stvo -ritelju i Njegovom Poslaniku, ko -jeg prezentuje deveto~lani hor,pra}en je tro~lanim bendom, anjihov stajling, reklo bi se, ni -malo ne zaostaje za stajlingompoznatih svjetskih medijskih li -~nosti. Ovi mladi ljudi, dalekood isfrustriranosti i stereotipa,o~igledno su odlu~ili da se po -na{aju onako kako se i osje -

}aju. To kako su oni uspjeli dasvoj mladala~ki temperamentpodrede tradiciji, ~iji su korijeniu islamu, i sve to oboje savre-menim trendom - je ne{to {to jei na{u redakciju zanimalo. Timpovodom razgovarali smo saglavnim ~lanom hora Kena nomHadìfejzovi}em, ujedno i au-torom tekstova ilahija sa nji-hovog posljednjeg CD-a.

BR: Kenane, da krenemo ot -

po ~etka. Kako je hor “HazretiHamza” nastao?

KENAN: [to se ti~e na{egpo ~etka, nastali smo 1992. umesdìdu Hazreti Hamza, u ur -banom dijelu Sarajeva, na Ali -pa{inom polju. Ovo namjernogo vorim zbog toga {to je prijepostojao stereotip da horoviilahija dolaze samo iz ruralnihdijelova, da se mevludi u~e sa -mo na selima i sli~no. E,mi do lazimo iz pravog ur -banog dijela. Formiranismo kao mektebski hor,kojeg je ~inilo tridesetak ivi{e ~lanova, od stranena{eg tada{njeg efendijeMuhameda Tvrtkovi}a.Me |utim, Allah je dao dasmo mi, kao pojedinci,

brzo prevazi{li potrebemektebskog hora. Na{efendija je htio da to budeupravo ono {to je ste re -otip - aha, to je za mevlu -de, ne smije se nigdjedrugdje vi{e spomenutiilahija... Jedno sta vno, ~ovjek jeimao takva razmi{ljanja. A mi,iako smo bili djeca, imali smodruk~ija raz mi {ljanja; htjeli smoda to bude malo {ire, bolje...Razmi{ljali smo o svojem al-

bumu, CD-u, èljeli smo daimamo svo je numere, sveskupa - htjeli smo da ima mone{to svoje, da ne kopira monikoga. I odmah smo se, po slijetoga, izdvojili nas devetorica.Po{to smo stre mili ka tome daono {to radimo bude ba{ dobro,studiozno smo pri{li tome: uzpomo} ljudi koji su imali sluha(Edine Cviko) napra vili smoodre|enu selekciju tekstova,

korepetitor nam je pos ta la Ard-uana Kuri} (vodi teljica televizije“Hajat”). Nakon toga, po~elipuno raditi na sebi. S obziromda je bilo ratno stanje, mi smose ~esto sastajali u mesdìdu.

RAZGOVOR S POVODOM

Kenan Hadìfejzovi}, vo|a sarajevskog hora “Hazreti Hamza”

@elimo poslati poruku mladima da se ne trebaju stidjeti svoje vjere

Kada ~ovjek dovoljno ra z mi{lja o takvim stvarima, toAllah da... Ne treba se puno obazirati i ne{to traìti. Ono{to je bitno jeste razmisliti o kojim temama treba govoriti.Na primjer: kad je u pitanju posljednji na{ CD, svako jebio zate~en tekstom ilahije: Ah, da sam sad leptir razdra-gan, {to mu ìvot vrijedi samo jedan dan..., pa su se mnogipitali: Kako to da to niko dosad nije iskoristio?!

Ono {to je jako bitno jeste: da se mladi ne stide {to su muslimani, da slu{aju ilahije, dabudu muslimani koliko to mogu... Mi mo ̀emo bar malo tu mla|u gene raciju podstaknuti narazmi { ljanje tipa: Pa, ima Boga - Go spodar koji me je stvorio. Ima i Poslanik. Daj da ja ne{topro ~itam o njemu..., a onda - on da }e on sam...


Bo{nja~ka rije~ 7

I{li smo i na razna takmi~enja.Moram spomenuti da smo u tovrijeme na op{tinskomtakmi~enju horova, koje seodràvalo u Novom Gradu, bili~etvrti. Na tom takmi~enju jebilo preko 50 horova. Svakamahala je imala svoj hor. Mismo bili najmla|i u~esnici, i tad,tako|er, sa autorskom nu -merom.

BR: Zna~i li to, s obzirom daje bilo ratno stanje, da ste uovome {to i dan-danas raditevidjeli nekakvu satisfakciju?

KENAN: Da, nekakav spas...Iako djeca u to vrijeme nisu sm-je la nigdje hodati i, s ob zi rom danije bilo prijevoza i da se svudai{lo pje{ke, mi smo, ipak, biliaktivni - redovno smo gostovaliu emisijama radija “Hajat”, kojije tada bio jako popularan, iu~estvovali smo na raznim man-ifestacijama ko je su se u to vri-jeme odràvale u centru grada(Sarajeva).

BR: Va{ stajling, svi ti mu -zi~ki instrumenti... Da li vam

neko pomaè kako finansijski,tako i savjetodavno?

KENAN: Od samog po~etka,tj. od kako smo krenuli, ne ma -mo finansijske pomo}i ni od ko -ga. To Allah tako da iz nekograzloga i hvala mu na tome. Jer,gledano sad iz ove perspektive,ne moè niko do}i i re}i: ’Zna{{ta, ja sam vas pogurao, ja samvas tu doveo...’ Allah je namadao da smo ovdje gdje jesmona{im radom, na{im trudom. E,sad... Bilo je tu pomo}i od ljudi,onoliko koliko su mogli, po pi-

tanju moralne podr{ke. Na prim-jer: kada smo trebali snimatiprvi CD iza{ao nam je u susretZenan [ahinovi}, gita rista grupe“Macbeth”. Kada je do{ao nana{u probu i vidio da mi svesami radimo, da novac dobavl-jamo tako {to odvajamo od svo-jeg dèparca: ako, na primjer,za 15 dana imamo 15 maraka,da mi deset maraka ostavimona stranu. On je bio odu{evljen,uklju~io se kao je dan od~lanova. I dan-danas mi sa njimradimo. Onda je tu i Ar duana

Kuri}, koja je od po~etka dokraja sve mogu}e dogovore,pregovore, medijske anga ̀ma -ne koji nam trebaju, koji su namneophodni, tako|er, dogovar-ala.

[to se ti~e finansijske po mo -}i od op{tine, nemamo je. Jer,da bi ti neko odobrio od re |enafinansijska sredstva tre ba{pro}i deset ministarstava...Nema {anse za to.

BR: Do sada ste snimili dvaalbuma: “Jedna je istina” i “Le -ptir”. Numere sa drugog CD-asu malo druk~ije u odnosu naprvi?

KENAN: Kad smo po~eli daradimo pjesme za drugi CD, htje -li smo da to sve kompletno bu -de nekako druk~ije. Ja, kao autortekstova, sam htio da to ima to -talno druk~iji prizvuk. Uz du ̀nopo{tovanje prof. Dèmalu dinuLati}u, mnoge njegove nu mere,dok bih slu{ao, apsolutno ih nebih kuìo. Pa sjednem, parazmi{aljam {ta je pisac htio dakaè... - a to je meni sve nekakokomplikovano. I on da samodlu~io da mi to jedno stavnonekako uprostimo i da tekstilahija pribliìmo mla|imljudima.

BR: Pretpostavljam da se ide -ja za tekstove ilahija, ~iji si isam autor, krije negdje u tvomdoìvljavanju vjere. Kako, u stva -ri, nastaju ti tvoji tekstovi?

KENAN: Mnogi pitaju odakleinspiracija za tekstove. Ne radise samo o inspiraciji, jednosta -vno - kada ~ovjek dovoljno ra z -mi{lja o takvim stvarima, toAllah da... Ne treba se punoobazirati i ne{to traìti. Ono {toje bitno jeste razmisliti o kojimtemama treba govoriti. Na prim-jer: kad je u pitanju posljednjina{ CD, svako je bio zate~entekstom ilahije: Ah, da sam sadleptir razdragan, {to mu ìvot vri-jedi samo jedan dan..., pa su semnogi pitali: ’Kako to da to nikodosad nije iskoristio?!’

Ali opet, s druge strane, in s -

Od samog po~etka, tj. od kako smo krenuli, ne ma mo fina -nsijske pomo}i ni od ko ga. To Allah tako da iz nekog razloga ihvala mu na tome. Jer, gledano sad iz ove perspektive, ne moèniko do}i i re}i: Zna{ {ta, ja sam vas pogurao, ja sam vas tudoveo... Allah je nama dao da smo ovdje gdje jesmo na{imradom, na{im trudom.

Hor Hazreti Hamza, na koncertu u Novom Pazaru,u okviru programa “U susret ramazanu”


7 Bo{nja~ka rije~

piracija, eto, ba{ za taj tekst jebila dova {ejh-efendije HalilaBrzine, koji pred svaku dovu ka -è: ’Sa sr~anim, ah, te moli {ejhHalil’. Te njegove rije~i su meniostale jako upe~atljive. Ja samu sebi ponavljao samo: ’Ah, ah,ah, ah...’, i onda je tekst jed-nostavno do{ao u tri sekunde.Tako je i po pitanju ve}ine nu-mera.... Ne radi se o tome da jasjednem pa da to radim satima.To jednostavno do|e.

BR: Na~in na koji vi interp -retirate ilahije i kaside seznatno razlikuje od inter-pretacije ostalih izvo|a~a is-lamske mu zike. Da li vas, kaotakve, raja prihvata?

KENAN: Mi smo prije dva-trimjeseca bili na turneji po Tur s -koj, gdje smo, tako|er, izdaliovaj posljednji CD (Kelebek seu Turskoj zove). Tamo su ljudi ja -ko, jako odu{evljeni na{im na s-tupom, pristupom, izgledom isvim time. Nismo nai{li ni naka kva negativna razmi{ljanja,jer oni su uvidjeli, a to je upravona{ glavni cilj, da na na{im kon-certima ima jako puno mla |egsvijeta. Turci su u tome prepoz-nali vrijednost i uvidjeli da setime ne{to moè po s ti}i...

BR: E, sad... Neki moj za -klju~ak bi bio: cilj ovog horajeste privu}i pa`nju mla|e ra je;svojim stajlingom i svojim nas-tupom ih zaintrigirati, i na tajna~in ih privoliti da slu{aju iu~e o vjeri i njenim eti~kimprincipima?

KENAN: To nam je 100%cilj... Ne mogu ja nikoga nat-jerati da klanja - ta, daleko samja od toga, i svi mi. Ali mi mo -èmo bar malo tu mla|u gene -raciju podstaknuti narazmi { ljanje tipa: ’Pa, ima Boga- Go spodar koji me je stvorio.Ima i Poslanik. Daj da ja ne{topro ~itam o njemu...’, a onda -on da }e on sam. Neko apso-lutno nema predstavu ko mu jeBog, ko mu je Poslanik, i kaè{

mu: ’Haj klanjaj!’ Pa, ne morakla njati takav: on ne vjeruje uBo ga, kome da se klanja?!

Ne èlim se hvaliti, ali kad sime ve} pitala... Gdje god se po -javimo pokupimo najve}i ap lauz.Jednostavno, ljudima se tosvi|a, posebno u dana{nje vri-jeme kada je iskrivljeno mi -{ljenje o islamu, omuslimanima - kada svak sebidaje za pravo da komentari{ekako oni treba da izgledaju,kako ne tre ba da izgledaju. Tana{a pojava nekako godiljudima. Vide - “sve je evropski,u nekom savreme nom stilu, aliipak su to mladi}i koji se ne dro-giraju, a s druge strane nisuograni~enog mi{lje nja... ”

Ne kaèm da smo mi modelza ljude kako se oni trebaju po -na{ati. Mi smo daleko od toga.Mi treba jo{ na sebi da radimo.Ali se trudimo da mladom ~o vj-eku po{aljemo poruku da onmoè imati frizuru sli~nu Dej viduBekamu, a da uz to moè biti idobar musliman, i da se ne stiditoga. Ima dosta raje koja do|e ikaè: ’Eto, kla njam’, ali takotiho, da ga neko ne bi ~uo. Ono{to je jako bitno jeste: da semladi ne stide {to su musli-mani, da slu{aju ilahije, dabudu muslimani koliko tomogu... Ja ne zadirem u to ko -liko ko klanja - ili ne klanja, ko -liko posti - ili ne posti, nemampravo da u to ulazim.

BR: Imate li nekog uzora ka -da je u pitanju na~in na koji viizvodite ilahije i kaside?

KENAN: Mi smo ljubitelji su -fi j ske muzike. Kad smo tek po -~injali, hor Ne{idul-Huda je bionajbolji hor te vrste, tako dasmo tu ljubav od njih po~eli ga -jiti. Ali, konkretno, da li imamouzora u onome {to radimo - ne -mamo ga. To je na{a ideja. Nijepostojao niko ispred nas ko binam otvorio tu stazu, pa dasmo mi i{li njegovim putem. Mi,u stvari, pravimo taj put.

Ina~e, ljubitelji smo A{ik Ju -nuza, hazreti Mevlane i njego vih

tekstova..., tu su i na{i prijateljiSemi Ozer, Mustafa De mirdì -ve}ina numera koje se pjevajuovdje kod nas su nu me re kojesu njih dvojica otpjevali, itd.

BR: U kojim zemljama izvanBiH je hor Hazreti Hamza svenastupao?

KENAN: Kao {to sam po me -nuo, imali smo uspje{nu turnejupo Turskoj - obi{li smo Tur s kuuzdu` i poprijeko. Onda smonastupali u [vedskoj, Austriji,Nje ma~koj, nekoliko puta u [vic-arskoj, zatim u Hrvatskoj.

BR: Kratko ste boravili u No -vom Pazaru. Kakvi su va{iutisci?

KENAN: Mi smo jo{ jednom,kada smo u avgustu ove godineimali nastup u Roàjama, dola -zili u Novi Pazar. Tada je gradbio prazan - eto, kaù nedjeljabila, pa nedjeljom nema naroda.No, ovaj put vidimo sve je puno:ulice su ispunjene ljudima,zatim tu je milion auta, milionsvega... Ono na {to je nas prvoNovi Pazar asocirao jeste gradKonja - fali mu jo{ samo turbehazreti Mevlane da bi bio Konja.I ono {to je nama jako zan-imljivo jeste, po{to je ve} nas-tupio ramazan, taj nekiramazanski duh koji se osje}ana ulicama Novog Pazara. Niko,na primjer, ne jede, niko ne pijenapolju. E, toga u Sarajevu ne -ma. Sarajevo isto jako ima li je -pe ramazane, puni su nekihde {avanja i svega toga, alikafane rade, raja sjedi poba{tama ako je lijepo vrijeme,sve izgleda kao i u ostalim dan-ima. Ov dje je, nekako, svepodre|eno ramazanu. I iz pri~esa ovda { njim ljudima skuìosam da su i ljudi druge vjerois-povijesti ta ko|er podre|eni ra-mazanu i da na neki svoj na~iniskazuju po {tovanje prematome, {to je za mene prefasci-nantno i prejako.

Razgovor vodila:Hasna Ziljki}


Bo{nja~ka rije~ 7

"Koliko ima samo du{evnemehkote i ljepote u toj sevdali -nci! Ne gledajte samo njenuspolja{njost. Ima tu prikrivenenje`nosti i obzira, ima tu jo{ ru-menog stida u obrazima. Imatu jo{ po{tivanja i prefi njeneskromnosti, ima tu jo{ iponosa, koji kao vatra plane.Ima tu jo{ i {irokog srca zadobro i odu{evljenja za ljepotuprirode. Naposljetku, ima tu je -dan krhko-obazriv i bratski nje -àn ton u me|usobnomop ho|enju kakav se rijetko su -sre }e na drugoj strani. Otuda jesevdalinka u na{em ìvo tukao biser u {koljci koji za dugone}e izgubiti svoj sjaj."

(Hamza Humo, 1937)

Odluka Bo{nja~kog nacio -nal nog vije}a o ustanovljenjumanifestacije “Festival san -dà ~ke sevdalinke” zasigurno}e doprinijeti da ovaj biser, ka -ko je sevdalinku nazvao Ha mza

Hu mo, zasija punim sjajem ida se osigura njena traj nost.Tre}i po redu Festival san -dà~ke sevdalinke odràn je

28. i 29. oktobra 2007. go dineu Novom Pazaru, okupiv{i najednom mjestu izvo|a~e sev-

dalinke iz mnogih gradovabiv{e Jugoslavije (Podgorice,Sarajeva, Tuzle, Zagreba, Pule,Skoplja), kao i poznate izvo |a -

~e sevdalinke sa prostora Sa -ndàka.

Prve festivalske ve~eri, na z-vane “Ve~e sevdaha uz saz itambura{e”, nastupili su ta m-bura{ki orkestri iz Bijelog Po lja,Plava, Prijepolja i Sje nice, kao isazlije iz Bosne i He r ce govinepredvo|eni Sulej ma nom [ari -}em. Poseban {mek ovoj ve~eridali su Nisveta Junuzovi} izTuzle, koja je inte rpretirala ne -koliko sevdalinki uz pratnjusaza, kao i [ef}et Hamidovi},na{oj publici poznatiji kaoRingo, koji se ovog puta pojaviou pratnji tambura{kog orkestraiz Sjenice.

Druga festivalska ve~er jebila takmi~arska. Publici sepredstavilo petnaest interpre-tatora sevdalinke uz muzi~kupratnju Hajrana \eki}a i~lanova Narodnog orkestra RTVSa rajevo pod upravom JovicePe tkovi}a.

Tro~lani ìri, u sastavu [e f -

NACIONALNE MANIFESTACIJE - FESS 2007.

Tre}i Festival sandà~ke sevdalinke - FESS 2007.

SEVDALINKA - na{e blago

Pobjednik II FESS-a i dobitnik Zlatnog saza Asmir Muhadèr iz Sjenice

Sazlija Sulejman [ari} iz Tuzle


7 Bo{nja~ka rije~

}et Hamidovi} - Ringo, RifatRamovi} i Abit Hajrovi}, u imeUpravnog odbora Festivala prvomjesto, odnosno zlatni saz,dodijelio je Asmiru Muhadìru,interpretatoru sevdalinke izSjenice, koji se ove ve~eri pu b-lici predstavio sevdalinkom Kadpuhnu{e sabah-zorski vje trovi.Srebrni saz je dodijeljen Hida-jeti Mu{ovi} interpretatorki izPrijepolja za sevdalinku Polet-jela dva bijela goluba, a tre}emjesto, tj bronzani saz pripaoje musafiru iz Skoplja HazbuMeki}u, koji je ovom prilikomotpjevao sevdalinku Po Taslidìpala magla. Pobjednik ovo-godi{njeg FESS-a Asmir Mu -hadìr }e, slijede}e godine, ujulu mjesecu, predstavljati san -dà~ke Bo{njake na Interna ci -onalnom festivalu sevdaha uBiha}u.

Ono {to tre}i Festival sa n -dà~ke sevdalinke ~ini pose b-nim u odnosu na prethodnadva jeste to {to su druge ve ~erinterpretirane sevdalinke nas -tale isklju~ivo na prostoru Sa -ndàka.

Tragaju}i po starim zapisimai knjigama i pozivaju}i se naknjigu Melodije iz Sandà ka,autora Miodraga Vasilje vi }a, or-ganizator je us pio do}i donotnih zapisa nekih starih pje-sama, koje su u na {em na ro -du mo`da i zabora vljene, adrugi narodi ih ba { tine i po ku -

{avaju ih prisvojiti kao svoje. Otome direktor Fe stivala ZaimHadìsalihovi} ka ̀e:

“Mi smo se tek ove godine,tj. tek u tre}em poku{aju orga-nizacije Festivala sandà~kese vdalinke uspjeli pribliìti ono -me {to festival zapravo i trebada bude: projekat ~iji je cilj daistraì stare - i tekstualne i not -ne - zapise, kako bismo ih utakvoj formi i sa~uvali radi ba -{tinjenja, i na taj na~in spri -je~ili poku{aje drugih narodada prisvajaju to na{e blago.êsto smo u situaciji da naradiju ili televiziji ~ujemo poz-natu melodiju ili tekst sevda -

Visoke zvanice na II FESS-u, predsjednik BNV Dr. Sulejman Ugljanin sa porodicom i svojim najbliìm saradnicima prati program IFESSa


Bjelopoljski tambura{i

Plavski tambura{i


Bo{nja~ka rije~ 7

linke, ali da u najavi stoji da jeto neka srpska ili crnogorskaili, ~ak, kosovska pjesma. A,zapravo, sve su to sandà~ke

sevdalinke.“Uspje{noj realizaciji ovo-

godi{njeg Festivala doprinio jeVehid Guni} u ulozi voditelja.Ina~e, Vehid Guni} je, osim {toje dugogodi{nji novinar, vodi telji urednik u Radio-televiziji Sara-jevo, odnosno Radio-televizijiBosne i Hercegovine, i svo -jevrsni ~uvar bo{nja~kogduhovnog blaga, jer posebnenapore ulaè na polju revitali -zacije i reafirmacije bo{nja~kegradske pjesme - sevdalinke. Izte oblasti Guni} je do sada ob-javio pet knjiga, me|u kojimadva antologijska izbora se v-dalinki sa komentarima.


Sjeni~ki tambura{i

Senka Popovi}, Podgorica

Kud puhnu{e sabah-zorski vjetrovi

Zlatni sazAsmir Muhadèr, Sjenica

*Kad puhnu{e sabah-zorski

vjetroviAman, aman sabah-zorski

vjetroviRazvi{e se po hazba{~i |u -

loviAman, aman po hazba{~i

|ulovi

**Digo{e se sa pendèra za -

roviAman, aman sa pendèra

zaroviIza zara moja draga govoriAman, aman moja draga go -

vori

***\e si bio do ‘vo doba bekrijoAman, aman do ‘vo doba

bekrijo[to mi nisi sa ak{ama do-

hodio[to mi nisi sa ak{ama do-

hodioI bijelo lice ljubioAman, aman lice ljubio

Prijepoljski tambura{i


7 Bo{nja~ka rije~


Legenda sandà~kog sevdaha - [ef}et Hamidovi} Ringou pratnji Sjeni~kih tambura{a

Osnivanje tradicionalnog narodnog orkestraprioritet Upravnog odbora FESS-a

Kad je u pitanji budu}nost Festivala sandà~kih sevdalinki,postoji ambicija da se, osim sevdalinki koje su zaboravljene ili,pak, prisvojene od drugih, na nekim budu}im festivalima ovevrste na|u i one narodne pjesme objavljenje u antologijamalirike Bo{njaka koje nisu uglazbljene, ali koje svojom rit mi ~no{}udaju mogu}nost za uglazbljenje. Tako|er, s obzirom da mi uSandàku nemamo orkestar za interpretaciju tradicionalnebo{nja~ke muzike, prioritet Upravnog odbora FESS-a jeste i os-nivanje bo{nja~kog narodnog orkestra, u kome bi na{li mjestoneki tradicionalni instrumenti kao {to su: ut, nāj, saz, {argijaitd. Ve} su u~injeni prvi koraci ka ispunjenju ovoga cilja: nedavnoje nabavljen jedan od takvih instrumenta, tj. saz, i napravljen jedogovor sa bosanskim muzi~arima iz ove bran{e da muzi~are izSandàka podu~e sviranju na ovim instrumentima. Upravo, na{muzi~ar, kompozitor i kantautor mnogih pjesama Rifat Ramovi}iz Tutina je prihvatio obavezu da ode u Bosnu i Hercegovinu kodnekoliko sazlija radi primanja instrukcija o posebnom {timusaza.

“Po{to sazlije o sebi vole kazati da «kucaju na sazu» umjesto«sviraju na sazu», o~ekujemo da na{ Rifko po~ne {to prije kucatina sazu, kako bi ljubav prema tim tradicionalnim instrumentima{to prije prenio i na mla|e generacije ovdje u Sandàku, jer suti stari instrumenti ve} po~eli da gube svoje tragove” — kaèZaim Hadìsalihovi}, predsjednik FESS-a, i ne krije svoj opti-mizam po pitanju postizanja rezultata u o~uvanju tradicijeBo{njaka.

Datum odràvanja Festivala sandà~ke sevdalinke simbo -li~no se vezuje za Drugi bo{nja~ki sabor na kome su Bo{njacipovratili svoje historijsko ime i ime jezika kojim govore. Ovaj fes-tival je upisan u zvani~ni kalendar manifestacija koje se baveza{titom nematerijalne kulture naroda i predstavlja centralnumanifestaciju sandà~kih Bo{njaka u Republici Srbiji.

Drug se drugu àli na |evojku

Izvo|a~:Sead Be{irovi}, Tutin

*Drug se drugu, haj drug se

drugu@ali na |evojkuVjeran druè, haj vjeran

druèNe vjeruj |evojci

**Mene draga, haj mene dra -

gaTri put' prevarilaSva tri puta, haj sva tri putaS'najboljim jaranom

***Pa me jaran, haj pa me ja -

ranU svatove zoveDa mu budem, haj da mu

budem\ever na |evojku

Istiha me glava boli

Izvo|a~:Senka Popovi}, Podgorica

*Istiha me glava boli,Zovi te mi he}imaIstiha me glava boli,Zovi te mi he}ima

**Il' he}ima il’ mog dragogDa ga vidim o~ima Il' he}ima il’ mog dragogDa ga vidim o~ima

***Kako moè{, bolan dragiJedan sahat bez mene Kako moè{, bolan dragiJedn sahat bez mene

****Ja nemogu bolan dragiJedan dekik bez tebeJa nemogu bolan dragiJedan dekik bez tebe


Bo{nja~ka rije~ 7

Sazlija Mujaga Huseinovi} iz Tuzle

Enes Melki} iz Zagreba, dobitnik posebne nagrade ìrija za scenski nastup

O sazuSAZ je rije~ perzijskog po -

rijekla i u prijevodu zna~i -trska, {um trske, ~emu nje-gov ton najvi{e i sli~i.

U na{e je krajeve do{aosa dolaskom Osmanlija u XVstolje}u.

Saz je melodijski instru-ment, kori{ten prete`no sa -mo stalno, bez podr{ke isudjelovanja drugih instru-menata u pratnji pjesama iliin st rumentalnim izvedbama.

Fatima lozu sadila

Izvo|a~:Sejo Dìgal, Priboj

*Fatima lozu sadilaSadila lozu vinovuFatima lozu sadilaSadila lozu vinovu

Navadi joj se vran gavranFatimi lozu pozobaNavadi joj se vran gavranFatimi lozu pozoba

**Fatima bratu poru~iSpremi mi brate sokolaFatima bratu poru~iSpremi mi brate sokola

***Nemogu ti spremit sokolaJutros je do{’o iz lovaNemogu ti spremit sokolaJutros je do{’‘o iz lova

****Dobar je lov ulovioDesno je krilo slomioA l’jevo putem izgubio.


Fadil Graci} iz Pule, na III FESS-u izveo pjesmu Majka Meha ludog oènila

Saz je naj~e{}e bio prisu-tan u bo{nja~kom sta novni { -tvu, a posebno u vi{imsocijalnim krugovima, agin-skim i be govskim ~ardacima.


7 Bo{nja~ka rije~


Hidajeta Mu{ovi} iz Prijepolja, pjesma Pole}ela dva goluba i II mjesto na FESS-u

Ja pro{etah {efteli sokakom

Izvo|a~:Sedat Rizvanovi}, Novi Pazar

*Haj, ja pro{etah {efteli sokakomHaj, sve |evojke beru {eftelijeHaj, ja pro{etah {efteli sokakomHaj, sve |evojke beru {eftelije

**Haj, svaka svoga {eftelijom ga|aHaj, mene moja ni pogledom ne}eHaj, svaka svoga {eftelijom ga|aHaj, mene moja ni pogledom ne}e

***Haj, baci draga jednu {eftelijuHaj, ja }u tebi burmu i be{lijuHaj, baci draga jednu {eftelijuHaj, ja }u tebi burmu i be{liju

Haj, sla|a moja jedna {eftelijaHaj, nego tvoja burma i be{lijaHaj, sla|a moja jedna {eftelijaHaj, nego tvoja burma i be{lija

O sazuNa sazu se svira (kuca) po sluhu. Mada je naj~e{}i slu -

~aj da se sazom prati pjevanje samo jednoga pjeva ~a, uzsaz se moè svirati i kolektivno, i to ne u harmonijskom, ve}isklju~ivo u melodijskom smislu…

Istovremeno sviranje vi{e sazlija naziva sviranje (kuca -nje) u takumu.

Tamna no}i, tamna li si

Izvo|a~:Nedàd Deli}, Pljevlja

*Tamna no}i, tamna li siTamna no}i, tamna li siMoja draga, aman, blijeda li siMoja draga, aman, blijeda li si

**Kako ne}u blijeda bitiKako ne}u blijeda bitiKad ja ljubim, aman, zulum }a raKad ja ljubim, aman, zulum}a ra

***Do pono}i, pije, lijeDo pono}i, pije, lijeOd pono}i, aman, ènu bijeOd pono}i, aman, ènu bijeKo god pro|e uz mahaluKo god pro|e uz mahaluJa pomislim, aman, zulum}ar

jeJa pomislim, aman, zulum}ar

je

Sazlija Enes Imamovi} iz Tuzle


Bo{nja~ka rije~ 7


Sjaj mjese~e do zore

Izvo|a~:Enes Melki}, Zagreb

*Sjaj mjese~e do zoreNe zalazi rano jeSino} sam se ènioI djevojku ljubio

**Sino} bila djevojkaUranila nevjestaUranila nevjestaHladne vode donijela

***Hladne vode donijelaPred djeverom stanulaPred djeverom stanulaGorke suze ronila

****Pitale je zavice[ta je tebi sna{iceJe li tebi do rodaIli do prvog sevdahaNije meni do rodaVe} za pravog sevdaha

Po Taslidì pala magla

Izvo|a~:Hazbo Meki}, Skoplje

*Po Taslidì pala maglaPo vazdan, po vazdan.

Po Taslidì pala maglaPo vazdan, po vazdan.

**Reko dragi da }e do}i u ak{am,u ak{am.Reko dragi da }e do}i u ak{amU ak{am.Haj, u ak{am.

***Dragi re~e, pa pore~e, ne do|e.Dragi re~e, pa pore~e, ne do|e.

****êka}u ga cjele no}iI vazdan. êka}u ga cjele no}ii vaz dan Haj i vazdan.

Vesna Hadì} iz Sarajeva

Hazbo Meki} iz Skoplja, III mjesto i Bronzani saz

SevdalinkaSevdalinka je bo{nja~ka, gradska ljubavna pjesma. Se vda -

linka nije prosto pjesma o ljubavi, ona je pjesma o SEVDAHU.U tome je sadràna njena specifi~nost i su{tina.

U sevdalinkama su na{i prvi drhtaji uzneseni ~ulima, prvidodiri i prva sabjeranja u mraku - kad je ~ovjek sam sebi do vol-jan jer nije sam - u sevdahu je...


7 Bo{nja~ka rije~


Enes Be{irovi} iz Tutina, pro{logodi{nji pobjednik FESS-a

Po Varo{i povaljana trava

Izvo|a~:Rizo Dànkovi}, Novi Pazar

*Po Varo{i povaljana trava, vaj ]amo, vajSve be}are zaboljela glava, vaj ]amo, vajMoga dragog i srce i glava, vaj ]amo, vaj

**Bolan dragi |e }e{ bolovati, vaj ]amo, vajDu{o moja, na tvojemu krilu, vaj ]amo vaj

***Bolan du{o, {ta }e t’ jastuk biti, vaj ]amo, vajMila moja, tvoje bijele grudi, vaj ]amo, vajBolan dragi, bil’ ti milo bilo, vaj ]amo, vajMila moja, a’zar tebi nebi, vaj ]amo, vaj

Arif Alajbegovi} iz Sarajeva

Rizo Dànkovi}, Novi Pazar

Vehid Guni}, poznati bosansko-hercegova~ki novinar, vrsni poznavalac sevdalinke voditelj Festivala sandà~ke sevdalinke


Bo{nja~ka rije~ 7


Rustem Muratovi} - Ljuca, Novi Pazar Sedat Rizvanovi}, Novi Pazar

Nisveta Junuzovi}, u pratnji Sulejmana [ari}a na sazu


7 Bo{nja~ka rije~

Bo{nja~ka rije~ 7



Enes Merdovi}, Priboj

Safet Be}iragi}, sazlija iz Tuzle

Majka sina u goru rodila

Izvo|a~:Enes Merdovi}, Priboj

*Majka sina u goru rodilaU Goricu gdje se legu vuciMajka sina u goru rodilaU Goricu gdje se legu vuci

**Vu~ica mu pupak odrezalaBjela vila u svilu povilaVu~ica mu pupak odrezalaBjela vila u svilu povila

***Ko{utica dvoru donijelaMila seja u dvor unijelaMila majka ml’jekom zadojila

SevdalinkaSevdah nije samo rije~ - to

je imaginarni ambijent ljepo te,u ~ijem nepreglednom prost -ranstvu du{e - koje osje}aju,pronalaze zrna radosti i formi-raju}i mozaik ~ine sebi ìvo-tom lijepim...

U sevdalinkama su na{iprvi drhtaji uzneseni ~ulima,prvi dodiri i prva sabjeranja umraku - kad je ~ovjek sam se -bi dovoljan jer nije sam - u se -v dahu je...

Sejo Dìgal, Priboj

Nedàd Deli} iz Pljevalja, uz pratnju orkestra Ilije Petkovi}a

7 Bo{nja~ka rije~


Ne treba poricati: ìvot gradanije isti kada se priprema za ne -{to veliko i kada ìvi svojeobi~ne dane. Njegov ritam, pulsìvota - sve se okrene za cijelikrug, sve dobije neke druge bo -je radosti zbog predstoje}eg ve -likog doga|aja, koji bogati i zla tiistoriju grada, koji angaùje,pokazuje spremnost realizacijei ostvarenja, koji ~ini da grad ì -vi ìvot neke tre}e dimenzije.

Pa iako to izgleda i malo ne -stvarno, stvari su su{tinski ve o -ma realne i jasne kada sean gaùju svi, kada zajedno sh-vate da doga|aj koji predstojipreva zilazi uske okvire, nadilazistrahove od nemogu}eg ilite{ko ostvarivog, kada ljudi za-jedno shvate da mogu "to ilito", bez obzira na njegovudefiniciju i te ̀ inu.

Tutin, grad doma}in 44. Sa -n dà~kih igara, je ìvio upravotim ìvotom od onog trenutkaka da su njegovi najbolji spor ti s -ti preuzeli zastavu Sandà~kihigara od sportista grada herojaGora`da i donijeli je u svoj grad.To je zna~ilo, po drugi put od ka -ko su 2001. godine Igre ob novl-

jene, da pred sebe stavljajujasan, èljen a teàk, sloèn izahtjevan zadatak doma}inanarednih Igara, {to je, opet, sasobom nosilo hiljadu drugih st -vari: od sre|ivanja starih i izg -radnje novih terena, doumiva nja i dotjerivanja grada, asve da bi Igre, kada za njih do|evrijeme, protekle onako kakotre ba i da bi i sportisti, ti glavniakteri doga|aja, ali i posjetioci,publika, gosti, mladi i stari, svizajedno uìvali u velikom doga -|aju - u Sandà~kim igrama.

I eto - Tutin je uspio u sve mu,a nije se tome ni ~uditi. Od vri-jednih ljudi Tutina to smo io~ekivali. Prosto je nevjerovatno{ta se desilo sa nekad naj -nerazvijenijom op{tinom u ze m -lji. ûdo je ta nova filozofijash vatanja ìvota i rada, na~in na

koji su Tutinci napravili vrato lo -mni salto, prelomili, uzeli stvaru svoje ruke i rije{ili da se po -maknu sa dna i da se dobranoprimaknu vrhu, da nekada{njesamosaàljevanje i àlopojke zasamo desetak godina pret vo reu pobjedonosne radne po kli~e,u nove planove i strategije, u

razvoj sa osloncem na so p-stvene snage, {to je sve do { lokao plod doma}inskog dje lo-vanja predsjednika op{tine Tu tingospodina [emsudina Ku~e -vi}a, njegovih saradnika, ali isvih gra|ana Tutina, koji mu be -skrajno vjeruju.

Trebalo je, pred po~etak Iga -ra, vidjeti kako izgleda taj grad -gradili{te, sa uređenim trgomka kvog nema nadaleko, po ko -me, kao po mravinjaku poslujuljudi {irokog i doma}inskog srca,pa da vam postane jasno da suIgre u Tutinu postale na~in ì vo -ta ovog grada, da su Igre pok -renule mnoge procese razvoja inove politike ìvota u ovom gra -du čija opština danas broji oko40 hiljada stanovnika, te da jeto ne{to {to }e trajno obiljeìtibudu}nost grada, koji se pom-inje jo{ davne 1396. godine uGluhavi~koj povelji.

Sretali smo se i sa grado na -~elnicima nekoliko op{tina u Sr-biji koji su iskoristili priliku i dabudu dio jedne velike spor t skesvetkovine, ali i da na licumjesta vide i da se uvjere u tu -tinsko privredno ~udo, da po -kupe neka iskustva i poku{ajuda ih primijene u svojim sredi-nama. Zato mi nikada ne}e bitija sni ljudi koji navodno brinu oSandàku, a govore budala {ti netipa da su Igre nepotrebne, da

MANIFESTACIJE

Sa ceremonije sve~anog otvaranja 44. Sandà~kih igara Tutin 2007.

44. Sandà~ke igre u Tutinu

Igre kao na~in ìvotaPOBJEDA KAO STIL

je to bacanje novca, da susuvi{ne, neva`ne... Sandà~keigre su nama i potrebne i va`nei nisu bacanje novca, ve} pa me -tno ulaganje u sportske ob -jekte, gradsku infrastrukturu,investiranje u mladost, u sport,u budu}nost!

Ta tri dana ispunjena sport-skim nadmetanjima, èstokimborbama na terenu, a druèn-jima i prijateljstvima van terena,raznovrsnim kulturno-zabavnimde{avanjima, {arenilom mlado -sti kulturno-umjetni~kih sastavasa pripremljenim bogatim pro -gramima - ne{to su najljep{e{to se de{ava ne samo u ovomna{em Sandàku, ve} i mnogo{ire, jer su Sandà~ke igre mul-tidisciplinarne, multikonfesio -nalne i multinacionalne, a timese doista treba ponositi.

Kada pobrojimo gradove u~e -snike Igara u Tutinu, to izgledaovako: Arilje sa 13 sportista,Berane 22, Buìm 15, Vito mi ri -ca-Pe} 47, Gora`de 117, Ha no -ver 15, Kragujevac 48, Ljub lja na9, Mostar 11, Nova Varo{ 59,Novi Pazar 197, Plav 29, Pljevlja16, Prijepolje 59, Pri z ren 19,Roàje 118, Sjenica 148, Sara-jevo 178, Srebrenica 17, Be~30 i Tutin 182, to je hi ljadu i tristotine ~etrdeset de vetsportista iz dvadeset jed noggrada, iz sedam dràva, ko ji suse takmi~ili u 15 spor tova.

Za tri takmi~arska dana odi-grano je preko 130 razli~itih ut -a kmica u fudbalu, ko{arci,od bojci, rukometu, malom fud-ba lu; odràna su takmi~enja u{a hu, atletici, stonom tenisu,stre lja{tvu, karateu, dùdou,planinarstvu, biciklizmu, pliva njui spo rtskom ribolovu. Ali ovo ve}li~i na sumiranje rezultata - dase mi, ipak, vratimo na po~etak44. Sandà~kih igara kojima je,od 26. pa do 30. jula, bio do -ma}in grad Tutin.

Otvaranje Igara

Kao i uvijek, posebno se pri -prema otvaranje jedne ovako ve-like sportske manifestacije.Tutinci su, kada je sama cere-monija sve~anog otvaranja u pi -tanju, vrlo temeljno, i mo`da

su ptilnije od svih prilazili tojstva ri, ne èle}i da bilo {ta pre-pu ste slu~aju. I prije ~etiri go -dine, kada su po prvi put uis toriji Igara, koja traje od 1954.go dine i prvog grada doma}inaPrijepolja, bili doma}ini, Tutincisu pokazali da se sve moèsrcem. Tako je bilo i ovoga pu -ta. Prekrasan topao dan. Nagra d skom stadionu "âir" uTutinu preko 8000 ljubitelja spo-r ta koji prate jedinstveni e{alonu kojem defiluju sportisti iz dva -deset jednog grada. Kao za~insvemu, ta~no prije sve ~a nostiotvaranja, u stadion utr~a vajudvojica sjeni~kih marato naca -Elvis Kari{ik i Elvedin Ka lenderkoji su specijalno za ovu prilikui u ~ast 44. Sandà~kih igarapretr~ali dionicu dugu sko ro 90kilometara od Sjenice do Tutinai do stadiona âir.

Nakon {to su sportisti zau -zeli svoja mjesta na travi grad-skog stadiona, po tradicijiunesena je zastava Sandà~kihiga ra koju su nosili najbolji spor -

ti sti grada doma}ina: Tarik Si na -novi} - dùdista, Hanka Ade mo vi}- atleti~arka, Mirza Hot - fud-baler, Aldina Aliba{i} - odbojka -{ica, [efkija Ramovi} - atleti~ari Samir Halilovi} - stonoteniser.

âst da zastavu Sandà~kihiga ra podigne na jarbol pripalaje mladom tutinskom dùdistiAliji Batilovi}u, sportisti gradaTutina za 2006. godinu.

Nakon toga je uslijedio bo -

gat kulturno-umjetni~ki program.Prvo je kompozitor i pjeva~ izTutina Rifat Ramovi} otpjevaoHimnu Sandà~kih igara, da bidjeca iz Pred{kolske ustanove"Habiba Sto~evi}" izvela rit mi -~ku igru na instrumentalnu mu -ziku u koreografiji Emine Nu ma-novi}, {to je izazvalo po se bnesimpatije prisutnih gledalaca.

U~enici osnovnih i srednjih{kola su izveli splet igara u ko-reografiji Nazima Ademovi}a, dabi na kraju ovog dijela cere-monije sve~anog otvaranja Ne r -kesa Drekovi} odrecitovalapje smu "Sandàk".

Red je do{ao na direktne ak-tere da kaù koju rije~. U imesvih sudija, zakletvu za korek-tno i pravi~no su|enje poloìo jeatletski arbitar i predsjednik Su -dijske organizacije Srbije Dra -gan Stefanovi}.

U ime sportista, u~esnika 44.Sandà~kih igara, proslav ljenaodbojka{ica tutinskog "Je din s t -va" Anesa Derdemez polo ̀ ila jesve~anu zakletvu rije~ima:

"U ime sportista dvadeset ijednog grada iz 7 dràva, da jemsve~anu izjavu da }emo sesportski i vite{ki boriti za bojesvoje ekipe, svoga grada izemlje, po{tuju}i na~ela olimpi-jskog duha!"

U ime grada doma}ina, go -ste i sportiste je pozdravio pre -dsjednik Organizacionog odborai predsjednik Op{tine Tutin,gospodin [emsudin Ku ~evi},

Mladost, {arenilo, ljepota Sandàka na otvaranju 44. Sandà~kih igara


Bo{nja~ka rije~ 7

ko ji je, izme|u ostalog, rekao:"Po{tovani sportisti, dame i

gospodo, uvaèni gosti, dozvo-lite mi da vam se u svoje ime iu ime gra|ana op{tine Tutin za-hvalim {to ste danas do{li dauveli~ate ovu veliku sportsku,kuilturnu i poslovnu manife s ta -ciju.

Dozvolite mi da prije svegapozdravim sve one koji su ulo ̀ ilinapor da iz evropskih zema lja,iz zemalja Evropske Unije, iz ze-malja biv{e Jugoslavije i svihgradova iz susjedstva do|u, davam se posebno zahvalim {to

ste uloìli dodatni napor da da -nas budete zajedno sa nama.Ja mogu da vam kaèm da smomi kao gra|ani ovog grada pri -premili sve uslove, otvorili svo -je veliko srce da vas lijepodo ~ekamo i da se osje}ate kaokod svoje ku}e.

Jo{ jednom veliko hvala svi -ma; vama sportistima èlim dase nadme}ete u sportskom du -hu i da postignete velike sport -ske rezultate, a svima vama kojiste danas ovdje, èlim ugodanboravak u Tutinu."

Promoter 44. Sandà~kih iga -ra bio je proslavljeni jugoslo ve -nski atleti~ar, jedna od legendiovog sporta u na{oj zemlji, dr.Dane Korica:

"Dragi prijatelji, dragi spor ti -sti, po{tovani predsedni~e, po { -tovani gra|ani Tutina, dame igospodo, zaista imam veliku~ast, a ujedno i obavezu da vas

sve zajedno pozdravim u imeSportskog saveza Srbije, u imesportista Srbije i da vam za ̀e -lim mnogo uspeha i dobrih re -zultata, da vam zaèlim dobrodruènje, trajna prijateljstva, do -bre rezultate i sportske i ferborbe. Sport je ne{to najlep{edragi prijatelji i gra|ani Tutina.Bio sam ovde pre par godina imogu da kaèm da je svakogadana ovaj grad sve lep{i i bo -gatiji.

Dragi prijatelji, sportisti svihgradova koji ste danas ovde,dragi predsednici op{tina koji

pomaète ovakve igre, srda~novas pozdravljam i neka igre ìvei nek se druè prijatelji, nekasport zbliàva a ne da deli ljude.Sport je ne{to najlep{e. Sportdaje ìvot, ljubav, daje sve ono

{to je lepo. Zato vam svimaèlim jo{ vi{e uspeha i jo{ vi{edobrih rezultata, sre}e i zdravljau ìvotu."

Ove 44. po redu Sandà~keigre otvorio je narodni poslanik ipotpredsjednik Skup{tine Re p u -blike Srbije, gospodin EsadDùdèvi}:

"Po{tovane dame i gospodo,po{tovani sportisti u~esnici 44.Sandà~kih igara, èlim vamsvako dobro i mnogo medalja ipobjeda u ova ~etiri dana koliko}e trajati Igre u na{em gradu.

Dragi prijatelji, vi{e nego bi lo{ta, nama u ovom vremenu supotrebne pobjede, pobjedepravde nad nepravdom, kulturenad primitivizmom, pobjede gra -diteljstva nad destrukcijom, um -jerenosti nad ekstremizmom,nade nad o~ajem, sve te pob-jede neka budu oli~ene u va{imuspjesima na sportskim teren-ima.

@elim vam da sa ovih igara iiz ovog grada koji zna samo zapobjede i gdje je pobjeda posta -la na~in ìvota, ponesete pozi-tivnu energiju i na{u poruku: dasu Sandà~ke igre kao najma -so vnije, multietni~ke, balkan s kesportske igre jo{ prije 50 god-ina rodile ideju evropskog si s-tema vrijednosti na ovim na {imbalkanskim prostorima.

U to ime, u ime ideje mira,stabilnosti i razumijevanja me |uljudima razli~itih kultura i tra di-cija - otvaram 44. Sandà ~keigre u Tutinu!"

“Kraljica sportova” je obiljeìla i ove Sandà~ke igre

Biciklisti na 44. Sandà~kim igrama


7 Bo{nja~ka rije~

Bo{nja~ka rije~ 7


Dakle vrpca je presje~ena.Po~inje takmi~enje.

Nakon {to su se ekipe, poutvr|enom rasporedu, povuklesa stadiona, uslijedilo je tak mi -~enje u dvije atletske discipli ne,kojima, po tradiciji dugoj petdecenija, zapo~inju sportskanadmetanja na Sandà~kimigrama: trka na 800 metara zaatleti~arke i 1500 metara za at -leti~are. Trka atleti~arki na 800metara donijela je mnogo uzbu -|enja samo kada je u pitanjubila borba za drugo mjesto, zakoje su se borile Mirnesa Ago -vi} iz Sarajeva i NovopazarkaAmela Terzi}, jer je sjajna no -vopazarska atleti~arka TeodoraSimovi} bila bez premca na ovojstazi. U samoj zavr{nici AmelaTerzi} uspjeva da se do mognedruge pozicije, ostavljaju}i sara-jevsku atleti~arku iza sebeskoro tri sekunde.

Ne{to sli~no je vi|eno i u trciatleti~ara na 1500 metara ukojoj je suvereno do zlatadotr~ao Samir Halilovi}, sara-jevski atleti~ar, ostavljaju}i 14sekundi za sobom drugoplasira-nog Milanka Petrovi}a iz Sje nicei 16 sekundi takmi~ara iz Vito-mirice Elvisa Feti}a.

Na prvoj sjednici Konfere n ci -je gradova u~esnika 44. San -dà~kih sportskih igara u imegrada doma}ina goste je pozd -ravio mr. Jusuf Sinanovi}, gla vnirukovodilac takmi~enja na ovo-

godi{njim igrama. Svi pred-stavnici gradova zahvalili su sedoma}inu na velikom angaò v-anju da ova tradicionalna spo rt-ska manifestacija uspije i usvom ~etrdeset ~etvrtom iz da -nju. Konferencija je jednog la s nodonijela odluku da se, zbog ve-likih vru}ina, nadmeta nje iz vedeu dvodnevnom tak mi ~a rskomprogramu, pa je donijeta i od-luka da se ceremonija sve ~anogzatvaranja obavi dan ra nije nego{to je previ|eno i da to bude28. jula u 21 ~as na gradskomtrgu, {to se kasnije pokazalokao izva nredan potez u svakomsmislu.

Pa, ipak, prije zatvaranja...

Dan drugi - Takmi~arsko zahuktavanje

Na Drugoj radnoj sjednici Ko -nferencije gradova odlu~eno jeda se zbog enormno visoke te -

mperture, satnica takmi~enjadrugog dana prilagodi vremen-skim uslovima. U atletskim na d-metanjima opet blistaju dvojeSarajlija: Mehdija Sulji} i AldinJahi}. I dok je Mehdija Sulji} na200 metara doìvjela svoj prviporaz nakon nekoliko godina do -minacije, jer je brà od nje je natoj stazi bila novopazarka, iz-vanredna, Amela Terzi}, a Me -hdija je osvojila zlata na 100 m,skoku u vis i dalj i {tafeti 4 x100 metara, dotle je Jahi} umu{koj konkurenciji zabiljeìo

pobjede i osvojio zlata u svimdisciplinama u kojima je nastu-pio: 100 i 200 m, skoku u dalj,troskoku, skoku u vis i {tafeti 4x 100 metara. I u kona~nomzbiru njih dvoje su najbolji i naj -uspe{niji takmi~ari 44. San dà -~kih igara.

Pa, ipak, ove igre bi}e upa -m}ene po dvojici kolosa: As mi -ru Kola{incu, sjeni~kom atleti,reprezentativcu Bosne i Herce -govine, koji je postavio novi re -kord Sandà~kih igara baciv{ikuglu 18 metara i 10 centime -tara i sarajevski div i tako|e re -prezentativac BiH Kemal Me {i},koji je u bacanju diska i ove go-dine bio bez premca, ovogaputa sa hicem u visini novogrekorda Sandà~kih igara: 55metara 80 centimetara.

Ljjubitelji sporta su imali pri-like da uìvaju u izuzetnim maj -storijama ko{arka{a i ko {a r k a- {ica iz Sarajeva, koji su prostoru{ili sve pred sobom. Zanim -ljiva su i neizvjesna bila ruko -metna nadmetanja u kojima je,recimo, Gora`de u posljednimsekundama rezultatom 20:19savladalo Roàje, a favorizova niNovi Pazar jedva savladao Kra -gujevac sa 15:14.

Tako|e, mnogo uzbu|enjabilo je i na odbojka{kim teren-ima, gdje je u mu{koj konkuren-ciji za nijansu bolja od drugihbila ekipa Novog Pazara.

@estoko je bilo i me|u majs-torima celuloidne loptice. U è -nskoj konkurenciji Roàje, gradsa stonoteniserskom tradici-jom, potvrdilo je svoju domina -ciju osvajanjem zlata, dok sustonoteniseri Novog Pazara bilibez premca i svojim sjajnim pa -r tijama podizali su publiku nanoge u hali tutinske gimnazije.

[ahistkinje iz Ljubljane i ovajsu put igrale sigurno i beskom-promisno, i bez ve}ih napora ov-jerile {ampionsku titulu sapret hodnih nekoliko Igara.

Mnogo vi{e uzbu|enja biloje u konkurenciji {ahista, gdjesu Sarajlije majstorski do krajau odlu~uju}em me~u savladaliNovi Pazar i okitili se zlatom.

Drugog dana Sandà~kih iga -ra na borili{te su izi{li i majsto -ri karatea u obje konkurencije. I

Sa fudbalskog turnira 44. Sandà~kih igara

7 Bo{nja~ka rije~


dok su u konkurenciji tak mi~ar -ki karatistkinje Gora`da briljiralei u katama i u borbama, pre dvo -|ene izvanrednom Lejlom \u -lov, dotle su karatisti NovogPa zara, ~ija je perjanica ovogaputa bio Samed Ragi povi},pokazali sigurnost i osvojili prvamjesta i u borbama i u katama.Valja napomenuti i sjajne borbei dva zlata kojima se okitiokaratista iz Sjenice Aldin Ele-zovi}, koji je i najbolji tak mi ~arkarate turnira na 44. Sa ndà ~ -kim igrama.

Biciklisti Novog Pazara, na~e lu sa dràvnim reperezenta-tivcem i kandidatom za Olim pi -jske igre sljede}e godine u Pe- kingu - Esadom Hasanovi}em,na drumskoj stazi dugoj 43 ki lo-metra vozili su izvanredno, ub -jedljivo i na kraju ostvarili o~e -ki vanu pobjedu.

Na kraju drugog dana 44.Sandà~kih igara na plivali{tuSportskog centra u Novom Pa -zaru odràno je takmi~enje u pli -vanju, gdje su jedina ozbiljnakonkurencija Sarajlijama bili no -vopazarski pliva~i.

Poslije napornih sportskih na -dmetanja, teì{te de{avanja sesa spor tskih terena u ve~er -njim satima seli na glavni grad-ski trg. Na red dolaze kultura iumjetnost kao nerazdvojivi diomultidisciplinarnosti Sandà ~ -kih igara. Folklorni i plesni an -sambli iz gradova u~esnika,vo kalni solisti, kulturno-umjet -ni~ ka dru{tva i poznate zvijezde

do ma}e estrade svake ve~erisu privla~ili u srce Tutina, na ve -liki gradski trg, veliki broj pos-jetilaca, gostiju, radoznalihposmatra~a... Kamere Tutinskete levizije svuda i na svakommje stu, direktno u programu sa

trga i velike bine. Pravi podvigjedne male televizije koja je, uzpo mo} kolega iz Regionalne ra -dio televizije Novi Pazar, tokomtrajanja Igara uìvo prenosila do -ga|aje sa tri najva`nija mjesta:stadiona "âir", terena za male

Kada su, prije 53 godine,studenti Sandàka do{li naideju da se, u ljeto 1954. go -dine, u Prijepolju organizujuPrve Sandà~ke igre, nisu nislutili da }e se tokom pet de -cenija one razviti u jednu odnajljep{ih i najve}ih sportskihi dru{tvenih manifestacija utada{njoj Jugoslaviji ali i da -nas.

Jedan skroman po~etakstotinjak omladinaca tri grada -Prijepolja, Priboja i Nove Va -ro{i, izrastao je u pravu olimpi-jadu sportskog vite{tva i na -dmetanja ali i bratskog dru ̀e -nja sa Trome|e.

Tako je bilo sve do 1992.godine, kada je ratni vihor za h-vatio zemlju. Ali, prolaskom tihnesre}nih vremena sportskiradnici Sandàka opet suokupili i rje{ili da mla|i opetbudu spona zajedni{tva idruènja na ovim prostorima.Istina, danas imamo i San dà -~ke i MOSI igre, no to mno -gima ne smeta jer i u jednim i

u drugim igrama postoji simbolkoji spaja mlade sa ovih pros-tora.

Gdje god da su stizale, sanovim sportskim objektima inovim sportovima, Igre su do -nosile mladala~ku ìvost i ra -dost u gradove doma}ine.Ta ko je bilo i ove godine u Tu -tinu, gdje su odràne 44. Igre.One su bile simbol mladosti idruènja omladine, radnika,stu denata i |aka svih naci -onalnosti.

[to postoje i {to su sve bo -lje treba zahvaliti mnogimsportskim, ali i drugim organi-zacijama, ustanovama i gra -dovima u~esnicima. Ali i,po sebno, stotinama entuzi-jasta, dru {tvenih i sportskihpregalaca koji daju veliki dopri-nos da se o~uva kontinuitet itradicija Igara i da svake novebudu lje p{e i bogatije, gdje }ese po novo ra|ati asovi poputIzu dina î~i}a, Sava Kriàvca,Hu snije Kame{ni~anina, Haru -na Selmanovi}a, Vladana An -|u{i}a, Dèmka Gotovu{e,Ju sufa Sadovi}a, Sini{e Nesto -rovi}a, Bibe Suba{i}, JasmineIbrovi}, Ru{ida Nurkovi}a, Ri -fata Zilki}a, Smaja êngi}a,Ma hmuta Memi}a, Fuada Mu -zu rovi}a, Mustafe Hasana gi -}a, Hazbije Huki}a, MirsadaHodì}a, Slavka Kuzmanovi}a,Vlade Divca, Danijele Srda -novi}, Azre Eminovi} i drugih.

Nadamo se da }e 45. Sa -ndà~ke igre u Novom Pazarubiti najmasovnije jer Igre vi{enisu samo sportski rezultati -Igre su ljepota Sandàka..

Hroni~ar Igara, Sulejman - Heman

Muftarevi}

Osvrt na istorijat Sandà~kih igaraIgre su ljepota Sandàka

Sa rukometnog turnira

sportove i sa gradskog trga, kojije bio centar kulturnih pro-grama, de{avanja i susretanja.

Uz pjesmu, muziku, razigra -nu mladost na bini, i odu{ev lj-enu publiku na trgu i oko nje ga,polako se zavr{avao drugi dan44. Sandà~kih igara Tutin2007.

Tre}i dan - Finalno odbrojavanje

Kada se pribliì kraj jednojovakvoj manifestaciji, koja sim-bolizuje mladost, sportsko na d-metanje u olimpijskom duhu,gdje su ponekad i rezultati udrugom planu, onda ~ovjeka ob -u zme neka tuga i ve} tada segovori o sljede}em susretu, osljede}im Igrama. To postaje jo{intenzivnije nakon sjajne or gani-zacije Igara u reìji grada Tutinai njegovih gra|ana. Ipak, negdjeizme|u pomije{anih os je }anjasre}e i tuge, do kraja je ostalojo{ dosta finalnih nadmetanja isusreta koji su odlu ~ivali o pob-jedama i pobjednicima u razli -~itim sportskim disciplinama.

U rukometu posljednjeg da -na Sandà~kih igara, prema o~e -kivanjima, Novopazarci ub je d lji vi,kite se zlatom. Takmi~enje umalom fudbalu je izazivalo og ro -mnu pa`nju, a pobjednik je nakraju mje{oviti sastav majstoramalog fudbala iz Hano ve ra.

Kada su u pitanju majstori ta -tamija, tu su dùdisti grada do -ma}ina bili bez premca i ub jed -ljiviji nego {to se o~ekivalo, os vo -jili zlato ispred svojih naj ve}ihkonkurenata dùdista Ro ̀aja.

U strelja{tvu apsolutna dom-inacija takmi~ara iz Pljevalja. In -teresantno je napomenuti da sustrijelci iz ovog grada u objekonkerencije ostvarili duplu po b-jedu. Za o~ekivati je bilo da }estrijelci iz grada doma}ina bitiuspje{niji, s obzirom na dugutradiciju koju ovaj sport ima uTutinu. Me|utim, na ovim Igra -ma, tek polovi~an uspjeh tutin-skih strijelaca.

Sportski ribolovci su se àlilida riba "ne radi". Pa, iako u ne -povoljnim uslovima, ribolovci su,ipak, ostvarili dobre rezultate, amalo ispred ostalih bili su ri bo -

lovci iz Arilja.Najljep{e borili{te, stazu u ì -

vopisnoj okolini Tutina, ome |e -nu ljepotom predjela i istorijskihznamenitosti, imali su pla ninari,me|u kojima su bili naj us -pje{niji planinari grada do ma -}ina, koji su, vjerovatno naj bo ljepoznavaju}i stazu, prona {lizlato Sandà~kih igara u ovojdisciplini.

I, napokon, veliko finale u fu -dbalu, u kojem su se sastaledvije najbolje ekipe: Tutin i Go -ra`de. Poslije mnogo uzbu |e -nja, bodreni velikim brojemsvo jih navija~a, Tutinci su stavilikru nu na svoje dobre igre, sa -vladav{i Gora`de rezultatom 2:0i tako osvojiv{i titulu {am pionafudbalskog turnira 44. Sandà -~kih igara.

Dodjelom nagrada najboljimekipama i pojedincima u ve~er -njim satima na glavnom grad-skom trgu, spu{tena je zavjesana 44. Sandà~ke igre koje suobogatile ìvot doma}ina i sva -kog u~esnika ponaosob, osta -vile snaàn utisak na sve koji suimali ~ast i sre}u da budu dioove sportske svetkovine, do -kazale da su potrebne i neo -phodne, da su va`ne i jedi n- st vene, da moraju trajati nazadovoljstvo svih koji u njihovojor ganizaciji u~estvuju, na zado-voljstvo mladih sportista, na za -dovoljstvo onih koji na San dà-~kim igrama steknu renome iafirmaciju.

Sandà~ke igre predstavljaju

most saradnje, prijateljstva, ra -zumjevanja, tolerancije i olimpi-jskog sportskog duha,predsta vljaju jedan odnajva`nijih segmenata afirma-cije regiona San dàk, njegovekulture i tradicije, sportskihdostignu}a, afirmacije ljudi ovogpodneblja i njiho vog velikog iotvorenog srca. Tako je to upedeset godina dugoj tradicijiSandà~kih igara, a tako je idanas, kada su namzbliàvanje, tolerancija, prijate lj -ski odnosi potrebniji nego ikad.Tutin je pokazao i doka zao dasve moè da funkci o ni{e na na -j bolji na~in kada su ljudispremni da daju svoj maksi-mum i ta ko prevazi|u sve po -te{ko}e u èlji da sve proteknekako se sa mo poèljeti moè i

da se sva ki u~esnik, dragi gost,prijatelj, po sjetilac osje}a kao usvojoj ku }i, da uìva u sports kimnadme tanjima i u tri dana sport-skih blagdana koje sa so bomnose Sandà~ke igre, kao jednaod najve}ih amaterskih sport-skih manifestacija u na{oj ze -mlji, ali i u ovom dijelu Bal kana.

Doma}in narednih Igara bi}eNovi Pazar, grad u kojem su, po -slije desetogodi{nje pauze, Ig reponovo pokrenute 2001. go -dine, grad u kojem su ljudi vizi -onari vjerovali u potrebu ineo phodnost oìvljavanja jedneta ko gigantske i va`ne sport s kemanifestacije kakve Sandà ~keigre zaista jesu. I hvala Bo gu daje tako. Fehim Kari{ik

44. Sandà~ke igre u Tutinu obiljeìo je i bogat kulturno-zabavni program

Bo{nja~ka rije~ 7


7 Bo{nja~ka rije~


Finski filolog Elias Lönnrotprvi }e prihvatiti tradicio na -lne vrijednosti finskog jezika

i kulture te 1835. izdati Ka le-vala,121 ~uvenu epopeju na fi n -skom jeziku, kada finski jeziksti~e renomée me|u evropskim

jezicima. Godine 1898. po~injuse pojavljivati prve gramatike fi -nskog jezika sa pozajmljeni-cama od govornog jezika idijale ka ta. U isto vrijeme na-cionali s ti~ki finski pokret “fen-noma né”122 vodi brobu protiv

stranih pozajmljenica i tu|inskihrije~i. Me|utim, pitanje jezika ina ci o nalnog identiteta, te otvo -reni konflikti izme|u dvije zajed-nice u Finskoj, ne}e biti rije{enisve do kraja Drugog svjetskograta. Finska je posljednja drà -va-na cija skandinavskih zemaljakoja je dobila neovisnost, a priz-naje dva slu`bena jezika: finski(Su omi), kojim govori 92% pop-ula ci je i {vedski, 5% populaci -je123.

Skandinavske zemlje su iz -me |u dva svjetska rata steklesociolingvisti~ku ravnoteù unu -tar koje je lingvisti~ki partikula -rizam svake zemlje ublaènop }om èljom da se odrè kul-tu rne veze, kao i me|urazumije-vanje od jednog do drugog je zika.Ipak, nakon 1945. na skandi-navskom se prostoru pojav ljujenovo sredstvo zajedni~ke ko mu-nikacije - engleski jezik ko ji sluìkao drugi strani jezik ko muni -kacije u trgovini, profesio nalnimi me|unarodnim pos lo vi ma.

3.2 Periferni poljski, ~e{kii ma|arski jezik

“Svaka nacija, ma koliko godbila mala, èli posjedovati vla s -titi jezik civilizacije”

Antoine Meillet

JEZIK I OBRAZOVANJE

Mr. Samra Tahirovi} - Ljuca

GLOBALIZACIJA i njen uticaj nasocio-kulturolo{ki aspektmalih nacija (V)Proces formiranja nacionalnih jezika u Evropi po~eo je to kom 15. i 16. vijeka i jo{ uvijek nijeokon~an. Neki od njih su, kao {to smo mogli primjetiti, nastali relativno rano, krajem XVI ipo~etkom XVII vijeka, dok su drugi morali pri~ekati XX vijek da bi se formirali. Jezik nije samo samo sredstvo za uspostavljanje komuni kacije ve} zna~ajan dio naci o nalnogidentiteta i kulture

Mapa Evrope

121. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997.

122. Ibid, str., 243.

123. Preuzeto sa < http://www.absoluteastronomy.com/encyclopedia/F/Fi/Finnish_language.htm>

U zemljama Srednje i Isto ~ neEvrope je proces konstituira njadràva te standardnih na cional-nih jezika bio “blokiran” zbogprodora habsbur{kog, oto man-skog i ruskog carstva. I dok su uzemljama zapadne Evrope defi -nirane dràve-nacije uìvale slo-bodu i prava gra|ana koje sudo bili revolucijama i sticanjem ne -ovisnosti, Poljska, ê{ka i Ma -|arska, su, naprotiv, bez de fi ni- ranih granica i dràvne po dr{kevodile jezi~ki rat kako sa sus-jednim dràvama, tako i sa ma-njinskim narodima koji su ìvjeliunutar njih.

U XVI vijeku, poljski jezik, us -prkos otporu crkve i latinista,po staje jezik kulture, kada sepojavljuju i prva knjièvna djela.Me|utim, dalji razvoj jezika bioje sprije~en uslijed “komadanja”poljske dràve izme|u tri mo } nasusjeda Prusije, Rusije i Aus -trije. U periodu Prosvje titelj st va,poljski jezik slabi, a ja~a uticajfrancuskog i njema~kog jezika,posebno u kulturnim i edu ka-tivnim institucijama. Na krajuXIX vijeka u Poljskoj je bilo 80%nepismenog stanovni{tva. Naj -ve}i doprinos tome imale su po -litike rusifikacije (ruska zo na) igermanizacije (pruska zo na).Uticaj Austrije je nakon po razakod Sadowe 1866124 bio uma-njen.

Republika Poljska je prokla -mi rana 1918. godine. Poljski je -zik i kultura su, nasuprot slaboorganiziranim demokratskim in -stitucijama, predstavljali simbolnacionalne identifikacije ko ja }ese uspjeti oduprijeti ne da}amamlade dràve.

U Bohemiji-Moraviji, zemlji ~e -{kog jezika i husitske herezije,zajedni~ki jezik se formira zah-valjuju}i himnama i indoktrina -ciji bra}e husita. Veliki doprinos

razvoju standardnog ~e{kog je -zika i kulture imala je vlada vinaCharlesa IV (1346-1378)125, za -tim, pronalazak {tamparije. Prva~e{ka gramatika na vernakula -rnom datira iz 1577. godine.

Re publika Bohemija je nakon po ra za kod planine Bla n -che (1620)126 izgubila politi~kuauto nomiju koju ne}e uspjetipovratiti sve do 1918. kada jero|ena ~ehoslova~ka Repu bli -ka. [tavi{e, nestankom kultu -rnih i dru{tvenih elita, ~e{ki,kao knjièvni jezik gubi atributezajedni~kog jezika i bazira se nadijalekte slavenskih seljaka. Tajmra~ni i dugi period razvoja ~e-{kog jezika i kulture okon~at }ekrajem XVIII vijeka, kada ~e{kijezik i knjièvnost doìv ljavaju re-nesansu. Nacionalni osje}aj sebudi, ~e{ki pisci i knjièvnicipo~inju raditi na izradi ~e{kogrje~nika i gramatike.

Krajem XIX stolje}a u Pragu,gdje je do 1882. dominatnuulogu imao njema~ki, ~e{ka po -pulacija predstavlja ve}inu ka kou kulturnom tako i u socijalnomìvotu.

Ma|arski jezik spada u gru -pu ugrofinskih jezika, a sli~an jefinskom, estonskom i lapon-skom. U periodu izme|u XV iXVI vijeka nastao je zajedni~kima|arski jezik, kada, nakon po -raza kod Mohacsa (1520)127,Ma|arska pada pod dominaci-jom Habsburgovaca i Otomana -ca te gubi najve}i dio kulturneba{tine {to }e usporiti daljni ra -zvitak standardnog jezika.128

Ma|arska nacija je za vrijemevladavine Habsburgovaca imalaargumenata da afirmi{e istori-jska prava kako bi se oduprijelaaustrijskoj politici asimilacije,posebno onoj za vrijeme vlada -vije Josepha II. Iako je imalo re -

lativno autonomnu politiku, kra -ljevstvo Ma|arske nije uspjelousporiti marginalizaciju ma|ar -skog jezika u knjièvnoj upo t -rebi, posebno poeziji (u slu`-benoj upotrebi je bio u konku-renciji sa latinskim, a u nau-~nim i dru gim upotrebama safrancuskim i njema~kim). Usli-jed naglog ra zvoja industrijal-izacije, urbani zacije, ma|arskisu intelektua lci po~eli raditi naobnovi ma |arskog jezika. Naj-ve}i doprinos za nastanak na-cionalnog ma |arskog jezika,neovisnog od dijalekata, daoje Ferenc Kazi nezy (1759-1831).129 L'age d'or ma|arskeliterature obiljeàva XVIII vijek.

U Srednjoj i Isto~noj Evropi}e iz istorijskih razloga i neor-ganizirane politi~e dràve borbaza promoviranjem nacionalnogjezika prerasti u jezi~ki rat kojise zasnivao na pro~i{}avanjunacionalnih jezika od stranih uti-caja kao i marginaliziranju ma n-jina koje su se na{le na timteritorijama. Jezik je za ê he,Poljake, Ma|are, simbol ide n-titeta, dràve, istorije, simbolnjihovog postojanja i neovisno -sti.

3.3 Mali nacionalni jezici XX stolje}a

“Ne, slovena~ki ne}e izumri-jeti, barem ne u skorijoj bu du -}nosti. Broj govornika slove na- ~kog od dva miliona je veliki.Vel{ ima jedva 500.000 govor -nika. Statisti~ki, dva miliona go -vornika slovena~kog jezika ~ini10% od ukupnog broja svjets kihjezika. Dva miliona je zna ~ajanbroj: divan, brilijantan i imasvoju teìnu.”

David Crystal, engleski lingvista

124. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997.

125. Ibid.

126. Bohemija 8. novembra 1620. godine gubi autonomuju i postaje dio Habsbur{kog carstva, preuzeto sa < http://www.herodote.net/motguerredeTrenteAns.htm>

127. Ma|arska vojska je kod Mohacsa, 29. avgusta 1526 bila poraèna od Turaka, {to }e prouzrokovati raspad ma|arskemonarhije i otvoriti put Otomanskoj i Habsbur{koj dominaciji, preuzeto sa < http://www.britannica.com/eb/article?tocId=9053190&query=mohacs%20battle&ct=>

128. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 175.

129. Ibid, 262. 130. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 266.


Bo{nja~ka rije~ 7

Na ju`nom dijelu Balkana,ku lturni i politi~ki ìvot maledràve Gr~ke je u XVIII vijekuvo|en pod utjecajem fanariota-aristokracije130. Fanarioti su bilipobornici “arhai~nog jezika” na -slije|enog od vizantijskog car -stva, dok su “vulgaristi”, u vrije - me bu|enja nacionalizma, teìlikreiranju nacionalnog gr~kog je -zika baziranog na govornom je -ziku. Adamandios Korais (1748- 1833)131, osniva~ katharevo u -sa ili “pro~i{}enog jezika” pred -la ̀e kompromis koji je zasnivanna pro~i{}avanju arhai~nih ilivulgarnih elemenata (posebnoturskog) iz pisanog jezika ko ji jedo tada bio kori{ten. Od ta da,pa do nedavno, gr~ki mode rnijezik je bio podijeljen na dvi jeforme: Dhimotiki, (δημοτική)“demoti~ki” ili narodni gr~ki je -zik kori{ten u svakodnevnomgo voru, te nau~ni/pisani (kat ha -re vousa)132. Prvi, dhimotiki, re -zultat je istorijskog razvoja jezi -ka, jo{ od helenisti~kog knji -èvnog koiné. To je jezik kojimsu govorili Grci, sa razli~itim di -jalektima, od jedne do druge re -gije. Nau~ni jezik ili katha revou- sa, predstavlja nau~ni, mije {a nijezik koji se koristio u slu` be nimformama (u politici, slu`be nimdokumentima i vijestima) i kojise od dhimotiki, razlikovao posintaksi i vokabularu. Godi ne1976. dhimotiki je prog la {enslu`benim jezikom, a kat ha re-vousa je krajem 20. vijeka po-~eo gubiti uticaj. 133

Rumunski jezik je nastao odlatinskog jezika, a prvi pisanidokumenti na rumunskom dati-raju jo{ od XVI vijeka. Rumun skise govorio na teritorijama Tran-silvanije, Moldavije i Vla { ke, tri-ma regijama koje sa~inja vajudana{nju Rumuniju. Naj ve}i uti-caj na razvoj rumunskog jezika iknjièvnosti imali su gr ~ki fa-narioti (XVIII vijek), te ita lijanski,njema~ki i posebno fra ncuski

jezik u XIX vijeku.134 Proces for-miranja knjièvnog jezika odvijaose na razli~it na~in {to je po-sljedica podije ljenosti na tri pro-vincije.

U XIX vijeku, kada se ujedi -njuju tri provincije, nastaje ru -munski sta ndardni jezik, u ~ijojje elaboraciji zna~ajan utjecajimao francuski jezik. Lingvi sti ~kinacionalizam je bio zna ~a janfaktor za mobiliziranje na cional-ne elite, dok je ruralno stanov-ni{tvo bilo izolirano i do miniranopripadnicima neve}in skog nar-oda (Ma|ari i Saksonci u Transi-lvaniji, fanarioti u glav nim gra-dovima).

Slovena~ki jezik je igrao zna -~ajnu zna~ajnu ulogu u formi-ranju slovena~ke nacije i drà ve,a tako|er i u formiranju na-cionalnog identiteta. Stoga, bilokoja vrsta ugroènosti naci -

onalnog jezika vodila bi kanaru{avanju nacionalnog iden-titeta, odnosno kulture.135 Slo ve -nija je vijekovima bila okru ̀ enavelikim nacijama koje su, osim{to su kontrolirale slovena~kuteritoriju, uklju~ivale plan za uni -{tavanjem slovena~ke na cije.Otuda se kod Slovenaca javioosje}aj povredljivosti i ug ro ̀ e -nosti od strane velikih nacija.

U vrijeme kada je Slovenija(Carantania) bila dio Austro-Ugarskog carstva, njema~ki jebio jezik elite, a slovena~ki jebio jezik naroda. Njema~ki jeimao veliki uticaj na razvoj slo -vena~kog i mnogi su german-izmi sa~uvani u kolokvijalnom

slovana~kom jeziku. Tako|er,zbog pod~injenog poloàja uodnosu na tada dominatnu aus-tro-ugarsku vladavinu, mno gi suslovena~ki intelektualci bi li pri-morani pisati na njema ~ kom je -ziku. Nakon Drugog svje tskograta Slovenija je bila dio Social-isti~ke Federativne Repu b likeJugoslavije, a slovena~ki je biojedan od slu`benih jezika. Kadaje postala neovisna, 1991. go-dine, Slovenija uvodi slovena~kikao jedini oficijalni jezik dràvekoji ujedno postaje i jedan odslu`benih jezika Ev ropske unije.

Nakon podjele êhoslova -~ke 1993. godine, Slova~ka jeteìla realiziranju modela “jed nadràva, jedan jezik, jedna na -cija”, posebno nagla{avaju}i pri-mat slova~kog jezika nad dru -gim etni~kim grupama koje suse na{le unutar granice. Je zi~ka

politika je u Slova~koj ima ladvostruku namjeru. Kao prvo,ona je dodjeljivala slo va ~komjeziku dominatnu poziciju udràvi i ja~ala je nacionalni iden-titet, kao drugo jezi~ka je poli-tika u istvo vrijeme bila me todpromoviranja asimilacije ne-etni~kih slova~kih gra|ana uslova~ku dràvu-naciju. Slova ~ kisu lideri na ovaj na~in teìli dabrane nacionalni identitet, us-prkos “starom neprijatelju” -Ma|arima - ve}oj etni~koj grupiunutar granica Slova~ke. Ma|a -r ska jezi~ka prava su bila neo-pravdana, a od Ma|ara seza htijevalo da budu “lojalni gra -|ani dràve” koji govore naci -

131. History of Greek language, < http://www.translexis.demon.co.uk/new_page_2.htm>

132. Modern Greek language, http://en.wikipedia.org/wiki/Modern_Greek

133. Ibid.

134. Enciklopedija Wikipedia< http://en.wikipedia.org/wiki/Romanian_language>

135. Roter Petra, Language Issues in the Context of "Slovenian Smallnes", u Grin Franςois and Daftary Farimah, Bu-dapest: Open Society Institute, 2003, str. 236.

U zemljama Srednje i Isto ~ ne Evrope je proces konstitu i -ranja dràva te standardnih na cionalnih jezika bio “blokiran”zbog prodora habsbur{kog, oto manskog i ruskog carstva. I doksu u zemljama zapadne Evrope definirane dràve-nacije uìvaleslobodu i prava gra|ana koje su dobili revolucijama i sticanjemne ovisnosti, Poljska, ê{ka i Ma |arska, su, naprotiv, bez de -finiranih granica i dràvne po dr{ke vodile jezi~ki rat kako sasusjednim dràvama, tako i sa manjinskim narodima koji suìvjeli unutar njih.


7 Bo{nja~ka rije~

onalnim slova~akim jezikom.Godine 1995, Slova~ka je do -nijela dràvni zakon o jeziku, kojije bio zna~ajan stub slo va ~ke iz-gradnje nacije

“Slova~ki jezik je najzna ~aj -nija karakteristika jedinstve no -sti slova~ke nacije, najvrijednijidio kulturnog nasljedstva i su v-ereniteta Slova~ke Republikekao i op}e sredstvo komuni ka -cije izme|u gra|ana koje imgarantira slobodu i jednakost upravima i dignitetu na teritorijiSlova~ke Republike”136.

Godine 1999. Slova~ka je do -nijela Zakon o manjinskom je -ziku, {to }e ubrzati put kauje dinjenju u EU 2004. godine

3. 4 Od sicilijanskog do malte{kog jezika

Malta, kao mala dràva-naci -ja sa dugom istorijom i boga tomkulturnom ba{tinom stekla jeneovisnost 1964. godine137. Dotog perioda, malte{ki je na rodbio pod stalnom najezdom im-peratora (Rimljana (3 v.p.n.e),Vizantije (VI vijek) Arapa (XI), No -rmana (XII vijek). U vrijemeunije sa Sicilijom, koja je trajalapunih 440 godina, malte{ki sustanovnici morali absorbirati si-cilijanski dijalekt kako bi se spo-razumijevali sa lordovima iba ronima. Lingvisti~ki kontaktisa dominatnijom kulturom po d-sticali su na prihvatanje stranogvokabulara i frazeologije (ara ps-ki, sicilijanski).

Godina 1523. je zna~ajna zarazvoj malte{ke istorije, kada je{panski kralj Karlo V prepu{taRedu Vitezova Svetog Johna izJerusalema. “Vitezovi Malte” na -seljavaju ostrvo i grade kule,pa la~e, crkve, ba{te i tvr|ave teuljep{avaju ostrvo mnogobro-jnim umjetni~kim djelima i ku l-turnom ba{tinom. Oni name}uitalijanski jezik (koji je tada bio

jedini slu`beni jezik) u grado -vima, kao jezik dominatne kultu -re, dok malte{ko stanovni{vogovori malte{ki, vernakularni je -zik. Uticaj vitezova opada za vri -jeme najezde Napoleona 1798.godine. Malte{ki narod je ustaoprotiv francuske vladavine i uzpomo} britanskog carstva se1800. godine osloba|a njego vedominacije.

Godine 1814 Ma l ta je samo-voljno pripojena Britanskom ca -rstvu, kada se po~inju javljati iprvi pisani tekstovi na malte -{kom jeziku. Najve}i pobornikza o~uvanje i njegovanje malte -{kog jezika imao je Mikiel An tonVassalli. Godine 1924 mal te{kialfabet je standardiziran, a de -set godina kasnije je priznat kaoslu`beni jezik malte { kog nar-oda. Dru{tvo Malte{kih pisacaje radilo na {irenju mal te{keknjièvnosti i edukacije.

Sticanjem neovisnosti 1964.godine, Malta promovira knji ̀ e -vna djela i promovira {irenje ma -lte{kog jezika me|u stano v nicima.

4. Mlade dràve-nacije i radikalna lingvisti~ka reforma

Nakon neuspjelog politi~kogkompromisa Parnell140, mladageneracija nacionalista krenulaje u borbu za sticanjem neovis-nosti Irske, tj. za o~uvanjem i{irenjem upotrebe irskog jezikai tradicije. U tom smjeru je os -novana i gaelska liga 1893. ko -ja je imala za cilj da promovirarazvoj razvoj irskih {kolskih sis-tema kao i nove gaelske litera-ture. Me|utim, pre}utkivanjebri tanske kolonijalne sile izaz-valo je jo{ ja~e nezadovoljstvo itragi~ne sukobe: irski naciona -listi su morali voditi borbu zakreiranje irske Republike (Eire)odvojene od sjeverne Irske pro -

testanata (Ulster) koja je bila lo-jalna Velikoj Britaniji (sl. 2).

Me|utim, od ukupnog stano -vni{tva Irske samo je manjina(prete`no ruralno stanovni{tvo)govorila irskim tako da je ob-nova irskog jezika bila neopho-dan uvjet za oficijalizaciju jezika.Gaelski ili irski pripada grupikeltskih jezika. Istorija gaels kogjezika je duga i situira seizme|u 300-600 godine noveere, kada je postojao stari gael-ski jezik koji se u me|uvreme nuobogatio knjièvnim djelima ipostao knjièvni jezik. Me|u tim,1600. godine gaelski pre stajeda se koristi kao knji ̀ e vni, a po-javljuju se gaelski dija lekti: {kot-ski i manski. Nemo gu }nost ela -bo riranja nacional nog irskogjezika bila je uzrokovana ne-dostatkom gaelskog pi sma tepodjelom gaelskog na dijalekte.Sve do polovine XX vijeka irskisu intelektualci nastojali izraditii obnoviti gaelski koji }e, stica -njem neovisnosti slobodne Irs -ke (1922), tj. irske Republike(1949)141 zajedno sa en gleskimposjedovati ista pra va pred za-konom kojim je zaja m~eno da}e djeca Iraca biti podu~avana ina irskom i na en gleskom je -ziku. Me|utim, uspr kos napo -rima za odràvanje ir skih tradi -cija, kluture i jezika, zapaèno jeda je irski jezik po ~eo rapidnoda opada, poseb no me|u mla-dima. Mogu}e i{ ~e zavanje jezi-ka moglo bi do vesti i do gu-bljenja identiteta kao i do rask-ida sa istorijom i kulturom IrskeRepublike.

U Estoniji, me|utim, lingvi s -ti ~ke promjene nisu nastale us -lijed sna`nih nacionalisti~kihpretenzija, ve} zbog geolingvi s -ti~ke izoliranosti. Estonsku lite -raturu prezentira jedna nacija odmilion ljudi, koja je, odmahnakon prijedloga filologa Joha -nnesa Aavika, ~lana pokreta

136. Grin François and Daftary Farimah, Nation-Building and Language Politics in Transition countries, Budapest: Open So-ciety Institute, 2003, str. 47.

137. Pace Joseph Felice, The Evolution of the Maltese language, < http://www.aboutmalta.com/grazio/study2.html>

138. Ibid.

139. Brincat John, Language and Demography in Malta, International Cross-currents, 1991, str. 91-110.

140. Detaljnije na <http://www.letsgo.com/IRE/03-SoftGI-26>

141. Independent Ireland and language, preuzeto sa < http://en.wikipedia.org/wiki/Irish_language#Official_status >


Bo{nja~ka rije~ 7

mlade Estonije, poduzela politi -ku modernizacije i oboga }ivanjajezika, slijede}i principe regula -rizacije morfolo{kih paradigmi(uop}avanje forme plurala, ob -nova konjugacije i deklinacije),povratak autohtonim osnova -ma. Nakon prvog svjetskog ratai dobivanjem neovisnosti, esto -n ski jezik teì prihvatanju ino -viranih principa i difuziji novogstandarda. Estonski jezik i knji -

èvnost su se razvijali sve do1939. godine kada Estonijapada pod uticaj SSSR-a i kadaje veliki broj estonske elite i in -telektualaca bio primoran naimigraciju i traènju blagodeti uinozemstvu. Ruski jezik je vre-menom postao drugi slu`benijezik i koristio se u urbanom di -jelu grada kao i u svim slu ̀ be -

nim funkcijama. S druge strane, Estonija je

bi la pod jakom presijom Sla ve -naca. Nakon staljinskog periodai ponovnog sticanja neovisnosti1991. estonska knjièv nost seproduhovljuje, a estonski jezikpostaje bitan simbol nacio -nalnog identiteta, ~emu svje -do~i i vitalnost jednog narodavisoke kulture koji je, na suprotlingvisti~koj izolaciji i ne da}ama

istorije, ponovno “stao na svojenoge”.

5. Belgija: Pitanje nacionalnog jezika unutar multietni~ke dràve

Belgija je mala nacija-dràvakoja nastala belgijskom revolu-cijom 1830. godine142, odnosno

Be lgija je pravi evropski “me l -ting pot”143 unutar kojeg se pro -ìmaju keltske, rimske i nje ma -~ke kulture.

Da bi se zadovoljili interesivelikih sila (Francuske, prije sve -ga) unutar dràvnih granica Bel-gije su, kao ustavne mona rhije,smje{tena dva naroda opte re -}ena jezi~kim problemima usvojim odnosima. Za ra zliku oddrugih multietni~kih dràva gdjedominatna etnija ima nadmo}nad manjinom, u Belgiji vladaparadoksalna si tu acija: Valoncikoji ~ine manju etniju na jugu,govore francuski i imaju prevlastu dràvnom apa ratu i politi~komìvotu ze mlje, dok Flamanci go -vore flamanskim (nizozemskim)jezikom i, usprkos tome {to pre -dstavljaju ve}insku populaciju,imaju ograni~ena etni~ka prava.To kom decenija, francuski jejezik vladao u zemlji i “osvajao”go rnje slojeve flamanske popu-la cije ili govornike dijalekata, aflamanska je etnija sve vi{e ivi{e patila od frankofone domi-nacije. Nizom revandikacija, Fla -manci su uspjeli dobiti lingvi -s ti~ka prava. Godine 1879144

do ni jet je prvi lingvisti~ki zakonko jim je zapo~et proces uvo -|enja nizozemskog jezika-fla-manskog dijalekta u javnu slu -`bu i upo t rebu, a tek je 1930-teuveden na Belgijsko sveu~ili{te.Za ko nom iz 1962. utemeljujese je zi~ka granica izme|u dvijeetnije, a ustavne reforme izsedam desetih ublaàvaju, ali nerje {avaju “jezi~ki” odnosno et-ni~ ki problem u Belgiji145 . Ovomje ustavnom reformom, Belgijapodijeljena na tri autonomne za-jednice (Sl. 3).

Francuska zajednica, unutarkoje se govori francuski, ujedin-juje Valoniju i Bruxelles; flaman-ska zajednica (nizozemski) uje -dinjuje Flandriju i Bruxelles, agermanofonu zajednicu ~ine ter-itorije isto~ne Valonije, germa -nofono stanovni{tvo. Primjer

142. Od 1815. godine (nakon odlaska Napoleona) pa do 1830. godine Belgija je bila spojena sa sjevernim provincijama Kral-jevine Holandije.

143. “Melting pot”, metafora za heterogeno dru{tvo koje ìvi unutar jedne zajednice, ali koje svoje kultrurne vrijednosti gubii poistove}uje se sa dominatnom etnijom.

144. Tatalovi} Sini{a, Manjinski narodi I manijne, Zagreb: Prosvejta, 1997, str. 69-72.

145. Ibid.

Sl. 2. Mapa Irske, Izvor: < http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Ei-map.png>


7 Bo{nja~ka rije~

1. Dràva-nacija 2. Jezik 3. Oficijalizacija jezika 4. Dràvno-nacionalnazajednica

1. Njema~ka Njema~ki 1534. 1945-1991.

2. Austrija Njema~ki 1534. 1920.

3. Danska Danski 1550. 1814-1714.

4. Belgija Fran. Hol. Njem. Vidi Fran, Hol, Njem. 1980-1992.

5. [panjolska [panski XIII stolje}e 1648-1714.

6. Estonija Estonski 1920. 1920.

7. Finska Finski/[vedski 1902-1917. 1917.

8. Francuska Francuski 1539-1630. XVII stolje}e

9. Velika Britanija Engleski 1362-1650. XVII stolje}e

10. Gr~ka Gr~ki 1964-1976. 1827.

11. Ma|arska Ma|arski 1863. 1920.

12. Irska Keltski/Engleski XX stolje}e 1920.

13. Italija Italijanski XIX stolje}e 1861-1870.

14. Letonija Letonski 1920. 1920.

15. Litvanija Litvanski 1920 1920.

16. Luksemburg Njema~ki/Francuski/Luksembur{ki 1984. 1814.

17. Holandija Holandski 1477-1580. 1555-1648.

18. Poljska Poljski 1870. 1920-1945.

19. Portugal Portugalski 1668-1820.

20. Slovenija Slovena~ki 1920. 1991.

21. Slova~ka Slova~ki 1920. 1993.

22. [vedska [vedski

23. Republika ê{ka ê{ki 1980. 1920.

24. Malta Malte{ki XX stolje}e XX stolje}e

25. Kipar ENGLESKI Vidi engleski Vidi engleski

Tabela 1. Razvitak nacionalnih jezika u zemljama ~lanicama EU


Bo{nja~ka rije~ 7

normalizacije normansko-fla-manskih odnosa pokazuje dase nije odvijao u smjeru zblià v-anja naroda, ve} na njihovomrazdvajanju, kako na kulturnomtako i na politi~kom i privred-nom planu146.

Obzirom da je Bruxelles sje -di{te Evropske Unije, na njego -ve je stanovnike vr{en pritisakda se smanjuju tenzije kako sene bi naru{io ugled Unije. A kaorezultat tih nastajanja, godine1988. je u Bruxellskoj regiji ut -vr|ena jednakopravnost francu -skog i nizozemskog jezika.

6. Evropa nacionalnih jezika do XX stolje}a

Proces formiranja nacional-nih jezika u Evropi po~eo je to -kom 15. i 16. vijeka i jo{ uvijeknije okon~an. Neki od njih su,kao {to smo mogli primjetiti,nastali relativno rano, krajemXVI i po~etkom XVII vijeka, doksu drugi morali pri~ekati XX vijekda bi se formirali (Tabela 1).Jezik nije samo samo sredstvoza uspostavljanje komuni kacijeve} zna~ajan dio naci o nalnogidentiteta i kulture. Isto tako,uvidjeli smo da su se tokom is-torije javljali dru{tveno-jezi~ki ot-pori, ili dru{tveni sukobi ukojima je jezik istovremenoznak, ulog, ~ak i teren za bor bu.Male nacije Balti~kih zema lja,zatim Srednje i Isti~ne Evro pe,kao i Slovenija i Irska, na ci -onalni jezik ~uvaju kao dio svogbi}a, kao ne{to sveto koje im jeomogu}ilo da u mozaiku evrop-skih dràva-nacija budu posma-trane kao pojedina~ne, neovi -s ne i cjelovite jedinice

Daniel Baggioni je razvitak inastanak nacionalnih jezika po -dijelio u sljede}e grupe:

1) Prvu grupu velikih i najs-tarijih nacija: Danska, [panjol-ska, Francuska, Velika Britanija,Holandija, Portugal, [vedska ~ijisu se nacionalni jezici fiskiraliizme|u XVI i XVII vijeka.

2) U drugu grupu dràva spa -daju one koje su imale fiksira ni,standardizirani jezik, ali ~iji je

dràvno-nacionalni razvoj pre k-inut tokom nekoliko vijekova dabi u XIX vijeku (XX vijek za Irskui Litvaniju) ponovno bio us-postavljan: Irska, Litvanija, Po -ljska, Ma|arska i Republikaê{ka.

3) Tre}u grupu ~ine one dr -àve unutar kojih se nacionalni

jezik razvijao u nekoliko talasa:XIX vijek (Bugarska, Norve{ka,Rumunija, Srbija), po~etak XX vi -jeka (Finska, Letonija, Esto ni ja);kraj XX vijeka (Ukrajina, Be -lorusija, Hrvatska, Slovenija,Moldavija, Slova~ka, Malta).

7. Ideologije lingvisti~ke nadmo}i

Sve do kraja XVII i po~etkaXVIII vijeka, veliki je broj na ci -onalnih jezika, bilo u Evropi ili uregionu, imao priliku da pos ta -ne jezik “{ire komunikacije”, ame|u njima su {panski, zatimitalijanski, francuski, engleski injema~ki bili najznaj~ajniji. Ra -

znolikost nacionalnih jezika po -primila je karakter fatalnosti, arazlog tome je {to u me|unaro-dnoj komunikaciji postoje}i je -zici nisu zadovoljavali sve so ci jalne potrebe, a elita je, da bise uklju~ila u mreù kulturnih isocijalnih inovacija, imala po t -rebu za u~enjem vi{e jezika. En-

gleski jezik je na po~etku XVIIvijeka igrao ulogu standar dnogjezika i masovno se difuzirao nacjelovitim podru~ju britanskihostrva, marginaliziraju}i u pot-punosti vernakularne go vornejezike. Od kraja XVII vi jeka,me|utim, francuski jezik zauz-ima zna~ajno mjesto me|uelitom i {iri se na u{trb svih os -talih jezika “{ire komunikacije”,pa ~ak i latinskog koji je po ~eoda opada nastankom ev ro pskihvernakulara kao pisanih jezika,te kao zajedni~kih jezika dràvekoji uskoro postaju naci onalnijezici.

Nastavi}e se.

146. Baggioni Daniel, Langues et nations en Europe, Paris: Rivages, 1997, str. 29-31.

U Srednjoj i Isto~noj Evropi }e iz istorijskih razloga i neor-ganizirane politi~e dràve borba za promoviranjem nacio nalnogjezika prerasti u jezi~ki rat koji se zasnivao na pro ~i{}avanjunacionalnih jezika od stranih uticaja kao i margi naliziranju ma -njina koje su se na{le na tim teritorijama.

Sl. 3. Mapa belgijskih provincija i regija, Izvor: < http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Belgium_RegProv.png>


7 Bo{nja~ka rije~

ISTRA@IVANJA

Mr. Redèp [krijelj ûveni guslari na Pe{teri (III)

Me|ugorska narodna sehara"Oj djevojko fistan ti se b`jeli!Da Bog da te na Pe{ter odveli?"1

Mjesta poput sela Me|ugorsvrstavamo u skupinu vrlo za n-imljivih pe{terskih naseobi nau kojima je dugo njegova natradicija guslarskog pjeva nja.To je sto~arsko naselje, razbi-jenog tipa, a ime sela potv r |ujeda se nalazi izme|u brdovitihpadina: Velikog vrha (1329 m)sa juga i Vranjevice (1271 m)sa sjevero-zapadne strane.

Me|ugor je poznat kao ve -oma staro sto~arsko naselje(1455) u kome je svojevreme -no ìvjelo nomadsko stanovni -{tvo. Selo je poznato po zdra voji kvalitetnoj krupnoj stoci (ovce,jaganjci, planinska goveda),ov~ijem siru.

Proslavili su ga guslari, anajvi{e legendarni pe{terskijunak iz XIX vijeka, Me|ugoracSmajo, poznat i kao Smail Za -gora, opjevan i u narodnoj ep -skoj pjesmi. Vjerovatno i samguslar, poginuo je u okr{ajimasa Vasojevi}ima blizu pe{ter-skog sela Crvsko u ljeto 1861.godine.

O njemu i njegovom ju na {tvupostoji nekoliko kra je {nica. Za-hvaljuju}i legendar nom guslaruiz îtluka, Murat-agi Kurtagi}u,koji je do svoje smrti ìvio uRoàjama, sa ~uvano je neko-liko pjesama o Smaju Me|u g-rcu.90

Me|ugor je, ipak, slovio zavrlo frekventno naselje. U ne ko-liko mahala (Fejzovska, Du l-

jevska, Veskovska, Duplja~ka,[krijeljska, Juki}ka i Hasa no -vska) ~esto su boravili vi|enijiPe{terci, me|u kojima je bilo imuslihuna: Arif Karalje{kovi},Tahir-aga [emovi}, [emsudin-aga ârovac, Biko i Deko Dre -{evi}, Beko i ]azo Muratovi},A}if-aga Gici}, Mula IbrahimMaki}, Mula [erif [a~i} i mnogidrugi. Razumljivo da je na ve-likim posijelima bilo po trebe zadobrim guslarima.

U XX vijeku u Me|ugoru ~e -sto borave Sulejman Maki} (zetMe|ugorski) i Huso Dag lar, ~ijije sin Rasim (1912) bio ta -ko|er me|ugorski zet. Ka snijese u Me|ugoru i Ra { kovi}ujavlja jaka generacija vrsnihguslara, koje predvodi HimoIbrovi}. Njegovi najista k nutijiu~enici, dobrim dijelom iznikli iiz rasadnika Huseina-Husa Da -glara, su: [efko Ib ro vi} (1932) iAmir [krijelj (1941). Ukazalanam se mogu}nost da iz ovebogate riznice od Amira zabi -ljeìmo nekoliko di vnih kra je{ -nica, od kojih dajemo ulomke izdviju pjesama: „Kra|a konjaHrnji~i}a Muja“ i „@enidba Bla -èvi} Omera“:

Kra|a konja Hrnji~i}a Muja

Skupila se jedna ~eta mala,~eta mala trideset Turaka,u Udbinu na zelenu londù.

Na vrh londè buljukba{aMu jo,

a do Muja, êjvan dedo sta -ri, 5

a do deda Kalauz Rizvane,do Rizvana, Tankovi} Osma -

ne,do Osmana Zuko êlebija,a do Zuka, Boji~i} Alija, do Alije, \uli} Ibrahime,

10do ’Brahima, Tale Li~anine,a do Tala druìna ostala.Me|u njima Mujagin Halile, zasukao ruke do lakata,zlatne ~a{e momak prifatio,

15ledena ih piva napunio,pa on sluì pi}em po dru -

ìni,prvu ~a{u punu napunio,ro|enoga brata ponudio,svoga brata Muja Hrnji~i}a.

20No, Mujova pokleknula gla -

va,niti gleda ~a{u ni Halila,ve} on gleda u zelenu travuHalil dvori brata ro|enoga,dvore brata pola od sahata.

25Nit mu smije ~a{u pokloniti, Nit se smije natrag povra -

titi,Kad bi Muju ~a{u poklonio, mog’o bi ga okarati Mujo,da se natrag u druìnu vrati,

30moè bratu hatar i{tetiti,pa ni to mu ne bi milo bilo,

90. Vidi: Ljubiša Rajković, Sa londè zelene, Roàje 2001.Nekoliko pjesama (Pogibija Me|ugorca Smaja i dr.) je od Muratage Kurtagi}a zapisao na{ knjièvnik Zaim Azemovi}.O Me|ugorcu Smaju vidjeti: Redèp [krijelj „Pe{terski zabit Me|ugorac Smajo“ u: H. Crnovr{anin, N. Sadikovi}, SinoviSandàka (II izdanje), Sandà~ka rije~, Frankfurt AM, 2002.


Bo{nja~ka rije~ 7

koj’ stariji be{e u druìnu, on àlja{e buljukba{u Muja:[to im Mujo sedi neveseo?

35koji mla|i be{e u druìnu,on àlja{e Mujova Halila:[to im Halil stoji na

nogama,i on dvori brata ro|enoga? No, junaka Li~anina Tala:

40sko~i Tale na noge lagane,pa serdaru Muju govora{e:O moj brate buljukba{a Mu -

jo,{to ne primi{ punu ~a{u pi -

va,

no namu~i tvog brata Ha li la?45

Ta put Mujo podignuo glavu,diè glavu pa ~ibukom ma -

hnu,prati brate tvoga brata Mu -

ju,pa posluì pi}em po druìni,a ja sam ti danas neveseo,

50ne treba mi pivo ni jediva.Ode Halil sluìt’ po druìni,no junaka Li~anina Tale,po serdaru Muju razgovara:O moj brate buljukba{a Mu -

jo, 55za{to si mi tako neveseo?Kaì pravo tako bio zdravo.Je l’ ti ào {to si ostarao,ostario mejdan ostavio?Ne mo`’{ vodit’ ~ete plani-

nama, 60ilj’ ne moè{ hljeba bijeloga,

ilj’ ne moè{ piva ledenoga,ilj’ si ne{to ~uo za Sultana?Da na njega Vlasi negoduju,da njegovu vojsku odvra }a -

ju, 65prifa}aju Stola i Stambola,pa te Care od imdata traì,a ti njemu ne mo`’{ pomo -

gnuti?!No mu re~e buljukba{a Mu -

jo:Brate Tale i ostalo dru{tvo,

70Kad pitate pravo }u vam ka -

zat’:Nije mi ào {to sam osta -

rao,

jer sam dosta u mladostibio,

i vodim ~ete planinama,prisre}ao ~ete od du{mana,

75mnogo vla{kih glava pogu-

bio,i pustoga blaga zaradio,

i pomag’o na{u sirotinju,i branio sehratli Krajinu.Do{lo vreme pa sam osta -

rio,80

doj }e vakat valja umrijeti,imam dosta ljeta bijeloga,

imam dosta pivo ledenoga,ni{to ne znam za Sultana, nit me Sultan od imdata tra -

ì,85

neka pomo} traì od Allaha, od mene mu nema poma-

ganja.Brate Tale i ostalo dru{tvo,kad pitate pravo }u vam pri -

~at’:Evo doba ~etiri godine,

90kako me je kahar pogodio, {to ga jadan preboljet’ ne

mogu!jedno jutro prije zore rane,ja se dig’o iz meka du{eka,pa ja blizu do pendèra pri -

|o’, 95~ek mu mako’, a ~elo pri-

mako’,te pogljedah polje i ravninu,po lukama be{e pala tama, a po gori snijeg udario,taman be{e hora za lovlje -

nje. 100Ja se natrag sa pendèra

vrati’,pa ja zovnu’ moju sestru

Ajku:Ajko sestro, bratu jedihnice!Si|i sestro do podruma mo -

ga,opremi mi \oga i Maljina,

105dok ja spremim sebi i Ha -

lila,i pokupim ~etu kraji{nika,da odemo u lov u planinu,ne bi lj’ kak’a lova ulovilji,ilj’ nekakav {i}ar zadobilji.

110Kod Ajkune pregovora ne -

ma!

Potr~ala brata poslu{ala,sve tr~e}i do podruma si|e,pa se brzo natrag povratila,u avliju prema pendèrima,

115popela se binaku kamenu,devoja~kim glasom razgova -

Detalj sa Pe{terske visoravni

Guslari su se ~esto identifikovali sa svojim epskim junacimaprihvatanjem “neke donkihotovske zaljubljenosti” u njiho ve os-obine, kao {to je odijevanje (]or Huso se odijevao kao junacinjegove pjesme, Murat Kuratagi} (u mladosti) kao Ha lil, KasumRebronja poput Tala Li~anina — “mudraca ispod skromneodje}e”.


7 Bo{nja~ka rije~

ra:O moj brate buljukba{a Mu -

jo,nit’ se sprema’, nit’ budi Ha -

lila,niti kupi ~etu kraji{nika.

120Vi ne}ete u lov u planinu,vi ste bra}o danas zaka h -

reni,dobri su vam konji ukradeni,nijednoga u podrumu ne -

ma?!Ja kad za~uh {ta mi sestra

pri~a,125

na ìvo me srce zaboljelo. Odma’ sko~i’ na noge la ga -

ne,pa na noge natuko’ opanke, pa tr~u}i niz bijelu kulu,u avliju do pendèra si|o’.

130Od podruma vrata otvorena, a u podrum’ konja ni

jednoga.Kad ja baci’ pogled ka

jaslima, |e stajahu prazne bez haj-

vana, povratih se na bijelu kulu,

135pa ja uze’ tevdilj odijelo,navalio te se opremio.Spremio se za zemlju du{ -

ma nsku, da me ne bi poznali du{ ma -

ni.Obijo sam ~etiri godine

140i gazio vla{ke kraljevine,ne bilj’ kakav haber ufatio,ko ukrade konje iz po-

druma?I ne moga’ haber ufatiti…

144

(Ulomak)

Sljede}a verzija, tako|er, bardo sada neobjavljene pje sme iznarodne sehare me|u go r skihguslara je kraje{nica „Kad seèni Blaèvi} Omere“.

Ovom prigodom prenosimonajzna~ajnije ulomke koji na -javljuju zaplet u kraje{nici i iz-vanredne lirske momente ukojima narodni pjesnik opisujeEminu, prelijepu jedinicu Ah -

med-bega iz Kanjidè (Kanjiè):

Jedno jutro zora osvanulaPoranila do dva bajraktaraU Kladu{u na Mujovu kulu.Jedno be{e Buljukba{a Mu -

jo,A drugo je daidà mu Ramo.

5 Do{’o Ramo sa Glamo~a

gra da,pa sedo{e me|u pendè ri -

ma,otvori{e silne razgovore.Pa mu veli Glamo~anin Ra -

mo:O sestri}u Mujo Hrnji~i}u,

10[to ne èni{ tvog brata Ha -

lila, no mu pro|e mladost u ne v-

idost,a oto{e ljeta bez deteta.No mu veli Mujo Hrnji~i}u:O daidà sa Glamo~a Ra mo,

15kad me pita{, pravo }u ti ka -

zat':Ja bih brata rado oènio,no |e na|o za brata devo-

jku,

tu ne na|o za se prijetelja.A |e na|o za se prijetelja,

20tu ne na|o za brata devo-

jku.Ne bi kabilj brata oèniti.No mu Ramo opet odgova -

ra:O sestri}u Mujo Hrnji~i}u,dosta Bosna ima devojaka!

25Salj’ da si se malo potrudio,ti bi tvoga brata oènio.Da si si{o do Izvora grada,Do onoga Alajbega stara.Ima beè {}erku jedihnicu

30Po imenu ki}ena Zlatija.Da si si{’o do Izvora gradada zaprosi{ begovu devoj -

ku!ne bi beè rije~ u~ineo, {}erku bi ti zlatu poklonio.

35Tu bi na{o za brata devojkui za sebe dobra prijetelja.Tad’ mu Mujo rije~ govora -

{e:Aman, dajo imana ti tvoga, hajde odma da se opremi -

mo,40

ûveni guslari na Pe{teriAbstract: U nekoliko teza ove studije, autor iznosi najbi tnije mo -

m e nte i detalje koji su tokom XIX i XX stolje}a uticali nanastanak i razvoj svojevrsnih guslarskih {kola, ili jo{ pre-ciznije, za bo{nja~ku zajednicu na Pe{teri, vrlo zna~ajnih,svojevrsnih kulturnih i duhovnih akademija, koje su u od -sustvu dovoljnog broja adekvatnih odgojno-obrazovnih us ta -nova, predstavljale jedini na~in da lokalno bo{nja~kostanovni{tvo i mladi nara{taj stekne osnovna znanja o svo-joj izuzetno bogatoj historijskoj i kulturnoj pro{losti.

Jezik pe{terskih Bo{njaka, odnosno, bogata tradicionalnabo{nja~ka leksika, sadràna na snimljenim materijalima Mil-man Peri kolekcije (Milman Parry Colection), prenijeta pu -tem, u ono vrijeme raspoloìvih nosa~a zvuka, iz grla sla vnihpe{terskih guslara, danas se moè koristiti kao vrije dan uzo-rak na{e, vanjskim utjecajima neugroène, izvorne unutarnacionalne jezi~ko-identitetske komunikacije.

Klju~ne rije~i: Pe{ter, Sandàk, Bo{njaci, Pe{terci, gu sle, guslari, kra -

je{nice.

Bo{nja~ka rije~ 7


da idemo Alajbegu staru,da prosimo begovu Zlatiju,za mog brata Goje{na Ha -

lila. Taman su se razi u~injeli, da otidu da prosu devojku,

45dok odajska pokleko{e vra -

ta,a na vrata Mujagin Halile,pa im Bo`ji seljam naziva{ei kroz seljam grohotom se

smije. No, ga pita daidà mu Ra -

mo:50

O sestri}u Mujagin Halile![to se sine smije{ iz gro-

hota?Jesilj’ ~uo na{e razgovore?Jesi lji se razi u~ineo? Jesam dajo, vijeka mi mo -

ga!55

Sve sam ~uo, sve sam ra -zumeo,

alj’ se nisam razi u~ineo:Kako }e te prositi devojku,bez pitanja Mujova Halila? Zlatija je ~uvena devojka,

60alj' je skoro kraste bolovala! Ostalo joj lice grop~injavo,ka’ da su je vrane iskljuva -

le!!!Ta devojka nije za Halila! No, mu veli sa Glamo~a Ra -

mo:65

O sestri}u Mujagin Halilekaì pravo tako bio zdravo,a koja je za tebe devojka,da idemo i s Mujom prosi -

mo? A Halil mu opet odgovara:

70O daidà sa Glamo~a Ramokad me pita{ pravo }u ti

kazat':Evo doba ~etiri godine,jedno jutro zora osvanula, jo{ ne be{e ugrijalo sunce,

75ja ustadoh sa meka du{e -

ka,pa ja bljizu do pendèra pri -

|o’,dàmali sam pendèr otvo-

rio,i kroz pendèr glavu pomo-

lio, i pogleda’ poljem ka planini.

80îni mi se hora za lovljenje,pa se vratih s dàmali pe -

ndèra,navalio te se opremio,a pripasa’ pulalji silaha, a za silah svijetlo oru`’e

85i ja uze’ pu{ku granalijui ja uze’ dva hrta zagarai ja uzeh dva sokola sivai otido’ u lov u planinu. Lov lovio gorom i planinom

90od sabaha pa do pola danai ne mogah ni{ta uloviti.Pa od podne lovih do ak -

{amapa ne moga’ ni{ta uloviti. Sram me be{e da se prazan

vratim,95

bojadoh se Mujova prekora:Ti bio si u lov u planinua nijesi lova donijeo!Lutaju}i gorom i planinom, dok me kara ak{am uhvatio,

100na svoje sam srce pomislio:Dokle do|em u I{~ilj Kladu -

{u, pola }e me no}i ufatiti!Tad’ }e Mujo sana boraviti. Da iz sana probudim ser-

dara,105

a Mujo je huje naopake.kad bi’ njega probudio,moè mene rezilj u~initi, a mo`da mi ne}e vjerovati, da sam bio u lov u planinu,

110no misliti da sam lut’o niz

mahale!Pa ne {}edoh i}i u Kladu{u,Uzeh dàdu ka Kanjiì gra du.Lak polako niz planinu si|o’ dokle si|o do Kanjiè grada.

115Begovu sam suo~io kulu,bijelu kulu Ahmed-bega sta -

ra.Pri|o ~arnu’ halku na vra-

tima. Te{ka halka a velika vrata, pa se kula iz temelja ljulja.

120

Si|e beè otvori mi vrata,a ja sam mu seljam navalio,a beè mi s boljim prifatio,pa me pita na avlina vrata: Za{to sam ja tako zakas-

nio?125

Za{to cukam na begovavrata,

u po no}i kada vakat nije?A ja rekoh Ahmed-begu sta -

ru:da sam bio u lov u planinu i da jesam dàdu pogrije{io.

130Evo si|oh u Kanjiù gradu.ba{ sam tvoju kulu suo~io,Ne bi lj’ no}as konak zara-

dio.No mi veli Ahmed-beè sta -

ri: Hajde bujrum Mujagin Hali -

le!135

Izvede me na bijelu kulu,a na kulu {arenoj odaji.Donese mi gospodsku ve~e -

ru,na siniju, te sam ve~erao, i dobro mi ikram u~inio:

140Povede me u drugu odaju,tu prostrate gospodske ha -

ljine,tu sam mog’o sana boravi -

ti,tu sam spav’o i dobro od -

mar’o, pa ujutru rano poranio,

145pa sam ibrik vode zahvatio,da udarim avdes po tijelu,da bih sabah namaz ispra-

tio.Kad udara’ avdes po

rukama odajska se otvori{e vrata?!

150

U pjesmi dalje slijedi jedanod dvaju fantasti~nih opisa Ah -med-begove Emine:

Na vrata se pomoli devojka,kakva be{e fi{tila je guja,~ini mi se da ugrija sunce?!Odma’ sam se a{ik u~ineo, pa sam njojzi okom nami -

gnuo,155


7 Bo{nja~ka rije~

Bo{nja~ka rije~ 7


a ona se mlada nasmijala,zastala je divan u~inila.Dok udarih avdes po tijelu,ona pruì vezeno jaglu~e, te pokupih vodu od avdesa.

160A ja skido’ burmu pozla}e -

nu,te darova lijepu devojku.To bija{e lijepa Emina,mila }erka Ahmed-bega sta -

ra sa Kanjiè, bijeloga grada.

165Obilje`je dajo pazarismoi ja sam ti besu zaloìo: Sad’ dok si|em do I{~il Kla -

du{e,da ja kaèm mome bratu

Muju da otide da prosi djevojku.

170Od tog doba ~etiri godinenit’ ja vi{e ne okrenuh gla vu!Al’ sam jemin Boga u~inio:da se drugom oèniti ne}u.Ilj’ Eminu Ahmed bega sta ra

175Ilj’ se nikad ni èniti ne}u.Kad to za~u Buljukba{a Mu -

joon se {inu {akom po kolje -

nu!Koliko se lako udario puko{e mu saftijan ~ak{ire!

180Pa zavika iz bijela glasa:Allah mene, do Boga milo -

ga!Vidi dajo {ta mi Halil radi:Evo doba ~etiri godine devojki je prsten ostavio,

185a ne kaza svome bratu Mu -

ju,ni daidì glamo~kome Ramu,ni nikome od roda svojega!A devojka je davno ispro {e -

na za junaka Blaèvi} Omera.

190Danas su joj svati ~etisali,pa je Halil o{tro govorio:Si|i brè do podruma moga,opremi mi \oga i Malina i Labuda konja daidìna

195

da idemo do Kanjiè grada,da branimo ’rza i obraza -da ne damo pod prsten dje -

vojku...193

Poùdu za Ahmed-begovomEminom, narodni pjesnik ka -zuje u jo{ jednom izvanrednomlirskom fragmentu, jednim od„light motiva“ u ovoj divnoj kra -je{nici zapisanoj u Me|u goru.

Opis Ahmed-begove Eminesa Kanjiè grada:

„A kakva je begova Emina?!tanka be{e kao {eme{ljika,a visoka kao homorika,

belj{a be{e od grude sni-jega,

rumenija od svake jabuke,tanke vitke ve|e izvijene,ka ’no crne kuke od kanta -

ra.Krupne o~i ka |ul od filj -

dàna,trepavice krilo lastavice,sitni zubi - dva niza bisera,

medna usta - kutija se}era,a duga~ka grla na devojku:na grlu joj ~etiri |erdana,sva ~etiri od suhoga zlata,jo{ bi stala {aka od junaka.

Kada trep}e, ka’ da {im{ikme}e,

kat’ se {e}e kao paunica,a kat’ zbori ka’ da golub gu -

~e!

Obukla je dànfezli dimije,dimije su od ~etiri tura,preko tura dvanaest pandu -

ra.Uz nogavice zmije upletene,na kolena glave izvedene,pa kad {e}e ki}ena devojka,sve calaju te se dofa}aju!Na sred krila tica lastavica,a na ple}e svileno jele~e,i na glavu svilenu {amiju!Ah kakva je ki}ena devojka!Fisna li je, fi{tila je guja,da premami sa neba oblaka,a kamoli na zemlji junaka.91

Kraj.

90. Autor je obje pjesme zabiljeìo na osnovu pjevanja i kazivanja Amira [krijelja (1941) u Skoplju. Pjesme je Amir, kao vrsnihodà-guslar, nau~io od rahmetli Husa Daglara (1884-1961) i Hima Ibrovi}a (1912-1981).

Famous epic poem singers of Peshter (Summary)

In several theses in this paper the author presents themost important moments and details which, during the XIXand the XX century, influenced the formation and develop-ment course of many guslar schools, or more precisely, forthe Bosniac communities in Peshter very important, uniquecultural and spiritual academies, which were the only path tothe local Bosniac population and the young generations bethought the elementary details and information about theirspecially rich historical and cultural history.

The language of Peshter Bosniacs, namely the abundanttraditional Bosniac lexicon, is comprised on the recorded ma-terials of Millman Perry collection, transferred by the avail-able sound carriers from the throats of the glorious Peshterguslars can be used by us as a worth sample plus of our, un-threaded by external influences, original national lingual andidentity communication.

Keywords: Peshter, Sanjak, Bosniacs, Peshterans, Gus lars, “Kraje { -

nice”.

7 Bo{nja~ka rije~


MEDIJI O RADU BNV10. 11. 2007.

11. 11. 2007.

10. 11. 2007.

Bo{nja~ka rije~ 7


MEDIJI O RADU BNV

7. 11. 2007. 5

. 0

8.

20

07

.

7 Bo{nja~ka rije~


MEDIJI O RADU BNV

Bo{nja~ka rije~ 7


MEDIJI O RADU BNV11. 11. 2007.

7 Bo{nja~ka rije~


MEDIJI O RADU BNV

11. 11. 2007.

11. 11. 2007.

Bo{nja~ka rije~ 7


MEDIJI O RADU BNV

7 Bo{nja~ka rije~


MEDIJI O RADU BNV

Bo{nja~ka rije~ 7


MEDIJI O RADU BNV

9. 11. 2007.

10. 11. 2007.

7 Bo{nja~ka rije~


MEDIJI O RADU BNV

10. 11. 2007.

Bo{nja~ka rije~ 7


MEDIJI O RADU BNV

7 Bo{nja~ka rije~


U Pazaru…U Pazaru - prije pet i po je

vjekova Isa-beg {eheru teme ljepostavio,

mah{er se na mobu okupio!U Pazaru - na sve strane ni -

~u bogomolje, du}ani, banje,hamami, tvr|ave.

U Pazraru ~uveni Evlija ê -lebi musafirluk obavio.

U Pazaru - Pali|ak neki odPazara ugarak napravio!

U Pazaru - “Osamsto-deve -te” kara sabah osvanuo?

Sa Seir kule telal rastelalio:nekakav Kara Georgie Pazar ucrno zavio!

U Pazaru - “Osamsto-sedam -deset-osme” kolone muhadì rasa svih strana,

ima i ~erkeza sa Kavkaza.U Pazaru - “Devetsto-dvana -

e ste” nova vlast age i begovesa vatana proganja!

U Pazaru - “Devetsto-{esna -este“ Rizabeg halvu zakuhao:valja |urumlije ispratiti.

U Pazaru - na ibret svijetustigla prva limuzina!

U Pazaru - A}if-efendiju te ne -fima vezanog, u ~ama{ir na gu-bili{te vode: svi nijemi, niko

avaza ne pu{ta!U Pazaru - sred bijela dana

nestao ~ovjek.U Pazaru - kolone ljudi put

Turske; rastanci, tuga i pla~,mnogi {ute?

U Pazaru - umro Aljo Be{la -gi}.

U Pazaru - “Devedes i nekih”èljezni ratni {ejtani sa okolnihbrda - brda nam dado{e.

U Pazaru - neki novinari-hi z -me}ari o nama svakojake jadepi{u!

U Pazaru - hi}metima nekimdjecu nam truju.

U Pazaru - sve vi{e vjernika,a sve manje vjere!

U Pazaru - i po kahvama no -vine muhabet upravljaju, nikosvojom glavom ne misli.

U Pazaru - velike ku}e gra de,za knjige malo mjesta os tavl-jaju.

U Pazaru - neki pi{u, a mno -gi ni{ta ne ~itaju.

U Pazaru - Enes Nik{i} ob -javio “Begovu ku}u”.

Ma{allah!Na ovaj, donekle alegori~an

na~in orijentalista i histori~armr. Redèp [krijelj je po~eoprezentaciju romana Begovaku}a, autora Enesa Nik{i}a, napromociji koja je odràna 3.septembra 2007. godine, uprostorijama Narodne biblio -teke “Dositej Obradovi}”.

Mr. Redèp [krijelj je ujed no

i re cenzent ovoga romana, a onje mu je na promociji govorila iMuratka Fetahovi}, diplomiranikomparativist knjièvnosti, dokje odlomke iz romana govorilaLemana Be}irovi}, studenticaglume.

Roman Begova ku}a, koji jenedavno iza{ao iz {tampe, sa -mo je jedna od pri~a iz bogatehistorije grada Novog Pazara onikad dovr{enoj borbi bo {nja -~kog naroda za opstanak nasvojim ognji{tima.

Autor se pred ~itala~komjavno{}u pojavljuje u ulozi de b-itanta, a sadràjem nas vra }ana de{avanja s po~etka XXstolje}a. Centralni dio romana~ini svjedo~enje starog Zulfi -kar-bega o nevi|enoj tragedijikoja je zadesila njegovu porod-

icu i njegov narod. Ovo je prvi roman Enesa Ni -

k{i}a a, kako on kaè, bi}e ihjo{.

“Pisanje mi donosi mir i no -

va nadahnu}a. Na taj na~in us -pjevam uspostaviti ravnoteùizme|u onoga {to mislim i {toèlim - na jednoj i spolja{njegsvijeta - na drugoj strani. Samona taj na~in mogu biti kao po-jedinac shva}en. A, opet, pisa -nje mi omogu}ava spoznajusamoga sebe“, otkriva namEnes Nik{i}, autor romana Be -gova ku}a, i dodaje da mu jenamjera da ovim romanom pod-stakne, prije svega, mladeljude da razmi{ljaju o svomgradu, da otkriju ljepote ìvlje -nja u njemu, da otkriju teme ljenjegove kulture, bogatstvoobi~aja, te da ih isprvocira da otome i pi{u.

Enes Nik{i} je ro|en 1969.god. u Novom Pazaru. @ivi i ra -di u rodnom gradu.

NOVE KNJIGE

U Novom Pazaru promovisan prvi roman Enesa Nik{i}a

”Begova ku}a” “Mnoge su begove ku}epo stojale u na{em gradu, una{oj ~ar{iji. Jedna je, zasig-urno, sa~uvana i ostat }etrajna. Jer samo ono {to seza pi{e i o ~emu se pi{e ostat}e sa ~u vano”.

Fuad Ba}i}anin, di re k tor biblioteke

“Dositej Obra do vi}”

Bo{nja~ka rije~ 7


Me|u gradove u kojima se{irom svijeta obiljeàva osamstotina godina od ro|enja naj -ve}eg muslimanskog pisca iu~enjaka Dèlaluddina Ru mi jauvr{ten je i Novi Pazar. Dana10. 09. 2007. go di ne, u grad-skoj biblioteci “Do sitej Obra do -vi}”, odràna je ma nife sta cijapod nazivom “Ve~e Mevlane”,upravo u znak sje}anja na tog“najljep{eg izdanka na drvetusufizma” (ka ko ga je nazvaoSe jjid Hu sejn Nasr).

Dèlaluddin Muhammed Ru -mi, poznat kao Mevlana, je ve -liki iranski pjesnik i mistik iz XIIIstolje}a. Njegovo ~uveno djeloMesnevija, za koje ka ̀ u da jemagzi Kur’ana (sr` Kur’ana), jertuma~i pojedine ajete i dajeodgovore na mno ga te{ka pi-tanja iz akai da i islamske filo-zofije, sadrì po u~ne hikaje izìvota, sa sli ko vitim izlaganjem,a sve to propra}eno je po u ka -ma i dinskim nasihatima. U sv-jetskoj knji ̀ e vnosti nemaprimjera sli~nog tome remek-djelu. Ova 2007. godina je odstrane UNESCO-a progla{enagodinom Dèlalu ddina Muha -me mmeda Rumi ja, pa se zato{irom svijeta odràvaju razli~itemanifesta cije u znak sje}anjana njego vo ro|enje.

“Ve~e koje smo posvetili Ru-miju, pored sje}anja i odavanjapo~asti ovom velikanu, imalo jeza cilj i upoznavanje na{egadru{tva sa korijenima kulturekoja je imala velikog uticaja nakulturu svih muslimanskih na -roda, a posebno na nas Bo{ -njake. Ve~e Mev lane je ne{tonajljep{e {to je moglo zadesiti

na{u biblioteku i na{ grad, as obzirom da smo jedini uzemlji obiljeìli ovaj zna~ajanjubilej, moèmo slobodno ka -zati - i na{u zemlju”, kaè FuadBa}i}anin, direktor biblioteke“Dositej Obradovi}”, koja je,ina~e, organizator ove mani-festacije. Ba}i}anin je iz raziooptimizam zbog ovakvih i sli -~nih de{avanja kojima No viPazar dokazuje da u svakompo gledu moè pratiti kulturnetokove i de{avanja u svijetu,isti~u}i da “na ovaj na~in na{grad aktivno u~estvuje u us --pos tavljanju dijaloga, sarad nje,za jedni{tva i razumijevanja me -|u raznim narodima i kultu -rama.

O Rumiju, njegovoj Mesne vi -ji, te o njenom zna~aju, po -sebno u dana{nje vrijeme kadaje islam podloàn brojnim spe -kulacijama, ove ve~eri govorili

su orijenatalista prof. dr. RadeBo ̀ovi}, profesor na Beograd s -kom univerzitetu, i knjièvnik iislamolog prof. dr. DèmaludinLati}, koji ìvi i djeluje u Sara -jevu.

Govoriti o Mevlani i Mes ne -viji nu`no podrazumijeva i go -vor o sufuzmu. A po{to sufi zampuno pa`nje poklanja muzici, toje bilo i nezamislivo da ovove~e protekne samo u znakuretorike. Muzi~ka grupa Istan-bul Sema Topluluĝu, je dna odnajpoznatijih izvo|a ~a sufijskemuzike u Republici Turskoj, upratnji dvojice der vi{a koji suizvodili mevlevijs ki sema’, u~i -nila je da prisut nima u novo -pazarskoj grad skoj biblioteci, a

njih je bilo zaista u zavidnombroju, do ~ara onaj misticizam okojem su, u stvari, ova dvojicavrsnih orijentalista govorili. Natrenutak - dok traje ta muzika i

KULTURNA BA[TINA

“Ve~e Mevlane” i u Novom Pazaru

Sje}anje na najljep{iizdanak na drvetu sufizmaNovi Pazar se priklju~io listi gradova koji su ove godine obiljeìli osam stotina godina odro|enja Dèlaluddina Rumija Mevlane

Muzi~ka grupa Istanbul Sema Topluluĝu

7 Bo{nja~ka rije~


kada slu{alac, umjesto o~eki-vanog umora soliste, postajesvjestan da on pjeva sveljep{e, glasnije i tonom punimneka kvog osjetnog elana, a sveto propra}eno plesom dervi{a -po~inje li~iti na ne{to {to jenestvarno i {to nema kraja.Prepu{taju}i se ~arima muzikei tog “~udesnog” plesa, baremna trenutak se mogao osjetititaj “zanos jednog sufije”, to li koputa ispjevan u brojnim ka si-dama.

Glumica, mr. Aida Koàr, ina -~e direktorica Regionalnog po-zori{ta Novi Pazar, je govorilastihove iz Rumijeve Mes nevije,vra}aju}i tako prisut ne opet uonu stvarnu idi lu, nama dobropoznatu, koja nam je malolak{e za razumijeva nje.

Prevo|enje Mevlaninih dje la,odràvanje mnogobrojnih ko n-

ferencija, snimanje filmova oìvotu Dèlaluddina Rumija ipokretanje desetina drugih ak -tivnosti u Francuskoj, Iranu, Tu -rskoj, Njema~koj, Americi, Ve- likoj Britaniji, Indiji i {irom svi-jeta, govori koliki je zna~aj ovogvelikog pjesnika i misliocaIrana.

List “Gardijan” pi{e da je pri-jevod Rumijevih pjesama, kojeje na~inio Kolmen Barks, pro-dat u vi{e od pola miliona prim-jeraka {irom svijeta i da sunjegove pjesme prevedene nasve va`nije jezike svijeta. Madau nekim zemljama tira` knjigane prelazi vi{e od deset hiljadaprimjeraka, Rumijevi prijevodi

daleko nadma{uju te cifre.îtav svijet danas polemi{e oRumiju i njegovim po rukamaizraènim na poetski na~in.

Kako to da njegove pjesme inakon nekoliko stolje}a nisuizgubile zna~aj i ìvotnost za ~i -taoce, nego naprotiv, svakimdanom postaju sve omiljenije isve vi{e se ~itaju - pitanje je nakoje su prof. dr. Boòvi} i prof.dr. Dèmaludin Lati} poku{alidati odgovor u svom izlaganjuna manifestaciji “Ve~e Mev la -ne”.

“Govoriti o Dèlaluddinu Ru -miju, ~iji ìvot u velikoj meripodse}a vi{e na teozofski negopesni~ki, zna~i ispri~ati ~itavroman”, rekao je u svojoj uvod-noj rije~i prof. dr. RatkoBoòvi}, isti~u}i da je Rumi pri-pada sufizmu (arapski “tesa -vvuf”) - pokretu koji nije samo

religijskog nego i duboko filo-zofskog karaktera, “mudro s lo -vlju o Bogu” u ~ijem korijenu seprepoznaje gnoza koju su spoz-navali i muslimani, i kr{ }ani,isto kao i drevna indijska mi-sao.

“Sufizam je jedna preobra -èna vera propu{tena sna`nokroz ljudsko srce i prema tomeona nosi jedno znanje koje jemalo druga~ijeg karaktera odonog uobi~ajenog - gnosti~kogkaraktera; ona veruje u poje -dina~no dolaènje do Boga je d-nom velikom disciplinom,je dnim velikim razmi{ljanjem iznanjem koje se “razlikuje odznanja drugih ljudi”, nastoje}i

da pomo}u tog znanja do|u doBoga i do one najve}e ta jnekoja se krije u vezi sa po sto -janjem Boga”, rekao je, ob ja{ -nja vaju}i osnove sufizma, prof.Boòvi}, navode}i da “su fije mi -sle da ima sedamdesetdvana~ina da se stigne do Boga,ali samo jedan ~ovek, pa ~ak ikad pogre{no izabe re put, mo -è imati ({ansu sa mo za) je danod na~ina da do |e do Boga”.

Isti~u}i da je za o~ekivati dajedna takva vrsta vjerovanjamnogo pa`nje pridaje harmo -niji, prof. Boòvi} je u nastav kusvog izlaganja kazao da se taharmonija ogleda i vidi u ne kihpet ili {est elemenata.

“To je, pre sega, ube|enjeda postoji samo jedan stvar nibitak, koga moèmo nazva tiBo gom ili svetom koji se ma ni-festuje kroz njegovu ema naciju,

kroz njegovu esenciju. U ovomemalo prepoznajemo onogdalekog indijskog pante izma,karakteristi~nog i za hri {}anskugnozu. Zatim, nema kreacije uvremenu. Vreme je, u stvari,shva}eno po aleksandrijskoj{koli: “nema vremena, postojisamo stalna manife sta cija Bo-ga u na{em dnevnom ìvotu - toje jedino vreme koje moèmoda merimo, sve ostalo je samotrenutak koji nas apsolutnoodvaja od pro{losti i odsecanas od budu}nosti”. [ta je jo{za jednog prose~no obrazo-vanog vernika va`no od tih pet-{est elemenata koji sa ~injavajuharmoniju? U zapadno-evrop-skoj tradiciji - ne samo u filo-

Mevlaninih sedam savjeta1. U dare`ljivosti i pomaganju budi poput te -ku}e vode.2. U saosje}anju i milosr|u budi poput sunca.3. U pokrivanju tu|ih gre{aka budi poput no }i.4. U srd`bi i ljutnji budi poput mrtvaca.5. U poniznosti i skromnosti budi poput zem -lje.6. U toleranciji budi poput mora.7. Ili izgledaj kao {to jesi ili budi kao {to iz -gleda{.

Mr. Aida Koàr, prof. dr. Ratko Boòvi} i prof. dr. Dèmaludin Lati}

Bo{nja~ka rije~ 7


zofiji, nego i u modernoj psi-hologiji, naro~ito onoj koju jeFrojd utemeljio - ~ovek je ra za-pet izme|u tanatosa i ero sa -izme|u ro|enja i smrti. Kod su-fija, u tom harmo ni ~ nom doìvl-javanju sveta, ne postoji re~“razapet” - ~ovek je samo po-miren izme|u fena - i{~eznu}a ibeka - trajanja, ali onoga poslesmrti. Tako da je sasvimlogi~no kad kaù da je za njihBog imanentan i transcenden-tan”, pojasnio je os no ve su-fizma prof. dr. Ratko Bo ̀ovi}.

Osvr}u}i se na Rumijev ì -votni put i njegovo u~enje, prof.dr. Dèmaludin Lati} je kazao,izme|u ostalog, da je Mevlana“najve}i muslimanski pisac, na-jljep{i poklon ~ovje ~anstvu uoblasti vjere”, koji “nije htio dase zove pjesni kom, ni filozo-fom”, ve} “samo jednim instru-mentom koji go vori samo ono{to mu neko drugi, tj. Bog, d`.{. {alje”.

Isti~u}i da je Rumijeva Me s-nevija remek djelo misti~neknjièvnosti, prof. Lati} je ka -zao da je to, dàmijskim jezi -

kom re~eno, zapravo obja{- nje -nje islama, te da se ne zna po~emu je ona ve}a u svo meznanju: po poznavanju ha disa ilipo poznavanju fikha, po pozna-vanju muslimanske kulture,tradicije, simbola, Kur’an-i ke-rima - prije svega, itd.

Obja{njavaju}i Rumijeve po -ruke iz Mesnevije i njegovo tu -ma~enje ljubavi prema Allahud`. {. i Njegovim poslanicima,prof. Lati} je podsjetio da jeMevlana bio jednako cijenjenkako kod muslimana, tako ikod kr{}ana i jevreja.

Za razliku od Boòvi}a, zaLa ti}a je mevlevijsko u~enje isufizam “samonikla biljka unu -tar tijela islama”, na koga uti-caj drugih misli i u~enja nijetoliko zna~ajan.

“Onaj pravovjerni sufizam,Rumijev sufizam, ~ak i Arebi jevu nekoj mjeri, nak{ibendijskisu fizam kod nas - on je pravisufizam. Ljubav prema Allahud`. {. je nare|ena u Kur’an-i ke -rimu: Volite Allaha i Nje go vogPoslanika. Prema tome, {ta jesufizam? To je ljubav prema Al-lahu d`. {. i prema Poslaniku.

Sufizam je jedan duhovniuspon - koliko ko mo ̀ e da seuspe, zavisi od same osobe”,naglasio je prof. Lati} govore}io Rumiju i njegovom u~enju idjelu.

“Mi imamo apsolutno pravokazati da je na{a vjera - vjeraljubavi. Mi imamo koncepta{kul-hakika; mi - koji smo dalinajljep{u ljubavnu poeziju ~o vj-e ~anstvu - sevdalinku - ne mana svijetu takve pjesme, paimamo maorsku knjièvnost u[paniji... Ali to je rosa premaonoj ljubavi koju je Rumi doì vlj-avao prema Allahu i prema Nje-govom Poslaniku... Do|i, samodo|i! Bio vjernik ili nevjernik iliidolopoklonik, bio mu slim,kr{}anin ili jevrej - samo do|i,makar sto puta pogri je{io - opetdo|i, samo do|i. To je sufizam,to je na{a poruka. To je jedanpogled na dru {tvo kako bi gamuslimani trebali urediti. Zatonam je va`no {to ove godine taporuka Me vlanina ide u svijet“,poru~io je na kraju svog izla-ganja prof. dr. DèmaludinLati}.

H. Ziljki}

KULTURAKUD “Sandàk” na smotri folklora u Vrnja~koj Banji

Festival folkloraVrnja~ka Banja je, 16. i 17.

novembra, bila doma}in prvogBalkanskog festivala folklora.Bo{njake Sandàka i Bo{nja -~ko nacionalno vije}e naovoj manifestaciji preds -tavljalo je Kulturno um -jetni~ko dru{tvo “San- dàk” iz No vog Pazara.

Pored pet ansambalaiz Srbije, na prvom Bal ka -nskom festivalu folklora,u~estvovalo je osam an -sambala iz Gr~ke, kao ipo dva ansambla iz CrneGore, Bugarske i Rumu ni -je, dok su, zbog vremen-skih nepogoda, da u~e -stvuju na festivalu bilisprije~eni ansambli iz Tu -r ske, Albanije, Ma|a r s kei Bos ne i Hercego vine.

Predstavljaju}i folklornu tra -diciju sandà~kih Bo{njaka, Ku -lturno umjetni~ko dru{tvo “Sa- ndàk” iz Novog Pazara, na stu-

palo je prve i druge festivalskeno}i, izvode}i koreog ra fije “Igreiz Sandàka” i “Sa n dà~ki te-ferid`”, koje je za ovu priliku

postavio koreografdru {tva Mah mut Gi-ci}-]a}e.

Svi u~esnici ovo-godi{njeg prvog Bal -kanskog festivalafo lklora potvrdili suu~ e {}e i na festivalunaredne godine, izra -ziv{i èlju da ovaj fe s-tival preraste u tra -dicionalnu manife s ta -ciju folklora.

^lanovi KUD “Sandàk” u sve~anom defileu ulicama Vrnja~ke Banje

7 Bo{nja~ka rije~


Ljeto 2007. godine u Sa -ndàku su obiljeìle brojne ku -lturne manifestacije, me|u kojima i likovne kolonije: “Sopo -}anska vi|enja”, realizovane uperiodu od 2. do 12. jula, i“Sandàk inspiracija umjet-nika” - od 4. do 13. avgusta.Ob je kolonije su odràne u So -po}anima, nadomak Novog Pa -zara, u organizaciji Doma kul-ture “Oslobo|enje”, a pod po -kroviteljstvom op{tine Novi Pa-zar i Ministarstva za kulturuSrbije.

“Cilj ovih kolonija je afirma-cija multietni~nosti i multikul-turalnosti na ovim prostorima iafirmacija likovne umjetnostisa ndà~kog prostora, odnosnoedukacija obi~nog ~ovjeka saovog prostora i pribliàvanjesa vremene umjetnosti tom ~o -vjeku”, kaè predsjednik San -dà~kog udruènja likovnih umjetnika (SULU) Dèngis Redè p-agi}, isti~u}i da su ove li ko v nekolonije u~inile da ovaj pro stordobije na jednom op{temutisku da izuzetnu pa`nju pok-lanja likovnoj umjetnosti.

U ovogodi{njoj, 32-oj po re -du, likovnoj koloniji “Sopo }an-ska vi|enja”, po izboru LjiljaneSlijep~evi}, kustosa Muzeja sa -vremenih umjetnosti iz Beo -grada i selektora kolonije, u~e- stvovalo je devet likovnih stva r-alaca iz Beograda i Sarajeva:Kosta Bogdanovi}, êdomir Va -si}, Rada Selakovi}, Rajko Po -povi}, Nevenka Stoisa vlje vi},Branka Kuzmanovi}, Vladi mirPeri}, Miodrag Proti} i Edin Nu-mankadi}. Svi oni imali suobavezu da u toku trajanja ko -lonije urade po jednu sliku in -spirisanu tradicijom i kulturom

novopazarskog prostora u ko -relaciji sa kulturno-historijskimnaslije|em, pri ~emu se misliprije svega na Manastir Sopo -}ani i na njegovo konkretnookruènje.

“Govore}i o svom stvarala -{tvu (svako ve~e po jedan um -jetnik predstavljao se kolegamai gostima kolonije - prim. au-tora), umjetnici su zapravo ko-ristili priliku da udjenu idejukonkretnog djela koje }e se pre-poznati kao odgovor na zadatutemu, i upravo tada se i de {a -vala realizacija tog um jetni~kogdjela, naravno, ne ona fizi~ka,ne ona konkretna - ali idejna re-lizacija je u tom trenutku bila izavr{ena”, poja {njava Redè -pagi}.

Nakon tri sedmice od ko lo -nije “Sopo}anska vi|enja”, od -ràna je i druga likovna kolonija- “Sandàk inspiracija um je -tnika”, tako|er tradicio nalnogkaraktera. Bio je ovo sedmisaziv ove me|unarodne liko v nemanifestacije, koja je ove go-dine okupila 11 stvara laca izSrbije, Makedonije, Bugarske,Crne Gore i BiH. Na koloniji suu~estvovali: Neboj{a Pilipovi} -Pila, Mi{ko Petrovi} i Ana Ka li-novi} - iz Beograda, MerimaTurbi} i Senka Huki} - iz Tuzle,Mihajlo \urovi} - iz Kisa~a, Ste -fanija Petrovski - iz Kavada ra ca,Marijela Ivajlova i Emila Mla de-nova - iz Bugarske, Edin Ka-planij - iz Ulcinja i Nata{a Prti -nac - iz Novog Pazara.

“Ovogodi{nji saziv je vi{ene go uspje{an. [to se ti~ekvalitativnog dijela u~esnika,postoji visoka razina - jer um je -tnici koji su gostovali bili supreporu~eni od relevantnih in -

stitucija ili asocijacija iz sredi -ne odakle su nam dolazili, naprimjer: Makedonski savez li ko -vnih umjetnika je preporu~iosvog umjetnika za u~e{}e uovoj koloniji, kao {to je i Ud -ruènje likovnih umjetnika So -fija predloìlo svoja dvau~esnika itd. Zna~i, vodilo sera~una o samim u~esnicima, asa mim tim postigao se veomavisok rezultat u onom kvalita-tivnom smislu. Zapravo, napra -vljena su umjetni~ka djelavisokog ni voa i umjetni~ka djelakoja }e u najmanju ruku dati ve-liki do prinos kvalitetu ukupnomfo ndu galerije Doma kulture”,ka ̀e Dèngis Redèpagi}, pred-sjednik SULU-a, ujedno i selek-tor ove kolonije.

Likovna kolonija “Sandàkinspiracija umjetnika” se, ina -~e, svake godine odràva u dru-gom sandà~kom gradu. Po~e -lo je od Novog Pazara, za tim suse likovni stvaraoci okupljali uPlavu, Sjenici, Prije po lju, i ovegodine ponovo u No vom Pa -zaru.

Sva likovna djela nastala nazadatu temu tokom ovogo di -{njih likovnih kolonija ostat }eovda{njem Domu kulture. Ina -~e, Dom kulture “Oslobo |e nje”ima negdje oko {est stotinaumjetni~kih djela nastalih u dosada odrànim kolonijama “So -po}anska vi|enja” i “San dàkinspiracija umjetnika”. Nekaumjetni~ka djela su jo{ uvijek uprocesu izrade, a kada sezavr{e bi}e formirana izlo ̀ bakoja }e biti organizovana uNovom Pazaru, Beogradu i No -vom Sadu.

Hasna Z.

SULU

Tradicionalne sandà~ke likovne kolonije

Afirmacija likovnog stvarala{tvana prostoru Sandàka

Bo{nja~ka rije~ 7


Roàje je nedavno bilo do -ma}in jedne kulturne manife -stacije Bo{njaka u Crnoj Gori.Naime, polovinom mjeseca av -gusta ove godine Odbor Isla -mske zajednice Roàje, podpo kroviteljstvom turske huma -ni tarne organizacije “Deniz Fe -neri“, je, u centru tog sandà - ~kog grada, organizovao kon-cert tradicionalne bo{nja~kemuzike. Ovo ve~e, simboli~nonazvano Lijepo je do}i u svoju~ar{iju..., bila je prilika da seRoàjci, posebno oni koji ve}godinama ìve i rade u inost -ranstvu, a koji su ljetni odmoriskoristili da se na|u na svojimognji{tima, podsjete na svojutradiciju kako onu koja sadrìduhovnu komponentu, tako ionu svjetovnu.

“Lijepo je do}i u svoju ~a -r{iju..., lijepo je podsjetiti se kosmo, odakle smo..., lijepo jeoìvjeti onaj starogradski duhkoji su na{i djedovi i pra djedovinjegovali, a koje mi danas jed-nom rije~ju zovemo kulturomjednog naroda, od no sno na -{om kulturom, kulturom Bo{ -njaka.

Vjera je uvijek bila nezao -bilazni faktor na{ih ìvota. Popropisima koje ona nalaè smose vladali, po njima smo ìvjeli.A danas..., danas kada nam saZapada puhaju razni vjetrovi,koji prijete da }e na{a duhovnaobilje`ja, na{u tradiciju, na{aeti~ka stremljenja po tisnuti i za-mijeniti nekom dru gom kul-turom, koju zovu savremenina~in ìvota, svakako da svaki~in koji izraàva na{u dosljed-nost tradiciji, posebno ovojvjerskoj komponenti, tre ba po-dràti, kako bismo ovim mla -|im generacijama, koji su naj -vi{e izloèni ovoj promahi sa

Zapada, dali primjer da je onona{e najbolje...” - bilo je re~enona po~etku programa.

U~esnici programa bili susarajevski hor Hazreti Hamza,ina~e izvo|a~i islamske duho v -ne muzike, zatim Pljevaljski ta -mbura{i, izvo|a~i starograd s kemuzike, a spletom sandà ~kihigara publici se predstavilo iKulturno umjetni~ko dru{ tvo"Vrelo Ibra".

U nastavku programa nas tu-pio je Dado Polumenta, ro |eniBjelopoljac, a Roàjci su ovimnjegovim nastupom do kazali dacijene svoje favorite koji pro stoo~aravaju svojim gla som i izvangranica Crne Gore. Ne odstu-paju}i od svrhe ve~eri, Dado jeotpjevao sevdalinku: “Kad japo|oh na Be nba{u”, a krunaove ve~eri bio je pjeva~ sabosanske muzi~ke scene - AlDino.

Ono {to posebno zavre|u jespomenuti jeste sam povododràvanja ove manifestacije.Naime, pomenuta turska orga-nizacija “Deniz Feneri” je do ni -rala nov~ana sredstva za iz vr- {enje jedne obligatne islam s kedu`nosti, a to je sune}enjedjece (ukupno njih dvije stotinepedesetoro) iz Roàja i okolnihmjesta. U toku programa, ovadjeca, obu~ena u tradicionalnaodijela koja se ina~e nose kodsune}enja, su iza{la na binu,gdje im je predsjednik pome -nute organizacije Engin Yilmazudijelio ru~ne satove kao pok-lon.

“Na ~ast je jednom gradusastati se povodom jednogovakvog doga|aja, povodom is-punjenja jedne od Allahovihodredbi, kao {to je to sunnetdjece. Jer, tamo gdje se spo m-inje Allahovo ime i gdje se

izvr{avaju Njegovi propisi, pa iNjegova je milost tu nad timnarodom...” - re~eno je, izme |uostalog, te ve~eri.

Sune}enje djece datira jo{od vremena poslanika Ibrahi -ma. Prenosi se da su se u tovrijeme obrezivali sve}enici iljekari. Postoji predanje od EbuEjuba el-Ensarija u kome sekaè da su i raniji poslanicipraktikovali obrezivanje djece.Kod nas je sunnetluk jedan odpropisa koji se najdosljednijesprovodi. Ovom propisu se i da -nas poklanja velika va`nost, ito osobito iz vjerskih pobuda.

Ernad Ramovi}, glavni imamOdbora Islamske zajednice Ro -àje, je ovaj doga|aj prokome -ntarisao ovako: “Deniz Fenerije obezbijedio potrebna sred-stva za sunnet dvije stotine pe -desetoro djece, a mi smo ov djeve~eras da pokaèmo da jegrad Roàje zahvalan na ovomnjihovom humanom ~inu, a,tako|er, tu smo i da podrìmoovakve i sli~ne akcije koje pre -dstavljaju o~uvanje na{e tradi-cije.”

Iako je ovo ve~e, neuobi ~a -jeno za ovo doba godine i zavru}ine koje su ga okarakteri -sale, bilo u znaku tamnih ob-laka i hladnog povjetarca,centar Roàja je do kraja ovogdvo ~asovnog programa bio is-pu njen narodom.

Ovo ve~e }e vjerovatno mno -gi pamtiti, posebno oni koji ìvei rade u inostranstvu, a kojimaje ovo druènje uz tradicionalnumuziku omogu }i lo da iz ovoggrada ponesu li jepe uspomene,uz amanet da to nekima tamoispri~aju i prenesu utiske sa -ète u jednoj re~enici - “Lijepoje do}i u svo ju ~ar{iju...”

DOGA\AJI

Koncert tradicionalne bo{nja~ke muzike u Roàjama

Od vjerskog ~ina do kulturnog doga|aja

7 Bo{nja~ka rije~


Za Seida Halilovi}a, dokto -ranta presti`nog Univerziteta uiranskom gradu Kom, sa sigu -rno{}u se moè re}i da je nakorak od nekoliko velikih ciljevakoje je postavio sebi i do kojihstiè uistinu krupnim ko racima.Sa samo 27 godina Seid upo -redo poha|a doktor ske studijena presti`na, rekli bi po mnogo~emu ekskluzivna smjera kom-skog Univerziteta. Sreli smo seljetos u Prijepolju na promocijinjegovog prijevodila~kog pod-viga "Istorije per sijske knjièv -nosti". Zabiljeìli smo Seidovokazivanje o nekoliko tema: osebi, {kolovanju u Iranu, islam-skoj filozofiji, per sijskoj knjiè -vnosti, mentorima, "ìvom la -ncu u~enja", po rodici, o islam-skom intelektualcu, gra du iUniverzitetu u Ko mu, najva ̀ -nijem globalnom ci lju, plano -vima...

O sebi

Ro|en sam u Prijepolju go -dine 1980, gdje sam za vr{io{est razreda osnovne {kole.Bio sam, kako se to ovdje ka -è, “vukovac", odnosno imaosam odli~ne ocjene iz svih pre -dmeta.

Iranski Kulturni centar prire-dio je, pred kraj {kolske 92/93. godine, takmi~enje u u~e -nju Kur'ana. Takmi~enje je or-ganizovano povodom godi { njicepobjede Iranske revolucije. Usvom uzrastu sam bio najbolji ito je, ispostavilo se, bilo pre-sudno za razgovore koji }e

uslijediti ne{to kasnije. Na prijedlog direktora Iran -

skog kulturnog centra u Beo -gradu, uz puno odobravanjemog rahmetli oca Smaja, nas-tavio sam {kolovanje u Iranu.Moj rahmetli otac je od ranijepokazivao izuzetnu ljubav i si m-patije prema Iranu, iranskomnarodu a posebno prema Ira n-skoj revoluciji i vi{e puta jepoku{avao da se useli u tuzemlju. U dva navrata je bo ra -vio u Iranu po nekoliko sed-mica, gdje se upoznao sa mno - gim dobrim odlikama iranskognaroda. Prijedlog Iranske am - ba sade u Beogradu je prihva -tio objeru~ke pa smo se, uljeto 1993. godine, na{li u Ira -nu, u svetom gradu Kom. Na-jprije smo oti{li otac i ja, akasnije i cijela porodica.

O {kolovanju u Iranu

Iste godine sam se uklju -~io u izu~avanje islamskihnauka. Bilo mi je potrebno polagodine da usavr{im persijskijezik i to je, u neku ruku, svo-jevrstan po dvig. Da je to takopokazuje i ~injenica da sam se,ne{to kasnije, uklju~io u studijearapske knjièvnosti, stilistike,re torike i knjièvne egzegeze.Arapsku knjièvnost sam radioizuzetno dobro budu}i da sambio na ~asovima jednog od na -jve}ih predstavnika Komske{kole arapske knjièvnosti togvremena. Pred njim sam izu -~avao punih sedam godinaara psku knjièvnost i tradici -

onalne knjige koje se slabogdje u islamskom svijetu izu -~avaju. Te knjige smo izu~a vali red po red, uz kompletnu sti -lsku i retori~ku analizu napi -sanog.

Nakon toga pre{ao sam nastudije {iitske jurisprodencije.

Uporedo sam zavr{io, nara -vno vanredno, sedmi i osmirazred iranske osnovne {kolei upisao srednju medicinsku{kolu.

Iste godine kada sam za -vr{io srednju {kolu, zavr{iosam i redovni studij islamskihnauka, odnosno iste godinesam diplomirao u srednjoj i navisokoj {koli, u medicinskoj od -nosno na Fakultetu islamskihnauka.

O islamskoj filozofiji

Uvijek su me zanimali folo-zofija, posebno islamska, pasam, uporedo, upisao studij izte oblasti. Nakog toga upisaosam postdiplomske studije izislamske filozofije, teologije ignoze. To je jedan smjer u ok -viru kojeg se na doktoratumoète opredijeliti za bilo kojuod ovih oblasti.

Na kraju postdiplomskih stu -dija magistarski rad mi je nosionaziv "Personalno jedinstvoegzistencije u {koli mula Sadra[irazija". Mula Sadr [i razi jepoznati iranski filozof i teozof.Moj magistarski rad je jedinidobio ocjenu - dvadest (!) ilitakozvanu punu ocjenu i to jejedina takva ocjena na post-

NA[I MLADI U SVIJETU NAUKE

Seid Halilovi}, dvadesetsedmogodi{nji Prijepoljac,uskoro dvostruki doktor nauka Univerziteta u Komu u Iranu

Kur’anska skriptura je obja{njenje za sve nedoumiceSa paso{em Srbije u Iranu od 1993. godine je cijela porodica Seida Halilovi}a. Tri brata - trimagistra; a od tri sasvim izvjesna doktorata, Seidova }e biti - dva! Magistarski rad mu je dobioocjenu - dvadeset (!) {to je jedina takva ocjena u dosada{njoj historiji postdiplomskog studijaUniverziteta u Komu

Bo{nja~ka rije~ 7


diplomskim studijama na Uni -verzitetu u Komu do sada. Pomnogima, tema mog magis-tarskog rada je i najkompliko-vanije pitanje u cijelog filozofiji.

Nakon postdiplomskih stu -dija, u èlji da doktoriram, po -ku{ao sam da upi{em narednistupanj. Bio je to logi~an ko rak,ali je to moralo da budeodobreno od strane najvi{ihobrazovnih vlasti Iranske re pu -blike koje su, sre}om, odlu~ileda otvore doktorat islamskefilozofije.

O mentorima

Jedan od mentora sa post-diplomskih studija mi je pre -dloìo da se uklju~im na Hu -ma nisti~ki fakultet i doktoriramna savremenoj muslimanskojdru { tveno-politi~koj misli. Rije~je o elitnom doktoratu koji je poprvi put organizovan u Iranu ikoji je bio namjenjen isklju~ivoiranskim dràvljanima. Uz pu nonovih problema dobio samodobrenje da kao student -stranac iza|em na prijemni is -pit. Od osam studenata koji suupisali taj doktorat bio sam je-dini a da nisam iranski drà v -ljanin.

Po{to se u Iranu doktorat or-ganizuje na bazi pet seme s -tara predavanja plus doktor- ska disertacija, ove godinesam apsolvirao i trenutno pri -premam doktorsku disertacijuna temu "Spoznajno filozofskiprincipi savremene misli ju` -noslovenskih muslimana u XXvijeku".

Imao sam veliku sre}u da mimentor na doktoratu bude i dr.Ali Akbar Velajati, dugogodi -{nji ministar spoljnih poslovaIranske republike i specijalnisavjetnik duhovnog vjerskogvo|e Irana ajatolaha Hamneijaza spoljno-politi~ka pitanja. Idrugi profesori pripadaju dru -{tveno - politi~koj eliti a {ef ka -tedre je dr. Hamid Parsanijakoji je jedan od najpoznatijihpredstavnika tradicionalne filo-zofsko-gnosti~ke {kole u Iranu.

Glavna ili monumentalna kn-

ji ga iz islamske filozofije je stemula Saadrina knjiga "As' far",koja je ispisana u devet tomovau litografskom izdanju. Samoprva dva toma moj pro fesorHamid Parsanija komentari{e u15 tomova! Ta knjiga se, ustvari, ne moè ni razumjeti bez

autoritativnog komentara jer seona isklju~ivo i{ ~itava pred pro-fesorom red po red i rije~ porije~! Vi{e se ko mentari{e ono{to je ispisano "izme|u re-dova" nego ono {to je uistinunapisano.

O "ìvom lancu u~enja"

Tradicionalna islamska filo-zofija u Iranu se, naime, i dan-danas izu~ava lancem ìverije~i u~itelj - u~enik, odnosnostudent. Mnoge filozofsko-teo-retske fino}e u toj knjizi ostavl-jene su po strani da bi u~iteljnjih usmeno prezentirao svomu~eniku. Ti komentari se na -pi{u na marginama knjige pase moè re}i da je cio tekst - tihdevet tomova, u stvari izgovorza sve ono {to }e biti iskazanona tim ~asovima snagom ìverije~i. Naravno, uvijek sa teme -ljnim pristupom da je Kur'an-ska skriptura ob ja{njenje zasve.

O porodici

Posle tre}eg semestra nadoktoratu savremene musli-manske misli po~eo sam i dok-torat islamske filozofije. Imaosam veliku sre}u da, i poredprepreka u Ustavu Univerzi te ta,koji nije poznavao dva dok-torata uporedo, prevazi|em tajproblem i upi{em i drugi dok-torat. U isto vrijeme moj mla|ibrat Tehran je magistrirao, pasmo obojica izi{li na prijemniispit za doktorat iz islamskefilozofije. Mo`da je to lijep kuri-ozitet, brat je bio prvi a ja drugiod preko 250 kandidata.

Nemamo dvojno dràvljan -stvo niti dràvljanstvo Irana inismo ga nikad ni traìli. Mi ta -mo boravimo po osnovu vize.Sa slobodno izraènom odva ̀ -no{}u stalno insistiramo da senakon zavr{etka studija oba -vezno vratimo u na{u zemlju.Cilj nam je da budemo od po -mo}i na{em narodu i na{oj ze -mlji da, koliko budemo mo gli,zahvaljuju}i prije svega na uci,obogatimo duhovnu i in te lek -tualnu tradiciju na{eg naroda.

Mi, u stvari, ~ekamo na-jmla|eg brata Muamera, koji jesada na postdiplomskim studi-jama iz islamske filozofije, damagistrira. U me|uvremenu do -ktorira}emo ja i Tehran, a uBoga se nadam da }u i drugidoktorat brzo zavr{iti. Na pe -tom semestru studija islam skekulture i civilizacije su i moja iTehranova supruga pa }e i njihdvije u tom periodu okon~atistudije.

Moja porodica }e, po mojimvizijama, za dvije-tri godine bitina prekretnici. Sada znamosamo da }emo se vratiti. Da li}e to biti Beograd ili Sarajevo,jo{ ne mogu da tvrdim ali }e to,svakako, biti neki od uni-verzitetskih centara u koji }e modonijeti pet fakultetskih dip -loma, i najmanje tri magistar -ske i tri doktorske disertacije.Imamo ponude sa Filo zof skog iFilolo{kog fakulteta u Beograduali i nekih sli~nih institucija izSarajeva. Na{ cilj je povratak,

Mr. Seid Halilovi}

7 Bo{nja~ka rije~


to je za sada ja sno, a gdje }eto biti odlu ~i }emo, uz Allahovupomo}.

O islamskom intelektualcu

Kada se intelektualac dis-tancira od pote{ko}a koje ok -ruùju njegov narod, on postajepseudointelektualac. Jer, pro-fesor na fakultetu bi}e in telek-tualac samo onda ako svojeznanje bude stavio u svrhu ~i-njenja dobrih dijela i na uslugusvome narodu.

Mom narodu sam podario iprijevod "Istorije persijske knji -èvnosti", nedavno promovi sa -ne u mom Prijepolju, na {tasam posebno ponosan.

Prevodio sam i druge knjigekoje su sluìle kao ud`benici napersijsko-bosanskom kole dù uSarajevu, kao i niz predavanjaiz islamske teologije. Preveosam i malu knjigu o smislu ipojmu ~ovje~anstva u svijetluislamske filozofije, kao i mnogo~lanaka sa persijskog i arap-skog jezika na bosanski i nasrpski.

Preveo sam i desetak ~la -naka sa na{eg govornog po-dru ~ja za ~asopise koji izlazena persijskom ili arapskomjeziku.

"Istorija persijske knjiè vno -sti", na 320 strana, objavljenaje 2003. godine u Beogradu. Iz{tampe je nedavno iza{la i kn-jiga "Bitak i pad" - islamskateomonisti~ka antropologijakao mo}no rje{enje za sve ne -dostatke savremenih tende -ncija. Autor je prof. dr. HamidParsanija. Smatrao sam za po -trebnim da se u okviru tog ra daispi{e i jedna prolegomena, alije ona ispala na nekih 120strana, pa je to sve osim prole-gomene. Knjigu je izdala "î g-oja" iz Beograda a rije~ je o jo{jednom vrlo kompleksnom filo-zofskom {tivu.

O svetom gradu Komu

U Komu je sahranjena Fati -ma Masuma, jedna od unukaMuhameda Alejhiselama i ona

je osmo srodni~ko koljeno Bo -ìjeg poslanika. Po{to nije isto -rijski poznato mjesto gdje jemezar Fatime, }erke Boìjeg po -slanika, koja je imala isti nadi-mak kao i unuka - Ma su ma, todaje osje}aj da se u Komu, ustvari, posje}uje me zar }erkeBoìjeg poslanika, pa je zatoKom sveti islamski vje rski cen-tar.

Uz Kairo, Medinu i Nadàf,Kom je jedan od najuèg brojaislamskih intelektualnih cen-tara.

O univerzitetu

Od 2 miliona stanovnika ~ak100.000 privremenih Ko mljanasu strani studenti iz ta~no 92zemlje svijeta. Osta li su iranskivjerski studenti a tu je i velikibroj profesora. Na ravno, uve}ini je ostalo sta novni{tvo,ali je Kom, svakako, jedinstvengrad u svijetu u kome barempetina stanovnika ima ili }euskoro ste}i fakultetsko obra-zovanje. To je ogroman nau~nipotencijal jer je Kom grad sapreko 60 fakulteta i preko 100nau~no-ist ra ̀ iva~kih centara.Posjeduje drugu po veli~ini bib-lioteku u islamskom svijetu.

Kom je zna~ajan po tradi-cionalnim predavanjima - i{~i t-avanju knjiga iz filozofije uneprekinutom lancu ìve rije~i.Kao organizovana dijelatnostto se u svijetu jedino zadràlou Komu jer je sve to pod direk-tnom jurisdikcijom Minis tar s- t va obrazovanja Iranske islam -ske republike.

O globalnom cilju

Imam mnogo kratkoro~nihciljeva ali i jedan globalni. To jeda, uz Boìju pomo}, radim nastvaranju jednog bipolarnogporetka u ~ovje~anstvu u ok virukojeg }e jedan pol pripastionima koji su predani Bogu idrugi onima koji nisu.

Imamo razli~ite teorije i nji-hove posljedice sa novim svjet-skim poretkom. Radi}u, uz Bo - ̀ iju pomo}, svom svojom ene -

rgijom da se u svijetu prepoz-naju samo dvije struje, dvaporetka, dvije {kole. Jedna pri-pada onima koji osje}aju da ihjedna realnost nadilazi, kojibarem nekad osje}aju stra-hopo{tovanje. Oni }e biti us -postavljeni naspram onih kojijesu - kjafiri. Kjafir ili kufr u ara-pskom jeziku ima leksi~ko zna -~enje zemljoradnik, pa onda setek prevodi kao nevjernik. U eti-molo{kom smislu - kufr - zna ~izatrpati ne{to. Zemljoradnik jekjafir u arapskom jeziku zato{to zatrpava sjeme. U vjers komsmislu - kjafir - zatrpava Boìjurealnost. Svi oni koji u savre-menom svijetu zatrpava ju sve -prisustvo i sveproì ma ju}e Bo -ìje - oni su po tome u okvirutoga suprostavljeni na sprampredanosti Bogu. Pre danostBogu je univerzalna i ne dijelise na one koji pripadaju is-lamu, judaizmu, hri{}an s tvu,budizmu ili bilo kojoj religiji. Utom svijetu nacionalno-juridi~kai teolo{ka pitanja bi}e zna -~ajna, ali }e biti drugora z rednau odnosu na primarni princippredanosti Bogu.

O drugim planovima

Jedan od mojih velikih cilje -va jeste, u stvari, zavr{etak og -romnog dijela koje je po~eo i udobroj mjeri obavio moj rah-metli otac Smajo. Radi se oprvom prijevodu Kur'ana na na{jezik. Mi smo zajedno ra dili i ja}u to, Boìjom voljom, samzavr{iti tako da budu sakupljenisvi etimolo{ki korjeni svih ara-pskih rije~i. Bi}e to prijevod Ku-rana u kome se ne}e mijenjatiredoslijed rije~i iz kuranskogteksta. Ostalo je jo{ oko 10odsto rada na tom projektu arahmetli otac je, dok smo mistudirali, uradio bar 60 odstoposla. Preseljenje na Ahirtet jeomelo zavr{etak tog posla, ali}e, uz Boìju pomo}, i to uskorobiti zavr{eno mo jom rukom.

Zabiljeìo:Muharem M. Mutabdìja

Bo{nja~ka rije~ 7


Degrmen, degirmen m (tur.)mlin.

Dèlija m (tur.) 1. junak, silo vit~ovjek; 2. ~ovjek koji provodiìvot bezbri`no i uludo tro{i vri-jeme, besposli~ar (mlad delijastar prosjak).

Dèmek (tur.) uzre~ica sa zna -~enjem dakle, kao.

Dèmir m (tur.) 1. gvo`|e, è lj-ezo; 2. gvozdene {ipke na pro-zorima.

Demirli pendèr, demirlikapija; demirlija velika bakarnate p sija.

Dènjak m (pers.) sveànj, za -ve`ljaj, naramak.

Dèrman m (pers.) spas, lijek,pomo}, izlaz, rje{enje.

Dèrt m (pers.) jad, briga, mu -ka, bol, patnja.

Devámiti (ar.-tur.) trajno, upo -rno ne{to raditi, ustrajavati.

Devèrati - glagol izveden od

ara pske rije~i dèver = borba krozìvotne neda}e, ìvotne brige, bo -riti se svakodnevnim ìvotnimproblemima, trpjeti

Dibidùz (tur.) potpuno, do kra -ja, sasvim, bezrezervno.

Dìlber (pers.) 1. miljenik, dra-gan, ljepotan, ljepotica; 2. lijep,krasan, zanosan.

Dil~ik m (tur.) jezi~ak na ka n-taru, vagi.

Direk m (tur.) greda, stub, sto -èr, temelj; preneseno — vo|a,gla var, za~etnik.

Dîn m (pers.) vjera, vjeroza-kon; din i iman - sintagma sazna ~enjem vjerovanje u jednogboga - Allaha, islam; izvedenice:dindu{man = neprijatelj islama,dinsuz = bezvjernik, ateista.

Dìrindìti (pers.-tur.) raditi te -àk i mu~an posao.

Dìzluci (tur.) uznoge, gokolje -nice ukra{ene, navezene, op{i -vene.

Dokusúriti (ar.) 1. okon~ati,do kraj~iti; 2. izmiriti ra~un, ispla -titi dug.

Dolama f (tur.) dio starinske,mu{ke i ènske odje}e, sli~anka putu dugom do koljena, izra -|en od ~ohe, obi~no u ljubi~as t-oj (mor), zelenoj ili crvenoj boji,sa dugim, otvorenim, tj. razreza -nim rukavima koji se obi~no je -dan za drugi zaka~e - „sapnu“ nale|ima (kako ne bi smetali priradu).

Dolamu su nosili ja nji ~ari, akasnije je kod nas po sta la diosve~ane narodne no{nje.

Dolma f (tur.) nadjev od mlje -venog mesa, pirin~a i za~ina odkoga se savija sarma, ili se nji -me pune - dolme paprike ili pa ra -dajz ili luk - sogan dolma; dol miti,nadolmiti = puniti.

Dorat m (tur.) konj crvenos -me |e dlake.

Dùgme n (pers.) 1. kop~a, du -gme na odje}i; 2. tipka, taster,dirka.

Dùrbin m (pers.) dvogled, da -lekozor, (bukvalno dalekovid, da -lekogledalo).

Dùvak m (tur.) veo, koprenakojom se pokriva nevjesta.

Duvar m (pers.) zid.

Dèváhir m (pers.) dragulj, dra-go kamenje, dragocjenosti; dè -vahir-kutija - kutija za nakit, uobi ~ajima sandà~kih Bo{njakadjevojci, nakon {to su je isp ro si -li, mladoènjina majka nosi dè -vahir kutiju sa zlatnim nakitomkoji }e budu}a mlada nositi.

Nastavi}e se.

IZ JEZI^KE SEHARE

Usvakodnevnoj komunikaciji, u ku}i, na ulici, u mahali, ukahvama, na posijelima i na svakom nezvani~nom skupu,upotrebljava se veliki broj orijentalizama - rije~i karakteris -

ti~nih za bosansko, a jo{ vi{e za sandà~ko leksi~ko podru~je.Za neke od tih rije~i mo`da se i moè na}i adekvatna zamjenau jednoj rije~i slavenskog porijekla, ali je mnogo ~e{}i slu~aj dase mora upotrijebiti niz pojmova da bi se objasnilo potpuno zna -~enje sadràno u samo jednom orijentalizmu. Za takvu se-manti~ku upotpunjenost moèmo zahvaliti dugoj genezi do oblikakakav rije~ danas ima.

Turcizmi, ili pravilnije, orijentalizmi koje danas upotrebl-javamo, poprimili su gramati~ke odlike svojstvene slavenskimje zicima srpskom, hrvatskom i bosanskom, ali, kako je u osnovirije ~i persijski, arapski ili turski korijen, u zna~enju je naj~e {}eostao osnovni semanti~ki pojam, kome se pridodalo zna~enjekako iz jezika donosilaca, tako i jezika primalaca te rije~i, pa setako stvaralo vi{eslojno zna~enjsko bogatstvo, te je rije~ u se biakumulirala polileksi~ki naboj. Zato je te{ko za takve rije~iprona}i adekvatan sinonim samo u jednoj rije~i. Primjera radi, nepostoji takav jezi~ki znalac koji moè za rije~ "merhamet" pro -na}i sinonim sa potpuno istim zna~enjem, a poput merhametajo{ mnogo je sli~nih primjera.

U ovoj rubrici nave{}emo neke od orijentalizama karakteri -sti~nih za leksiku sandà~kih Bo{njaka i dati njihova osnovna iprenesena - figurativna zna~enja.

7 Bo{nja~ka rije~


U selu Seli{tu se pronijeglas da je Nejma, èna kojalije~i bolesne ljekovitim tra -vama i bajanjem, na umoru.

"E, svakom je govorila dapomaè, sebi ne moè!” - go v-orile su ène u selu. “Akoumre, vi{e se kod koga ne-maju povest djeca da im se odprepla{enosti slije strava, ra -zbaje od uroka, sastave lje -kovite trave da se su~eka iizlije~i neka iznenadna bo -ljka..."

Starica Nejma je ìvjela uusamljenoj ku}ici pokrivenojslamom, u sobici od ople te nogpru}a oblijepljenog smo nicom.Od porodice je imala samoudatu k}erku Aj{u koja je sadado{la da je sa po nu dama pos-jeti i bdi kraj njenog boles -ni~kog kreveta.

"Mada muka du{u ne vadi,ve} su|eni ~as" - re~e staricak}erki - "neka bi bilo po redu istarini, pa dokle mogu daprikupim pamet u sje}anje ijezikom razgovjetno da preva -lim rije~i, da ti u amanet pre-nesem ono {to je i meni ma j kau amanet ostavila da na u~i{brojnice i kako da se njima odbolesti i zla brani{, sebe isvoju djecu, a, ako tre ba, i dru-goga, tko se u nevo lji zagna katebi i pane ti na aman zapomo}..."

"Ne}e{ ti jo{, majko, da meostavi{; ako ima dana na}i }ese i lijeka. Od djetinjs tva slu -{ala sam te tvoje brojnice ko je{apatom izgovara{ uz mo jelice. Kako ti usta mljackaju~udnovate rije~i nad mojimo~ima i ~elom i kao da je saraspuhivanjem izlazila tvoja du -

{a dobrote i za{titni{tva kojabrani nejako dje~je tijelo odbolesti i zlih o~iju. I sada mi seod milja sklapaju tre pavicekada se toga sjetim, i kao dame jo{ ti~u po ~elu i licu nje`nidodiri tvojih prsti ju iza kojihnailazi san.

Kad sam odrasla, povjerilasam ti da sam zavoljela Aliju, ikri{om, no}u, od tebe nau -~enom starinskom bajalicompoku{avala da mu preko da -ljina skrenem misli na mene:O, vi, tri zvijezde, tri po bo guse strice, otidite Aliji Um kinom,Ti, zvijezdo Nespavko, ne dajmu da spava; ti, zvije zdo Ne s-tanko, ne daj mu da stane; tizvijezdo Nesmirko, ne daj muda smiri; nespavao, ne stao,ne smirio se, dok kod mene nedo{ao da moj bu de!..."

"Zapamti, k}eri, bajalice suljekovite samo ako ih zna je -dna osoba. One su tajna, atajna ne moè da se dijeli. Ri -je~ ho}e da je iznena|uju}a,nova, a blagotvorne rije~i bro-jnice poklopljene su maticomìvota i kadre da im se povin-uju potonji doga|aji. Na mnogojezika rije~ kao da se razmuti,razvodnji, postane obi~na. Arije~i su ljekovite, bez njih ni {tane biva! One prethode svakomdoga|aju i svojim po navljan-jem kao da mogu da dozovubudu}u stvarnost. Ri je~ je ja~aod zla, dobre rije~i ubiju zlurije~. Jake rije~i na tkolju ibolest, zlu èlju i zmi~ji otrov.Od rije~i koje slu{amo da drugiizgovara o nama za visi izgledna{eg lica, duìna na{egìvota i na{a snaga... U rije -~ima je klica zla i dobra, pa

maljem jakih rije~i do~ekujemu tjeme imenovano zlo i bolestda ne raste no da nestaje i raz-graduje se: "... zemlja zemljupoljubi, zemlja zemlji ni{ta nemoga, trn ti ve~era, kamen tipostelja, tu ti mjes ta nema!" -naredi{ zmi~jem otrovu, a kaoteklini u zamahu pojmi{ o{tri-com, pita{ i odgovara{: "[taradi{ to?"

"Reèm oteklinu". "Reì, reì da je nije!""Ja rezah, srezah i nije je!"

..."Sastavi{ u ko{tac, porve{bolest i lijek, zlo i spas, da sebore i nose do sudnjega da na,a ostave ~ovjeka na mi ru:"ko zalac-dobarac, kisac-kva -sac, ~e mer-med... "

"I kada dje~je lice zaroì, ka -da dje~ja glava klone i sne -mogne, onda mu {ap}e{ nadlicem rije~i koje }e da ga os -naè i davraknu: "zle o~i i zledu{e da se razbace, da se raz-maknu, da se rashaknu", pre -kine{ slamku, "ne kidamsla mku, no kidam urok sadjeteta", uzme{ {aku soli: "koova so {to }e nestati u vodi ira sprsnuti u vatri tako zle o~i idu{e da nestanu i rasprsnuse. Onda zakumi{ i zakune{nebo, zemlju, sunce i mjesec,uh, cijela se najeìh!, te{ka lije to kletva, zve~i pod svodo -vima nebeskim, da budu nastrani dobra i ozdravljenja...Nad glavom prestravljenog dje -teta ru~im u sud sa vo domrastopljeno olovo. Olovo puknepri dodiru sa vodom i strava seraspukne, izliju se iglice kojesu bockale stravom dijete uslabinu. U oblicima iz livenog

PRIÂ

Zaim Azemovi}

LJEKOVITOST RIJEÎNa mnogo jezika rije~ kao da se razmuti, razvodnji, postane obi~na. A rije~i su ljekovite,

bez njih ni {ta ne biva! One prethode svakom doga|aju i svojim po navljanjem kao da moguda dozovu budu}u stvarnost. Ri je~ je ja~a od zla, dobre rije~i ubiju zlu rije~. Jake rije~i na -tkolju i bolest, zlu èlju i zmi~ji otrov. Od rije~i koje slu{amo da drugi izgovara o nama za visiizgled na{eg lica, duìna na{eg ìvota i na{a snaga..

Bo{nja~ka rije~ 7


livenog olova se prikazuje{ta je dijete prestra{ilo, pijetaoka ko ho}e da kljune, pas kojije zinuo da nalaje i ujede, zmijakako se iskukumetala i is-plazila, rogovi od vola kakoho}e da ga ubodu i na~pore...Dijete ko dijete, neka bu~a gastalno stravlja i neku boljustalno nosi... Lijem stravu i {a -pu}em rije~i, sve dok se neizlije puce, da je dijetenapredno i zdravo ko puce, adok ne stane iglica, r|e, ro-gova, zi je vova i àlaca... Svedok uro kljivo i vatreno oko ne

zacvr~i uga{eno, kao {tocvr~e dob ro sjajne ì{ke vatrekoju ba cam u vodu, sve dok seod ra spr{ivanja snage zla ibole s ti ne zamorim kao da meje vodeni~ko kamenje mlelo...

Ima, k}eri, ima za svakuboljku rije~ i trava. Treba pro-bati ljekovitost svake rije~i itrave. Stari su probali, zapa m -tili i kazivali, mladi zaboravlja lii ponovo traìli. Treba biti dos-jetan: neko cvije}e i nekiplodovi bilja bojom i oblikomli~e na ono {to lije~e... Sta b -ljike cvije}a i bilja su kao pre k-inuti pupak kojim je ~ovjek biovezan za zemlju... Ako }e{ da tip~ele med sakupe zamoli setravama: "Omane, med mi do-

mami, vrati~e, med mi na vrni,zovo, med mi dozovi, s visokeplanine, s ~iste rose ...".

"Ho}e{ li, k}eri, da prihvati{ tajnu zna~enja rije~i dadrugima pomaè{, preuzima -ju}i na sebe tegobe njihovihpatnji?"

K}er Aj{a joj ni{ta ne od gov-ori, ve} je zamoli da za{pi ipripokri je jorganom. Smi{ljalaje u sebi kako da ubijedi sta r-icu da je povede sjutra u bo l-nicu. Znala je da posljednjihgodina rijetko ko svra}a kodstarice da bi je molio da mu u

bolesti pomogne ba jan-jem i travama. Me di-cinske ekipe iz Trgo vi {tasu sve ~e{}e dola zile uSeli{ta, a bolesnike sunaj~e{}e odvodili u grad ubo lnicu. Sje}ala se Aj{a isvog siroma{nog djeti -njstva, kako je majkaprehranila od poklo na

koje su mje{tani da vali stariciza lje kovite trave i ba janja.Djeca iz kom{iluka su sa stra-hom obilazila ku}icu njenemajke pla {e}i se kao od babaRoge iz bajki. Kom{ijske ènesu {a putale kri{om kakoNejmu vi|aju kako u vrijemepred \u r|ev-dan izlazi no}u i{eta li vadama, veè obojenompre |om cvjetove pod kruni-cama obiljeàvaju}i ih da ih ka -snije uzbere, vera se poka menju da kopa korijenje irazgovara sa travama i ìvotin-jama: "î njarica, zvijezde sanebesa skida! Vidjele smo je

jedne no}i kako silazi sa krovasvoje ku~ice sa re{etom pu nimzvijezda! U svom uljaniku imap~ele kopilane i parakopilane,koje upu}uje u tu|e ulja nike poselu da iz trmki otimaju i pijumed ... Travu "veliko ze lje"odgaja pod svojim prozo rima, ikad je uzbere da je poloì svo-joj kravici, ~itavo se lo zamiri{e,te seoske krave od ~e`nje zatom travom ri~u, ho}e drob nausta da im iza|e od èlje zatom travom, te gu be mlijeka, aNejmina krava nabre~ila vimepo zemlj i se vu~e i usput se iz-muza..."

Aj{a je povela bolesnu sta -ricu u grad i ostaviia je u bol-nici da se lije~i i prima inje -kcije. U selu se kasnije pri~aloda je starica jedne tople ljetnjeno}i gledaju}i napolje krozotvoreni bolni~ki prozor osjetilamiris trava i zov zvijezda. lza{laje na svoju ruku da pobjegne iz

visoke kamene zgrade ka li va -dama i visinama. Pri prelaskumagistrale, nedaleko od bol-nice, jedan kamion, teretnjak,u punoj brzini naleteo je naiznemoglu staricu i smrvio jepod to~kovima ...

Tako je posljednja brojni~a -rka iz ovog kraja, Nejma, bila iprva `rtva na putu koji ovoplaninsko mjesto povezuje sasvijetom. Ubrzo su u ovaj gra -di}, tek novoizgradenom ma -gistralom, nagrnule kolone go -li{avih turista koji se vra}a jusa ljetovanja na moru.

7 Bo{nja~ka rije~


EL-MEHRUM

Husein Ba{i} (1938-2007)

Izme|u ìvota i smrti

“Vra}aju}i se iz rata, razro -va nim putevima, pokraj spalje -nih ku}a, pored sru{enihmo stova i polomljenih ~esama,umorni Ibrahim @ioc - po~e gu -nduriti neke rije~i, opaziv{i damu od njih korak postaje du ̀ i aput lak{i. Stigav{i najzad uzavi~aj, zapisa te rije~i, ovako:

Ko otvori put - svi su putevipred njim,

Ko ga prekine - mora}e be s -pu}em tim.

Ko podigne ~esmu - du{a }emu s vodom te}i,

Ko je obatali - èdan }e ugrob le}i.

Ko sazida ku}u - ve}i od kro -va }e porasti,

Ko je zapali i oburva - ime }emu propasti.

Ko sagradi most - dva }e svi -jeta sastaviti,

Ko ga poru{i - oba }e izgu-biti.

Ko ~ovjeka spasi - sa~u va }esebe,

Ko ga ubije - ubi}e u njemui tebe.”

Ovako je pisao i govorio Hu -sein Ba{i} i njegovi juna ci.Ova ko je, na jedan posve oso -ben na~in, “iz tu|eg gni jezda”,ispisivana historija bo {nja~kognaroda, sva strada nja kroz ko -ja je on u zlohudnim vreme -nima, kojih je bilo na pretek,prolazio, postojao, odràvao sei opstajao.

Husein Ba{i}, umjetnik, knji-èvnik, hroni~ar, istraìva~ i sa -kuplja~ narodnog stvarala -{tva Bo{njaka. Husein Ba{i},~ovjek-institucija, jedan od na j -

ve}ih bo{nja~kih i san dà -~kih pisaca, preselio je, 3.no ve mbra 2007. godine, naahi ret - “u svoje gnijezdo”.

Ro|en je u Plavu, 1938.godine. Pisao je poeziju iprozu i bavio se istraìva -njem, prou~avanjem i pre -zentacijom knjièvnosti Bo -{njaka.

Pokreta~ je i prvi urednik~asopisa “Alma nah”, a nje-gov roman Tu|e gnijezdo je uprogramu lektire za srednje{kole u Crnoj Gori, kao i u pro-gramima studija knji ̀ ev no sti uBIH.

Objavljene knjige: Od sun caogrlica, poezija (1970), Be st ra -`je, poezija (1972), Nevi |e nazemlja, pri~e (1973), Pro {leo~i, poezija (1974), Ut ra, poez-ija (1979), Jato u ne vidje lu,poezija (1980), Trpi ja, pri~e(1984), Vjetar s Pro k letija,pri~e (1985), Breme, poezija(1986), Uzma, poezija (1986),Krivice I i II, roman (1986), Sju-tradan, poezija (1987), Glasovis vode, poezija (1987), Tu|egnijezdo, ro man (1989, 1990.i 1991), Smrt du{e, antiratniprozno-poetski tekstovi (1992),Ko lovrat, roman (1993), Kadsu gorjele Bo`je ku}e, poezija(1994), ûma, poezija (1996),Crnoturci - san i jazija, roman(1996), Trag po tragu, antira tniprozno-poetski tekstovi (1996),Pusta vrata (Krivice III), roman(1998).

Objavljene knjige iz usmeneknjièvnosti Bo{njaka San dà -ka: Crni dukati (1970), Ispodzlatnih streha (1972), Moè libiti {to bit' ne moè, ana-

tologija liriskih narodnih pje-sama iz Sandàka (1989. i1991), Ze man kule po }enarugradi, an tologija liriskih narod-nih pjesama iz Sandàka(1991), San i pola ìvota, an-tologija tra dicionalne usmeneknji ̀ e vnosti Muslimana Bo -{njaka iz Crne Gore i Srbije(1996).

Cjelokupno Ba{i}evo knji ̀ e -vno djelo, bilo da je rije~ o po -eziji ili prozi, svoje uteme ljenjenalazi u narodnom stva rala { tvupjesnikova kraja, podrazumije-vaju}i svakako, osobenu ak-tuelizaciju narodne tradicije injen preobraàj na autenti~anpjesni~ki na~in.

Ljepota, rasko{ i rafinira-nost bo{nja~ke lirske pjesme,{to se poetski kristalizirala uvi{estoljetnoj tradiciji usme nogstvarala{tva sandà~kih Bo -{njaka, natopila je i oplemenilapjesni~ki izraz Huseina Ba{i}a,izraz iz koga je pro iza {la bo-gata riznica svjedo ~a nstava ialegorijskih slika historije i ak-tuelnog trenutka u kome su os-novne ljudske vrijednosti pos -tale meta ostrv ljenih sila zla i

Husein Ba{i} - knjièvnik, umjetnik, historiograf, istraìva~, sakuplja~ i ba{tinik lirskog na -rodnog blaga Bo{njaka Sandàka, ~ovjek koga }e knjièvni krugovi pamtiti kao jednog odsvojih najboljih izdanaka, knjièvnik ~ija djela }e se ~itati i prou~avati {irom ju`noslavenskihprostora, hroni~ar jednog vremena i jednog naroda na razme|u burnih historijskih gibanja isudara svjetova dobra i zla

Bo{nja~ka rije~ 7


uni{tenja. “ûo si sve i vi{e nema li-

jeka,ìvuj s pjesmom od zgode

do zgode -dok zavara{ smrt - ìvot }e

da odekad prekine{ igru - smrt te

~eka.”Problem ìvota i smrti, kako

je to opisao u naprijed nave -denim stihovima, u uvodnojpje smi u prvoj svojoj pjesni~ kojzbirci Od sunca ogrlica, HuseinBa{i} vidi kao osnovni, nesamo egzistencijalni, nego ies tetski problem, {to }e, uizvjesnom smisu, biti moto iklju~ cjelokupne Ba{i}eve po ez-ije.

Bez obzira na izvjesne stil -ske i motivske razli~itosti, ana -liziraju}i cjelokupan poetskiopus Huseina Ba{i}a, sa sig-urno{}u se moè re}i da onsvoju poeziju po~inje od osje -}aja straha kao osnovne on-tolo{ke ~injenice i su{tinskete me ~ovjekove psiholo{keegzi stencije, straha koji se kod~ovjeka ponajprije manifestirakao za~u|enost pred mra~nimsilama kosmosa, ali i strahaod zajednice koja ga okruùje.

Tako u knjizi Kad su gorjeleBo`je ku}e pjesnik Ba{i} temuuni{tenja, zatiranja, ra za ranja,smje{ta u okvire ratnog haosana prostoru Bosne i He rce-govine, koja je u svojoj historiji~esto bila popri{te sukoba, alii zbliàvanja civilizacija. Pjesmeu ovoj zbirci svoje v rsna su“odbrana od bezli~ja, krik bola,prkosa i ponosa” i u njimapjesnik, kako to slikovito kaèAlmir Zalihi}, “poput al he mi -~ara, magijom rije~i tra ̀ i elik-sir, nadmo} ìvota nad smr}u,nadmo} ljepote nad ru {ila{ -tvom, nadmo} dobra nad zlim”,traè}i povratak osno v nih prin-cipa eti~nosti.

Milika Pavlovi} u svojoj per-cepciji motiva ove knjige kaè:"Koriste}i sintagmu i pojamBo`je ku}e kao metaforu bo -ànstvenih dometa i vrijedno -sti neome|enoga trajanja ulju dskom stvarala{tvu, Husein

Ba{i} brani i ba{tini to svojepjesni~ko vjeruju, vlastitu me -tareligiju. Ne nalaze}i neprobo-jnijeg {tita pred demonskimru{iteljskim nagonom Boìjeku}e, pod ~ije sljeme je be -zbo`ni~ka ruka podmetnulaognjenu baklju, u Ba{i}evoj po-etskoj slici bljeskaju konvek-sna ogledala stvarala~koggenija muslimanskog naroda.Pred njima se lice rugobe vidijo{ rugobnijim, kao {to se ian|eoski lik ljepote i plemeni-tosti u njima pravedno uve }a -va. Ta so~iva, na àlost, nijesunesalomljiva ustava nasilju iru{ila{tvu, ali jesu de{ifr de mo-nizma."

I u drugim svojim knjigamapoezije Husein Ba{i} produ b -ljuje i osmi{ljava iskonski di -jalog izme|u ìvota i smrtipro izi{ao iz kolektivnog isku -

stva, a iskazan modernim izra-zom i senzibilitetom, {to nijekarakteristika samo njegovepoezije ve} i proze. Iako nampjesnik ukazuje da pod te{kimbreme nom ìvota, pred nesam-jer ljivim silama utiranja i uzima -nja obitavamo u {krtoj okru -tnosti ìvotnog kruga, on nam,na drugoj strani, u isto vrije me,sugeri{e i to da pote{ko bremeìvota iznesemo na nedose -gljive vrhunce smisla ljudskogpostojanja.

Mada je po svojoj osnovnojvokaciji pjesnik, Husein Ba{i}je i pisac nekoliko zbirki pri po -

vjedaka i nekoliko romana, teje stilska odrednica njegovogstvarala{tva evidentna u vid-nom preplitanju poezije i pro - ze.

Ba{i}eve manje pripovije -dne forme korespondiraju sanjegovim romansijerskim cjeli-nama, dok su neke pripovjet ketipa Doktor Zoratij, po tre}i putu Varo{i ukomponovane ustrukturu njegovog drugog ro -mana Krivice.

Prozni opus ovoga pisca, bi -lo da je rije~ o kratkoj pri~i ilipak romanu, biljeì ljudskudramu u prijelomnim historij -skim momentima. U svoje vrs -nom dijalogu s historijom Ba {i}je izrazit polemi~ar i kriti~ki re-alista, koji povijesnoj zbilji pri-lazi s vidnim demistificira njemromanti~arskog nacional nogmita.

Roman Tu|e gnijezdo je ì -votopis Ibrahima @ioca, bedelasina mla|eg bega Ba{dera,koji putuje od zavi~aja do Tu r -ske i natrag, zatvaraju}i takokru`nu putanju ~ovjekovog obi -tavanja u apsurdu. I{~upan izzavi~ajnog korijena, gurnut daìvi tu|u sudbinu u tu|em gni-jezdu, pri povratku Ibrahim @iocne}e zate}i ni{ta od svogzavi~aja i jedino rje{enje }e vid-jeti u smrtnoj presudi koju }eprimiti mirno.

U ànrovskom smislu ovajroman je i svojevrsna histori -jska drama, s obzirom da je

Zapis o putuImaprvojedna voda,kroz nju }e{ lahko,kao riba samo pripazi:sjenku da ti kri{om ne ugrabi!Potom je gora pred tobom tamo,pro nje }e{ plaho, kao tica. Opet pazi:glas da ti ne ujagmi, po njem' te natrag vrati!Potom je polje pred tobom, zovu ga: po~in-polje,Nemoj po~inut na njemu, put da ti u bestrv ne zaturi!Onda je opet ve}a voda, pa opet gora gora, mrtvije polje,pazi!

7 Bo{nja~ka rije~


pisac za motiv uzeo 1878. go -dinu i Berlinski kongres, ~ije suodluke izazvale svojevrsnopomjeranje turskih granica naBalkanskom poluostrvu, i ~ijesu implikacije na ìvot bo{ nja -~kog ìvlja bile od sudbono -snog zna~aja.

Jednu zamr{enu historijskutemu pisac je znala~ki tran -sponirao u umjetni~ko djelo,iskazuju}i kroz pojedina~nu svi-jest i sudbinu kolektivna zbi-

vanja u jednom narodu, daju}imu time odlike jednog mod-ernog psiholo{kog roma na.Dramski sudar dva ~ovjekarazli~itog porijekla i svjetona-zora, Ibrahima @ioca i Durmi -{a, na po~etku romana, Ib ra- himovo je prisje}anje na tra -

gi~nu pogibiju njegovog oca,koje u tre}em poglavlju pre-rasta u retrospektivno pri~anje,sje}anje glavnog aktera nazavi~aj, djetinjstvo i porodi~ni

dom, te izno{enje razloga i mo-tiva njegovog odlaska u carskiasker. Od petog pogla vljapo~inje Ibrahimova unut ra{njaborba, a potom i bijeg pred ha-jkom, prvo po carskom gradu ukojem, skrivaju}i se od ljudikoji ga gone, sre}e one koji mupomaù, kao i one koji svojomsudbinom produ b ljuju njegovuvlastitu dramu:

Na{ao sam neke bozadìjeiz Pazara, kundurdìje iz Ako va,drvosje~e iz Taslidè, ku jundìjeiz Prizrena, }iradìje iz Gusinja,hamale iz Berana. Sve zle i na-grdne, da ~ovjeka uhvati muka,makar mu bili svoji i dragi, kao{to su.

U susretu sa Zulfikarompjesnikom i u njegovoj pjesmiIbrahim @ioc kona~no spoznajeda su svi oni, bili na samomdnu ili pri vrhu carskih stuba,tu|inci i potpuni gubitnici:

Evo nas, Ibrahime, brate be -zimeni,

Na sirat-}upriji - na vodi bezbroda,

na vrhu bez kraja,na kraju bez po~etka,na putu kojim posr}u mno -

gi.U tu|em gnijezdu taji{ sre -

}u,lak{i od daha kojim di{e{,bez traga - za glavom koje

nema{,mru nada i sano slobodi.[to duè hodi{ - teè biva,vratiti se nije lako,ja Zulfikar - rob Allahovkazah to -meni i tebi - podjednako!To je, zapravo, i cjelokupna

poruka ovog romana i pri~e ojednom vremenu uzavrelih po -liti~kih doga|aja, promjena ikretanja koja su ostavila du -bok trag u ìvotima tada{njih isvih narednih generacija Bo -{njaka.

Drugi Ba{i}ev roman Krivi ceje pogled na dru{tveno-po li -ti~ku stvarnost stare Jugo s -lavije, njen vladaju}i sloj iop -{tu situaciju u predve~erjeDrugog svjetskog rata i u tokunjega. U vremenu povampi -

Nad razvalinama jednog svijeta, u zlom vremenu kad sugorjele Boìje ku}e, kad su ru{eni mostovi izme|u ovoga ionoga svijeta a "zadrigli i p'jani generali ispijali na du{akvr~eve ljudske krvi", pjesnik }e se iznova obratiti ljepotiAladè i }uprije na Drini, Ferhadije i Starog mosta u Mo s -taru istom onom opsjednuto{}u i opsjenjeno{}u kojom subili opsjednuti i opsjenjeni Ba{eskija i Evlija êlebija, ]a milSijari} i Zuko Dùmhur, Mak Dizdar i Skender Kule no vi},Abdulah Sidran i Zilhad Klju~anin. Ste}ak i ni{an, mi hrab itarih, hamam i bezistan, hajat i divanhana, svi oni simbolijedne rafinirane kulture ìvljenja i stvaranja {to su se utkaliu stihove Ba{i}evih prethodnika i suvremenika, javi}e seiznova i u njegovim pjesmama da posvjedo~e ne umrlost ineuni{tivost jednog svijeta i njegovog stvara la ~kog duhapredanog ljepoti i puno}i ìvljenja.

îtav je ciklus Kad su gorjele Boìje ku}e taj gorki raz-govor kroz vijekove, lirski palimpsest i dopisana poentana starom i neugasivom rukopisu {to ga, usprkos zlu i zlo -~inu, ispisuje jedna i ista zanesena du{a graditeljska, du{aHajrudinova i Me{ina, Makova i Skenderova, ]amilova i Hu -seinova, du{a bo{nja~ka. A u tom razgovoru u kojem seglasom Personae javljaju njegova pjesni~ka sabra}a, Hu -sein Ba{i} iznova vra}a onu semanti~ku puno}u stiha, pasu njegove pjesme i dnevno svjedo~anstvo i trajno pje sni -~ko svjedo~enje, ponovo ispisani tarih za Stari most i Ala -dù dàmiju, epitaf na znanim i neznanim ni{anima njegovebra}e iz Srebrenice i Sarajeva, ste}cima sa Radimlje.

Enes Durakovi}, Sugestivnost estetski autenti~nog rukopisa

Bo{nja~ka rije~ 7


renih strasti i sukoba na pros-toru Sandàka, Kosova, Alba -nije i {ire, Ba{i} traga zakrivicama historijskih protivu -rje~ nosti, od turskog vremenapa do prodora fa{izma, u ~ijemje `rvnju na{ ~ovjek bio izloènstra{nim isku{enjima egzis -te ncije: diobi, mr`nji, osveti ime |usobnom ubijanju. Prate}isve dublja zatvaranja etni~kih,vjerskih i nacionalnih grupa,mr`nju koja dostiè nesagle-dive razmjere i neizbjeàn su -

kog drasti~nih posljedica, pi sacprati i sazrijevanje one re volu-cionarne svijesti koja }e seboriti za uzajamnu koegzisten-ciju i kolektivni opstanak.

Moto i poruka djela - postatisudbinom kriv bez prave kri v-ice, odredili su i Ba{i}evo ra zla-ganje historijskih krivica od re -|enih grupacija i naciona, nji -hove posljedice, uticaj koje suimale i ostavile na od re |enehistorijske doga|aje i tragovekoji su oni ostavili na ljudskim

du{ama. Roman Crnoturci - san i ja z-

ija, izuzetno prozno ostva re njeinspirirano padom Nik{i}a1877. godine, te pogromom iprogonom bo{nja~kog ìvlja sasvojih vjekovnih ognji{ta, Hu -sein Ba{i} je napisao jo{ da -leke 1979. godine. Njegovo{ta mpanje dogodilo se se da -mnaest godina kasnije, a ~i t-ala~koj i knjièvnoj javnosti jo{uvijek nije na pravi na~in sig-nalizirano o kakvoj je um-jetni~koj vrijednosti rije~.

Roman nastavlja razraduBa{i}evog romanesknog me - hanizma od eti~kog, ideologi-jskog plana do pitanja ide nti-teta, problema funkcionisanjaromanesknog diskursa sa iz -

razitim akcentom na fon pri~e,na fabuliranje. U ovom romanuglavni su junaci bra}a Ja{ar iJakub Ku~, koji izvla~i {orak naputu ka dalekom i nepoznatomKarabaku (personifi ka cija Ana -dolije) odre|uju}i sopstvenesudbine, odnosno od re |uju}iko }e se vratiti u Ni k{i}, a konastaviti put u tu|u zemlju ineizvjesnost.

Prate}i egzodus nik{i}kihBo{njaka, koji se ostvaruje poscenariju mo}nih evropskihcentara (Berlina, Be~a, Pariza,Londona, Moskve), pisac pri ka -zuje cjelokupnu ìvotnu dra mu

bo{nja~kog ìvlja, njegovu zle-hudu sudbinu i borbu zao~uvanje identiteta, na jednoj, istalna nastojanja da se jedannarod u krvavoj historijskojzbilji i definitivno uni{ti, na dru-goj strani.

Historiografskog karakteraje i Ba{i}ev roman Zamjene.Ta pri~a o zloj sudbini Bo{nja -ka, obiljeènoj pogromima iprogonima, a koja se nanovoponavlja po~etkom devede se -tih godina pro{loga stolje}a,jedno je od kapitalnih ostva -renja cjelokupne bo{nja~keknjièvnosti. To je “umjetnostkoja }e se prou~avati i premakojoj }e se odre|ivati budu}idoga|aji”, ocijenili su neki kri -ti~ari.

Husein Ba{i} - knjièvnik,um jetnik, historiograf, istra ̀ i -va~, sakuplja~ i ba{tinik lir s - kog narodnog blaga Bo{njakaSandàka, ~ovjek koga }eknjièvni krugovi pamtiti kaojednog od svojih najboljih iz -danaka, knjièvnik ~ija djela }ese ~itati i prou~avati {irom ju -`noslavenskih prostora, hroni -~ar jednog vremena i jednognaroda na razme|u burnih his-torijskih gibanja i sudara svje-tova dobra i zla.

Pripremio:Muhedin Fijuljanin

Husein Ba{i} je objavio deset romana, jedanaest knjigapoezije, tri knjige pri~a i novela kao i vi{e antologija iz us -mene knjièvnosti Bo{njaka iz Crne Gore i Srbije.

Za roman "Tu|e gnijezdo" Ba{i} je dobio nagradu "Svje -t losti" za najbolji roman godine, kao i nagradu "13. jul". Zaroman "Krivice" dobio je jugoslovensku nagradu za naj boljiroman na temu revolucije.

Dobitnik je nagrade "Isak Samokovlija" i brojnih drugihknjièvnih i dru{tvenih priznanja.

Osniva~ je Udruènja "Almanah" i prvi urednik isto ime -nog ~asopisa za prou~avanje, za{titu i prezentaciju kultur -no-historijske ba{tine Bo{njaka.

Bio je predsjednik Kulturnog dru{tva Bo{njaka San dà ka“Preporod”.

Husein Ba{i} je jedini dobitnik najve}e nacionalne na g -ra de sandà~kih Bo{njaka, "Povelje Kulina Bana" koju do -d jeljuje Bo{nja~ko nacionalno vije}e za ìvotno djelo, a ko jamu je uru~ena u Novom Pazaru, 11. maja 2005. godine, naDan bo{nja~ke nacionalne zastave.

7 Bo{nja~ka rije~


EL-MEHRUM

U 71-oj godini preselio na ahiret na{ najpoznatiji interpretator sevdalinki Safet Isovi}

Kad Safet zapjeva i slavuj za{utiNema vi{e kralja sevdaha.

Jo{ za ìvota oti{ao je u leg-endu. Safetovim odlaskomzavr {ena je jedna epoha bosan-skog sevdaha.

Prozvali su ga bo{nja~kiLu~ijano Pavaroti. Palio je dvo-rane {irom biv{e Jugoslavije.Bio je miljenik svih generacija.Koliko u Sarajevu, toliko je biopopularan u Ljubljani, Beo gra -du, Skoplju ili Zagrebu.

Safet Isovi} je ro|en 20. ok-tobra 1936. godine u Bile}i.Otac Ahmet i majka Emina,poslije Fehima i Fehme dobilisu sina Safeta. U Bile}i su ì vj-eli u rahatluku sve do predDrugi svjetski rat, kada su, podpritiskom ~etnika, odselili zaBanja Luku.

Safet je osnovnu {kolu po -ha|ao u Banjoj Luci. Poslije ra -ta, 1946. godine, po naloguta da{njih vlasti vratili su se uBile}u. Tamo su zatekli poru -{enu i oplja~kanu kuću.

Otac Safetov, Ahmet, bio jebogat ~ovjek, imao je velikepovr{ine zemlje, tako da je seza kratko vrijeme opet ìvjelonormalno.

U Bile}i je Safet zav{io os -novno {kolovanje i upisao niùgimnaziju. Hroni~ari su zabi -ljeìli da je Gimnaziju upisao uTrebinju, a okon~ao u Slavo n-skom Brodu.

Ku}a Isovi}a ìvjela je u ra -hatluku. Majka i otac voljeli suzapjevati sevdalinku, pa su tuljubav prenijeli i na djecu. Ta kavambijent iznjedrio je sevdalijuSafeta.

Sa sevdahom u srcu, u Sa -rajevo na Filozofski fakultet do -lazi 1955. godine, na jezi~kiodsjek. Tih godina u Sarajevuse ra|alo mnogo amaterskihKUD-ova. Me|u njima je bio na-jpoznatiji "Slobodan Princip -Seljo". U njemu je bilo ne{toposebno "akademsko", teSafet, poveden Haskom Ha ve -

ri}em postaje njegov ~lan. Todru{tvo iznjedrilo je ljude vrhu -nskog dometa u raznim sfe-rama. Brzo se pro~ulo po Sa-ra jevu da se u "Selju" u~laniomladi} iz Hercegovine koji lije -po pjeva.

Druga ku}a je Radio Sa ra -jevo. Selver Pa{i}, tada stu-dent, i harmonika{i "Selje" iRadio Sarajeva odvode Sa fe-ta na audiciju i, na op{te ~u|e -nje, Belo Jungi}, predsjednikkomi-sije za prijem, vrati Safe -ta, uz obja{njenje da do|e po -novo.

Drugi put Safet poloì audi-ciju na Radio Sarajevu i timesti~e pravo da radi radio sni -mke.

"Sino} kasno pro|oh krajMo ri}a hana - sretoh \ul Zu le-jhu ispod jorgovana. A{ik jednoza drugo, gledasmo se zadugo... "

Safet Isovi} na po~etku karijere

I sandà~ki Bo{njaci ispratili rahmetli SafetaDelegacija Bo{nja~kog nacionalnog vije}a, koju je pred-

vodio koordinator za kulturu BNV Zaim Hadìsalihovi}, pri -sustvovala je komemorativnoj sjednici povodom smrtira h metli Safeta Isovi}a, odrànoj u Narodnom pozori{tu uSarajevu.

^lanovi delegacije BNV su se tom prilikom upisali u Kn-ji gu àlosti, uz poruku: "U trenutku kada se na dunjalu kuopra{tamo od dragog nam rahmetlije, ne moèmo da nepomenemo njegovu ulogu u o~uvanju muzi~kog naslije|a,zbog ~ega mu sandà~ki Bo{njaci duguju neizmjernu zah-valnost".

Govore}i na komemorativnoj sjednici, poznati interpre-tator sevdalinki [ef}et Hamidovi} - Ringo je u ime sandà -~kih Bo{njaka rekao: "Mi danas ne ispra}amo na{egdragog Safeta kao ~ovjeka samo, mi se danas opra{tamood rahmetli Safeta kao jedne institucije kulture. Mi,sandà ~ki Bo{njaci, mu dugujemo mnogo: u~io nas je dapjevamo, da volimo i da ne mrzimo. Hvala ti dragi na{Safete. Ne ka ti dragi Allah podari Dènnet, a tvojoj porod-ici sa bur."

Nakon odràne komemorativne sjednice, delegacija Bo -{nja~kog nacionalnog vije}a prisustvovala je i dènazi ko -ja je obavljena u haremu Ali-pa{ine dàmije, gdje je

Bo{nja~ka rije~ 7


Bila je to prva pjesma koju jeSafet snimio u pratnji har-monika{a Ismeta Alajbegovi}a- [erbe. Tih godina Zaim Ima -movi} i Nada Mamula su bili uprvom planu, a za Safeta segovorilo da ima presvijetao iotvoren vokal. No, poslije }e tajprekrasni tenor parati srca svihljubitelja sevdalinke. Od mahzatim ~uveni Jozo Penava(jedan od najpoznatijih kompo -zitora sevdalinki) napi{e zaSafeta "Sjetuje me majka" ipublika prepoznaje pravog se v-daliju. Od tada kre}u turneje iputovanja.

Godine 1964. Safet ubjed -ljivo trijumfuje na "Ilidì" pjes-mom Radeta Jovanovi}a "Jab -lani se povijaju". Bila je to ek-splozija podr{ke ljubitelja se v-daha pjesmi, a posebnoSafetu. To se vi{e nije moglozaustaviti.

Nastaju zlatne godine sev-dalinke i njihovih interpretato raSafeta, Zaima, Nade, Joze, Ra -deta, Himze, Zehre, Bebe,Ome ra, [erbe - Nedàda, Sa -lema, Zekerijaha, Mehe, Mu ha -

meda, Hanke, Riza, Emine, Ka -dire, Reufa, Beska, Zekije, Ha -sibe, Ringa, Ljubice, Mune vere,Hamdije i drugih.

I dok su se mnogi okretalizagreba~kom Jugotonu, Safettih godina postaje ekskluzivacRTV Beograd. Sara|uje i sni masa Vlastimirom Pavlovi}em -Carevcem, Radojkom @ivko vi},Miodragom Krnjevcem, Bu com

Jovanovi}, Miodragom Ja {are -vi}em i drugim, a iz Bosne saIsmetom Alajbegovi}em - [e r-bom, Suadom Baltom, Jo vi comPetkovi}em, Miloradom Todo-rovi}em i drugim.

Kontinuirano snima za Ra dioSarajevo, zajedno sa Na ro dnimi tambura{kim orkest rom, veli -ki broj sevdalinki. Sa fet suve-reno vlada estradom.

Oni koji su bili hroni~ari ovoglegendarnog pjeva~a pi sali suda je jedne godine na "PJESMILJETA" imao vi{e gla sova pub-like nego svi ostali u~esnici za-jedno.

Na "Beogradskom Saboru"1973. godine, sa pjesmom Ra -deta Jovanovi}a "Kad sretne{Hanku" publika je napravila iz-grede kada je oficijelno pro -gla{eno da publika dodjeljujesamo tre}u nagradu za tekst.Kasnije je ta pjesma progla -{ena za pjesmu decenije.

Moè se slobodno kazati daje u Beogradu, zajedno sa\or|em Marjanovi}em, bio na-jomiljeniji pjeva~ sedamdesetihgodina.

Pjeva~ je sa najve}im bro-jem snimljenih numera za Ra -dio Sarajevo.

U Sandàku je gostovao ne -koliko puta. Prisustvovao samnjegovom koncertima u Sjeni -ci 1968. i 1974. godine. Ko n -certi su bili u 18 i 20 časova.Te{ko je bilo na}i mjesta. Daomi je svoju fotografiju koju jeRTB izdavao. Ljubomorno sam

je ~uvao do dana{njih dana. Godine 1979. sre}em ga u

beogradskom "Metropolu", pi -jem kahvu sa njim i DraganomStojni}em.

Do 1990. ga nisam vidio.Te godine u septembru velikipredizborni skup SDA u VelikojKladu{i.

Sajo "grmi", masa u transu.Fotografi{em ga sa Muhame -dom Mujkanovi}em, ali i sa -mog. Prepoznaje me.

Nisam ga vi{e vidio...U Sandàku je apsolutno

naj popularniji pjeva~ me|uBo{njacima svih vremena. Bioje institucija za sebe. Te{ko jena}i ku}u bez njegove kaseteili CD-a.

Njegova smrt po~etkom se p-tembra te{ko je pala Bo{ nja -cima Sandàka. Mnogi su pri -sustvovali njegovoj dènazi, 4.septembra 2007. godine.

Ovaj veliki ~ovjek i gazija nijeumio da mrzi. Njegova sa radnjasa raznim ljudima do kazala jeda je bio veliki ~ovjek, a nje-gove pjeva~ke kvalitete najbo -lje do~arava pjesma koju pje -va Elvira Rahi} "Kad Safet zap-jeva, i slavuj za{uti".

Neka ti je vje~ni rahmet Sa -fete Isovi}u.

Sulejman - HemanMuftarevi}

Sa Muhamedom Mujkanovi}em, na predizbornom skupu SDA u Velikoj Kladu{i

Safet Isovi} na jednom koncertu

7 Bo{nja~ka rije~


Sejfudin ef. (Sejfija, Sejfo)[ehovi} ro|en je 02. aprila1874. godine u Pljevljima.Zavr{io je Ru`diju u Pljevljima.Kada je 1901. godine otvore naGimnazija u Pljevljima, Se j foef. je postavljen za nastav nikaturskog jezika.

"Pored Gimnazije, osnova naje 1904. godine i devoja~ ka{kola, kao ènsko odeljenjegimnazije, uz neke dodatne pre -dmete specifi~ne za u~e ni ce,kao ru~ni rad, vezenje i {i ve -nje"1. Sejfo ef. je i u ovoj {kolipredavao.

U izvje{taju za 1907. godi nuse kaè da "Sejfo ef. [e hovi}predaje turski jezik u obe {ko -le sa ukupno 16 ~asova ne -deljno"2.

Sejfo ef. je bio i dobrotvorpljevaljske gimnazije, jer je zanju "priloìo 71 gro{.

Nakon toga, Sejfo ef. je pre -{ao u Prijepolje i 1914. godi neje postavljen za vjerou~iteljaPrijepoljske gimnazije, gdje jepredavao sve do 1930. godi -ne. Za to vrijeme bio je aktivani u Gajretu, a na skup{tini ovogdru{tva odrànoj 25. avgus ta1929. godine, Sejfo ef. je iz-abran za ~lana Nadzornog od - bora Gajreta. U periodu odav gusta 1934. do oktobra1936. godine bio je potpred-sjednik, a od tada do juna1939. godine predsjednik Sre-skog Vakufsko mearifskog po-vjerenstva u Pri jepolju.

Sejfo ef. je bio oènjen Va s-fijom Korjeni} iz Prijepolja, sakojom nije imao poroda. Po{toje u to vrijeme bio vrlo imu}an,a nije imao djece, on je ve}i dio

svoga imetka uvakufio. Se jfoef. je sa~inio jedan testamento cjelokupnoj svojoj za osta -v{tini, koji sadrì podat ke onjegovoj pokretnoj i ne po kre t -noj imovini, kao i darovni ugo -vor, odnosno vakufnamu.

Darovni ugovor glasi:

1. Da ja Sejfija [ehovi} nas-tavnik gimnazije u Prijepoljudok sam ìv imam potpunopravo uìvanja i raspolaganjasa cijelim svojim pokretnim inepokretnim imanjem.

2. Poklanjam svojoj èni Vas-fehanumi jednu ku}u u Prije-polju sa svim ostalim zgra-da ma i ba{tom uz ku}u poduslovom da ja sa istom pot-puno raspolaèm do svojesmrti a po mojoj smrti da taku}a ostane mojoj èni Vas fe -hanumi, a poslije njene smrtida ta ku}a ostane Dèmili Va s-fehanuminoj majci a poslijesmrti i mojoj i Vasfehanuminoj iDèmilehanuminoj da gore po-menuta ku}a ostane vaku fu stim da se prihodi od ove ku-}etro{e za potrebe dàmije uVakuf mahali u Prijepolju sauslovom da se meni, Vasfe ha -numi i na{im roditeljima u~igodi{nje po jedna hatma. Dase ovaj vakuf nazove "VakufVasfehanume".

3. Poklanjam svojoj èni Vas-fehanumi jednu polovinu ku}enalaze}e se u Plevljima koja jeku}a u zajednici sa Ma somumr. Korjeni}a Ibrahima iz Ple-valja uz uslov da ja imam pot-puno pravo uìvanja i raspola-ganja do svoje smrti a poslije

moje smrti da gore upisati dioku}e ostane mojoj èni Vasfe-hanumi a po njenoj smrti dagornja ku}a ostane Vakufu uPlevljima i da se prihod od gorepomenute ku}e ima tro {iti ukorist Hadì Hasan ma haledàmije u Plevljima s tim da segodi{nje prou~i jedna hatmameni, mojoj èni Vasfe hanumii na{im roditeljima. Da se ovajvakuf nazove "Vakuf [ehovi}aSejfa nastavnika gi mnazije uPrijepolju".

4. Sve svoje pokretno ima -nje bilo to ku}ni name{taj, dru -ge pokretnine novac kod meneili na priplodu u bankama ili unekog na posluzi /zajmu/ har-tije od vrijednosti, nakit itd.koje imam sada i koje }u za -imati do svoje smrti poklanjamsvojoj èni Vasfehanumi s timda ona iz tih pokretnina imapotro{iti: za moj ukop, ako japrije nje umrem, 20/dvadeset/napoleona u zlatu i opremiti be-dela za mene na had`, ako jane bih za ìvota tu du`nostobavio, u slu~aju da bi mojaèna Vasfehanuma prije me neumrla onda sve svoje goreopisate pokretnine poslije mo -je smrti poklanjam Vakufu u Pri-jepolju s time da sve svojepokretnine koje se budu na{le,po{to se potro{i za moj ukop20 napoleona u zlatu i po{to seopremi bedel za had` za menei moju ènu Vasfeha nu mu, ako

BA[TINA

Sje}anje na na{e dobrotvoreSejfudin ef. [ehovi}

VakufnamaSejfa ef. [ehovi}a

Rahmetli Sejfudin ef. [ehovi}

Bo{nja~ka rije~ 7


ja i Vasfehanuma ne budemoza ìvota u~inili, ima unov~iti unovac koji se bude nalazio uprometu i osnuje fond koji danosi naslov: "Fond [ehovi}aSejfa nastavnika gi mnazije izPrijepolja", a prihod od toganovca da se tro{i za u~enjeMevluda i Mukabele u Vakuf-dàmiji u Prijepolju za mojudu{u, du{u moje ène Vasfe-hanume i na{ih roditelja.

5. Poklanjam svojoj èni Vas-fehanumi dvije tre}ine no vacaod isplate za oduzeto ag rarnozemlji{te, a jednu tre}inu novcaod te isplate poklanjam svojojsestri Ai{e hanumi udatoj So -kolovi} iz Plevalja, s tim ako seta isplata bude vr{i la poslijemoje smrti, a ako bi se isplatavr{ila poslije moje i Vasfehanu-mine smrti, onda dvije tre}inenovca poklanjam Sreskom va -kufsko mearifskom povjeren-stvu u Prijepolju s us lovom dase od toga novca osnuje fondkoji da se zove: "Fond [ehovi}aSejfa nastav nika gimnazije uPrijepolju", a da se novac dajena priplod Upravi fondova, a pri-hod od tog novca da se tro{i ukorist Sibjan mekteba u Prije-polju.

6. Kad gore opisato imanjena gore opisat na~in pre|e usvojinu Vakufsku imenujem zanadzornika Vakufa u Prijepoljuî~i}a B. ]amila i Bali}evca Ve -hbiju oba iz Prijepolja, a poslijenjihove smrti da Vakufsko me -arifsko povjerenstvo direktnorukuje sa gornjm vakufima, aza nadzornika Vakufa u Ple v -ljima imenujem moga sestri }aSokolovi}a Kadriju iz Ple va lja, anjemu za zamjenike nje go vubra}u. Poslije njihove smrti daima s tim vakufom upravljatiVakufsko mearifsko povjeren-stvo u Plevljima.

Ovaj sam ugovor napisao jali~no pri potpunoj svijesti, pridu{evnom i tjelesnom zdravlju,koji ima obaveznu snagu ~imga Sreski {erijatski sud u Pri je-polju potvrdi."

Testament je napisan 18.maja, 1931. godine, sadrì ~e -tiri strane gusto kucanog tek-

sta i sa~uvan je u originalnomobliku.

Na dokumentu je pe~atokruglog oblika na kome pi{e:Kraljevina Jugoslavija, Sreski{erijatski sud Prijepolje, potpiszapisni~ara i {erijatskog sudije

Saliha Dlaki}a. Testament jepotvr|en kod pomenutog Sudapod br. 537/31.

Uvakufljeno imanje u Prije -po lju sastojalo se od ku}e odslabog materijala koja je imalasprat sa ~etiri odjeljenja i po -trebne dodatne prostorije, ba -{tu i dvori{te u kojima su bile

ljetnja kuhinja i {tala. Ova imo -vina nalazila se na mjestuzvanom Vakuf, ispod hotelaPark, i grani~ila se od istokasa imanjem Miloja Topisi rovi -}a, od zapada sa ba{~om Ve -hbije Ba li}evca, na jugu se pro -

stirala do glavne ulice, a nasjeveru do rijeke Mile{evke. Vri-jednost imanja i ku}e tada jeprocijenjena na 20000 di nara.

U ku}i je od 1948. do1961/62. godine stanovaoMujo Karali}. Nakon toga ima -nje je uzurpirao i ku}u poru{ioMedo Ha{imbegovi}, i na tom

Darovni ugovor (vakufnama), od 18. maja 1931. godine, potvr|en od straneSreskog {erijatskog suda u Prijepolju, pod brojem 537.

Vakufnama ili vakfija su isprave o zavje{tanju nekog dobra uvjerske, prosvjetne, zdravstvene, socijalne, saobra}ajne i do -brotvorne svrhe.

Svaka takva zadu`bina zove se vakuf, a njen osniva~ vakif.Vakufname nam pruàju mogu}nost ne samo da objasnimo in-stituciju vakufa, koja pretstavlja pitanje velikog zna~aja zaizu~avanje islamskog dru{tva kako sa pravnog tako sa historij -skog gledi{ta, nego nam one isto tako mogu posluìti kao prvo-razredni izvori za izu~avanje mnogih drugih pitanja iz svih granahistorije.

Uloga institucije vakufa u osnivanju i razvoju gradova islam-sko-orijentalnog tipa je nezamjenljiva. Kako je to u svojim ra -dovima o ovoj temi istakao Adem Handì} ne radi se o stihijinego o dràvnoj politici koja je podsticala visoke dosto-janstvenike, krupne dràvne slu`benike sandàk-begove, vo-jvode, }ehaje i sli~ne da iz svoje imovine ostavi zadu`binu koja}e naseljima dati osnovne konture islamskog grada.

7 Bo{nja~ka rije~


mjestu sagradio porodi~nu ku -}u. Zemlji{te se i danas vodikao vakufsko dobro Islamskezajednice Prijepolja, ali je slo-bodno samo nekoliko ari pov -r{ine na kojoj }e uskoro po~etiizgradnja stambeno-poslovnogobjekta, za koji je Med`lis Is -lamske zajednice ve} pribaviopotrebnu dokumentaciju. Naostalom dijelu ovog vakufskogzemlji{ta nalaze se jedna pri-vatna ku}a i jedna stambenazgrada.

Polovina ku}e u Pljevljimakoju je Sejfudin ef. uvakufiona lazila se na desnom ugludana{njeg Doma kulture uPljevljima, u ulici Pa{i}a, a gra -ni~ila se sa imanjima Mase

Smaja âu{ovi}a i Deda Sa -marovi}a, s drugom polovinomku}e koja je bila u posjedu nje-gove ène Vasfehanume i sPa{i}a ulicom. Do ulice je bi -la avlija ogra|ena zidom. Uku}i je poslije Drugog svjet -skog ra ta stanovao u~itelj Ris-tan Pa vlovi}, po kome jednaOsnovna {kola u Pljevljima nosinaziv. Ku}a je eksproprisana ipo ru {ena 1947. godine zapotrebe zidanja Doma kulture.

Rje{e nje o eksproprijaciji donioje Gradski Narodni odbor u Plje -vljima 17. jula 1947. godine, aovu odluku odobrilo je i pred-sjedni{tvo vlade NRCG. Vri je d -nost ovog vakufa je tada bila15000 dinara.

Sejfo ef. [ehovi} je umro 9.juna 1939. godine i ukopan jena muslimanskom gradskommezarju Kosovac u Prijepolju.Na ni{anu njegovog mezara jenatpis, na arapskom i persi-jskom jeziku, sljede}e sadr ̀ i ne:

Ejjuhez-zairu ilejjeKif ala kabri {uvejje Vakre li es-seb'al-mesaniRahmeten minke ilejjeInni kuntu misleke ve teku -

nuGaden misli akebat-e karBovad radd-e marg dar dar e

fana Pir o dàvan ra savaEl-merhumu-l-magfuru lehu Sejfuddin ibn Hadì Dervi{ e{-{ejh

9. huzejran seneh 1360.

Prevod:

O moj posjetio~ezastani nad mojim mezarom

maloprou~i mi (7 ajeta) fatihuneka to bude milost tvoja

meni zaista, ja bijah poput tebe a

ti }e{sutra biti poput mene, na

krajuposla biva trag smrti,u ku}i prolaznoj, starom i

mladom - isti.umrli i upokojeni Sejfudin sinhadì Dervi{a {ejha9. jun 1360 godine.

Na betonskom postamentumezara Sejfa ef. na na{em je -ziku, latinicom pi{e: "Ovde po -~iva biva nastavnik Sejfudin[ehovi} 9-VI-1939."

Nadir Daci}

Pored Sejfa ef. ukopana je njegova èna Vasfehanuma kojaje umrla 23. jula 1944. godine, a na ni{anu njenog mezaraispisan je prvo tekst na arapskom jeziku koji glasi:

Huvel-hallakul-baki El-merhumetu Vasfija Bintu Ibrahim Korjenik Zevdèh hadì Sejfuddin [ehovik tarih viladeti 1888 tarih vefati 1944 ruhana fatiha.

On (Bog) vje~ni je Tvoracumrla Vasfijak}erka Ibrahima Korjeni}aèna Sejfudina[ehovi}a, datum ro|enja1888. datum smrti1944. za njenu du{u fatiha.

Na istom ni{anu ispod ara pskog teksta, }ir-ilicom pi{e:

Ovde po~iva Vasfija ènah. Sejfi ef. [ehovi}aro|. 1888. g.Umrla 1944. g.

Bo{nja~ka rije~ 7


Oobliku i obimu feudalnerente u srednjovjekovnojBosni nema pouzdanih po-

dataka. Sigurno je da sepoloàj bosanskih seljaka uposljednjim decenijama predpad Bosanskog kraljevstva bioznatno pogor{ao. U uslovimau~estalih osmanskih upada uzemlju i stalnih trvenja i raz ra -~unavanja me|u vlastelom ivelmoàma, obaveze seljakasu postajale sve ve}e i teè, anjihov imovinski i pravni po lo ̀ajsve nesigurniji. Su{tinu togpoloàja mo`da je najbolje svo-jom pjesni~kom snagom i vizi -jom doku~io i izrazio MakDi zdar: "Ase leìt / VojnikGor~in / U zemlji svojoj / Naba{tini / Tu`di / @ih / A smrtdozivah / No} i dan / Mrava nezgazih / U vojnike / Odoh / Bilsam / U pet i pet vojni / Bez{tita i ok lopa / E da ednom /Prestanu / Gor~ine…"

Radi uve}anja vlastitih pri-hoda, ban Stjepan II je, pouzoru na ugarske Anùjce, pre-duzimao niz razli~itih fiskalnihmjera, me|u kojima je na pr -vom mjestu bilo kovanje prvogbosanskog srebrenog novca,{to je spadalo u isklju~iva pra -va vladara. Taj se novac nazi-vao dinar (denarius). Novac jekovan u rudarskom naselju Fo -jnica, u ~ijoj se okolini nalazilovi{e rudnika srebra, me|u ko-jima su najve}i bili Ostru`nica iDeèvica. Velike koli~ine sreb -

ra proizvodile su se i u Sre b -renici. Pored srebra, kopali suse i proizvodili na vi{e mjestabakar i èljezo, ~iji su glavnikupci bili Dubrov~ani. Bosna sepo svom srebru pro~ula doVenecije, pa su Mle~ani 1343.molili srpskog kralja StefanaDu{ana da kod bosanskog ba -na preporu~i njihove trgovce.

Ban Stjepan II bio je nesu -mnjivo li~nost od velikog po - li ti ~kog formata. On je smje lovukao krupne dràvni~ke po -teze, iako je morao biti svjes-tan ~injenice da dràvna stru -ktura Bosne nije bila u skladusa jakom sredi{njom vla{}u.Dràvno ustrojstvo Bo sne u os-novi je jo{ od vremena banaMateja Ninoslava po ~ivalo nali~nim obavezama velika{a pre -ma vladaru, pa je njegova vlastu velikoj mjeri zavisila od nji-hove "vjerne slu ̀be".

Stale{ka skup{tina vlaste le,koja se u izvorima naj~e{ }espominje pod imenom "sta -nak sve zemlje Bosne" (ali,tako|er, i "zbor", "sva Bosna","sav rusag bosanski"), davalaje izri~itu saglasnost na sveva`nije odluke vladara, kojimase u svakom trenutku moglasuprostaviti i zaustaviti njiho -vo izvr{enje.

Bez obzira na {iroka ovla { -tenja vlastele, Bosna je u me -|unarodnim odnosima sma t- rana i tretirana kao jedna drà -va, koju predstavlja vladar kao

nosilac njenog spoljnog suve -reniteta. Dubrova~ki, mleta~kii drugi strani izaslanici koji sudolazili u Bosnu nosili su sasobom punomo}ja koja su uvi-jek glasila na vladara. Istotako, bosanski poslanici nastrani su istupali isklju~ivo kaopredstavnici vladara. To na~eloi praksa nisu zavisili od unu t -ra{njih bosanskih prilika i od -nosa. Mada je vlast vladara~esto zavisila od volje vlastele,posebno velmoà, njegov jedvor cijelo vrijeme bio mjestogdje su se primali strani iza-slanici i gdje su se vodili pre-govori, zaklju~ivali ugovori iraspravljali me|udràvni spo -rovi. Ni u vrijeme najve}e sla-bosti centralne vlasti u XV st.nije se smanjila uloga kralje v -skog dvora "u politi~kom sao-bra}aju sa spoljnim svijetom".

Jedan broj li~nosti na bo sa -nskom dvoru bio je u svojstvuvladarevih savjetnika nepos -redno uklju~en u razli~ite pre-govore, te op}enito u odre|i- vanje i vo|enje vanjskih pos-lova. Poseban uticaj na te po -slove imao je, prema ustalje- noj praksi, vlastelinski sabor,koji je u mnogim pitanjima va -njske politike donosio kona- ~ne odluke. Raspravu o spolj-nopoliti~kim pitanjima na sa -boru je mogao pokrenuti kralj,ali i pojedini velika{i, bilo usvoje ime, bilo u ime neke vla -

HISTORIJA BO[NJAKA - FELJTON

Bez obzira na {iroka ovla { tenja vlastele, Bosna je u me |u -narodnim odnosima smat rana i tretirana kao jedna drà va,koju predstavlja vladar kao nosilac njenog spoljnog suve -reniteta

Mustafa Imamovi}Bo{njaci - Historija, tradicija, kultura - V dio

Uspon srednjovjekovne bosanske dràve

7 Bo{nja~ka rije~


steoske koalicije. Nije bio rije -dak slu~aj da su to pojedini ve-lika{i ~inili i na inicijativu ne kestrane dràve, naj~e{}e Du -brovnika. Dubrov~ani su se zna -li obra}ati pojedinoj vlasteli smolbom da se kao prijatelji Re-publike zauzmu za njene in-terese kod kralja ili na sta nku.Kada je Tvrtko II 1420.ponovno do{ao na vlast, on jeiz nekih razloga zatezao sa iz-davanjem povelje Dubro vni ku,kojom bi potvrdio stare po vlas-tice Republici. Dubrov~ani suse kao svome prijatelju ob ra tilivojvodi Sandalju Hrani}u, koji jenjihovo traènje iznio pred

stanak u augustu 1421. go-dine. Pored Sandalja, za du -brova~ke se zahtjeve posebnozaloìo i vojvoda Vukmir Zlato -nosovi}. Po odluci stanka kraljje 18. VIII 1421. izdao poveljuu korist Dubrovnika, pa se du -brova~ko Malo vije}e (vlada)pismeno zahvalilo vojvodamaSandalju i Vukmiru i bogato ihdarivalo. Bez obzira na zna~aj

vlasteoskog sabora, kralju jeipak pripadala posljednja rije~ upitanjima spoljne politike. âkje i tako mo}an vojvoda, kao{to je bio Sandalj Hrani}, samo"s velikom milostju i trudom"uspio privoliti kralja Tvr tka II daizda povelju kojom se potvr|ujudubrova~ke trgo va ~ke i drugepovlastice.

[irenjem granica Bosna jeizgubila svoju raniju vjerskucjelovitost. Na Crkvu bosanskuje i sa zapada i sa istoka po -ja~an pritisak, ve} samom ~in-jenicom da je u granicamaBosne zna~ajno poraslo kato -li~ko i pravoslavno stano vni { -

tvo. Razli~iti pritisci i inkvizicijanisu za vrijeme bana StjepanaII bitno poljuljali poloàj Crkvebosanske niti su papske op tu -`be slomile bosanskog bana.Ipak je ban Stjepan II morao bitisvjestan ~injenice da njegovavlast i postojanost dràve za-vise od pa`ljivog i mudrogbalansiranja, kako na unutra -{njem tako i na vanjskom pla -

nu. Mjeru tog balansa odre |i -valo je stanje odnosa sa kru -pnom vlastelom, na jednojstra ni, te susjednom Ugars-kom, ko ja se pod Anùjcimapono vno izdigla u sna`nu drà -vu, koja je predstavljala sta l-nu prijetnju bosanskoj samo-stalno sti. Sve te, kako unut-ra{nje tako i vanjske, stare inove pro tivrje~nosti mogle suu sva kom trenutku izazvatimanje ili vi{e o{tru krizu ubosanskoj dràvi. Ban StjepanII je kroz sve te opasnostimudro vodio svoj dràvni brod.Vlastiti ug led ban Stjepan IIpotvrdio je 1353, udajom svojek}erke Elizabete za ugarsko-hrvatskog kralja Ludvika IAnùjskog, ta da jednog od na-juticajnijih evropskih vladara.Tim ~inom ban Stjepan II jeBosnu i svoju vladarsku ku}u"pribliìo svijetu visoke evro-pske politike", ~ime je iste go-dine na najbolji na~in okon~aosvoju tridesetgodi{nju plodnuvladavinu. Ba na Stjepana IInaslijedio je njegov sinovacTvrtko I Kotro ma ni}. Smr}ubana Stjepana iz bile su napovr{inu sve protiv rje~nosti ko-je su prijetile sta bilnosti zemljepa su prvih pe tnaest godinavladavine Tvr t ka I obiljeèneprikrivenom i otvorenom kri-zom, koja je na mahove sna`nozahvatala ci jelu Bosnu.

Bosna u doba Tvrtka I Kotromani}a

Ban Stjepan II vladao je upovoljnim i unutra{njim i va nj-skim prilikama. U zemlji je imaopodr{ku svoje vlastele, a sastrane naklonost ugarskog kra-lja Ludovika. Istovremeno, nisa istoka nije bio posebnougroèn, jer je srpski vladarStefan Du{an bio uglavnomzauzet ru{enjem Bizanta, tesno vima o Carigradu i kruniisto~norimskog, odnosno gr~ -kog carstva. U tom pogledu,Stefan Du{an nije krio svojanastojanja i namjere. On se,~im je zauzeo grad Ser (Sé -rrai), tada zna~ajno sredi{te u

Bosna u vrijeme Tvrtka I Kotromani}a (1353-1391), Izvor: Marko Vego, Histori-jska karta srednjovjekovne Bosanske dràve, Sarajevo 1957.

Bo{nja~ka rije~ 7


Egejskoj Makedoniji, proglasio"gospodarom Romanije", tj.Bizanta, pa se u tom smisluve} krajem 1345. proglasio ca -rem Srba i Grka.

Nasuprot svom prethodni -ku, Tvrtko I Kotromani} po~eoje 1353. svoju vladavinu uznatno izmijenjenim spoljnim iunutra{njim okolnostima. Uga - r ski kralj Ludovik I nastavio jerad svog prethodnika KarlaRoberta na upornom obnavl-janju kraljevskih prava i vlasti usvim dijelovima ugarsko-hrv a -tske dràve. Njemu su se vre-menom pot~inili svi ugarski ihrvatski velika{i.

Ludovik I je sanjao o prevla -sti na Balkanu, pa je od po -~etka svoje vladavine 1342.nekoliko puta sa sjevera na paoSrbiju. Stefan Du{an je uspio1346. zaklju~iti mir sa Lu-dovikom, jer je èlio imati osig-urano zale|e za nesmetanpohod na jugoistok, premaCarigradu.

Ludovik se u Dalmaciji su ko-bio sa Mle~anima, koji su tustekli pozicije u vrijeme kadasu gradovi nastojali da se os - lobode pritiska od strane [u -bi}a.

Budu}i da su 1355, poslijesmrti cara Stefana Du{ana,Mle~ani ostali bez svog veli kogsaveznika na Balkanu, kralj Lu-dovik je sljede}e godine po veorat u kojem je potpuno po ra -zio i istisnuo Veneciju sa is to -~ne obale Jadrana, "od Kva -rnera do Dra~a", kako je tozaklju~eno Zadarskim mirom1358. godine.

Na isto~nim granicama Bo -sne stanje je bilo druk~ije. Iz -nenadnom smr}u cara Ste fana Du{ana odjedanput se po-ka zalo koliko je njegovo pro s-trano carstvo bilo iznutra ne -stabilno. Srpska vlastela, ustalnom nezadovoljstvu usljedja~anja vladareve mo}i, kao daje jedva do~ekala da sa poli-ti~ke scene nestane sna ̀ ne iautoritarne li~nosti Ste fanaDu{ana, pa je poslije njegovesmrti izazvala pravi me te` uzemlji. îm su sa Du {a novom

smr}u prestali os vaj a ~ki ratovi,dotada{nja vjernost vlastelevladaru izmetnula se u od me -tni{tvo. Unutar same vla stele,kako svjetovne tako i crkvene,izbile su na povr{inu razli~itesuprotnosti, me|u ko jima subile i one etni~kog ka raktera.Mada su mnogi Grci zadràli uDu{anovoj dràvi svoje pos-jede, ~asti i poloàje, ipak susa prezirom gledali na "bar-barsku" srpsku vlastelu.

Tada{nji poznati bizantskihistori~ar Nikifor Grigora ot -voreno je pisao da je "sretanko se rodio kao Grk, a ne kaobarbarin". Gr~ki feudalci i gr ~kogradsko stanovni{tvo po kazalisu jednak prezir i gnjev i prema

albanskoj vlasteli, kojoj je Du -{an dao visoke poloàje poEpiru i Tesaliji, a posebno pre -ma brojnom slavenskom se -lja{tvu. Za nekoliko godinapo slije smrti Stefana Du{ananjegova se dràva raspala naposjede osamostaljenih ve-lika{a, koji su se tro{ili u me -|usobnim sukobima, nespo so- bni da se ujedine pred sve bro-jnijim spoljnim opasnostima.

U tim okolnostima Bosni saistoka nije prijetila opasnost,ali se zato kralj Ludovik, nakon{to je slomio mo} krupne hr -vatske vlastele, okrenuo pre maBosni, koju je nastojao do vestiu poloàj zavisnosti od ugarskekrune.

Ludovik je prvo prisilio Tv -r tka da mu ustupi zapadniHum sa trgom Drijeva, kao na -vodni miraz svoje ène Eli za -bete. Da bi uzdrmao bosans kudràvu, Ludovik je podr ̀ a vaopartikularizam bosanskih ve-lika{a, posebno Hrvatini}a u

Donjim Krajima, s kojima je ~e -sto mijenjao utvr|ene gra do - ve po zapadnoj Bosni. Prili -kom zaklju~enja Zadarskogmira 1358. Ludovik je odredioda Dubrovnik, umjesto bosa n-skom banu, ubudu}e njemupla}a "stonski dohodak" od petstotina perpera godi{nje, kaonaknadu za ustupljeni Pelje-{ac. Na kraju je, nakon skorostogodi{njeg zati{ja, po krenuopitanje bosanskih he retika,zahtijevaju}i njihov pro gon, po -sebno u oblasti Usore. Stogaje Ludovik 1363. ot pre mio naBosnu dvije kriàrske vojske.Jednu vojsku, koja je od Sanenastupala prema Jajcu, li~noje vodio kralj Lu dovik, dok je

vo|stvo druge, koja je provalilau oblasti Uso re i Soli, povjeriosvom dvo rskom palatinu Niko -li Katu. Tvrtko je sa svojim je-dinicama porazio obje vojske:Ludovi ko vu pod gradom So-kolom na Plivi kod Jajca, a onunjegovog palatina, kod Sre-brenika. Lu do vik je od svogdolaska na vlast znao samo zapobjede, od srednje Evrope iItalije do Dalmacije i Bugarske.U krià rskom pohodu na Bosnupre trpio je teàk poraz. Ludo vi -kova vojska povla~ila se utakvom neredu da je tom pri-likom izgubljen ~ak i ugarskidràvni pe~at.

Ove sjajne Tvrtkove pobje - de nagovijestile su njegovevojni~ke i dràvni~ke sposob-nosti i pruìle mu nadu da }epod njihovim utiskom preva zi -}i otpor vlastele i povezati nje -ne rascjepkane snage, te ihujedinjene usmjeriti jedinstve -nom cilju politi~kog u~vr{}e njai pro{irenja bosanske dràve.

[irenjem granica Bosna je izgubila svoju raniju vjersku cje -lovitost. Na Crkvu bosansku je i sa zapada i sa istoka po ja~anpritisak, ve} samom ~injenicom da je u granicama Bosne zna -~ajno poraslo kato li~ko i pravoslavno stano vni { tvo. Razli~itipritisci i inkvizicija nisu za vrijeme bana Stjepana II bitno po lju -ljali poloàj Crkve bosanske niti su papske op tu ̀ be slomilebosanskog bana. Ipak je ban Stjepan II morao biti svjestan ~in-jenice da njegova vlast i postojanost dràve zavise od pa ̀ ljivogi mudrog balansiranja, kako na unutra {njem tako i na vanjskompla nu.

7 Bo{nja~ka rije~


Tvrtko je drào da je pobje da -ma nad Ludovikom blizu togcilja. Unutra{nje bosanske pri-like, me|utim, jo{ nisu bilesazrele za takvu sveobuhvatnui jedinstvenu dràvnu politikukakvu je Tvrtko kao vladar odpo~etka imao na umu. Diovlastele se februara 1366.otvoreno pobunio protiv njega.

Tvrtko se morao obratiti za po -mo} upravo ugarskom kraljuLudoviku, na ~ijem je dvorupotraìo spas pred pobunje nomvlastelom, koja je na mjestobana dovela njegovog brataVuki}a. Ban Tvrtko je vlastitomodlu~nom akcijom, a uz pomo}kralja Ludovika, ub rzo povratiosvoje pozicije u Bosni. Usljed tepomo}i Tvrtko je privremenodo{ao u zavisnost prema Lu-doviku. Mar ta 1366. Tvr tkose naziva banom "po milosti

Bo`joj i gospodara na{eg kra -lja Ludovika". Ve} sljede}e go-dine, potvr|uju}i sta re pove -lje Dubrovniku, Tv rtko se titu -lira "milo{}u Bo ̀ jom ban bo -sanski", bez ika k vog spomi -njanja ugarskog kra lja. Punuvlast u zemlji Tvrtko je uspo -stavio i u~vrstio tokom 1369.godine. Time je sretno prebro-

dio posljednji krizni tre nutakna svom dugom i us p je{nomdràvni~kom putu. Sa ~vrs -tom vla{}u u zemlji, ban Tvrt -ko je, koriste}i se povolj nimme|unarodnim okolnos tima,u sljede}ih dvadeset go dinana~inio od Bosne u to vrijemenajve}u dràvu na Bal ka nu ime|u Ju`nim Slavenima.

Nakon {to je ponovno za -gospodario cijelom Bosnom,ban Tvrtko I je svoj prvi velikivanjskopoliti~ki uspjeh posti-

gao na istoku, gdje su mu toomogu}avale prilike nastale ra -spadanjem nekada{nje Du{a -nove dràve. Tvrtko I je tupriliku osjetio "instinktom feu-da lca u usponu". U savezu saknezom Lazarem, najmo}nijimfeudalnim gospodarom u Sr bi ji,skr{io je 1373. godine svogprvog isto~nog susjeda, Niko luAltomanovi}a, pa je, poslijepodjele njegovih posjeda, u gra -nice bosanske dràve uk -lju~eno Gornje Podrinje saPi vom, Tarom, te srednjim i do -njim Polimljem. Ubrzo potomTvrtko je zauzeo primorske ù -pe Trebinje, Konavle i Dra ~e -vicu, ~ime je granicu Bosnepomjerio do Boke Kotorske.Podjelom posjeda Nikole Alto -manovi} a, u sastav Bosne jeu{ao dana{nji Sandàk, odno -sno ranofeudalna Ra{ka, kaojezgro biv{e nemanji}ke drà ve.Koriste}i se time i ~injenicomda je bio u daljem srodstvu saNemanji}ima, Tvrtko se radopriklonio ideji da se veè za nji-hove dràvne tradi cije, utolikoprije {to je u tom trenutkuraspolagao ve}om snagomnego bilo koji oblas ni gospo-dar u Srbiji. Zato njegovom lo-gotetu Vlatku, "bjeguncu izSrbije", nije bilo te{ko da gaubijedi da upravo njemu, TvrtkuI Kotromani}u, zakonito pri-pada "dvogubi vijenac", {to jezna~ilo dvostruka kraljevskakruna, Bosne i Srbije. Za mje -sto svoje krunidbe Tvrtko I jeodabrao manastir Mile{evu kodPrijepolja, zadu`binu Vla di slavaNemanji}a, sina ra{kog (srp-skog) kralja Stefana Prvo vje -n~anog.

U povelji koju je 10. IV1378. izdao Dubrov~anima,Tvrtko pi{e da mu je Bogomdarovano u nasljedstvo prije -stolje i kraljevstvo njegovih pre -daka, "gospode srpske". Takose Tvrtko, vjerovatno oktobra1377, okrunio za kralja "Srb -ljem i Bosne i Primorju i Za pad-nim stranam" te po~eo "s Bo -gom kraljevati". Istovre me no jesvom narodnom imenu iz drà -vnopravnih razloga dodao i ime

Tvrtkova smrt 1391. ozna ~ila je zavr{etak uspona bo san -ske dràve i po~etak nje nog kraja. Kao i u slu~aju Du {anovogsrpskog carstva, po kazalo se da je Tvrtkovo Bo sansko kra l-jevstvo, iako prostrano, iznutra bilo slabo organizirano, te da jeuglavnom predstavljalo njegovo li~no djelo. Odmah poslijeTvrtkove smrti po~eli su uzimati maha oblasni gospodari, kojina {te tu kraljevske vlasti vode zem lju "u feudalnu anarhiju na-jgoreg tipa". Kraljevska vlast naglo slabi, a samovolja i se -bi~nost krupne bosanske vla stele raste, i to u trenucima ka dase zemlja na{la pred brojnim vanjskim prijetnjama i opasnos-tima.

Evropa u 12. stolje}u

Bo{nja~ka rije~ 7


Stefan, koje su sim bo li~no no-sili svi srpski vladari. To je i uBosni postalo tradicijom, pa suga poslije Tvrtka I svom imenudodavali svi bo sanski kraljevi.

Nakon krunisanja, Tvr tko Ije dalje u~vr{}ivao svoju vlastu Bosni, a u vanjskopoliti~kimodnosima znatno se izdigaou hijerarhiji vladara. Njegovukra ljevsku krunu odmah supriznali svi najva`niji srpski ob -lasni gospodari, zatim Dubro -vnik, Ve necija i ugarski kraljLudovik I, te njegova nasljed-nica, kraljica Marija. Pozvav{ise na za konitu nemanji}kukraljevsku krunu, jer je poticalaiz Rima - koji je uz Carigrad biojedan od dva pravna izvori{tavlasti u srednjovjekovnoj Ev -ropi, koja je imala ta~no utv -r|en sistem titula i hijerarhije -Tvrtko I je osigurao vlastiti le-gitimitet. Pri tome je zna~ajnuulogu imala ~injenica da je pri-padao "bo sanskoj banskoj po -rodici Kotromani}a", za kojuse u ta da{njem feudalnomsvijetu op}enito smatralo da"vlada Bosnom od njenog pos-toja nja".

Mada je na svoj kraljevskipe~at, pored kotromani }ev s- kog grba sa anùjskim ljilja-nima, stavio i nemanji}evskogdvoglavog orla, a u pogleduzvanja i ceremonijala svoj dvoruredio po uzoru na nemanji} - ki, Tvrtko je bio daleko od po-misli da obnavlja staru srpskudràvu. Nominalno po vjeri ka-tolik, gospodar hereti~ke Bo -sne, ~iju je crkvu odlu~no branio, jednako kao {to je {titiokatolike i pravoslavne, koji suse teritorijalnim {irenjem bosa -n ske dràve na{li u njenimgranicama, Tvrtko I je po religi-jskim i politi~kim shvatanjimabio daleko od polusveta~kih li -kova i manastirske tame pra -voslavnih srpskih vladara. Na-kon {to je stilom velikog drà-vnika uzeo srpsku kralje vskukrunu, koja mu se sama nudila,Tvrtko I se potpuno okrenuo ro-mansko-mediteranskom i sre-dnjoevropskom svijetu, gdje jepo svojoj politogenezi i geo-

politi~koj poziciji pripadao.Kralj Tvr tko I ulazi u red kos-mopolitiskih srednjovjekovnihvladara, ~iji je dvor bio stjeci{ -te ljudi sa svih strana, mjestoproìmanja i ujedinjenja raz-li~itih kultur no-politi~kih i jezi-~kih uticaja. Po red logoteta (ka-ncelara) Vla tka iz Ra{ke, naTvrtkovom dvoru mjesto suna{li kninski biskup, Dubrov-~anin Mihajlo, koji mu je pisaolatinske pove lje i pi sma, Spli-

}anin Ivan, ~ijim se diplomat-skim uslugama slu ̀ io, TripeBu}a iz Kotora, kao kraljevskiprotovestijar (mini s tar finansi -ja), potomci nekada mo}nih[ubi}a, fra Peregrin Saksonaci mnogi drugi. Tu je bila i Tvrt -kova èna, bugarska prince zaDoroteja. Sve to po kazuje daTvrtko, polaze}i od osobenostii geopoliti~ke situ acije svojedràve, nije pristajao uz vjersko-politi~ke podjele svoga vre-mena.

Kao {to su godine rasulasrpske dràve, poslije StefanaDu{ana, pruìle Tvrtku prilikuda ostvari svoja nastojanja naistoku, tako mu je smrt ugar -sko-hrvatskog kralja Ludovikadala priliku da ostvari svojeplanove u zoni zapadnog uti-caja, prema kojoj su ve}odavno bili usmjereni njegoviteritorija lni ciljevi. U skladu stim svojim ciljevima, Tvrtko I je1382. utemeljio grad Novi(Sveti Stefan), na ulazu u Boko -koto rski zaljev, a ve} sljede}ego dine podigao je grad Br{tenik(Sveti Mihajlo), kod Opuzena,kao osnovu za izgradnju bro -dogradili{ta i razvoj bosanskeflote. Ludovikovom smr}u otvo -

rena je nova ugarsko-hrvatskadinasti~ka kriza. U borbi iz me -|u Anùjaca i Luksem bur go -vaca za ugarsko-hrvatsko prije -stolje veoma je opao kralje vskiautoritet, pa su se hrvat ski ve-lika{i nastojali ponovno doko-pati vlasti. U cijeloj zemlji za-vladala je feudalna anarhija.Mada su mu Ludovikove na -sljednice, kraljice Elizabeta iMarija priznale 1385. pravo nagrad Kotor, kojim je ve} zago -

spodario godinu dana ranije,Tvrtko I je otvoreno stao nastranu pobunjene hrvatske vla -stele i uz njenu podr{ku pripojiosebi znatne dijelove staroghrvatskog teritorija u zale|udalmatinskih gradova. Poslijeduèg otpora, predali su mu se1390. gradovi Split, Trogir i[ibenik, sa otocima Bra~om,Kor~ulom i Hvarom. Tako jeTvrtko zavladao cijelim jadra -nskim obalnim pojasom, odKotora do u{}a Zrmanje, saizuzetkom Dubrovnika i mle ta -~kog Zadra. Iste, 1390. go dine,Tvr tko I je pro{irio svoju titu -lu, pa se nazivao "po mi lostiBo`joj slavni kralj Ra{ke, Bo -sne, Dalmacije, Hrvatske i Pri-morja". Iako je Tvrtko uis ti nuzagospodario ve}im dijelomhrvatskih zemalja, uklju~uju}itu i dalmatinske gradove, nji-hovo uklju~ivanje u njegovukra ljevsku titulu nije bilo pra v -no pokriveno formalnim ak tomkrunisanja.

Prema preciznim srednjov-jekovnim dràvnopravnim sh va -tanjima, za taj ~in je, u ko n-kretnom slu~aju, bila nu`naugarska kruna sv. Stjepana(Szent István), koja se ~uvala u

Iz nenadnom smr}u cara Stefa na Du{ana odjedanput sepokazalo koliko je njegovo pro strano carstvo bilo iznutra ne -stabilno. Srpska vlastela, u stalnom nezadovoljstvu usljedja~anja vladareve mo}i, kao da je jedva do~ekala da sapoliti~ke scene nestane sna ̀ ne i autoritarne li~nosti Ste fanaDu{ana, pa je poslije njegove smrti izazvala pravi me te` uzemlji. îm su sa Du {a novom smr}u prestali os vaj a ~ki ratovi,dotada{nja vjernost vlastele vladaru izmetnula se u od met -ni{tvo. Unutar same vla stele, kako svjetovne tako i crkvene, iz-bile su na povr{inu razli~ite suprotnosti, me|u ko jima su bile ione etni~kog ka raktera.

7 Bo{nja~ka rije~


Stolnom Biogradu, i prisustvougarskog primasa, ostrogon-skog (Esztergom) nadbiskupa.Bez obzira na to, Tvrtkova kru -na, pokrivena njegovom stva -rnom vla{}u u zemljama kojeje nabrojao u tituli, ukazuje dasu mu dalekose`ni politi~kipogledi bili okrenuti zapadu.Tvrtko je 1387. odbio da priznanovog ugarskog kralja Si gis-munda (Zsigmond) I Luk sem-bur{kog, pa je ~ak po mi {ljao dauspostavi rodbinske veze saaustrijskom ku}om Habsburgo-vaca.

Pri kraju Tvrtkove vladavine,na isto~nim granicama Bosneve} se pojavljuju Tu rci-Os ma -nlije, koji polahko iz Edirna (Je -drene), gdje su uspostavilisvoje sredi{te za dalje prodorena Balkan, upadaju i u samuBosnu.

Prva provala Turaka-Osma -nlija u Bosnu uknjièna je ujesen 1386. godine. Tada jeje dan njihov manji odred uspio prodrijeti sve do dolineNere tve, gdje ih je zaustavioTvrt kov vojvoda Vlatko Vukovi}.Dvije godine kasnije upali suponovno u Bosnu, sa ne{toja~im snagama, pod koman-dom nekog [ahin-pa{e. Tomprilikom, isti Tvrtkov vojvoda,Vlatko Vukovi}, sa~ekao ih je ikod Bile}e porazio 27. VIII1388. godine. Nakon tih epi-zodnih pohoda i neuspjeha,sultan Murat I odlu~io je da po-duzme {iru akciju protiv Sr bi -je, a zatim i u Bosni. Do od -lu~uju}e bitke do{lo je 28. VI1389. na Kosovu, gdje je vo-jvoda Vlatko Vukovi} pred vodiobosansku pomo}nu vo jsku, ~i -me je Tvrtko pokazao da srp-sku krunu ne nosi samo for -malno.

Tvrtko je u pismima Trogirui Firenci, augusta 1389, Ko -sovsku bitku opisao i preds -tavio kao svoju pobjedu,utoli -ko prije {to se bosanskiod red pod komandom vojvodeVlatka vratio sa Kosova bezve}ih gubitaka. Takvo Tvrtko vodrànje moglo bi se objas niti~injenicom da on u tom tre -

nutku nije uo~io daleko se ̀nostprodora Osmanlija na Balkan.Tvr tko je, kao iskusan vladari dràvnik, sigurno znao da suu vrijeme Kosovske bi t ke, po -red istro{enog i one mo }alogBizanta, na Balkanu po stojale24 razli~ite dràve i dràvice,ne ra~unaju}i tu uga rske,mleta~ke i |enovske posjede idomene. On je u toj situacijimorao ipak razmi{ ljati o mo -gu}nostima njihovog objedinja-vanja u cilju djelo t vornog otporaupornom os manskom osvaja -~u. Sve Tvrt kove mogu}e nam-jere u tom pogledu i o~iti pla -novi prema zapadu prekinutisu njegovom smr}u 1391. go-dine.

Privreda i dru{tvo

Politi~ki uspon Bosne pra -}en je od prve polovine XIV st.odgovaraju}im privrednim raz -vitkom i napretkom. [irenjemteritorija bosanske dràve pri -rodno se pove}ao obim trgo -

vine, koja je za osnovu imalaop}i porast proizvodnje, pose -bno u rudarstvu. Uz tvrdegradove i utvr|enja te sa mo -stane, nastaju trgovi na kojimase otvaraju nedjeljni, godi{njii prigodni sajmovi, gdje se pro-davala i razmjenjivala roba ra -zli~itog porijekla i namjene. Na

tim mjestima vremenom senaseljavaju zanatlije, uobli~ujutrgova~ke kolonije i usposta -vljaju carinarnice. Me|u zana -tlijama naj~e{}e su se javlja -li oruàri, kova~i, alatni~ari, zi -da ri, drvodjelje, kroja~i, obu}arii kujundìje, koji su se baviliizradom nakita, posu|a i pre -dmeta za svakodnevnu upot -rebu.

Ve}ina njih u~ila je zanat uDubrovniku i u dalmatinskimgradovima. Glavni potro{a~ ikupac zanatskih proizvoda bi -la je bosanska vojska. Bosnaje bila bogata rudama i me -talima, koji su se proizvodili iprera|ivali u brojnim mjesti ma:Fojnici, Visokom, Konjicu, Sre-brenici, Jele~u, Fo~i, Mos taru,Livnu, Janji}ima kod Ze nice,Biha}u, Vrbasu (Banja Luka),Soli (Tuzla), Olovu, Go ra`du,Dobrunu, Vi{egradu, Srebre -niku, Zvorniku i Usori kod Do -boja.

Ve}e dubrova~ke kolonijebile su u Srebrenici, Ustikolini,

Fo~i, Cernici kod Gackog, Dri je-vima na Neretvi, Br{teniku kodOpuzena, Herceg-Novom, Tre-binju, Konjicu, Pra~i, Nere zimakod âpljine i drugdje. Du b -rova~ki i drugi trgovci uì vali suslobodu kretanja i trgovine, stim {to su bosan ski vadariimali pravo da na uvoznu robu

Evropa 1490. godine

Bo{nja~ka rije~ 7


napla}uju odre |enu carinu.Tako su skoro u svim trgo -va~kim sredi{tima postojalecarinske slu`be.

Mada su bosanski banovi ikraljevi, poput svih srednjov-jekovnih vladara, uìvali rega -lna (vladarska) prava, me|ukoja su spadale i carine, njih jeu tom pogledu veoma ogra -ni~avala vlastela. [tavi{e, mo -è se re}i da je "ustanovaca rina" nakon Tvrtka I dobrimdijelom pre{la u ruke vlastele.U tim je godinama vlast vla darabila je toliko oslabila da regalod kovanja novca jedno stavnovi{e nije ni postojao. Vladari subili toliko finansijski oslabili danisu mogli dalje ko vati novac, avlastela im nije vi{e "po staromobi~aju" da vala ni "dukat odku}e". Tako su se otimanjemregalnih prihoda i uzurpiranjemvladarevih prava mnogi bosa -nski feudal ci brzo bogatili iobogatili. Pri mjera radi, kadaje umro du brova~ki vlastelin

Marin Ka bu ̀ i}, u njegovoj seostav{tini za teklo olovo knezaPavla Ra di novi}a u vrijednosti251.975 libara, odnosno oko90.000 ki lograma.

Glavni uvozni artikl bila jeso, koja se najvi{e uvozila izdubrova~kih solana, zatim sotoka Raba, iz Ulcinja i izDra~a. Ostala strana roba ug -lavnom se uvozila za potrebevlastele. Za njene potrebe izDubrovnika i drugih dalmati -nskih gradova, ili njihovim po -sredstvom iz Italije, Francu ske i

Carigrada, uvozile su se: luk-suzne tkanine, oru`je, po su|e,nakit, ju`no vo}e, eg zoti~niza~ini, vino, ulje i ra z li~ite um-jetnine, posebno sli ke.

Potrebe za uvoznom luksu -znom robom posebno su po-rasle na prijelazu iz XIV u XVst., kada bosanska vlaste lasve vi{e usvaja srednjo vje ko -vnu vite{ko—dvorsku kulturu,stil ìvljenja i na~in po na{anja.To se sve ogleda u opremanjudvorova i ku}a lu ksuznim na -mje{tajem i slikama, bogatojodje}i, oru`ju i konjskoj opremifine izrade. Putuju}e muzi~ke ipozori{ne grupe i trupe iz Ita -lije postaju redovni gosti nadvorovima bosanskih kraljevai vlastele. Njihove predstavesve vi{e za mjenjuju tradicio -nalne vidove vlastelinske za -bave, kao {to su lov i raznegozbe. Veze sa riterskom sre -dnjom Evropom odràvaju sepreko Budima, dok je Dubro -vnik bio prozor u mediteranski

svijet trgovine, novca, rene-sansne umjetnosti, zabave iop}enito na~ina ì vo ta. Tako suvelike vojvode Hrvoje Vuk~i} iSandalj Hrani}, svojom ras - ko {nom pojavom i manirima,dominirali me|u ev ropskomfeudalnom elitom na velikomvite{kom turniru u Bu dimu1412. godine. Najmo}niji me-|u bosanskom vlastelom upravilu su imali svoje luksuznonamje{tene ku}e u Dubro vni -ku. Po ukusno ure|enim ente -rijerima posebno se izdvaja la

ku}a Sandalja Hrani}a, ~iji sustil opona{ali i imu}ni Dub -rov~ani.

Iz Bosne su se, pored ruda imetala, u ve}oj mjeri izvozililova~ki i sto~arski proizvodi,kao {to su krzno, vuna, sir idrugi mlije~ni proizvodi. Vje -rovatno se izvozilo i su{enovo}e, ~ija je proizvodnja i po -tro{nja, osobito me|u pripa-dnicima Crkve bosanske, bilaveoma razvijena. PripadniciCrkve bosanske, kao navodniheretici, ~esto su bili `r tve tr-govine robljem. Bez obzira na~injenicu da se bosanska vla -stela izrabljiva~ki odnosila pre -ma svom pot~injenom se lja -{tvu, kmetovima ili "ljudima",nije nikada dràla robove i rop-kinje kao ku}nu i drugu po s -lugu, {to je bio redovan slu ~ajme|u "prosvijetljenom" evro-pskom gospodom. U Bosni jetrgovina robljem smatrana"nedostojnom i sramnom", pase "trgovinom robova u Bosnizanimahu samo visoko civili -zovani Dubrov~ani". Dubro va ~ -ki akti spominju i lovce naljude, zvane "ropci" (raptoreshominum). Oni su na zemljibosanskih vladara, uglavnom uneposrednom zale|u Du b ro -vnika, hvatali ljude i prodavaliih kao roblje. Oblici ìvljenja nabosanskom selu nisu, s obzi -rom na oskudnost izvora, blièpoznati.

Trgovci koji su uvozili i od -vozili doma}u robu putovalisu u karavanima koji su brojalii po tri stotine konja. Do 1331.karavani koji su prenosili robui{li su pod pratnjom dubro va -~kog kapetana. Kasnije su tr-govci robu pregonili na vlas titirizik, uz naknadu kiri dì jama unovcu ili odgovaraju}oj koli~i -ni soli. Starje{ina kiridìja bri -nuo je o pla}anju carine i vodiotro{kovnik drugih rashoda ko -je je karavan imao.

Bosanski trgovci su u Du -brovniku i drugim dalmatins -kim gradovima, oprezno i obi -~no u manjim iznosima, uzi -mali nov~ane i robne zajmovesa odre|enim rokom obrta i

U povelji koju je 10. IV 1378. izdao Dubrov~anima, Tvrtkopi{e da mu je Bogom darovano u nasljedstvo prije stolje i kra -ljevstvo njegovih pre daka, "gospode srpske". Tako se Tvrtko,vjerovatno oktobra 1377, okrunio za kralja "Srb ljem i Bosne iPrimorju i Za padnim stranam" te po~eo "s Bogom kraljevati".Istovre me no je svom narodnom imenu iz dràvnopravnih raz -loga dodao i ime Stefan, koje su sim bo li~no nosili svi srpskivladari. To je i u Bosni postalo tradicijom, pa su ga poslijeTvrtka I svom imenu dodavali svi bo sanski kraljevi.

Nakon krunisanja, Tvrtko I je dalje u~vr{}ivao svoju vlast uBosni, a u vanjskopoliti~kim odnosima znatno se izdigao u hi -jerarhiji vladara. Njegovu kraljevsku krunu odmah su priznalisvi najva`niji srpski oblasni gospodari, zatim Dubrovnik, Ve -necija i ugarski kralj Ludovik I, te njegova nasljednica, kraljicaMarija.

7 Bo{nja~ka rije~


vra}anjem duga. Ekonomski ja -~a bosanska vlastela ulaga laje u Dubrovniku i drugim gra -dovima svoj novac uz kamate ikao zalogu uzimala odre|enedragocjenosti. U trgova~kim po -slovima, kao jedna vrsta or tak-luka, osnivani su konzorciji ili

dru`be trgovaca radi pro me taneke robe uz odgovaraju}upodjelu dobiti. U takve poslo -ve ulazila je i bosanska vlas -tela, a nerijetko i sam vladar.To se, primjera radi, vidi po jed-nom sa~uvanom ugovoru ko -ji je 3. II 1449. kralj Stjepan To -ma{ zaklju~io sa nekim tro-girskim trgovcem Nikolom.

Obo jica su uloìla po pet hiljadadukata radi trgovine srebrom.Iz ugo vora se vidi da su imalisvoje du}ane (stacune) u Spli -tu, Fo jnici i Jajcu, te da su dobitdi jelili na ravne ~asti.

Zna~ajan izvor prihoda zavladara i vlastelu bili su rudnici,

posebno srebra i olova, sa svo-jim trgova~kim naseljima, odkojih su jednako dobro profi -tirali i njihovi gospodari i za -kupci. U izvorima se spominjeda su rudnici oko Srebrenicedavali 1448. prihod od 30.000dukata godi{nje.

Dobri Bo{njani su u pravilubrzo u~ili i ulazili u tajne raznih

obrta i trgova~kih poslova. Pre -ma izvorima, u srednjovjeko v -noj Bosni i Dubrovniku bila supoznata trideset ~etiri razli~itazanata. Kao {to su u rudarstvuvremenom zamijenili Sase, ta -ko su Bosanci savladali vje { -tinu i umije}e ve}ine od tihza nata. U poslovanju sa Du bro -v ~anima i drugim strancima Bo -sanci su se rano po~eli sluìtisavremenim instrumentima ioblicima trgovine, kao {to sumjenice, trgova~ka dru{tva, po-slovi zastupanja, punomo}st voi sl.

Privredni uspon omogu}enje ~injenicom da je u vrijemekralja Tvrtka I prostor Bosnebio po{te|en kriàrskih i dru gihratova, ~ime je i "Crkva bo san-ska dobila na snazi i ugledu".Taj ugled dopirao je da le koizvan granica Bosne, jer su,prema podacima iz 1387, uBosnu vi{e puta dolazili hereticiiz sjeverne Italije, s ciljem da"potpuno i savr{eno nau~ehereti~ku nauku od u~itelja ko -ji tamo borave". [tite}i Crkvubosansku, Tvrtko I je time is -tovremeno {titio i svoj narod unaj{irem smislu te rije~i, koji jeu ve}ini, za njegovog vremena,~inio vjernike te crkve i prista l-ice njenog u~enja.

Tvrtkova smrt 1391. ozna -~ila je zavr{etak uspona bo -sanske dràve i po~etak nje nogkraja. Kao i u slu~aju Du {a -novog srpskog carstva, po -kazalo se da je Tvrtkovo Bo - sansko kraljevstvo, iako pros-trano, iznutra bilo slabo orga-nizirano, te da je uglavnompredstavljalo njegovo li~nodjelo. Odmah poslije Tvrtkovesmrti po~eli su uzimati mahaoblasni gospodari, koji na {te -tu kraljevske vlasti vode zem lju"u feudalnu anarhiju najgoregtipa". Kraljevska vlast nagloslabi, a samovolja i se bi~nostkrupne bosanske vla steleraste, i to u trenucima ka da sezemlja na{la pred brojnim van-jskim prijetnjama i opasnos-tima.

Nastavi}e se.

Karta Jugo-isto~ne Evrope (kraj 14. i po~etak 15. stolje}a)

Tvrtkova kru na, pokrivena njegovom stva rnom vla{}u u ze -mljama koje je nabrojao u tituli, ukazuje da su mu dalekose`nipoliti~ki pogledi bili okrenuti zapadu. Pri kraju Tvrtkove vla-davine, na isto~nim granicama Bosne ve} se pojavljuju Tu rci-Os ma nlije, koji polahko iz Edirna (Je drene), gdje su uspostavilisvoje sredi{te za dalje prodore na Balkan, upadaju i u samuBosnu. Prva provala Turaka-Osma nlija u Bosnu uknjièna je ujesen 1386. godine. Tada je je dan njihov manji odred uspio pro-drijeti sve do doline Nere tve, gdje ih je zaustavio Tv rt kov vo-jvoda Vlatko Vukovi}. Dvije godine kasnije upali su ponovno uBosnu, sa ne{to ja~im snagama, pod komandom nekog [ahin-pa{e. Tom prilikom, isti Tvrtkov vojvoda, Vlatko Vuko vi},sa~ekao ih je i kod Bile}e porazio 27. VIII 1388. godine. Nakontih epizodnih pohoda i neuspjeha, sultan Murat I od lu~io je dapoduzme {iru akciju protiv Sr bije, a zatim i u Bosni.

Bo{nja~ka rije~ 7


Razni nau~nici, posebno So lo -vjev, poku{ali su koristitivokabular izvjesnih evan|e -

lja da pokaù prisutnost dual-izma.102 [idak je smatrao da tonije mogu}e.103 Solovjev je ista -kao da se u Nikolski evan|elju(bosansko Evan|elje iz 14. ili15. stolje}a, ime prepisiva~a ni -je poznato) kaè da Isus "izide"(iza|e) umjesto "rodi se". Me|u -tim, [idak kaè da su dvije ri je~isinonimi, u stvari, "rodi se" sepo javljuje kod ve}ine bosans kihevan|elja, ukljuju}i i Hvalov tekstBosanske crkve. Solovjev je nas-tojao raspraviti da je naj ~e{}itermin za Isusa, sina bio"ino~edni", povezuju}i s rije~i"ini" (drugi) i s bogumilskim vje -rovanjem, da su Isus i Satanabili sinovi Boga. [idak, me|utim,ukazuje da "ini" moè zna~iti"samo" kao i "drugi", te nagla -{ava da se u tekstu Nikolskogevan|elja koristi ~est pravosla -vni oblik "edinocedni". Prematome, terminologija u bosans kimevan|eljima nije ustaljena, paove rije~i nemaju ono zna ~enjena koje je Solovjev mislio. Veo -ma je opasno raspravljati o teo -lo{kim finesama na osnovu pri -jevoda pojedinih (obi~no te{ kih)rije~i ako se ima na umu op}inivo u~enosti i sposobnosti pre-vo|enja tog vremena.

Uz Evan|elje koje je za Hrvo ja

kopirao krstjanin Hval, 1404.nalazi se i lijepo ilustrirani misalpopa Butka, "prema Rimskomzakonu boànske crkve svetihPetra i Pavla u Rimu". Prema to -me, isti ~ovjek je izradio katoli~ -ki misal i bosansko Evan|elje.Moèmo pomenuti i Miroslavovojevan|elje, tako|er lijep tekst,koji je izra|en za kneza Miros -lava u Humu s kraja 12. stolje }a.Po svom obliku je pravosla vnoevan|elje i prema dokazima oporijeklu Miroslavove poro dice,kao i crkvenom zdanju Mi roslavje bio pravoslavne vjere, nemarazloga da se Evan|elje ne bismatralo pravoslavnim.104

Na kraju, u Radosavovim fra g-mentima je ritual na slavens komjeziku, koji je veoma sli~an latin-skom ritualu katara iz Lio na.

Solovjev prikazuje dva upo -redna ritua la.105

Katarski ritual je sastavljen iz~etiri dijela: 1) Lita nija od pet in-vokacija i odgovora; 2) MolitvaGospodu; 3) Druga litanija od petinvokacija i odgovora sli~noprvom dijelu; 4) îtanje Evan |e -lja po lvanu, 1, 1-17.

Radosavov ritual je iz tri di -jela: 1) Molitva Gospodu; 2) Li- ta nija bez ponavljanja u katar-skom ritualu (slavenski prijevodlatinske recitacije kojoj je do -dana re~enica na slavenskom

jeziku ("on je vrijedan i prav"),koje nema na latinskom jeziku);3) îtanje po Ivanu 1, 1-17.

Prema svemu Radosavov ri t-ual djeluje kao skra}ena verzi jaLionskog rituala. Ali, [idak je is-takao da u Radosavovom tekstu(kao ni u lionskom) nema ni{tahereti~ko.106 Ali, postoji ve likavjerovatno}a da je obred kod Ra-dosava potekao iz ritua la koji jesli~an lionskom manu skriptu.âk je mogu}e da su ri tual uBosnu donijeli dualisti a da ga je,Radosav, pripadnik Bo sanskecrkve, kasnije samo za pisao.

XIV Apokrifske pripovijesti

Veze bugarskih bogumila sapokrifskim pripovijestima o bib-lijskim li~nostima su doprinijeleda nastane obiman materijal. Uposljednje vrijeme nau~nici suistraìli da su ove pripovijestimnogo starije od bogumila i dadatiraju iz prvih godina kr{}an -

FELJTON

102. A. Solovjev, "La Doctrine de I'eglise de Bosnie," Acad. de Belgique, Bulletins-lettres, 5e ser. , 1948, pp. 494, 496-97.

103. J. [idak, "Kopitarovo bosansko evan|elje u sklopu pitanja 'crkve bosanske'", Slovo, 4-5, 1955, pp. 47-63, i njegova"Marginalija uz jedan rukopis 'crkve bosanske' u mleta~koj Marciani", Slovo, 6-8, 1952, pp. 134-153.

104. Lj. Stojanović, Miroslavljevo jevan|elje, fascimile edition, Beograd, 1897, S. Kuljabakin, Paleografska i jezi~ka ispitiva -nja o Miroslavljevom jevan|elju, Srem, Karlovci, 1925. \. Stri~evi}, "Majstori minijatura Miroslavljevog jevan|elja," ZRVI, I,1952, pp. 181-203. R. Ljubinkovi}, "Humsko eparhijsko vlastelinstvo i crkva Svetog Petra u Bijelom Polju," Starine, IX-X,1959, pp. 97-123.

105. A. Solovjev, "La Messe Cathare," Cahiers d'etudes Cathares, III, No 12, 1951-52, pp. 199- 206.

106. J. [idak,"Problem 'bosanske crkve' u na{oj historiografiji od Petranovi}a do Glu{ca," Rad, 259, 1937, pp. 116-122.

Bosanska crkva - Novo tuma~enje (VI nastavak)

Nadgrobni spomenicii njihovi motivi i zna~enja

7 Bo{nja~ka rije~


stva.107 Zbog toga je u pripovije -stima te{ko otkrivati bogumi l skudoktrinu, jer nam nije poznatokoje su dijelove bogumili sma -trali vitalnim, niti znamo ka ko suih interpretirali, {to je veo mava`no, jer nam je poznato da suBibliju interpretirali alegori ~nokako bi njihovim doktrinamaodgovarala.

Istina je da su se pripovijestiu velikom broju ponovo javile ugodinama kada je Bogumilskacrkva bila u Bugarskoj aktivna iveoma vjerovatno, postoji nekaveza izme|u oìvljavanja pripo vi-jesti i hereze. Ali, moramo is ta}ida su u srednjovjekovnoj Evropi,od 12. stolje}a i nadalje, apo -krifske pripovijesti bile me |usvim vjerskim grupama popu-larne, uklju~uju}i i Jevreje. Si gu -rno, apokrifske pripovijesti nisubile monopol samo dualista. Po -stoji samo jedno djelo, izmije -{ano s drugim apokrifskim djeli -ma pod naslovom "InterogatioSanctis Johannis", koje, defini-tivno, ima s dualistima ve zu.108

Oba primjerka djela su u latin-skom prijevodu prona|ena naZapadu - u jednoj notaciji (iz 12.stolje}a) koju je iz Bugarske do -nio Nazarius, biskup Katarskecrkve iz Concorreza, koji bio jeuvaèna li~nost o kojem u do ku -mentima inkvizicije postoji obi -man materijal; drugi manu sk ript,sada, u Be~u, u bilje{ci na mar-gini ukazuje na Bosnu i na vodi,"Vatra pakla nije duh ni ne {to,nego je mjesto kao Bosna(Bossina), Lombardija ill Toska -na.109 Pomenuti rukopis ne mo -èmo s Bosnom povezati, aliiz gleda da je ponekad, vjerova-t no u 13. stolje}u (iako ne mo-èmo komentar na margini dati-rati), u ovim lokalitetima bilo

dualista. Istina je da u bosan-skim narodnim pri~ama nalaz-imo izvjesne elemente apokrif -ske sadrìne (o Ivanu Krstitelju i|avolu)110, ali nikako ne moè -mo re}i kako i kada su se ovi,mo`da, duali s ti~ki elementi po-javili. Teme su u toku srednjeg vi-jeka i mnogo kasnije bile popu -larne i onda kada na Balkanuvi{e nije bilo kr{}ana dualista.Ve}i dio sad rìne pripovijesti nijebio u kontradikciji s pravovjer-jem. Ve}ina ih je pripovijedala odoga|ajima u ìvotu biblijskihli~nosti, pa je tako prije dopu -njavala nego bila u kontradikcijis kanonskim tekstovima.

Iako se moè pretpostaviti dasu tematski materijal u Bosnu, iz13. stolje}a i kasnije, donijelimogu}e pravoslavni vjernici, kojisu se u Bosnu u srednjem vijekuili kasnije doselili, nismo u mo -gu}nosti datirati pojavu apokri f-skih motiva u Bosni ili dokaza tiko ih je i na koji na~in donio, kaoni kako su kori{}ene,

XV Tradicije

lzvor, koji se s vremena na vri-jeme koristi o Ijudima zvanimbogumili u raznim dijelovima Bo -sne i Hercegovine, pripada tradi-ciji 19. stolje}a.111 U pripovije -stima se obino govori o porodi -cama u udaljenim mjestima, koje"do dana dana{njeg" tajno vr{ebogumilske obrede ili koji su, netako davno iz bogumilstva pre {leu drugu vjeru. Fra Grga Mar ti} je1870. pisao, da u Dre ̀ ni ci jo{uvijek ima porodica, koje su,vjerovatno, muslimanske, ali suu svojim domovima zadràle bo -gumilske obrede. Vjerovatno suove devijacije odraàvale nezna -nje i lokalne obi~aje a nisu os -

tatke bogumilstva. Fra Grga Ma -rti} je izvijestio, da je u gornjemtoku Neretve bilo jo{ {esnaestbogumilskih porodica, koje su bi -le kr{}anske, ali koje su odbijalefra njevske ili pravoslavne sve }e -nike, sami obavljaju}i ob rede, nenavode}i, me|utim, o ko jim seporodicama radi.

Mehmedbeg Kapetanovi} Lju -bu{ak je 1887. izjavio da je okoRame i Neretve bilo seljaka mu -slimana, koji su u svom poro -di~nom krugu zadràli molitve izbogumilskog doba i znali ih na-pamet.

Pravoslavni metropolita SavaKosanovi} je izvijestio, da je unjegovo doba (druga polovina19. stolje}a), blizu Kre{eva, bilonekoliko porodica, koje su tajnodràle bogumilsku tradiciju, neotkrivaju}i, tako|e, o kojim seporodicama radilo.

Na kraju, Bakula je 1867. iz -javio da je u Dubo~anima krajKonjica porodica Hele` bila po -sljednja bogumilska porodica,koja je je nekoliko godina ranijeprihvatila islam.

Truhelka i drugi nau~nici suovaj kraj posjetili i nisu prona{line{to {to bi povezivalo s duali -sti~kim vjerovanjima.

Sve}enici Bosanske crkve susebe zvali "krstjani", a njihovisusjedi i lokalni protivnici su ihnazivali "patareni".

Ni u jednoj tra diciji nema ri je~i"krstjani" "pa tare ni", a akotradicija zaista poti~e iz sred-njovjekovlja, o~ekivali bi smo daje jedan od termina u tradicijiostao. Na{ je zaklju~ak da izvo risvih narodnih tradicija u kojimase termin "bogumil" koristio,pro izilaze iz knjiga o historiji, ukojima se termin upotreblja vao,bar krajem 18. stolje}a ili us-

107. Posebno, vidi E. Turdeanu, "Apocryphes bogomiles et apocryphes pseudo- bogomiles," Revue des I'histoire des Religions,CXXXVIII, 1950, pp. 109-121.

108. J. Ivanov, Bogomilski knigi i legendi, BAN, Sofia, 1925, pp. 73-87.

109. I. Dollinger, Beitrage zur Sekteneoeschichte des Mittelalters, II, p. 86. Ovdje se ni{ta ne kaè o historijatu manuskriptai gdje se tuma~enje pojavilo, nije ni jasno da Ii su ga pisali heretici ill inkvizitori, jer je manuskript bio popularan me|u dua -listima, koji su bili aktivni u Lombardiji i Toskani, pa bi ovo tuma~enje govorilo da je dualista bilo i u Bosni.

110. A. Savi}-Rebac, "0 narodnoj pesmi 'car Duklijan i Krstitelj Jovan", SANU, Zbornik radova, X, Institut za prou~avanjeknjièvnosti, I, Beograd, 1951, pp. 253-271.

111. M. Hadìjahi} je prikupio i objavio pomenute razne pri~e, "0 islamizaciji bosanskih krstjana," Obzor, 31. decembar 1937.

Bo{nja~ka rije~ 7


menom predajom sve}enika ilimalobrojnih pismenih Ijudi, kojisu knjige ~itali. Sela za koja sesmatralo da u njima ìve bo gu-milski vjernici su, obi~no, bilabogu za le|ima i mogu}e, da suse dràli obi~aja, koji su se naizvjestan na~in razlikovali od op -}ih obi~aja tog kraja (kao {to su

~in vjen~anja seljaci sami oba v -ljali ). Mogu}e da je to stvaraloutisak da oni nisu pravovjerni ibio razlog da se njihovo pona -{anje povezalo sa zlom herezombogumila o kojoj su sve}enicigovorili. Prema tome, zaklju~u je-mo da je svaka tradicija u Bo sni,koju su nazivali "bogumilskom"dubiozna i vjerovatno, in direktno,preuzeta iz knjiga.

U vezi s bogumilima pomenut}e mo jedu bosansku pjesmu iz17. stolje}a o zlu duhana. Mno -go se raspravljalo da li se u pje -smi, zapravo, koristi rije~ bogu -mil ili "Bogu drag", jer se u ma -nuskriptu ta~no ne vidi da li seradi o jednoj ili dvije rije~i112, kao{to je i nejasno da li izrazu pre -thodi ta~ka. Tako, ne znamo akose kaè "bili smo u smradu kaobogumili", "kao oni Bogu mi li {toduhan ostavi{e". Ali, ako se pje -sma ~ak interpretira da se kaèbogumili, sigurno poti~e iz {kola,jer osmanski izvori nisu nikada uBosni i Hercegovini ko ristili ter-min bogumili.

S obzirom na manjak infor-macija i nedostatak potpunijihizvora, kao i protivrje~nu praksu,zaklju~ivati o svemu ovome jedosta nezahvalno.

Odre|ene pri~e o pona{anjuili tradiciji koja se pamti, a ni suvezane za {kole, sadrè vrijed -ne informacije. Mnogo bi bilavrednija od pri~e o {esnaestbogumilskih porodica u Dre`ni -ci, slijede}a pri~a, zabiljeèna1928. godine.113 U Krupi na Vr-basu jedan je starac pri~ao da

se sje}a posljednjeg "djeda" iztog kraja. Uz crkvu su se uzdizalihrastovi, a najve}i se zvao dje-dov hrast. U staro doba (on go - vori o tradiciji 19. stolje}a, ali sene zna da li je ~ovjek govorio o

davnoj pro{losti) kada bi ~ovjekiz bolje porodice navr{io {ezde-set godina, pustio bi dugu kosu ibradu, nosio dugu crnu odje}u i{tap u obliku slova "T". Ove suIjude nazivali djedovima. Svi suih po{tovali i ukazivali im pose -bnu po~ast. Kada bi ène i om -

ladina sretali djedove, pozdrav -ljali su ih i Ijubili u ruku. Djedovisu zajedno, pod djedovim hras-tom sjedili a doma}ini su ih po -{tivali, slali su ène i djevojke daim nose potrep{tine. Onda sustarci blagosiljali svaku ènu igovorili: "Hvala doma}inu na ovoj~asti. îni isto uvijek, pa }e teBog nagraditi". Posljednji djed jeumro u prvoj godini austrijskeokupacije (tj odmah, po 1878.godini).

U staroj i napu { tenoj crkvi umjestu lmjani na |en je {tap uobliku slova "T", za kojeg sustari Ijudi govorili da je "dje-dovski {tap". Pri~alo se o tomeda je pri je sto godina (od 1928)tu ìvio ~ovjek kojeg su zvali"djed", koji je imao dugu bradui takav {tap, i koji je bio na ~e -lu zadruge, koja je brojala {ezde-set ~lanova. On je bio veomabogat, imao je velika stada i pre -

ma pri~i, premjestio je crkvu uImjane (koja se kasnije koristilasamo na Ali|un/Ilindan).

Iz tradicija o djedovima nemo gu se izvoditi pouzdani i iz v-jesni zaklju~ci, jer, pored ranije,biskupa Bosanske crkve, terminse odnosi i na starje{inu zad ruge

112. M. Hadìjahi}, "Kaimija o Bogomilima", @ivot, 1952, No. 5, pp. 125-26. \. Popovi}, "Re~ 'Bogomil' u Bosni", @ivot,1952, No. 7, pp. 273-75. \. Popovi}, "Da li su Bosanci u XVII veku znali za Bogomile", @ivot, 1952, No 3, pp. 187-89, M.Tralji}, "Da li su Bosanci u XVII vijeku znali za Bogomile, "Historijski zbornik, V, (3-4), 1052, pp. 409- 10. M. Karanovi}, "Je d-an zanimljiv mramor kod Skender Vakufa", GZMS, XI, 1928, pp. 137-38.

113. M. Karanovi}, "Jedan zanimlji mramor kod Skender Vakufa", GZMS, XI, 1928, pp. 137-38.

Ste}ci na Prenju (Bosna i Hercegovina)

U srednjovjekovnoj Evropi, od 12. stolje}a i nadalje, apok -rifske pripovijesti bile su me |u svim vjerskim grupama popu-larne, uklju~uju}i i Jevreje. Si gu rno, apokrifske pripovijesti nisubile monopol samo dualista. Po stoji samo jedno djelo, izmije -{ano s drugim apokrifskim djelima pod naslovom "Inte rogatioSanctis Johannis", koje, definitivno, ima s dualistima ve zu, aoba primjerka djela su u latinskom prijevodu prona |ena na Za-padu.

7 Bo{nja~ka rije~


i bio je obi~aj da starac nosi {tap"T". Kada se {tap na|e na sred-njovjekovnim nadgrobnim spo-me nicima, bez obzira na ukle-sani motiv, seljaci ga ~esto nazi-vaju "djedovski {tap", jer motivpovezuju sa {tapom starje{inezadruge. Isto tako su bili popu-larni nazivi "djedov ka men" i"djedov krst" na nekim speci-fi~nim srednjovjekovnim nadgro-bnim spomenicima, vje ro vatno iztradicije ovih staraca. Djed u Im-janima je bio starje {ina zadruge,a u Krupi su djedovi bili glavezna~ajnih doma }instava. Ljudi suih tradicionalno po{tovali, blago-siljaju}i ih i daruju}i (darovanjeza odre|ene praznike bio jeveoma ra{iren obi~aj).

Naprijed navedeno ne odra -àva kontinuitet u odnosu nadjedove Bosanske crkve, negoilustrira ritual i ogromno po{ to -vanje, koje se ukazivalo najzna -~ajnijim starcima u patrijar ha-l nom dru{tvu. înjenica da seprvak Bosanske crkve, tako|er,zvao djed, me|utim, odraàvapo~asni poloàj, koji je imao udru{tvu najzna~ajnijih staraca.Stoga nije nikakvo ~udo, {to sumu savremenici ukazivali isti ri t-ual po~asti, koje su Ijudi u Krupiukazivali, kasnije, glavama svo-jih porodica.

XVI Nadgrobni spomenici

U Bosni i Herceogovini se na -lazi veliki broj nadgrobnih spo -menika o kojima postoji boga taliteratura. Seljaci nadgrobne spo -

menike nazivaju raznim ime ni -ma, a naj~e{}e ime je "gr~ki spo -menici", dok ih popularne knjigei {kolovani laici nazivaju "bogu-milskim nadgrobnim spo m e nici -ma", a nau~na literatura koristitermin ste}ci.

Broj nadgrobnih spomenikaide na hiljade i varira, od prili~novelikih do masivnih spomenika;oni se javljaju u tri osnovna ob-lika: ~etvorougaoni, {krinje i sar -kofazi. Pored toga se nailazi namnoge krstove i nekoliko obe li -ska, a iz osmanskog perioda nastil ni{ana na nadgrobnim spo -menicima, tj. stub s turbanomna vrhu.

Ve}ina spomenika je pa`ljivooblikovana, nema ukras i danasdjeluju kao da nisu potpuno is -klesani. Mogu}e je da su spo -

menici u srdnjem vijeku bili uk - ra{eni motivima koje je vrijemeizbrisalo. Danas u nekim kraje-vima Srbije, naro~ito u okoliniâ ~ka, nailazimo na oli~ene spo -menike, a porodice umrlih, s vr e -mena na vrijeme obnavljaju inanose boje koje su bile iz bri -sane. Tako se obja{njava {tonailazimo na skupocjene, lijepooblikovane i masivne sarkofage,koji nisu ukra{eni.

Razumljivo je da su nau~nici

zainteresovani za sa~uvane mo -tive i natpise urezane na spo me -nicima. Opisi mjesta i ~itanjenatpisa se godinama redovnopojavljivalo u izdanjima Zema -ljskog muzeja u Sarajevu.114

Marko Vego je objavio (nedo v -r{enu) zbirku natpisa u ~etirisveske.115

[to se ti~e motiva pomenu -}emo samo monografijski nizo odre|enim nadgrobnim spo -me ni cima, objavljen u devet sve -zaka, poslije rata.116 U raznim~a sopisima se pisalo i o drugimzna~ajnim mjestima.117 Poredtoga je Marian Wenzel objavilavrijednu knjigu, koja bi se mog -la opisati kao katalog motiva smapama, koje prikazuju geograf-sku rasprostranjenost svakogmotiv.118

Postoji i obimna literatura ozna~enju motiva. Me|u nau~ni ci -ma je bila popularna teorija, odvremena Arthura Evansa i u aus-trijskom periodu, da su nad-grobni spomenici bili bogumilskispomenici, a ova teorija i daljeje, u osnovi, prihva}ena i moèse na}i u turisti~kim prospek-tima. Ovo mi{ljenje su, me|utim,nau~nici napustili iz vi{e razlo -ga.

Prvo, samo motivi. Mogu}e je

114. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, (GZMS).

115. M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Sarajevo, vol. I, 1962, vols. II, III, 1964, IV, 192170.Razne ispravke i tuma~enja nalaze se u: E. Hamp “Notes on Medieval Inscriptions of Bosnia and Hercegovina”, Zbornik zafilologiju i lingvistiku (Novi Sad), XII, 1969, pp. 83-91.

116. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici BiH, izdao Zemaljski muzej u Sarajevu, 1. A. Benac, radimlja, 1950; 2. A. Benac,Olovo, (Beograd, 1951); 3. A. Benac, [iroki brijeg, 1952; 4. D. Sergejevski, Ludmer, 1952; 5. [. Be{lagi}, Kupres, 1954;6. M. Vego, Ljubu{ki, 1954; 7. [. Be{lagi}, Kalinovik, 1962; 8. [. Be{lagi}, Popovo, 1966; 9. [. Be{lagi}, Ste}ci centralneBosne, 1967.

117. Vidi, naro~ito GZMS, na{e starine (NS) i Starinar. U ovim ~asopisima broj navedenih mjesta ide na stotine, ali navodimosmo najna~ajnija mjesta. O svim mjestima pi{e [. Be{lagi}; “Ste}ci u Opli~i}ima”, NS, VII, 1960, pp. 145-54. Ste}ci na Blid-inju, JAZU objavio kao monografiju, Zagreb, 1959; “Ste}ci u Ziemlju”, Starinar, n.s. 15-16, 1954-65, pp. 279-92; “Boljuni -srednjovjekovni nadgrobni spomenici”, Starinar, n.s. XII, 1961, pp. 175-205; “Ljubinje - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”,NS, X, 1965, pp. 113-163; Ste}ci na Nekuku kod Stoca”, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, XXI, 1958, pp. 155-75.

118. M. Wenzel, Ukrasni motivi na ste}cima, Sarajevo, 1965.

Ni u jednoj tra diciji nema ri je~i "krstjani" "pa tare ni", a akotradicija zaista poti~e iz srednjovjekovlja, o~ekivali bi smo daje jedan od termina u tradiciji ostao. Na{ je zaklju~ak da izvo -ri svih narodnih tradicija u kojima se termin "bogumil" koris-tio, pro izilaze iz knjiga o historiji, u kojima se terminupo treblja vao, bar krajem 18. stolje}a ili usmenom predajomsve}enika ili malobrojnih pismenih Ijudi, koji su knjige ~itali.

Bo{nja~ka rije~ 7


nekoliko motiva s dualisti~kimvjerovanjem povezati, ali samozahvaljuju}i ma{ti i stalnoj inte -rpretaciji simbola, koja se nemoè dokazati, Drugo, ~esto senailazi na krstove. Ovaj razlog nevodi na zaklju~ak, jer: a) Ako subosanski dualisti bili identi ~ni sBosanskom crkvom - {to je, nar-avno, dubiozna pretpos tavka -nailazimo na dokaz u testa-mentu gosta Radina, krst, barneki pripadnici Bosanske crkvenisu bili protiv krsta, b) u dru{ tvukoje je bilo praznovjerno krst semoè javljati zbog raznih ra z lo -ga magije, koji nemaju ni{ta s

vjerovanjem naroda - da bi krst~uvao pokojnika, zapla{io plja ~ -ka {e grobova (stalna bojazan, unekim natpisima se proklinjeonaj ko uznemirava kosti poko-jnikove) ili magi~ne rije~i da tijelou svom grobu ostane. Krsto ve,kao ~arolije su koristili ljudi kojinisu bili kr{}ani, kao bosanskimuslimani, o ~emu se ve} govo-rilo u jednom od prvih nastavakaovog feljtona. Tre}e, iz natpisa}emo vidjeti da su pripadnici svihcrkava, katoli~ke, pravoslavne ibosanske, podizali ste}ke, Za-ista, neki spomenici su detaljno

ukra{eni, uklju~uju}i i one u Ra -dimlji, najpoznatijem na lazi{tuspomenika, pripadali su vla{kimporodicama pravo slavne vjere.Prema tome je jasno da sepodizanje nadgrobnih spomenikanije ograni~avalo na odre|enuvjeroispovijest. [to se dualistati~e, nije poznato s obzirom danijedad natipis ne ukazuje da jepokojnik bio dua lista.

Iako se ne moè se ukazatina vezu motiva i dualisti~kog vje -rovanja, mi{ljenje da se radi odualisti~kim spomenicima pomn o gima ne odgovara istini u od -

nosu na mjesto i vrijeme. Spo -menici se mogu na}i i van gra -nica Bosne, u Hrvatskoj, CrnojGori, dijelovima Dalmacije i za-padnoj Srbiji, posebno u oko liniValjeva.119 Osim toga, ve }inaspomenika se moè datumskiodrediti i izgleda da poti~u iz pe-rioda sredine do druge polo vine14. stolje}a i sve do 16. stolje-}a. Dakle, spomenici su podiza -ni van Bosne i Herce go vi ne uregijama u vrijeme u kojem nijebilo znakova hereze, a nas tali sumnogo kasnije od bosa nskehereze.

Spomenici se, me|utim, uBo sni, zaista, javljaju u 14. sto -lje}u, u vrijeme kada se Bosnanalazila na vrhuncu ekonomskogprosperiteta, kada su ra dili rud-nici, a trgovci uspje{no trgo valisa Zapadom. Tada su Vlasi unarednom stolje}u po di zali naj -ljep{e ukra{ene spo me nike, kojisu preuzimali karavani s obal-skog podru~ja, kroz Bo s nu. Unarednom stolje}u su Vla si imalimonopol nad karavanima, pa suse mnogo obogatili. Bosanskavlastela je, tako|er, imala koristiod trgovine i dobrih veza sa Za-padom, pa je po~ela imitirati za-padno plemstvo. Vla stela je uBosni i Hercegovini u 15. sto -lje}u zidala rasko{ne dvo rove,dovodila glumce i muzi ~a re. Ste -}ci su podizani u doba razvoja iotvaranja rudnika, a kako se bo-gatstvo uve}avalo ste}ci su bi-vali sve ljep{i. Ljudi koji su èljelilijep ìvot èljeli su i lijepe spo -menike da ozna~e njihovo po -sljednje po~ivali{te. Ta ko, zak -lju~uje se da su ste}ke podizalibogati ljudi, koji su to sebi moglipriu{titi. Kako je na hiljadeste}aka podignuto, vidi se da suspomenici pripadali ljudima izdrugih dru{tvenih slojeva, osimvlastele, svakako, sve{tenicima,pretpostavlja se da su i dobrostoje}i trgovci po dizali spome -nike, isto kao i za natlije, seljaci,pa i pastiri. Spo menici su po -dizani bogatim ka tolicima, boga-tim pravoslavcima i pripadnicimaBosanske crkve, laicima i sve -{tencima. Iako mo tiv, nekada,ima vjersko obilje ̀ je, obi~aj dase podiè ste}ak, po prof. Fineu,nije vezan za vje roispovijest ive}ina motiva, iz g leda, da je bilasvjetovne pri rode.

Naàlost, ne postoji mnogonatpisa s obzirom da se radi ovremenu i dru{tvu u kojem ve }i -na ljudi nije bila pismena. Zbogtoga, pri tuma~enju ste}aka nemoè biti uzimana u obzir samo

119. Na primjer, vidi M. ]orovi} - Ljubinkovi}, “Nekropole i grobni belezi” u “Gra|e IX, Arheolo{ki institut, knj. II, Arheolo{kispomenici i nalazi{ta u Srbiji, I. Zapadna Srbija, Beograd, 1953, pp. 169-98; A. Horvat, “O ste}cima na podru~ju Hrvatske”,Historijski zbornik, IV, 1951, 1-4, pp. 157-62; A. Banac, “Srednjovjekovni ste}ci od Slivna do êpiku}a”, Anali Historijskoginstituta u Dubrovniku, II, 1953, pp. 59-82.

Ste}ci - Zemaljski muzej u Sarejevu

7 Bo{nja~ka rije~


jedna teorija. U nekim slu~aje-vima, mogu}e je, motivi pred-stav ljaju uobi~ajene juridi~keznake - porodi~ni znak ili zani-manje ili ulogu, koju je pokojniimao u dru{tvu.120 U Dalmaciji ijo{ uvijek u Srbiji na nadgrobnimspo menicima nailazi se na znakeo zanimanju - pu{ke za vojnike,alat za drvodelje, itd. Ma~evi, ok-lopi, luk i strijela, itd, ~esto senalaze na srednjovjekovnim nad-grobnim spomenicima, mo gu }eiz istih razloga. Mo`da se èljelore}i da je pokojnik bio ratnik izvlastelinske porodice ili je uvlasteli imao odre|eni rang.121

Na mnogim spomenicima osli -kan je lov, a na drugima dva rat-nika na konjima, licem u lice kaona turniru. Poznato nam je da jebosanska vlastela prire |i valaturnire, prema jednom polj skomizvoru s po~etka 15. sto lje}azabiljeène su vje{tine bo san-skih vlastelina na ugarskomdvoru.122 Prema tome, ~esto suse koristili prizori iz svakida { njegìvota, vjerovatno, da se obratipa`nja na juna{tvo pokojnika,{to je bilo u skladu sa svjetskimpona{anjem. Tako|er je mogu}eda su mnogi motivi bili samodekoracija123; u ovu ka tegorijuspadaju i rubni ukrasi (~esto im-itacija biljki) uklesani na ivicimnogih spomenika. De ko rativnimotiv je i logi~no ob ja{njenje za

manji rimski stub na jednomsrednjovjekovnom grobu, blizuVi{egrada.124 Rim ski spomenikgovori da ga je pokojnikovaporodica smatrala atraktivnim izbog toga ukrasila grob. Nekisu motivi, mo`da, bi li u vezi sastarim pogrebnim obi~ajima;~ak, iako je davno originalnozna~enje zaboravlje no, ljudi su idalje tako radili, jer je ustanovl-jena praksa da se nadgrobnispomenici obiljeè. Me|u starimmotivima vezanim uz posmrtniritual ima i pojedinih prizora kojisu se ~esto javljali na grobovimaVlaha u Hercegovini, a MarianWenzel je spekulirala da su ritu-ali Vlaha, mo`da, potekli odklasi~nih kultova misterije125.

Ne moèmo ovom prilikom bi -ti kategori~nu o zna~enju mitovai ne}emo ih svrstavati u rigidnisistem. Vjerovatno, neki motivima vi{e od jednog zna~enja, azna~enja mogu varirati, zavisnood lokacije, datuma, vjeroispovi-jesti, dru{tvenog sloja, itd. naprimjer, zmija na nadgrobnomspo meniku moè biti u vezi s ku -ltom zmije ili ima samo simbo -li~no zna~enje; istovremeno mo -è zna~iti da je pokojnik um rozbog ujeda zmije. Zanimljivo jeda se na groblju u Boljuni na lazirelativno veliki broj motiva sazmijama, ali je zanimljivo da se idanas na groblju nalaze zmije, a

neke su i otrovne. Jedini motiv, koji izdvaja prof.

Fine je motiv pastoralnog {ta -pa. Motiv se nalazi na nekolikospomenika, a prema natpisima,jasno je da se radi o spome-nicima ~lanova hijerarhije Bosa-nske crkve (~esta je pretpo-stavka da motiv govori o grobunekoga iz hijerarhije), ali ni tonije sasvim sigurno. U Kre{evl-janima kod Ne vesinja nalazi seuklesani stub, koji je, vjerovatno,nekada stajao iznad ulaza usrednjovje ko vnu crkvu, prikazujesveca, koji kli~i pred Bogorodi-com (vjerovatno je Bogorodicicrkva bila po sve}ena), a za nje-govim le|ima je osoba s bradomu dugoj od je}i i drì pastoralni{tap.126 Pre tpostavka je da seradi o pra voslavnom vladici. Ta-ko, {tapovi nisu bili ograni~enisamo na Bo sansku crkvu. Takve{tapove su koristili i katoli~ko ipravoslavno sve{tenstvo u Srbijii Dalmaciji. Prema tome, moglibismo re}i da je {tap mogaoozna~iti gro bove katoli~kih ipravoslavnih sv e {tenika i moèse smatrati op{tim znakom sve-{tenika, bez obzira na njegovudenominaciju. Kona~no, {tapovina nekim spo menicima (nar-avno, ne na svim, jer nam je poz-nato da su, zaista, u nekim slu-~ajevima ozna~ava li sve{teni-ke Bosanske crkve), mo gli su

120. O tome vidi zanimljiv ~lanak R. Vulcanescua, “Les Signes luridiques dans la region Carpato - Balkanique”, Revue desEtudes Sud-Est Europeennes (Bucharest), II, 1-2, 1954, pp. 17-69.

121. kako se nadgrobni spomenici s grobovima uvijek nalaze udaljeni od glavnih srednjovjekovnih dvoraca i neki poznatigrobovi vode}ih porodica se ne nalaze na ste}cima, Marian Wenzel - ukaziv{i na vezu raznih nadgrobnih spomenika i Vlaha- smatra da motivi vojne prirode, mogu}e, imaju vojnu i plemensku osnovu, odraàvaju porodicu, klan ili katun, kojem je poko-jnik pripadao. M. Wenzel, “[titovi i grobovi na ste}cima”, Vesnik - Vojni muzej (Beograd), 11-12, 1966, pp. 89-109.

122. J. Dlugosz, Historia Polonicae, XI, u: Opera Omnia, XIII, Cracow, 1877, p. 141. Poljski hroni~ar opisuje ntakmi~enja igre{kom navodi Hrvoja Vuk~i}a kao kralja Bosne. Takmi~enja su se odigravala u 1412. godini. Hroni~ar je umro 1480. go-dine.

123. Dekorativni razlozi mogu biti zna~ajni, {to ilustruje pri~a o albanskom nadgrobnom spomeniku, ukra{enom suncem imjesecom, a koji je podignut po~etkom 20. stolje}a. U obja{njenju koje je M. E. Durhan dala o spomeniku kojeg je jednaporodica podignula umrloj majci, se kaè da je to bila siroma{na porodica i da nije znala pisati, te da su stavili ukras kaosje}anje na majku a da mjesec i sunce zna~e da ona lijepo izgleda. (M. E. Durhan, Some Tribal Origines, Laws and Customsof the Balkans, London, 1928, p. 123.

124. I. Bojanovski, “Za{tita spomenika kulture i prirode u podru~ju akumulacije na Peru{cu na Drini”, neobjavljeni manuskript,p. 4, kucani tekst.

125. Vidi M. Wenzel, “A Medieval Mysteru Cult in Bosnia and Hercegovina”, Journal of the Warburg and Courtauld Institutes,24, 1961, pp. 89-107; i njen prilog “Bosnian and Hercegovinian Tombstones - who made them and why?”, SudostForschugen, XXI, 1962, pp. 102-43; i njen prilog “The Dioscuri in the Balkans”, Slavic Review, XXVI, no. 3, 1967, pp. 363-81.

126. D. Sergejevski, “Putne bilje{ke sa Nevesinjskog polja”, GZMS, ns III, 1948, p. 53.

Bo{nja~ka rije~ 7


ozna~avati starje{ine zadruge iliglave porodice, jer je {tap, bar udva ili tri stolje}a, bio standardni

simbol starje {i ne. Mo`da je {tapimao isto zna~enje i u srednjemvijeku (ve za starje{ine i “dje-dovog {tapa” u pri~i o djedu uKrupi).

I na kraju o motivima, prof.Fine pominje da je vjerovatno umnogim slu~ajevima klesar, a neporodica pokojnika, izabraomotiv. êsto se to i danas de -{ava i ova ~injenica obja{njavada sli~ne motive nalazimo u ra -znim primjerima, a po natpisuznamo da ih je isti klesar uradio.Zanimljivi su natpisi kada cije linatpis ozna~ava samo klesaro-vo ime, a ni{ta o pokojniku negovori. Nekada je klesar naspomeniku stavljao svoje ime,ali mora se imati na umu da je,na nekim spomenicima, klesarsvoje ime prikazao slikom ili mo -tivom. Prema tome, motivi mogubiti simboli~ni, religijski, magijskiili sadrè informacije o pokojnikuili klesaru.

Isti~u}i da su ispitivanja ste -}aka, na drugoj strani, i odve}nedovoljna127, i da po tom pita -nju treba preduzeti jo{ dostatoga128, Fine u nastavku navodida je u Evropi obi~aj da se tijelapoko paju s glavom prema za -padu i da katoli~ka crkva, me -|utim, ima obi~aj da izdvajasve{tenika i da im glavu okre}eprema is toku, te da i to treba po-drobnije ispitati.

Natpisi na nadgrobnim spo -menicima su veoma zna~ajni jerse odnose na glavne li~nosti Bo -sanske crkve, kao i vlastelu. Oni

su, tako|er, korisni jer pruàjupodatke gdje se neka vjerois-povijest nalazila. Evidentno je da

u srednjem vijeku u Bosni iHercegovini nije postojala samojedna vjeroispovijest. Svaka vje -roispovijest je imala svoje slje d-benike samo u nekim oblastima,a ni jedna vjeroispovijest nije bilau cijeloj zemlji rasprostranjena.Podaci sa natpisa mo gu biti odpomo}i u izradi mape, da se

prikaè gdje su bile razne vjerois-povijesti i gdje su njihovi vjerniciìvjeli.

XII Crkve

Za historiju religija srednjov-jekovne Bosne je zna~ajno do}ido konkretnih podataka, gdje suse nalazile odre|ene vjeroispo -vijesti. Osnovni izvor je lokacijasrednjovjekovnih crkava.129

U izvorima se navodi mali brojcrkava. Zahvaljuju}i arheo logiji inarodnoj tradiciji postoji vi{edokaza. Suprotno op{tem mi{lje -nju, o~igledno je da je u sred-

njovjekovnoj Bosni postojao ve-liki broj crkava, koje se pominju uizvje{tajima o iskopavanjima uraznim izdanjima poslije II svjet-skog rata, Glasnika Zemalj skogmuzeja. Tako|er, postoje i nala -zi{ta temelja crkava, ~esto i nazemlji zvanoj “crkvica” ili vezanouz neki drugi oblik rije~i “crkva”,koji se, opet, rijetko na laze i ri-jetko se mogu datumski odrediti.Neki natpisi po obliku ili ukle-sanim fragmentima poti ~u iz 12.stolje}a. Drugi, pose bno onipravoslavni, su iz 16. stolje}a.Ovo, me|utim, nije ob ja {njenje

za ve}inu ru{evina jer su mnogeiz srednjeg vijeka, a kako nanjima nema natpisa, ~esto onjima ne znamo ~ak ni osnovne~injenice.

[to se ti~e konfesija, prof.Fine upozorava da se mora ima -ti na umu da je i Bosanska crkvaimala svoje zgrade i drugu imo - vinu, i da su mnoge ru{evinecrkava, nekada, bile crkve lo ka-lne denominacije.

Prire|uje: Muhedin Fijuljanin

Nastavak u narednom broju.

127. M. Dragi}, “Oboljenje, smrt i pogrebni obi~aji u okolini Tavne”, SAN, Zbornik radova, XIV, Etnografski institut, 2, Beograd,1951, p. 134.

128. V. Palavestra i M. Peri}, “Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u @epi”, Radovi, (NDBH), XXIV, Sarajevo, 1964, pp. 139-79, naro~ito pp. 174-76.

129. Izvori o crkvama: I) Arheolo{ki: Od posebne vrijednosti su sveske GZMS, od prve sveske u 1989. do danas, Starinar imanuskript Arheolo{kog leksikona, koje je krajem 19. stolje}a kompilirao V. Radimsky (Radimski), njema~ko izdanje pisanorukom i kucani prijevod nalazi se u Zavodu za za{titu spomenika kulture u Sarajevu. II) Etnografski: tradicije crkava i legendi,koje se na njih odnose sa~uvane su etnografskim djelima. Opet, najbolji izvori su prilozi iz etnografije u GZMS. Vidi i sveskuEtnografskog zbornika, poreklo stanovni{tva, SAN, beograd, (J. Cviji}, glavni urednik) koji se odnose na Bosnu i Hercegov-inu; sveske sadrè mnoge tradicije crkava.

Ste}ci su podizani u doba razvoja i otvaranja rudnika, a kakose bogatstvo uve}avalo ste}ci su bivali sve ljep{i. Ljudi kojisu èljeli lijep ìvot èljeli su i lijepe spomenike da ozna~enjihovo posljednje po~ivali{te. Tako, zaklju~uje se da su ste -}ke podizali bogati ljudi, koji su to sebi mogli priu{titi. Kakoje na hiljade ste}aka podignuto, vidi se da su spomenici pri-padali ljudima iz drugih dru{tvenih slojeva, osim vlastele,svakako, sve{tenicima, pretpostavlja se da su i dobro stoje}itrgovci podizali spomenike, isto kao i zanatlije, seljaci, pa ipastiri. Spomenici su podizani bogatim katolicima, bogatimpravoslavcima i pripadnicima Bosanske crkve, laicima i sve -{tencima. Iako motiv, nekada, ima vjersko obilje`je, obi~ajda se podiè ste}ak, po prof. Fineu, nije vezan za vjerois-povijest i ve}ina motiva, izgleda, da je bila svjetovne prirode.

Sve}enici Bosanske crkve su sebe zvali "krstjani", a njihovisusjedi i lokalni protivnici su ih nazivali "patareni".

bosnjacka rijec 7 konacno layout 1 - sandzakcbs.com · prezentacija izdava[tva bnv 16 jubileji...

Documents