u ovom broju4 @upanijska kronika 15. velja~e 2003. umjesto podsjetnika na minulo vrijeme jubileji...

15. velja~e 2003. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJUU OVOM BROJUU OVOM BROJUU OVOM BROJU

U PRIGODI IZLASKA 100-tog BROJAU PRIGODI IZLASKA 100-tog BROJAU PRIGODI IZLASKA 100-tog BROJAU PRIGODI IZLASKA 100-tog BROJA* Umjesto podsjetnika na minulo vrijeme - Na{ih 100 brojeva * @upanijski ~elnici o “Kronici”

POGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJE* 53. sjednica 24. sije~nja 2003. godine - Utvr|eni nacrti kriterija i mjerila financiranja institucijasocijalne skrbi * 54. sjednica 31. sije~nja 2003. godine: Nezaposlenost i zapo{ljavanje u porastu

* 55. sjednica 14. velja~e 2003. godine: Kreditno poticanje poduzetni{tva

RADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVARADNA TIJELA POGLAVARSTVA* Savjet za europske integracije: Utvr|en Program djelovanja u 2003. godini

EUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVAEUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVAEUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVAEUROREGIONALNA SURADNJA DUNAV-DRAVA-SAVA* Uz odrànu Me|unarodnu konferenciju “Prekograni~na suradnja u jugoisto~noj Europi: prepreke i

mogu}nosti za euroregionalnu suradnju - Osijek/Bizovac 18. i 19. studenoga 2002. godine

@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI* Predstavljen multimedijalni projekt Osje~ko-baranjske ùpanije: “[etnja Osje~ko-baranjskom

ùpanijom” Maria Romuli}a, Digitalna posjetnica Osje~ko-baranjske ùpanije iPublikacija “@upanija u brojkama 2002.”

TRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJATRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJATRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJATRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJA

SKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTI* Potpisan Ugovor o izradi Studije “Strategija razvitka Osje~ko-baranjske ùpanije” * Potpisan

Sporazum o osnutku Gospodarsko-socijalnog vije}a * Pomo}nik ministra rada i socijalne skrbi naskupu socijalnih radnika * Na Forumu gra|ana “Hrvatsko dru{tvo i javni interes” o Slobodnoj

zoni Osijek i javnom interesu

ODBOR ZA PRIZNANJAODBOR ZA PRIZNANJAODBOR ZA PRIZNANJAODBOR ZA PRIZNANJA* Bernadru M. Luketichu sve~ano uru~ena Po~ast Zlatnoga grba Osije~ko-baranjske ùpanije

UPOZORAVAMO NA PROPISEUPOZORAVAMO NA PROPISEUPOZORAVAMO NA PROPISEUPOZORAVAMO NA PROPISE* Odluka o kriterijima i mjerilima za utvr|ivanje bilan~nih prava za financiranje minimalnog

financijskog standarda javnih potreba osnovnog {kolstva u 2003. godini * Odluka o kriterijima imjerilima za utvr|ivanje bilan~nih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnihpotreba srednjih {kola i u~eni~kih domova u 2003. godini * Odluka o minimalnim financijskimstandardima materijalnih rashoda centara za socijalnu skrb i pomo}i za ogrjev u 2003. godini

* Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova za starijei nemo}ne osobe u 2003. godini * Odluka o minimalnim financijskim standardima za

decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2003. godini

PREDSTAVLJAMO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEPREDSTAVLJAMO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEPREDSTAVLJAMO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEPREDSTAVLJAMO JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVEGrad Valpovo

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. velja~e 2003.

Umjesto podsjetnika naUmjesto podsjetnika naUmjesto podsjetnika naUmjesto podsjetnika naminulo vrijememinulo vrijememinulo vrijememinulo vrijeme

Jubileji su, bez obzira koliko mali ili veliki bili, u ìvotu ~ovjeka, institucije, projekta uvijek prigoda, alii obi~aj, iskazivanja radosti i zadovoljstva onim {to je u~injeno. Ponekad zbog rezultata u ostvarivanjupostavljenih ciljeva, ~e{}e zbog same ~injenice ustrajavanja u postizanju tih ciljeva. Stoga smo, obrazlaù}ikoncepciju "@upanijske kronike" u uvodniku njezinom 1. broju 15. svibnja 1994. godine, zapisali kako }emoo njezinoj povijesnoj vrijednosti razgovarati za koju godinu. Da li je 50 brojeva u petoj godini njezina izlaènjadostatno za davanje takve ocjene? Prosudite sami. No, pruànjem djeli}a podataka poku{at }emo Vam pomo}iu toj prosudbi.

"@upanijska kronika" zami{ljena je i stvarana kaoinformativno glasilo biltenskog tipa (fr. bulletin =kratko izvje{}e o va`nom doga|aju). Ovakarakteristika uvjetovala je sadràj i na~in njezinaoblikovanja. Stoga su napisi u "Kronici" vjestice a nekomentari, dati u preglednom obliku vremenskogslijeda podre|eni temeljnom zahtjevu - biti potpun ito~an. Ta koncentracija podataka predstavlja mjese~nikatalog aktivnosti ùpanijskih tijela i njihovihdu`nosnika koja treba pospje{iti brzo snalaènje udatim informacijama i pronalaènje svih informacijana jednom mjestu. @elite li potpuniju informaciju opojedinoj aktivnosti, "@upanijska kronika" upu}uje naizvore.

Stoga smo u proteklih 100 brojeva u okvirustalnih rubrika koncentrirali podatke koji su potrebniza obna{anje du`nosti kako vije}nicima @upanijskeskup{tine, ~lanovima Poglavarstva i radnih tijela,~elnicima i djelatnicima upravnih tijela, ali ijedinicama lokalne samouprave, pojedinimustanovama i drugim institucijama. "Kronika" nijebila namijenjena informiranju {ire javnosti, ali raduje~injenica da su se javljale pojedine institucije pa igra|ani sa èljom da primaju ovo glasilo.

S tim namjerama na 2724 stranice u proteklih100 brojeva, davali smo prikaze 59 odrànih sjednica@upanijske skup{tine, 190 sjednica Poglavarstva i 214sjednica radnih tijela Skup{tine i Poglavarstva. Timsmo prikazima nastojali ukazati i na zna~ajnija pitanjaobuhva}ena njihovim dnevnim redovima, prenose}idijelove obrazloènja predlagatelja, najzanimljivijedijelove rasprave te, obavezno, prikazati zaklju~ke

koje su tim povodom ova tijela donosila. Prikazalismo 275 vije}ni~kih pitanja i tragali za 211 odgovorana ta pitanja. U 2212 objavljenih vjestica pratili smoposjete ùpana i drugih ùpanijskih du`nosnikajedinicama lokalne samouprave na podru~ju @upanije,susrete i sastanke, skupove, sve~anosti i manifestacije,davali pregled me|unarodnih kontakata i drugihprotokolarnih susreta u kojima su sudjelovalipredstavnici @upanije, obrazlagali akcije koje suvodila ùpanijska tijela. Bili smo kroni~ari aktivnostivezanih uz reintegraciju hrvatskog Podunavlja uustavno-pravni sustav Republike Hrvatske, gdje smopratili i ispratili brojne me|unarodne misije i njihovedu`nosnike, te napore u poratnoj obnovi i razvitku@upanije. U namjeri olak{avanja napora u izgradnjikoncepta lokalne samouprave u okviru Hrvatske kaopravne dràve, prikazali smo 183 dràvna propisa kojistvaraju obveze za jedinice lokalne samouprave ipodsjetili na te obveze. A na temelje i korijeneidentiteta ove @upanije podsje}ali smo s 72 prikazaobjekata povijesne, kulturne i prirodne ba{tine.

I upravo zbog brojnosti informacija koje nakonodre|enog vremena gube aktualnost, ali primajupatinu povijesne vrijednosti, "@upanijska kronika" jepostala dio informacijskog sustava @upanije.Kori{tenje svih objavljenih tekstova omogu}eno je uokviru informacijskog (ra~unalnog) sustava Tajni{tva@upanije sa sre|enim katalogom objavljenih naslovakoji omogu}ava brzo snalaènje i kori{tenje ovevelike


baze podataka. Uostalom, treba li podsjetiti da je i"@upanijska kronika" bila temeljni izvor podataka zapripremu i izdavanje publikacije "Razvitkom protivrata" Osje~ko-baranjske ùpanije pri kraju prvogmandata @upanijske skup{tine.

Kvaliteta "@upanijske kronike" bila je sadràjnoodre|ena potpuno{}u i kvalitetom izvora informiranja,a tehni~ki granicama tehnologije kojom raspolaèmou njezinoj izvedbi. Nastojali smo i jednu i drugukomponentu usavr{avati. Svaka nova godina"Kronici" je dodavala ne{to novog u grafi~komoblikovanju. Do 29. broja izdavali smo je vlastitomgrafi~kom pripremom i tiskarskom tehnikom Grafi~keradionice @upanijske uprave u Osijeku. Od 30. brojau tiskarskom dijelu nas prati "Gradska tiskara" izOsijeka, a od broja 66/67 Grafika d.o.o. iz Osijeka.Stroj za umnoàvanje zamijenjen je ofsetnim, a potomdigitalnim diskom. To se najo~itije odrazilo nakvalitetu grafi~kih priloga i fotografija ~ijeobjavljivanje zahvaljujemo suradnji s arhivom "GlasaSlavonije", a sve vi{e vlastitom dokumentacijskomarhivu.

I kona~no, od trenutka ustanovljavanja webstranica @upanije, "Kronika" ima i svoje figitalnoizdanje na adresi www.osjecko-baranjska-zupanija.hr.

Dostupna je na ovim stranicama od lipnja 2000.godine. "@upanijska kronika" omogu}ava kroni~arimai analiti~arima uvid u zbirku podataka koja vi{e odbilo kojeg komentara govori o djelovanju tijelaOsje~ko-baranjske ùpanije i njenih ~lanova. Stoga iove stranice sadrè registar naslova objavljenih usvim do sada iza{lim brojevima "@upanijske kronike".Tako prona{le èljene tekstove moète potraìti uva{oj ili na{oj arhivi "@upanijske kronike". Na ovimstranicama, pak, zainteresirani mogu pratiti aktualnevijesti o aktivnostima predstavnika @upanijeobjavljene u posljednjem broju "@upanijske kronike".

I {to re}i u zaklju~ku? S povijesnog stanovi{ta,"@upanijska kronika" sadràva zbirku neprocjenjivesre|ene registraturne gra|e koja omogu}ava daljnjuznanstvenu i stru~nu obradu svima koje ne zanimasamo aktualna informacija ve} njihov niz koji ~inipovijest. Jer, ne treba zaboraviti, "Kronika" je vr{njakùpanijskog ustroja u Hrvatskoj, ona je i kroni~arjednog burnog razdoblja u hrvatskoj povijesti. Poredtoga, "@upanijska kronika" Osje~ko-baranjskeùpanije jedini je ùpanijski mjese~nik u Hrvatskoj. Itako ve} desetu godinu. U tim okvirima trebaocjenjivati i njezinu vrijednost. Da li smo u pravu,pokazat }e vrijeme koje slijedi.

@UPANIJSKI ÊLNICI O@UPANIJSKI ÊLNICI O@UPANIJSKI ÊLNICI O@UPANIJSKI ÊLNICI O

"KRONICI""KRONICI""KRONICI""KRONICI"Deseta godina izdavanja i stoti broj, u najmanju ruku su povod i poticaj za pitanje: kako glasilo koje drìte

u ruci ocjenjuju oni kojima je ono namijenjeno? Da li se zamisao od prije deset godina ostvaruje i treba li {tomijenjati? Dio odgovora na ova pitanja zatraìli smo od ùpanijskih ~elnika - prvih ljudi @upanijskogpoglavarstva i @upanijske skup{tine.

Dr.sc. Ladislav Bognar, ùpan: “Vrlo povr{no pratim @upanijsku kroniku, jer sam sudjelovao usvemu onome o ~emu se u njoj pi{e, pa meni informacije o tome nisu bile toliko potrebne. Me|utim,prelistavaju}i Kroniku, stekao sam dojam da se u njoj nalazi potpuna informacija o svemu {to se u@upaniji doga|a, na jedan ~itljiv i prihvatljiv na~in. Oni koji se iz nje informiraju doista mogu dobitikvalitetnu i sadràjnu informaciju, popra}enu fotografijom. Posebno mi se svi|a {to se tu nalaze iodgovora na vije}ni~ka pitanja koja smo ~uli, ali nismo na njih dobili odgovor, nego im je pismenoupu}en, tako da je u tome smislu i meni bila informativna. Ne vidim ni{ta {to bi trebalo mijenjati. Toje kratka, saèta i koncizna informacija o svemu zna~ajnom {to se u @upaniji doga|a. Nisam zapazio daje bilo {to, pa i one delikatnije teme, prikazano na pristran na~in, da bi neki vije}nici bili favorizirani ilizapostavljani. Mo`da bih mogao prigovoriti na aùrnosti, jer neka izdanja izlaze kao dvobroji, pa onenajstarije informacije nisu vi{e aktualne, ali to je rezultat obujma drugih poslova kojima se baviuredni{tvo Kronike.”


Mile Horvat, zamjenik ùpana: “To je prava stvar i nemam nikakvih primjedbi. Sve {to se doga|au @upaniji sumirano je na jednome mjestu, vrlo stru~no i jasno. Pravi je informator o radu Skup{tine,Poglavarstva i drugih ùpanijskih tijela. @upanijska kronika je informator od kojega ne treba o~ekivatinekakav poseban stil, iskri~av i popularan, jer ona i nije namijenjena {iroj populaciji, nego onima koji suangaìrani u tijelima uprave. Informacije koje objavljuje korektno su preno{ene, pa iako su teme same posebi ponekad suhoparne, obra|ene su na vrlo jasan i razumljiv na~in. Mislim da @upanijske kronika upotpunosti ispunjava onu svrhu zbog koje postoji.”

Dr.sc. Ramir Risti}, predsjednik @upanijske skup{tine: “@upanijska kronika je vrlo korisnavije}nicima koji nisu bili prisutni na sjednicama Poglavarstva i korektno izvje{tava o raspravama,odlukama i doga|ajima u Skup{tini. Mislim da je mjera sadràjnosti i informativnosti dobro pogo|ena,jer kada bi bilo iscrpnije, ne bi tako bila tako pregledna. Grafi~ki je zadovoljavaju}e ure|ena, a ifotografije su dobro raspore|ene, pa je atraktivnija za ~itanje. Vije}nici je redovito prate i ~ak je biloupita u vrijeme pauze na Skup{tini o tome kada }e izi}i sljede}i broj, tako da vidim da su je vije}nicidobro prihvatili.”

Pavo [ar~evi}, zamjenik ùpana: “Mislim da je @upanijska kronika sukus doga|anja u radu@upanijske skup{tine i Poglavarstva i na najbolji na~in prikazuje doga|aje i odra|ene teme i poslove una{im ùpanijskim tijelima. Ra|ena je vrlo stru~no i profesionalno i uistinu s moje strane ima svepohvale. Mislim da tekstovi ne bi trebali biti {iri, jer bi razvodnjavali stvari. Sada je to vrlo kratko isadràjno, informativno i jasno. S obzirom na veliki broj tema i odra|enih poslova i donesenihzaklju~aka, op{irnije prikazivanje dovelo bi u pitanje jasno}u objavljenih informacija. Mo`da bi se mogliprezentirati i doga|aji koji nisu izravno povezani s radom Skup{tine i Poglavarstva, opisati aktivnostisvojstvene dnevnom funkcioniranju @upanije i njezinih poduze}a, {to bi tako|er zanimalo nas vije}nikei ùpanijske ~elnike.”

Drago A}imovi}, predsjednik Kluba vije}nika SDP-a: “Nakon {to pro|u sjednice Skup{tine i sviproblemi o kojima se raspravlja, vije}nici te{ko uspijevaju pohvatati i razmotriti sve probleme i to~kednevnoga reda. Tada nam @upanijska kronika omogu}uje da poslije na miru razmotrimo sve odluke,pro~itamo {to se radi u @upaniji i to svrstamo na svoje mjesto. Vrlo sam zadovoljan izborom tema isadràjem Kronike, redovito je pratim, ocjenjujem je politi~ki nepristranom i vrlo profesionalnoura|enom. U njoj su podaci o radu Poglavarstva i ùpana o kojima nisam znao, o putovanjimaùpanijskih ~elnika, susretima i raznim aktivnostima, posebice o funkcioniranje Euroregionalne suradnjeDunav-Drava-Sava, {to me posebno zanima, a o ~emu bez Kronike ne bih imao toliko informacija.Zadovoljan sam time kako izgleda i ne bih ni{ta posebno mijenjao.”


Mirko \ebi}, predsjednik Kluba vije}nika HSS-a: “Redovito sam na Skup{tinama, pa se nemampotrebe posebno informirati o radu Skup{tine, ali neke odluke koje me zanimaju volim ponovno pro~itatii podsjetiti se. Vi{e me zanimaju rad Poglavarstva i aktivnosti drugih slu`bi i ùpana. O nekimzna~ajnijim doga|ajima, posebice ùpanovim aktivnostima izvan Skup{tine i Poglavarstva, volio bihpro~itati vi{e informacija, jer on masu stvari odradi izvan tih tijela, pa bi vije}nicima bilo korisno da itome vi{e znaju. Dobivam redovito @upanijsku kroniku i u svakom slu~aju je dobro {to izlazi, pa jeocjenjujem korisnom u na{em radu.”

Dragica Jan~iki}, predsjednica Kluba vije}nika HSLS-a: “Vrlo sam zadovoljna sadràjem ipristupom, jer su prikazani svi zna~ajni materijali, odluke i doga|aji. Koristi mi posebno kada pi{e one~emu u ~emu nisam sudjelovala i o ~emu nemam dovoljno informacija. Upravo se iz Kronike vidi kako@upanija dobro funkcionira i kako @upanija dobro radi. To jest na{ interni list, ali mislim da bi bilo dobroda ide i u neke ustanove i ve}a poduze}a, kako bi i ondje znali {to radimo u @upaniji. Stil je vrlo jasani prihvatljiv za sve stru~ne profile, a na~in da koji se obra|uju doga|aji, u potpunosti odgovara momeukusu. Mo`da bi, ako je to mogu}e, naslovnica trebala biti druga~ija, tako da na njoj vidimo {to je usadràju, i da nije uvijek ista.”

Vlado Juki}, predsjednik Kluba vije}nika HSP-a: “Redovito pratimo, sadràjna je i kvalitetna,jedino {to grafi~ki izgleda malo staromodno. Koristi nam za informiranje o radu ùpanijskih tijela ukojima ne sudjelujemo. Na po~etku ovoga saziva Skup{tine predlagali smo da se uvede praksa prijenosasjednica @upanijske skup{tine putem radio-valova, kako bi rad Skup{tine bio izloèniji o~ima javnosti,ali o tome se poslije nije govorilo. Bilo bi dobro da je Kronika i na Internetu, jer taj se medij sve vi{eprati. Ina~e, ~esto moèmo na miru pro~itati njezin sadràj i saznati ne{to {to dotad nismo znali, paocjenjujem da svoju funkciju obavlja korektno. Trebao bi se pro{iriti krug onih kojima se ona {alje, kakobi na{ rad bio dostupniji javnosti. Nisam uo~io da je na bilo koji na~in politi~ki obojena, jedino bi jevaljalo malo tehni~ki i grafi~ki modernizirati.”

Antun Rimac, predsjednik Kluba vije}nika HDZ-a: “U principu ~itam @upanijsku kroniku, ali mije ào {to se iznose skra}ene verzija rasprava, koje se ne objavljuju u cijelosti, pa moè do}i do toga daponekad, u skra}ivanju, vije}ni~ke rasprave dobiju ne{to druga~iji kontekst. Nisam imao dojam da se bilo{to politizira, niti namjerno ~ini, ali na to bih jedino ukazao kao eventualni nedostatak. Nema nikakvogastran~arenja u tekstovima i Kroniku ocjenjujem prili~no objektivnom. Normalno da bi u drugom slu~ajubilo drugih problema, jer ne bi bila tako pristupa~na. Ima i dovoljno neformalnih susreta, {to je posebnodobro za vije}nike koji se mogu informirati i o radu @upanijskoga poglavarstva kojemu ne nazo~e, te oaktivnostima ̀ upana i njegovih zamjenika o kojima se ne govori na Skup{tini. Kroniku smatram dobromi vrlo korisnom u radu vije}nika.”


POGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJEPOGLAVARSTVO @UPANIJE

UTVR\ENI NACRTIUTVR\ENI NACRTIUTVR\ENI NACRTIUTVR\ENI NACRTIKRITERIJA I MJERILAKRITERIJA I MJERILAKRITERIJA I MJERILAKRITERIJA I MJERILAFINANCIRAFINANCIRAFINANCIRAFINANCIRANJA INSTITUCIJANJA INSTITUCIJANJA INSTITUCIJANJA INSTITUCIJASOCIJALNE SKRBISOCIJALNE SKRBISOCIJALNE SKRBISOCIJALNE SKRBI

Prijenos nadle`nosti i financiranja ustanova u dru{tvenim djelatnostima kao izraz procesa decentralizacijeu Republici Hrvatskoj, zahtijeva dono{enje niza akata kojima se ure|uje njihovo djelovanje, ali prije svegasustav financiranja. Ova problematika, ovaj puta u podru~ju socijalne skrbi, zna~ajno je obiljeìla 53. sjednicu@upanijskog poglavarstva odrànu u Osijeku 24. sije~nja. No, i brojne druge to~ke uvr{tene su u dnevni red ovesjednice: 1. Usvajanje zapisnika 49., 50., 51. i 52. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Informacija o djelovanju Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku d.o.o. 3. Davanje suglasnosti na Plan gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije u 2003. godini 4. Nacrt odluka o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja socijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije u 2003. godini a) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja centara socijalne skrbi i pomo}i za ogrjev u

2003. godini

Tihomir Salaji}, predsjednik Kluba vije}nika LS-a: “To mi je korisnije od zapisnika sa sjednica, jerje ra|eno na jedan pristupa~niji, novinarskiji na~in i obvezno ~itam svaki broj. Kroniku ~itaju i ljudi izradne sredine Gradskoga poglavarstva gdje radim, jer im je taj stil pristupa~niji. Bilo bi ga dobro slatii strankama koje nisu prisutne u Skup{tini @upanije, novinarima tako|er kojima bi moglo dobro do}i radiedukacije i bolje obavije{tenosti o radu Skup{tine, jer rad @upanije nije samo ono {to se vidi nasjednicama, a zbog njihovog kontinuiteta je dobro da ga dobivaju. Dovoljno je informativna, saèta jei niti jedna vijest nije preduga~ka niti zamorna, pa ga je lako ~itati. Ne bi {kodilo pisati i o vi{e manjeformalnih doga|aja, a smanjiti mo`da broj fotografija, iako svatko voli vidjeti svoju sliku.”

Jovo Vukovi}, predsjednik Kluba vije}nika SDSS-a: “Mislim da je @upanijska kronika vrlo uredna,cjelovita i korektna, te da dobro obavlja svoju funkciju. Jedino {to bih jo{ èlio, da se {ire distribuiraop}inskim ~elni{tvima, kako bi i oni imali bolji uvid u rad @upanije. Iz Kronike saznajem ne{to o radutijela u koje ina~e nemam uvid, o nekim planovima u ~ijem dono{enju nisam sudjelovao. O nekimva`nijim temama moglo bi se dati i vi{e mjesta, posebno temama privrednog razvoja. Ona je politi~kipotpuno neutralna i realno prenosi doga|aje na Skup{tini, pa sam u tom smislu potpuno zadovoljan.Njezino postojanje potpuno je opravdano i ~estitam uredni{tvu kako na stotom broju, tako i naprethodnima.”

53. sjednica53. sjednica53. sjednica53. sjednicaPoglavarstvaPoglavarstvaPoglavarstvaPoglavarstva

24. sije~nja 2003.24. sije~nja 2003.24. sije~nja 2003.24. sije~nja 2003.godinegodinegodinegodine


b) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja domova za starije i nemo}ne osobe u 2003.godini

5. Informacija o stanju i problematici pred{kolskog odgoja i naobrazbe na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije

6. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju inicijative za sudjelovanje Osje~ko-baranjske ùpanije u projektu"Rukovo|enje i upravljanje za zdravlje"

7. Prijedlog inicijative za izmjenu ~lanka 35. Zakona o lovu 8.a) Prijedlog Rje{enja o odobrenju kredita za financiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije putem Privredne banke Zagreb d.d. (sredstva iz 1999. godine) b) Prijedlog Rje{enja o odobrenju kredita za financiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi na podru~ju

Osje~ko-baranjske ùpanije putem Privredne banke Zagreb d.d. (sredstva iz 2001. godine) 9. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Izmjene i dopune Programa zakupa Doma zdravlja Valpovo b) Odluku o dopuni Odluke o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Valpovo10. Zahtjev Op}inskog dràvnog odvjetni{tva u Osijeku za davanje upute za zastupanje Osje~ko-baranjske

ùpanije u sudskom postupku radi utvr|ivanja vlasni{tva na k.~.br. 11017/1 u k.o. Osijek11. Prijedlog Rje{enja o izmjeni Rje{enja o odre|ivanju potpisnika ìro-ra~una Osje~ko-baranjske ùpanije12. Prijedlog Zaklju~ka o odobrenju kori{tenja dozna~enih sredstava za kreditiranje razvitka poljoprivrede na

podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

Izraèno nezadovoljstvo radomIzraèno nezadovoljstvo radomIzraèno nezadovoljstvo radomIzraèno nezadovoljstvo radomTehnologijsko-razvojnogTehnologijsko-razvojnogTehnologijsko-razvojnogTehnologijsko-razvojnogcentra u Osijeku d.o.o.centra u Osijeku d.o.o.centra u Osijeku d.o.o.centra u Osijeku d.o.o.

Polaze}i od ~injenice da je Tehnologijsko-razvojni centar osnovan 2001. godine s ciljempovezivanja znanosti i tehnologije te pokretanjarazvoja na ovome podru~ju, Poglavarstvo je izrazilonezadovoljstvo dosada{njom dinamikom ustrojavanjai rada Tehnologijsko-razvojnog centra.

Budu}i da podnesena Informacija nije sadràvaladovoljno podataka koji bi omogu}ili sagledavanje nesamo ostvarenog, ve} i planiranog, odloèno jerazmatranje podnesene Informacije. Stoga jePoglavarstvo zatraìlo od Tehnologijsko-razvojnogcentra da mu najkasnije do kraja oùjka podnese novuInformaciju s planom aktivnosti za naredno razdoblje.

Osigurati podatke o registraciji vozilaOsigurati podatke o registraciji vozilaOsigurati podatke o registraciji vozilaOsigurati podatke o registraciji vozilaradiradiradiradi ocjene uspje{nosti naplate naknada ocjene uspje{nosti naplate naknada ocjene uspje{nosti naplate naknada ocjene uspje{nosti naplate naknada

Uz prijedlog Skup{tini da se suglasi s Planomgra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini,Poglavarstvo je ukazalo na problem nemogu}nostikontrole priljeva sredstava koja se upla}uju priregistraciji motornih i priklju~nih vozila, koji jenajzna~ajniji izvor financiranja Uprave za cesteOsje~ko-baranjske ùpanije, a iz kojih se financiragra|enje i odràvanje ùpanijskih i lokalnih cesta.

Stoga Poglavarstvo smatra da je u ciljusagledavanja stanja, pra}enja prihoda i rashodaUprave za ceste potrebno pribaviti podatke o

registraciji vozila s podru~ja @upanije od Ministarstvaunutarnjih poslova u ~ijoj je nadle`nosti vo|enje tihevidencija, te podatke stanica za tehni~ki pregled oizvr{enom tehni~kom pregledu i upla}enom iznosunaknade za uporabu javnih cesta. Budu}i da nadle`natijela nisu omogu}ila Upravi za ceste kori{tenjetraènih podataka, ovom zahtjevu pridruìt }e se i@upanijsko poglavarstvo.

Posebna pozornost problematiciPosebna pozornost problematiciPosebna pozornost problematiciPosebna pozornost problematicipred{kolskog odgoja i naobrazbepred{kolskog odgoja i naobrazbepred{kolskog odgoja i naobrazbepred{kolskog odgoja i naobrazbe

U svezi s Informacijom o stanju i problematicipred{kolskog odgoja i naobrazbe na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije, a s obzirom na zna~ajodgojno-obrazovnog rada s djecom, Poglavarstvo jeukazalo na potrebu ve}eg ulaganja u pred{kolskiodgoj i naobrazbu. Budu}i da je rije~ onajosjetljivijem dijelu populacije, koji uìva posebnuza{titu i pozornost svih nadle`nih institucija,neohodno je i na dràvnoj razini osigurati sredstva zafinanciranje ove djelatnosti poglavito zbognejednakog i u pravilu slabog financijskog kapacitetajedinica lokalne samouprave kao osniva~a ustanovapred{kolskog odgoja. Potpore iz sredstava Dràvnogaprora~una jedini su na~in da se svoj djeci, pod istim ilibarem sli~nim uvjetima, omogu}i kvalitetanpred{kolski odgoj i naobrazba.

Prihva}ena inicijativa za sudjelovanjePrihva}ena inicijativa za sudjelovanjePrihva}ena inicijativa za sudjelovanjePrihva}ena inicijativa za sudjelovanjeOsje~ko-baranjske ùpanije u projektuOsje~ko-baranjske ùpanije u projektuOsje~ko-baranjske ùpanije u projektuOsje~ko-baranjske ùpanije u projektu"Rukovo|enje i upravljanje za zdravlje""Rukovo|enje i upravljanje za zdravlje""Rukovo|enje i upravljanje za zdravlje""Rukovo|enje i upravljanje za zdravlje"

[kola Narodnog zdravlja "Andrija [tampar" iz


Zagreba je u jesen 2001. godine osmislila projekt podnazivom "RUKOVO\ENJE I UPRAVLJANJE ZAZDRAVLJE". Smisao projekta je ukazati na potrebuintersektorskog pristupa u rje{avanju kompleksnihjavnozdravstvenih problema (skupine s posebnimpotrebama - djeca i mladi, stari, invalidi, nezaposleni,du{evno zdravlje, obitelj...) te pomo}i tijelimaùpanijske uprave u procesu decentralizacije. Projektje zami{ljen kao edukacijski ciklus koji se odvija krozdvije godine u skupinama po tri ùpanije, a ùpanijeu njemu sudjeluju u timovima s 9 - 10 osoba izrazli~itih struktura: politike, uprave, zdravstvenihustanova, ustanova socijalne skrbi, medija, udruga. Uprva ~etiri mjeseca provodi se intenzivnija edukacijakroz ~etiri modula tijekom produènog vikenda(srijeda - subota).

U ovom razdoblju svaki edukacijski ciklusodràva se u jednoj od ̀ upanija u skupini, a posljednjiu [koli narodnog zdravlja "Andrija [tampar".Financiranje projekta zami{ljeno je tako da ùpanijadoma}in snosi tro{kove i organizira smje{taj zasudionike u Projektu za druge dvije ùpanije.Sudionicima u timu tro{kove putovanja i eventualnodruge tro{kove (izuzev smje{taja) financira tijelo,ustanova ili udruga iz koje dolazi.

Po zavr{enoj modularnoj nastavi radi sementorski te se odràvaju redoviti mjese~ni sastancis koordinatorima ùpanijskih timova. Svakih {estmjeseci odràvaju se evaluacijske radionice s ciljempra}enja razvoja i implementacije ̀ upanijske politikezdravlja.

Prema Projektu, s obzirom da je izrazila èlju zasudjelovanjem u ovom edukacijskom ciklusu,Osje~ko-baranjska ̀ upanija je raspore|ena u skupinusa Zagreba~kom i Primorsko-goranskom ùpanijom,a edukacijski ciklus bi zapo~eo krajem sije~nja uOsijeku.

Poglavarstvo je prihvatilo ovu inicijativu [kolenarodnog zdravlja "Andrija [tampar" iz Zagreba zasudjelovanje Osje~ko-baranjske ùpanije te preuzelosve financijske obveze koje proiza|u iz sudjelovanjaOsje~ko-baranjske ̀ upanije u tom Projektu. Osje~ko-baranjska ùpanija }e u Projektu sudjelovati u timusljede}eg sastava Ruìca Milo{evi}, ~lan PoglavarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije - koordinator, LjerkaDobaj-Risti}, pro~elnica Upravnog odjela zadru{tvene djelatnosti Osje~ko-baranjske ùpanije,Ruìca Gverieri, voditelj Odsjeka za zdravstvo isocijalnu skrb u Upravnom odjelu za dru{tvenedjelatnosti, Ana Dikli}, novinarka Glasa Slavonije, dr.Senka Samar|i}, lije~nica u Zavodu za javnozdravstvo Osje~ko-baranjske ùpanije, mr.sc. KarloKoùl, dr. med., lije~nik u Zavodu za javno zdravstvoOsje~ko-baranjske ̀ upanije, Marija [e{o, ravnateljica

Doma za starije i nemo}ne osobe Osijek, VladoGruji}, ravnatelj Centra za socijalnu skrb BeliManastir, dr. Vlasta Kurbali}, tajnica Udruge za borbuprotiv alergijskih bolesti i Brankica Jurani}, ~lanUdruge kardiovaskularnih bolesnika Osje~ko-baranjske ùpanije.

Pokrenuta inicijativa za izmjenuPokrenuta inicijativa za izmjenuPokrenuta inicijativa za izmjenuPokrenuta inicijativa za izmjenu~lanka 35. Zakona o lovu~lanka 35. Zakona o lovu~lanka 35. Zakona o lovu~lanka 35. Zakona o lovu

Poglavarstvo je svojim Zaklju~kom pokrenuloinicijativu za izmjenu Zakona o lovu kojom sepredlaè izmjena ~lanka 35. stavak 1. Zakona. Rije~je o odredbi kojom se ure|uje raspodjela sredstava odlovozakupnine. Prema vaè}em propisu, 50% tihsredstava rezervirano je za isplatu vlasnicimanekretnina na kojima su ustanovljena lovi{ta. Obiromda se radi o malim iznosima naknade, postupak isplatenaknade je jako oteàn, a tro{kovi postupka su ve}i odiznosa sredstava naknade koju treba isplatiti vlasnikuzemlji{ta.

Od po~etka zakupa lovi{ta tj. od 1996. godine naime lovozakupnine je prikupljeno ukupno3.181.392,33 kuna. Od toga na ime naknadevlasnicima zemlji{ta bez prava lova pripada2.613.892,01 kuna, a za tro{kove provo|enja Zakonao lovu na ra~unu je prikupljeno ukupno 567.500,32kuna. Pored ovog problema jo{ ve}i se problem javljau tome {to je identifikacija vlasnika zemlji{ta te{koprovodiva zbog toga {to stanje na terenu nijeuskla|eno sa stanjem vlasnika zemlji{ta u zemlji{nimknjigama.

Upravni odjel za gospodarstvo Osje~ko-baranjske ̀ upanije je tijekom 2002. godine uputio dvajavna poziva vlasnicima zemlji{ta na podru~ju biv{ihop}ina Osijek, Donji Miholjac, \akovo, Na{ice iValpovo, ~ije je zemlji{te obuhva}eno zajedni~kimlovi{tima u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji. Vlasnicizemlji{ta pozvani su na realizaciju sredstava na imenaknade vlasnika bez prava lova razmjerno povr{inikoja je obuhva}ena lovi{tem za koje se upla}ujelovozakupnina. Na navedene oglase se nije nitkojavio.

Polaze}i od ~injenice da postoje pote{ko}e uprovo|enju odredbe ~lanka 35. stavak 1. Zakona olovu u dijelu raspore|ivanja sredstava ostvarenih odlovozakupnine u vidu naknade vlasnicima bez pravalova razmjerno povr{ini koja je obuhva}ena lovi{temza koje se upla}uje lovozakupnina, te da sredstvaizdvojena za ovu namjenu ostaju neiskori{tena i timepodlijeù reviziji, Poglavarstvo smatra nu`nimpokretanje postupka izmjene navedene odredbe.


Inicijativa za izmjenu navedenog ~lanka pokre}ese iz razloga kako bi se sredstva od lovozakupninepreraspodijelila u drugom omjeru kako bi se lak{eprovodio Zakon o lovu. Prema njoj, sredstva upla}enapo lovi{tu na poseban ra~un prora~una po osnovilovozakupnina obra~unavaju se i raspore|uju na na~inda se 20% sredstava raspore|uje za naknadevlasnicima bez prava lova razmjerno povr{ini koja jeobuhva}ena lovi{tima za koje se upla}ujelovozakupnina, a 80% sredstava ostaje na posebnomra~unu prora~una ̀ upanije, odnosno grada Zagreba zatro{kove provo|enja ovoga Zakona, u svezi sustanovljenjem zajedni~kih lovi{ta, davanjem u zakupzajedni~kih lovi{ta, za{titom i ~uvanjem lovi{ta kojanisu u zakupu, za{titom divlja~i na povr{inama izvanlovi{ta, financiranje projekata namijenjenihunapre|enju lovstva i drugim.

Ova inicijativa bit }e upu}ena Vladi RepublikeHrvatske i Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva.

Odobreni krediti za financiranjeOdobreni krediti za financiranjeOdobreni krediti za financiranjeOdobreni krediti za financiranjeprioritetnih namjena u poljoprivrediprioritetnih namjena u poljoprivrediprioritetnih namjena u poljoprivrediprioritetnih namjena u poljoprivredi

Svojim Rje{enjem Poglavarstvo je odobrilokredite za financiranje prioritetnih namjena upoljoprivredi na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije.Kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 433.400,00kuna plasirat }e se pod uvjetima utvr|enimPravilnikom o uvjetima i na~inu kori{tenja sredstavaostvarenih od zakupa i prodaje poljoprivrednogzemlji{ta u vlasni{tvu dràve, putem Privredne bankeZagreb d.d.

Temeljem provedenog postupka ocjene pristiglihzahtjeva predloènih za financiranje, odnosnokreditiranje, Poglavarstvo @upanije odobrilo je kredite{estorici, a posebnim Rje{enjem odobreni su krediti uukupnom iznosu od 3.170.980,00 kuna za jo{ 32podnositelja zahtjeva.

NEZAPOSLENOST INEZAPOSLENOST INEZAPOSLENOST INEZAPOSLENOST IZAPO[LJAVANJE UZAPO[LJAVANJE UZAPO[LJAVANJE UZAPO[LJAVANJE UPORASTUPORASTUPORASTUPORASTU

Priprema predstoje}eg zasjedanja @upanijske skup{tine okupila je ~lanove Poglavarstva na 54. sjednici 31.sije~nja. Ve}ina to~aka obimnog dnevnog reda usmjerena je prema ovom ùpanijskom predstavni~kom tijelu: 1. Izvje{}e o nezaposlenosti i zapo{ljavanju u 2002. godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 2. Program poticanja poduzetni{tva u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji a) Izvje{}e o provo|enju Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije za 2002. godinu b) Nacrt Programa poticanja poduzetni{tva Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu 3. Pra}enje stanja u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije a) Izmjena Izvje{}a o stanju u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije b) Nacrt Dopune Programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Nacrt Rje{enja o odobrenju ~iste sje~e {ume u gospodarskoj jedinici "Krndija na{i~ka" 5. Izvje{}e i planovi rada Vatrogasne zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije a) Izvje{}e o ostvarivanju Financijskog plana i Programa rada Vatrogasne zajednice Osje~ko-baranjske

ùpanije za 2002. godinu b) Financijski plan i Program rada Vatrogasne zajednice Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu 6. Nacrt odluka o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja prosvjetnih ustanova na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije u 2003. godini a) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog {kolstva

na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini b) Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcija srednjih {kola i

u~eni~kih domova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2003. godini 7.a) Nacrt Plana rashoda za materijal, dijelove i usluge teku}eg i investicijskog odràvanja {kolskih objekata

u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji za 2003. godinu b) Nacrt Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj

imovini u {kolstvu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu 8. Nacrt Odluke o kriterijima, mjerilima, na~inu financiranja i rasporedu sredstava zdravstvenim ustanovama

u vlasni{tvu Osje~ko-baranjske ùpanije i Klini~koj bolnici Osijek u 2003. godini


31. sije~nja 2003.31. sije~nja 2003.31. sije~nja 2003.31. sije~nja 2003.godinegodinegodinegodine


9. Prijedlog Plana nabave Osje~ko-baranjske ùpanije za 2003. godinu10. Izvje{}e o ostvarivanju Plana rada Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije za 2002. godinu11. Informacija o kori{tenju sredstava osiguranih na poziciji "Nepredvi|eni rashodi do visine prora~unske

pri~uve" Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za razdoblje od 1. do 31. prosinca 2002. godine12. Prijedlog Rje{enja o odabiru banke za obavljanje poslova platnog prometa Osje~ko-baranjske ùpanije13. Prijedlog Zaklju~ka povodom stjecanja prava vlasni{tva stranih dràvljana na nekretninama u Republici

Hrvatskoj u k.o. Dalj14. Prijedlog Rje{enja o imenovanju privremenog ravnatelja Zavoda za za{titu prirode Osje~ko-baranjske

ùpanije15. Prijedlog za promjenu ~lana Upravnog vije}a Lu~ke uprave Osijek16. Prijedlog rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lanova radnih tijela Poglavarstva Osje~ko-baranjske ̀ upanije

Me|utim, po~etak sjednice obiljeìo je ~lan Poglavarstva Branko Lackovi} uru~uju}i ̀ upanu svoju ostavkuna ovu du`nost.

Nastavno, Poglavarstvo je razmotrilo i Skup{tini predloìlo na usvajanje sve pripremljene to~ke dnevnogreda.

Vladin Program poticanjaVladin Program poticanjaVladin Program poticanjaVladin Program poticanjazapo{ljavanja jo{ ne dajezapo{ljavanja jo{ ne dajezapo{ljavanja jo{ ne dajezapo{ljavanja jo{ ne dajezadovoljavaju}e rezultatezadovoljavaju}e rezultatezadovoljavaju}e rezultatezadovoljavaju}e rezultate

Izvje{}e o nezaposlenosti i zapo{ljavanju u 2002.godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanijepripremio je Hrvatski zavod za zapo{ljavanje,Podru~na slu`ba Osijek. Predlaù}i Skup{tiniprihva}anje Izvje{}a, Poglavarstvo je konstatiralo daje u njemu prikazan novi pristup pra}enja ievidentiranja stanja registrirane zaposlenosti inezaposlenosti na trì{tu rada. Zavodu se premanovim poslovnim procesima, koji su uvjetovanipotrebama trì{ta, mogu prijaviti i osobe koje traèposao - traìtelji zaposlenja koje nisu korisnici pravaiz statusa nezaposlenosti (zaposleni, studenti).Me|utim, u evidenciji traìtelja zaposlenja za sada seposebno ne evidentiraju osobe koje rade a ne primajupla}u.

Poglavarstvo je istaknulo da je u radu Zavodanaglasak stavljen na stru~no posredovanje izme|uponude i potra`nje za radom, provo|enje programa zapoticanje zapo{ljavanja koji bi trebali pridonijetive}em zapo{ljavanju i smanjenju broja nezaposlenihte uspje{niju realizaciju Nacionalne politikezapo{ljavanja aktiviranjem Vladinog Programapoticanja zapo{ljavanja "s faksa na posao", "izu~ionice u radionicu", "u~enjem do posla za sve","iskustvom do profita", "{ansa i za nas", "posao zabranitelje".

Nadalje, vezano za podru~je zapo{ljavanjazna~ajne su aktivnosti profesionalnog usmjeravanjakoje su se odnosile na pruànje stru~ne pomo}i uodabiru budu}eg zanimanja i zapo{ljavanja, rad snezaposlenim osobama i poslodavcima. Aktivnosti suusmjerene na grupno informiranje i savjetovanjenezaposlenih osoba, osoba s oteànim faktorom

zapo{ljavanja te u~enicima osnovnih i srednjih {kola.

Poglavarstvo je konstatiralo da je tijekom 2002.godine na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanijeregistirano prosje~no mjese~no 37.417 nezaposlenihosoba ali na kraju 2002. godine evidentirano je 35.937nezaposlenih odnosno zabiljeèna je stopanezaposlenosti od 29,6%, {to je za 6,4% vi{e u odnosuna prethodnu godinu. Ova stopa nezaposlenostitemelji se na podacima Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje u odnosu na broj evidentiranihosiguranika mirovinskog osiguranja. Me|utim, stopazapo{ljavanja bila je 25,4% {to je za 3,2% vi{e uodnosu na 2001. godinu, {to je ohrabruju}e.

Nadalje, Poglavarstvo je ocijenilo da nisuispunjena o~ekivanja u realizaciji programa "s faksana posao", obzirom da od ukupno 1.709 zaposlenih poVladinom Programu poticanja zapo{ljavanja samo149 osoba ima visoku stru~nu spremu.

Slijedom re~enoga, Poglavarstvo je ukazalo na~injenicu da se iskazuje velika razlika izme|u stvarnihpotreba u gospodarstvu i ponude mladih obrazovanihstru~njaka, stoga predlaè uspostavljanje boljesuradnje institucija koje sudjeluju u programimazapo{ljavanja na ùpanijskoj razini, u ciljuobjedinjavanja svojih usluga prema potrebama trì{tarada. Druga va`na ~injenica je razvoj novih tvrtkikao i zapo~eti proces restruktuiranja velikih tvrtki {tonalaè potrebu da se u svezi s tim napravi procjenapromjene strukture i razine zaposlenosti.

I kona~no, Poglavarstvo je ocijenilo darestruktuiranje velikih tvrtki ne mora nu`no imati zaposljedicu veliki broj vi{ka radnika nego promjenu ustrukturi zaposlenih. Proces restruktuiranja treba i}i usmjeru pro{irenja proizvodnje, prekvalifikacijeradnika, a vi{ak radnika preusmjeriti na drugopodru~je rada.


Poglavarstvo donijeloPoglavarstvo donijeloPoglavarstvo donijeloPoglavarstvo donijeloPlan nabavePlan nabavePlan nabavePlan nabaveza 2003. godinuza 2003. godinuza 2003. godinuza 2003. godinu

Ovim Planom odobrena je nabava roba i usluga,te ustupanje radova za Osje~ko-baranjsku ùpaniju u2003. godini u ukupnoj vrijednosti od 21.839.078,19kuna.

Za provo|enje Plana zaduène su Slu`ba zajavne financije i Slu`ba za zajedni~ke poslove, tedruga upravna tijela @upanije u okviru kojih seprovodi postupak nabave i u okviru kojih su osiguranasredstva u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za2003. godinu prema pojedinim namjenama.

Razrje{enja i imenovanjaRazrje{enja i imenovanjaRazrje{enja i imenovanjaRazrje{enja i imenovanjau radnim tijelima Poglavarstvau radnim tijelima Poglavarstvau radnim tijelima Poglavarstvau radnim tijelima Poglavarstva

Odlazak dijela ~elnih ljudi iz upravnih tijela@upanije uvjetovao je potrebu izmjena i u sastavuradnih tijela ~iji su bili ~lanovi. Tako je Zorica Lu~i}razrije{ena du`nosti predsjednika Komisije zafinancije, a mr.sc. Snjeàna Novoselnik, novipro~elnik Slu`be za javne financije, imenovanaumjesto nje. Josip [kori} razrije{en je du`nosti ~lanaOdbora za informatizaciju uprave u koji je imenovanMiroslav Varga. Josip [kori} razrije{en je i du`nosti~lana Stoèra civilne za{tite Osje~ko-baranjskeùpanije, a na njegovo je mjesto imenovan MartinMarolin. Du`nosti ~lana Savjeta za europskeintegracije razrije{ena je Aleksandra Arbanas, aimenovana je Ljerka Dobaj-Risti}. I na kraju,Branko Lackovi} razrije{en je du`nosti ~lanaKomisije za kadrovska pitanja, a @eljko @ivalji}imenovan umjesto njega.

KREDITNOKREDITNOKREDITNOKREDITNOPOTICANJEPOTICANJEPOTICANJEPOTICANJEPODUZETNI[TVAPODUZETNI[TVAPODUZETNI[TVAPODUZETNI[TVA

Niz pitanja iz samostalne nadle`nosti @upanijskog poglavarstva obuhva}eno je dnevnim redom 55. sjedniceodràne u Osijeku 14. velja~e: 1. Usvajanje zapisnika 53. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Koordinacijskog odbora za organizaciju boravka Svetog Oca Ivana Pavla

II u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji 3. Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o upravnim tijelima Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Nacrt Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju javne ustanove Zavod za za{titu prirode Osje~ko-baranjske

ùpanije 5. Prijedlog Pravilnika o mjerama za{tite spomenika prirode - travnja~ke povr{ine na biljskom groblju 6. Nacrt Plana razvitka odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 7. Informacija o provedenom odabiru pristiglih poduzetni~kih projekata za provedbu Programa razvoja malog

gospodarstva u kreditiranju poduzetnika Osje~ko-baranjske ùpanije za 2001. godinu - Program"Poduzetnik"

8. Prijedlog Rje{enja o odobrenju kredita za financiranje prioritetnih namjena u poljoprivredi na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije putem Privredne banke Zagreb d.d.

9. Prijedlog zaklju~aka o davanju suglasnosti na a) Izmjene i dopune Programa zakupa Doma zdravlja Osijek b) Odluku o davanju u zakup jedinica zakupa Doma zdravlja Osijek10. Prijedlog Pravilnika o dopuni Pravilnika o unutarnjem redu Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-

baranjske ùpanije11. Prijedlog Pravilnika o izmjeni Pravilnika o naknadi tro{kova kori{tenja mobilnih telefonskih aparata u

slu`bene svrhe12. Prijedlog Rje{enja o izboru pomo}nika pro~elnika - voditelja Odsjeka za prosvjetu, kulturu, tehni~ku

kulturu, tjelesnu kulturu i {port u Upravnom odjelu za dru{tvene djelatnosti Osje~ko-baranjske ùpanije13. Zahtjev za razrje{enje od du`nosti pomo}nika tajnika @upanije - voditelja Kabineta ùpana u Tajni{tvu

Osje~ko-baranjske ùpanije


14. velja~e 2003.14. velja~e 2003.14. velja~e 2003.14. velja~e 2003.


Osnovan KoordinacijskiOsnovan KoordinacijskiOsnovan KoordinacijskiOsnovan Koordinacijskiodbor za organizaciju boravkaodbor za organizaciju boravkaodbor za organizaciju boravkaodbor za organizaciju boravkaSvetog Oca Ivana Pavla II Svetog Oca Ivana Pavla II Svetog Oca Ivana Pavla II Svetog Oca Ivana Pavla II

Poglavarstvo je osnovalo Koordinacijski odborza organizaciju boravka Svetog Oca Ivana Pavla II uOsje~ko-baranjskoj ùpaniji u okviru posjetaRepublici Hrvatskoj, kao koordinacijsko tijeloutemeljeno radi uskla|ivanja djelatnosti tijelapodru~ne i lokalne samouprave za organizacijuboravka Svetog Oca u Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji 7.lipnja 2003. godine. U okviru svog djelokruga radaOdbor }e pratiti i usmjeravati provedbu priprema, tedjelovanje nositelja i sudionika aktivnosti priprema napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Odbor }e ~initi predsjednik i ~etiri ~lana,predsjednik Odbora je ùpan. Predvi|eno je da uOdbor svoje predstavnike imenuju: \akova~ko-srijemska biskupija, Grad Osijek, Grad \akovo iPolicijska uprava Osje~ko-baranjska.

Radi pra}enja stanja, prou~avanja i razmatranjaodre|enih pitanja, uskla|ivanja djelovanja, teobavljanja drugih poslova Odbor moè osnivati radnatijela, a administrativno-tehni~ke poslove za Odborobavit }e Tajni{tvo @upanije.

Predloèno ustrojavanje posebnogPredloèno ustrojavanje posebnogPredloèno ustrojavanje posebnogPredloèno ustrojavanje posebnogUpravnog odjela za zdravstvo iUpravnog odjela za zdravstvo iUpravnog odjela za zdravstvo iUpravnog odjela za zdravstvo isocijalnu skrbsocijalnu skrbsocijalnu skrbsocijalnu skrb

Ustrojstvo upravnih tijela Osje~ko-baranjskeùpanije razvijalo se sukladno promjenama u njezinojnadle`nosti odnosno potrebama prakse. U sije~nju1994. godine osnovani su Tajni{tvo @upanije, Slu`baza javne financije i Ured za obnovu i razvitak. Ustudenom iste godine temeljem Zakona o prostornomure|enju osnovan je Zavod za prostorno ure|enje, a izrazloga postupanja u drugostupanjskom upravnompostupku i Upravni odjel za upravne i pravne poslove.U prosincu 2000. godine Ured za obnovu i razvitaktransformiran je u Agenciju za razvoj. Prijenosdràvnih nadle`nosti na samoupravna tijela @upanijeu okviru procesa decentralizacije uvjetovao je potrebuformiranja novih upravnih tijela koja }e preuzeti oveposlove. S tim ciljem Skup{tina je na svojoj sjednici12. srpnja 2001. godine osnovala Upravni odjel zadru{tvene djelatnosti i Slu`bu za zajedni~ke poslove,a 28. velja~e 2002. godine Upravni odjel zagospodarstvo i Upravni odjel za poljoprivredu i{umarstvo.

Praksa postupanja ovih tijela, a osobito daljnjirazvitak procesa decentralizacije dràvnih nadle`nosti

(u financiranju ustanova dru{tvenih djelatnosti)uputila je na potrebu dogradnje upravnog ustrojstva.

Stoga je predloèno da se izmijeni i dopuniOdluka o upravnim tijelima tako da se izdvoji Odsjekza zdravstvo i socijalnu skrb iz jedinstvenogUpravnog odjela za dru{tvene djelatnosti u zasebnoupravno tijelo (Upravni odjel za zdravstvo i socijalnuskrb) te prenesu poslovi vezanih uz lovstvo izdjelokruga Upravnog odjela za gospodarstvo udjelokrug Upravnog odjela za poljoprivredu i{umarstvo.

U odnosu na prijedlog za podjelu jedinstvenogUpravnog odjela za dru{tvene djelatnosti na dvaupravna odjela, Upravni odjel za dru{tvene djelatnostiisti~e sljede}e razloge koji opravdavaju ovupromjenu:- tijek decentralizacije u smislu spu{tanja sve

ve}eg broja poslova s razine Dràve na razinuùpanija,

- zna~ajan udio sredstava u Prora~unu @upanije za~ije je izvr{enje (odnosno prijenos korisnicima ipripremu akata za realizaciju) nadleàn Upravniodjel (ukupna sredstva Prora~una iznose179.550.819,52 kune, od toga u razdjelima kojise odnose na djelatnosti Upravnog odjela iznose134.730.577,52 kune ili 75,04%; u podru~ju kojepokriva Odsjek za prosvjetu, kulturu, tehni~kukulturu, tjelesnu kulturu i {port 88.874.981,14kuna, a u podru~ju koje pokriva Odsjek zazdravstvo i socijalnu skrb 45.855.596,38 kuna),

- Odsjek za prosvjetu, kulturu, tehni~ku kulturu,tjelesnu kulturu i {port obavlja poslove pra}enjastanja i druge poslove prema Pravilniku ounutarnjem redu za 82 ustanove ~iji je osniva~@upanija,

- Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb obavljaposlove opisane Pravilnikom za 29 ustanova upodru~ju zdravstva i socijalne skrbi, od toga je@upanija osniva~ i vlasnik 14 ustanova, a na triustanove ima osniva~ka prava, na ostalimustanovama Dràva je na ùpanije prenijelaodre|ene poslove i ovlasti

- odsjeci obavljaju i druge poslove iz podru~jakoja pokrivaju, a koji su im stavljeni unadle`nost posebnim propisima.

U odnosu na prijedlog za preno{enje poslovavezanih uz lovstvo iz Upravnog odjela zagospodarstvo u Upravni odjel za poljoprivredu i{umarstvo isti~e se ~injenica da je lovstvo najve}imdijelom vezano uz poljoprivredno zemlji{te i {umekoje se ve} nalaze u djelokrugu ovog odjela.

Poglavarstvo je svojim Zaklju~kom predloìloSkup{tini da razmotri i prihvati prijedlog te doneseOdluku o izmjenama i dopunama Odluke o upravnimtijelima Osje~ko-baranjske ùpanije.


Propisane mjere za{tite travnja~kePropisane mjere za{tite travnja~kePropisane mjere za{tite travnja~kePropisane mjere za{tite travnja~kepovr{ine na biljskom grobljupovr{ine na biljskom grobljupovr{ine na biljskom grobljupovr{ine na biljskom grobljukao spomenika prirodekao spomenika prirodekao spomenika prirodekao spomenika prirode

Livada u sredi{tu biljskog groblja i zatravljenidio starog groblja su posljednji ostatak stepolikelivade u Republici Hrvatskoj. Na relativno malojpovr{ini od 6294,80 m2 do sada je evidentirano 140biljnih vrsta, me|u kojima je niz za{ti}enih i rijetkihvrsta (crnkasta sasa, i{arana perunika, ma|arskidivokozjak, ...) i jedna biljna vrsta koja je prvi putazabiljeèna u Republici Hrvatskoj (patuljasti badem).

Kako se radi o vrlo vrijednom prostoru,Skup{tina Osje~ko-baranjske ùpanije donijela je 12.prosinca 2001. godine Odluku o za{titi travnja~kepovr{ine na biljskom groblju kao spomenika prirode.

Postupaju}i u okiru svoje nadle`nosti, a radio~uvanja i pobolj{anja svojstava zbog kojih jetravnja~ka povr{ina na biljskom groblju progla{enaspomenikom prirode, Poglavarstvo je donijeloPravilnik, kojim su propisane mjere njegove za{tite.

Prema Pravilniku, na podru~ju Spomenikaprirode nisu dopu{tene radnje koje mogu prouzro~itipromjene i o{te}enja svojstava zbog kojih jeprogla{en za{ti}enim. Tako je primjerice zabranjenootvaranje novih grobnih mjesta, uno{enje i {irenjenovih biljnih vrsta, odlaganje zemlje, odlaganjeotpada, paljenje vatre, strojno ko{enje trave, kretanjemotornim vozilima i izgradnja staza. Na podru~juSpomenika prirode organizirat }e se ru~na ko{njatravnja~ke povr{ine u razdoblju od 1. listopada do 1.oùjka.

Na granici Spomenika prirode postavit }e senatpisne plo~e s osnovnim podacima o spomenikuprirode i uputama za pona{anje na njegovompodru~ju, a na cijelom podru~ju Spomenika prirodepostavit }e se botani~ke oznake s nazivima za{ti}enihi karakteristi~nih biljnih vrsta. Podru~je Spomenikaprirode ozna~it }e se i ograditi niskom ogradom kojane}e sprije~iti slobodno kretanje poljskom zecu isli~nim ìvotinjama.

O za{titi, odràvanju, kori{tenju i promicanjuSpomenika prirode skrbit }e javna ustanova Zavod zaza{titu prirode Osje~ko-baranjske ùpanije, noposlove ~uvanja i odràvanja Spomenika prirodeZavod za moè povjeriti pravnoj ili fizi~koj osobiosposobljenoj za njihovo izvr{avanje.

Predloèn Plan razvitka odvodnje iPredloèn Plan razvitka odvodnje iPredloèn Plan razvitka odvodnje iPredloèn Plan razvitka odvodnje ipro~i{}avanja otpadnih vodapro~i{}avanja otpadnih vodapro~i{}avanja otpadnih vodapro~i{}avanja otpadnih voda

Predlaù}i dono{enje Plana razvitka odvodnje ipro~i{}avanja otpadnih voda ne podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, Poglavarstvo je ocijenilo da je zaprovo|enje predloènoga Plana nu`no dono{enjePlana za za{titu voda na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije, kojega na prijedlog "Hrvatskih voda" donosiSkup{tina @upanije. Stoga treba od "Hrvatskih voda"zatraìti ùrno dostavljanje prijedloga.

Svojim Zaklju~kom, Poglavarstvo je ukazalo i naproblematiku zaga|ivanja zemlji{ta i podzemnih vodanepro~i{}enim otpadnim vodama i kori{tenjanapu{tenih bunara kao vodopropusnih septi~kih jama.U svezi s tim ocijenilo je nu`nim zna~ajnijeangaìranje Dràvnog inspektorata radi provo|enjainspekcijskog nadzora i poduzimanja odgovaraju}ihzakonskih mjera.

Razmotrena Informacija oRazmotrena Informacija oRazmotrena Informacija oRazmotrena Informacija oprovedenom odabiru pristiglihprovedenom odabiru pristiglihprovedenom odabiru pristiglihprovedenom odabiru pristiglihpoduzetni~kih projekata zapoduzetni~kih projekata zapoduzetni~kih projekata zapoduzetni~kih projekata zaprovedbu Programa "Poduzetnik"provedbu Programa "Poduzetnik"provedbu Programa "Poduzetnik"provedbu Programa "Poduzetnik"

Temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji narealizaciji programa za poticanje razvoja maloggospodarstva za 2001. godinu (Program"Poduzetnik"), sklopljenog 13. studenog 2001. godineizme|u Ministarstva za obrt, malo i srednjepoduzetni{tvo, Osje~ko-baranjske ̀ upanije i Privrednebanke Zagreb d.d., Zagreba~ke banke d.d. iRaiffeisenbank Austria, formirana su zajedni~kaudruèna sredstva namijenjena kreditiranju maloggospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije.Ukupna raspoloìva udruèna sredstva za kreditiranjeiznose 40.000.000,00 kn.

U svrhu kreditiranja obrtni{tva, malog i srednjegpoduzetni{tva te poljoprivrednih gospodarstavaPovjerenstvo za odabir poduzetni~kih projekata zaprovedbu Programa razvoja malog gospodarstva ukreditiranju poduzetnika za 2001. godinu - Program"Poduzetnik" (u daljnjem tekstu Povjerenstvo)raspisalo je natje~aj 17. studenog 2001. godine srokom podno{enja zahtjeva do potpunog iskori{tenjasredstava.


RADNA TIJELARADNA TIJELARADNA TIJELARADNA TIJELAPOGLAVARSTVAPOGLAVARSTVAPOGLAVARSTVAPOGLAVARSTVA

Tijekom 2002. godine, od raspisivanja natje~aja (17. studenog 2001. godine) do odràvanja 8. sjednicePovjerenstva (22. sije~nja 2003.), Povjerenstvo je razmatralo 154 kreditna zahtjeva u kojima se traìlo113.491.088,84 kn kredita i planiralo zaposliti 733 stalnih djelatnika i ~lanova obitelji, uz mogu}nostzapo{ljavanja i sezonskih radnika.

U strukturi odobrenih kredita, od strane Banaka (stanje na 30 sije~nja 2003. godine), najvi{eulaganja odobreno je za:

osje~ko podru~je 48% ili 15 mln kn (kupovina i izgradnja poslovnog objekta, obnova voznogparka, informati~ka i trgovinska djelatnost, eko-hrana i dr.)

|akova~ko podru~je 24% ili 7,8 mln kn (drvoprera|iva~ka djelatnost, hladnja~a za vo}e i povr}e,sto~arstvo, poljoprivredna mehanizacija , dugogodi{nji nasadi i dr.)

valpova~ko podru~je 9,0% ili 2,8 mln kn (drvoprera|iva~ka i sto~arska proizvodnja, minihotelijerstvo,trgovinska djelatnost i dr.)

beli{}ansko podru~je 6,2% ili 2,0 mln kn (trgovinska djelatnost)na{i~ko podru~je 5,9% ili 1,8 mln kn (stolarska proizvodnja, limarske usluge, kupovina poslovnog

prostora, oprema i dr.)baranjsko podru~je 4,6 ili 1,4 mln kn (kupovina poslovnog prostora, transportnog vozila,

proizvodnja namje{taja i dr.)donjomiholja~kopodru~je 2,2% ili 708 tisu}a kn (sto~arstvo, gospodarski objekti, seoski turizam).

Razrije{en pomo}nik tajnika @upanije - voditelj Kabineta ùpanaRazrije{en pomo}nik tajnika @upanije - voditelj Kabineta ùpanaRazrije{en pomo}nik tajnika @upanije - voditelj Kabineta ùpanaRazrije{en pomo}nik tajnika @upanije - voditelj Kabineta ùpana

Damir Doleàl razrije{en je du`nosti pomo}nika tajnika @upanije - voditelja Kabineta ùpana u Tajni{tvuOsje~ko-baranjske ùpanije s 28. velja~e 2003. godine, na vlastiti zahtjev. Poglavarstvo je odlu~ilo odmahraspisati natje~aj za imenovanje novoga pomo}nika voditelja Kabineta ùpana.

Savjet za europske integracije:Savjet za europske integracije:Savjet za europske integracije:Savjet za europske integracije:

UTVR\EN PROGRAM DJELOVANJAUTVR\EN PROGRAM DJELOVANJAUTVR\EN PROGRAM DJELOVANJAUTVR\EN PROGRAM DJELOVANJAU 2003. GODINIU 2003. GODINIU 2003. GODINIU 2003. GODINI

Izvr{avanje Programa rada u 2002. godini te planiranje programskih aktivnosti u 2003. godini okupila je~lanove Savjeta za europske integracije na 6. sjednici 30. sije~nja. Pod predsjedanjem dr.sc. Ladislava Bognaratemeljito je analizirano prethodno jednogodi{nje razdoblje s posebnim naglaskom na aktivnostimaeuroregionalne suradnje u posljednjem kvartalu te godine. Ocijenjeno je da dosegnuti rezultati obvezuju te jeslijedom toga prihva}en i ambiciozan Program rada u 2003. godini.

U okviru svog djelokruga rada i zada}a utvr|enih aktom o osnivanju Savjeta, a sukladno politici europskihintegracija Republike Hrvatske te aktivnostima dràvnih tijela tome usmjerenih, Savjet uskla|uje djelatnostitijela lokalne samouprave, stru~nih, obrazovnih i znanstvenih ustanova, gospodarskih i drugih udruènja i drugihpravnih osoba na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije u aktivnostima uspostavljanja i razvijanja me|unarodnesuradnje usmjerene promicanju ideje i prakse europskih integracija.


U tim okvirima Savjet }e poduzimati sljede}eaktivnosti:1. Poticat }e i uskla|ivati razvitak informacijskog

sustava o prekograni~noj i euroregionalnojsuradnji ~iji su nositelji odnosno sudioniciorganizacije i tijela s podru~ja @upanije.

2. Pratit }e i razmatrati ostvarivanje prekograni~nei euroregionalne suradnje tijela, organizacija izajednica na podru~ju @upanije te predlagatimjere i aktivnosti usmjerene njenompospje{ivanju.U tom okviru:

- prema potrebi, a najmanje jednom godi{nje,razmatrat }e ostvarivanje prekograni~ne ieuroregionalne suradnje tijela, organizacija izajednica na podru~ju @upanije temeljemanaliti~kog pregleda koje }e mu prireditiTajni{tvo;

- analizirat }e funkcioniranje ustrojstvaEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava teinicirati njegovu dogradnju usmjerenu pove}anjustupnja djelotvornosti i ekonomi~nosti radanjezinih tijela;

- operativno pratiti i razmatrati ostvarivanjesuradnje, temeljem pripremljenih izvje{}a ipodnesenih zahtjeva nositelja suradnje.

3. Utvr|ivat }e programe odnosno prijedlogeprograma prekograni~ne i euroregionalne suradnje@upanije te u svezi s tim pratiti, uskla|ivati iusmjeravati te poticati provedbu programa iuskla|ivati stanovi{ta i djelovanje nositelja isudionika prekograni~ne i euroregionalnesuradnje na podru~ju @upanije.

4. Razmatrat }e inicijative i davati mi{ljenja oprijedlozima za uspostavljanje suradnje @upanijes drugim regionalnim vlastima u europskimzemljama te prijedlozima akata i programa kojimase ure|uje odvijanje te suradnje, sukladno i ovisnoo konkretnim datim inicijativama.

5. Podupirat }e razvitak istraìvanje mehanizama iinstrumenata europskih institucija od utjecaja natu euroregionalnu i prekograni~nu suradnju. S timciljem Savjet }e poticati i podupirati organizacijustru~nih skupova uprili~enih radi razmatranja ovihpitanja.

6. Poticat }e pripremu, razmatrati i vrednovati tedavati mi{ljenje o programima i projektima koji sekandidiraju za kori{tenje sredstava me|unarodnihizvora financiranja.

7. Poticat }e i podupirati aktivnosti i projekteusmjerene integriranju organizacija i zajednica ume|unarodna udruènja i aktivnostieurointegracijskog usmjerenja te osposobljavanjui podizanju razine komunikacije organizacija izajednica, tijela lokalne samouprave i drugihpravnih osoba s europskim okruènjem.U tom okviru poticat }e i podupirati:

- udruìvanje ovih organizacija, zajednica i tijela u

me|unarodne organizacije odnosno njihovopovezivanje u mreù srodnih europskihorganizacija;

- organizaciju me|unarodnih stru~nih i drugihskupova, manifestacija i drugih aktivnosti kojimase promi~e ugled podru~ja @upanije name|unarodnom planu;

- djelovanje udruga (dru{tava prijateljstva) kojimase promi~e suradnja i prijateljstvo izme|uRepublike Hrvatske i drugih zemalja;

- izradu promid`benih i drugih materijala,organizaciju odnosno sudjelovanje na izlo`bama,sajmovima i sli~nim manifestacijama kada topridonosi promd`bi ovoga podru~ja.

8. Organizirat }e uklju~ivanje stru~njaka idu`nosnika u sus tav permanentnogosposobljavanja o pitanjima vezanim uz europskeintegracije i funkcioniranje mehanizama tihintegracija.

9. Poticat }e i pomagati djelatnost obrazovanja teinformiranja javnosti o sadràju, zna~enju i tijekuprocesa europskih integracija i provedbi tihprocesa na regionalnoj i lokalnoj razini s ciljempopularizacije i promicanja ove suradnje.U tom okviru:

- poticat }e i podupirati aktivnosti odgojno-obrazovnih ustanova u obrazovanju {kolskepopulacije o pitanjima vezanim uz europskeintegracije oblicima {kolskog i izvan{kolskogdjelovanja;

- podupirat }e djelatnost nevladinih i drugihorganizacija u obrazovnim aktivnostima i srodnimaktivnostima promicanja ideje europskeintegracije;

- organizirat }e aktivnosti obiljeàvanja Europskogtjedna na podru~ju @upanije;

- poticati i podupirati djelovanje sredstava javnogpriop}avanja usmjerena promicanju idejeeuropskih integracija, a osobito izdavanjeMagazina za poticanje razvoja Euroregionalnesuradnje "Dunav-Drava-Sava" Na{a Europa.

10. S ciljem stvaranja povoljnih institucionalnih iprostornih uvjeta odvijanja aktivnostieurointegracijskog usmjerenja, djelovanja udrugai drugih organizacija u ostvarivanju istovrsnihprograma te organiziranja i djelovanja Euro-infoto~ke usmjerene prema javnosti, Savjet }epotaknuti, organizirati i podupirati djelovanjeEuropskog doma u Osijeku i omogu}iti mupovezivanje u mreù srodnih institucija u Europi.

11. Razvijat }e i usavr{avati vlastito djelovanje sciljem postizanja svrhe svoga osnivanja. Radipra}enja stanja, prou~avanja i razmatranjaodre|enih pitanja, pripreme i razmatranjaprijedloga programa i drugih akata, uskla|ivanjadjelovanja pojedinih tijela osnovat }e stalna, aprema potrebi i povremena radna tijela.


EUROREGIONALNA SURADNJAEUROREGIONALNA SURADNJAEUROREGIONALNA SURADNJAEUROREGIONALNA SURADNJADUNAV-DRAVA-SAVADUNAV-DRAVA-SAVADUNAV-DRAVA-SAVADUNAV-DRAVA-SAVA

PROMOTOR EUROPSKE PREKOGRANI^NEPROMOTOR EUROPSKE PREKOGRANI^NEPROMOTOR EUROPSKE PREKOGRANI^NEPROMOTOR EUROPSKE PREKOGRANI^NESURADNJESURADNJESURADNJESURADNJE

Svoje dosada{nje djelovanje Euroregionalnasuradnja Dunav-Drava-Sava, ~iji ~lan je od osnutka iOsje~ko-baranjska ùpanija, usmjeravala je premadogradnji vlastite organizacije i djelovanja.Konstituiranjem Skup{tine Euroregije u Osijekupo~etkom prosinca 2002. godine dovr{en je prvi diotoga procesa. Istodobno, kao euroregionalnainstitucija dio svojih napora usmjerila je prema svomme|unarodnom priznanju, odnosno uklju~ivanju utokove europskih integracija. Nakon registracije uVije}u Europe 2000. godine uspostavljen je nizkontakata sa srodnim euroregionalnim asocijacijamaodnosno institucijama ujedinjene Europe. Rezultat tihnapora jeste i me|unarodna konferencije oPrekograni~noj suradnji u jugoisto~noj Europi:preprekama i mogu}nostima za euroregionalnusuradnjukoju je, uz suorganizaciju Pakta o stabilnostiza jugoisto~nu Europu, Vije}a Europe i InstitutaIstok-Zapad (EWI), organizirala u Osijeku i Bizovcu18. – 19. studenoga 2002. godine.

Konferencija je okupila preko 130 sudionika,uklju~uju}i predstavnike euroregija jugoisto~neEurope ili regija koje provode transgrani~nu suradnju,nacionalne vlade iz jugoisto~ne Europe, predstavnikeodabranih isto~noeuropskih i zapadnoeuropskih

euroregija, nacionalnih udruga lokalnih vlasti, vladai drugih zainteresiranih dràva, kao i multilateralnihinstitucija, me|unarodnih organizacija i zaklada.

Po op}oj ocjeni sudionika rije~ je o zna~ajnomskupu koji predstavlja nastavak kontinuiteta europskihnapora usmjerenih stabilizaciji stanja na ovompodru~ju. U tom smislu, ona je nesporno i korak dalje.Ministar za europske integracije Republike Hrvatskemr.sc. Neven Mimica otvaraju}i Konferenciju dao jepotporu politi~kim ciljevima ove inicijative,nagla{avaju}i ulogu konferencije u ostvarivanjukoncepta hrvatskog pristupa regionalnoj suradnji ujugoisto~noj Europi i hrvatske integracije u EuropskuUniju.

Suorganizatori su ovim doga|ajem namjeravali datipoticaj i potporu procesu osnaìvanja interesnesuradnje u prekograni~nim podru~jima u jugoisto~nojEuropi u kojima ve} postoje euroregije ili su na putuinstitucionalizacije nove inicijative. Konferencija jeomogu}ila razmjenu iskustva i znanja izme|uprekograni~nih podru~ja unutar jugoisto~ne Europe iizvan nje, kao i strate{ku i akcijsku analizuoperativnih i politi~kih prepreka/mogu}nosti zaeuroregionalnu suradnju u jugoisto~noj Europi.

Stoga je na kraju zasjedanja prihva}ena i ZAJEDNI^KA IZJAVA sljede}eg sadràja:

Sudionici zajedni~ki potvr|uju da je

- Regionalna suradnja izme|u dràva jugoisto~neEurope preduvjet politi~ko-gospodarskog razvoja istabilizacije ovog podru~ja, te da istodobno tvoriuvjet postupnog uklju~ivanja dràva jugoisto~neEurope u EU. Uspje{na prekograni~na suradnjalokalnih i regionalnih ~imbenika (vladinih,gra|anskih i poslovnih) omogu}uje prakti~nu

podlogu regionalne suradnje, te je sredstvo kgospodarskome zbliàvanju i dru{tvenoj koheziji nesamo unutar ovoga podru~ja nego i unutar {iregaeuropskoga politi~ko-gospodarskoga prostora.

- Nacionalne vlade i me|unarodna zajednica trebajuu potpunosti poduprijeti uspostavu sna`nihinteresnih jedinica preko granica i njihovuelaboraciju funkcionalnih zajedni~kih struktura ili

Uz odrànu Me|unarodnu konferenciju"Prekograni~na suradnja u jugoisto~nojEuropi: prepreke i mogu}nosti zaeuroregionalnu suradnjuOsijek/Bizovac 18. i 19. studenoga


euroregija kao konkretno sredstvo postignu}amirnoga suìvota susjednih naroda i dràva,uvaàvaju}i potrebe i interese lokalnih zajednica ujugoisto~noj Europi.

Na razini operacionalizacije koja omogu}ujeoptimalni razvoj prekograni~ne suradnje i euroregijaunutar jugoisto~ne Europe, sudionici zajedni~kipredlaù sljede}e:

- Me|unarodna zajednica i nacionalne vlade ovogpodru~ja potaknute su politi~ki i financijskipoduprijeti nastavak i osnaìvanje prekograni~nesuradnje zapo~ete unutar jugoisto~ne Europe, sposebnim àri{tem na euroregionalnom razvoju iodrìvosti. U tu svrhu, sudionici pozdravljajuinicijativu sazivanja sastanka relevantnihnacionalnih ministara ovoga podru~ja (ministaravanjskih poslova i lokalne samouprave) sa ciljempromicanja usvajanja Memoranduma o osnaìvanjuprekograni~ne suradnje. Uz to, sudionici poti~udarovateljsku zajednicu da dodijeli sredstvaprekograni~noj suradnji unutar postoje}ihregionalnih i dràvnih prora~una. U ovom sklopuposebno je nagla{eno pitanje programa CARDS.

- Sudionici uklju~eni u prekograni~nu suradnjuobvezuju se odrediti svoje zajedni~ke prioritetesuradnje, te uspostaviti i izgraditi kapaciteteprekograni~nih radnih skupina radi izradbezajedni~kih strategija. Na osnovi zajedni~kihusvojenih strategija, valja razviti konkretne projektesposobne da barem dijelom prikupe lokalnufinancijsku potporu.

- Regije unutar jugoisto~ne Europe trebaju upotpunosti prepoznati i iskoristiti postoje}emogu}nosti financiranja fondovima EU-a budu}i dasu ve} sada mogu}e mnoge djelatnosti u smisluizradbe projekata, financiranje i provedbe.

- Pakt o stabilnosti i njegov Upravni odbor za lokalnudemokraciju i prekograni~nu suradnju sa svojestrane obvezuje se promicati euroregionalnusuradnju prema me|unarodnoj politi~koj idarovateljskoj zajednici, te }e predstaviti optimalnestrategije i projektne inicijative radi pridobivanjapotpore. Me|utim, od lokalnih ~imbenika o~ekujese da sami preuzmu dio prikupljanja lokalnihfondova radi zdruìvanja s bilo kakvimme|unarodnim doprinosima. U tu svrhu, pruèna jepotpora malim projektima, koji mogu lako prikupitilokalna sredstva.

- Potrebno je izraditi europsku internetskupodatkovnu bazu dobrih praksi prekograni~nesuradnje, zasnovanu na na~elima obrazovanja na

daljinu i cjeloìvotnog u~enja i omogu}iti razmjenunajboljih praksi izme|u prekograni~nih regija {iromEurope.

- Sudionici zajedni~ki predlaù razvoj tehni~kihobu~nih programa za upravljanje euroregijom ipravnih okvira transgrani~ne suradnje, kao iprograma za prijenos iskustva napose izsrednjoeuropskih i isto~noeuropskih vlada iprekograni~nih institucija.

- Naposljetku, pitanja spolne ravnopravnosti trebajubiti glavnom strujom unutar procesa potporeprekograni~ne suradnje lokalnih i regionalnih vlasti,gra|anskoga dru{tva i poslovnih subjekata. Glavnastruja ozna~uje da pitanja spolne ravnopravnostitrebaju biti razmotrena u svim podru~jimakonkretne djelatnosti. Ovo treba smatrati jezgrenimelementom “profesionalizacije” javnih i privatnihinstitucionalnih praksi, a u skladu je s osnovnimpolitikama spolne ravnopravnosti EU-a. U tu svrhutreba poduprijeti obuku i prijenos najboljih praksi,uklju~uju}i i one Radne skupine za pitanja spolneravnopravnosti Pakta o stabilnosti, u pograni~nimregijama kao sredstvo daljnjeg gra|anskogsudjelovanja i europskih mjerila i normi {iromjugoisto~ne Europe.

Sudionici su uo~ili sljede}e klju~ne politi~ke izazovei prepreke prekograni~noj suradnji u jugoisto~nojEuropi:

- nedostatak politi~kih instrumenata EU-a zaregionalni razvoj i zbliàvanje u jugoisto~nojEuropi, kao i nedostatak uskla|enosti izme|urazli~itih programa pomo}i EU-a; ti ~imbenicirezultiraju nedostatnim financijskim sredstvimadostupnima vladama dràva jugoisto~ne Europe(napose na regionalnoj i lokalnoj razini) radiprovedbe prekograni~ne suradnje unutarjugoisto~ne Europe ili izme|u jugoisto~ne Europe,dràve-pristupnice i regija EU-a. Napose je va`nopitanje nedostatka odredbi za lokalni/regionalnirazvoj i prekograni~nu suradnju unutar programaCARDS i op}ih te{ko}a u uskla|ivanju fondovaCARDS-a (dostupnih dràvama jugoisto~neEurope) s fondovima INTERREG-a (koji sudostupni dràvama-~lanicama EU-a iako sunamijenjeni kori{tenju u svrhu prekograni~nesuradnje na vanjskim kopnenim i morskimgranicama EU-a).

- razli~ite razine institucionalnog kapaciteta idru{tvenoga razvoja od jedne do druge dràveunutar jugoisto~ne Europe, izme|u pograni~nihpodru~ja EU-a i njihovih dodirnih pograni~nihregija; takvi nesrazmjeri usporavaju smislenusuradnju preko granica izme|u regionalnih ili


lokalnih javnih ustanova ili gospodarskih~imbenika, a na EU-ovim granicama taj nesrazmjerpoja~ava dostupnost strukturnih i kohezijskihfondova za regije EU-a, koji su nedostupnivanjskim regijama;

- carinski postupci koji oteàvaju kretanje roba prekogranica; unato~ kretanju prema liberalizaciji unutarjugoisto~ne Europe kojeg predvodi inicijativa Paktao stabilnosti glede potpisa mreè bilateralnihsporazuma o slobodnoj trgovini, jo{ uvijek postojezna~ajne prepreke prekograni~noj trgovini igospodarskoj suradnji kao posljedica mno{tvacarinskih postupaka koji postoje u ovoj regiji. Topoglavito ima nepovoljan u~inak na malotrgovinskui gospodarsku suradnju pograni~nih regija.

- vizni reìmi izme|u dràva jugoisto~ne Europe kojiusporavaju kretanje ljudi preko granica unutarjugoisto~ne Europe i bivaju preprekama optimalnojsuradnji u dru{tvenom i gospodarskom podru~ju;

- schengenski vizni reìm EU-a i nadolaze}epro{irenje schengenskih granica uz postupni pristupisto~noeuropskih dràva i dràva jugoisto~neEurope u EU. Sudionici su istaknuli rizik novihrazdjelnica koje se stvaraju u Europi i rizik kojipredstavljaju tradicionalne dru{tvene i gospodarskeveze preko mnogih granica u jugoisto~noj Europi,kao i rizik glede ve} pokrenutih inicijativa za razvojinstitucionalne transgrani~ne suradnje ili uspostavueuroregije unutar ovog podru~ja.

- razli~ite ili neodgovaraju}e razine politi~ke iporezne nadle`nosti lokalnih i regionalnih vlasti{irom jugoisto~ne Europe; ovo rezultira ~injenicomda prekograni~na suradnja mora biti svedena narazinu “najmanjega zajedni~kog nazivnika” ili bitiizloèna izrazitome nadzoru sredi{nje vlade.

Kako bi se oduprli tim politi~kim preprekamauspje{nome razvoju prekograni~ne suradnje ujugoisto~noj Europi, sudionici zajedni~ki poti~usljede}e:

- vlade ove regije, uz Pakt o stabilnosti i drugeklju~ne ustanove i organizacije koje predstavljajume|unarodnu zajednicu, trebaju zajedni~ki nastojatiangaìrati Europsku komisiju u politi~komerazgovoru sa svrhom uskla|ivanja instrumenata EU-a za pomo} u jugoisto~noj Europi (prvenstvenoCARDS i INTERREG), {to bi moglo osiguratiistinsku dostupnost fondova za prekograni~nusuradnju.

- istodobno bi radi privremenoga rje{enja nedostatkadostupnih fondova lokalni i regionalni ~imbenici, uzPakt o stabilnosti i druge klju~ne ustanove i

organizacije koje predstavljaju me|unarodnuzajednicu, trebali zajedni~ki angaìrati nacionalnevlade ovoga podru~ja kako bi ih ohrabrili dapograni~noj suradnji dozna~e fondove unutar svojihnacionalnih prora~una CARDS-a. Vlade dràvajugoisto~ne Europe valja tako|er ohrabriti daregionalne i lokalne vlade uklju~e u konzultaciju pripregovorima o uvjetima njihove pomo}i putemprograma CARDS.

- vlade ove regije, uz Pakt o stabilnosti i drugeklju~ne ustanove i organizacije koje predstavljajume|unarodnu zajednicu, trebaju teìti zajedni~komangaìranju ustanova EU-a (Komisija, vije}e i Pakto stabilnosti) pri ponovnoj ocjeni trenuta~nogpristupa pomo}i i politi~kim instrumentima EU-a zadràve jugoisto~ne Europe: va`no je da se EUokrene pristupu koji koherentnije podupire lokalnii regionalni razvoj i kohezijske procese unutarjugoisto~ne Europe te izme|u jugoisto~ne Europe iEU-a. Ovaj pristup treba se zasnivati na iskustvimakoje je EU stekla u odnosu na postupak pristupanja,napose se osvr}u}i na iskustva programanamijenjenih pripremi dràva i regija za primjenustrukturnih i kohezijskih fondova (tj. SAPARD,ISPA i PHARE). Ova preporuka odraàvaprijedloge koji su u svezi s ovim pitanjem izneseniu dokumentu Stupa ESI/UNMIK EU, te jeusmjerena daljnjem konkretnom uskla|ivanjudràva i regija jugoisto~ne Europe mjerilima inormama EU-a.

- vlade ove regije (na sredi{njoj, regionalnoj ilokalnoj razini), uz Pakt o stabilnosti i drugeklju~ne ustanove i organizacije koje predstavljajume|unarodnu zajednicu, trebaju raditi na rje{avanjuviznih prepreka prekograni~noj suradnji unutarjugoisto~ne Europe. Kratkoro~no bi to rje{enjemoglo biti u obliku shema olak{avanja pristupadugoro~nim vizama ili pograni~nim propusnicamaza zajednice u pograni~nom podru~ju. Vlade overegije moraju istraìti i elaborirati inovativne shemeu tu svrhu uz savjetovanje s nacionalnim i lokalnimvlastima.

- Glede {irih poslovnih zajednica, valja poduprijetiplanove olak{avanja prekograni~noga prijevozapostoje}om inicijativom SECI-ja/Svjetske banke oOmogu}ivanju trgovine i prijevoza u jugoisto~nojEuropi (TTFSE). Sudionici sna`no podupirunastavak nastojanja potaknutih u okviru programaTTFSE glede rje{avanja ovog i drugih doti~nihproblema koji se ti~u pograni~nog prijevoza, tevlade ove regije ohrabruju na kori{tenje posebnihpreporuka i analiza dostupnih putem postoje}iheuroregionalnih struktura i onih koje se sadapojavljuju.

- U smislu schengenskih granica EU-a valjaelaborirati inovativne sheme za izbjegavanje


@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI@UPANIJSKI PROJEKTI

progresivnih prepreka slobodnome kontaktu isuradnji lokalnih pograni~nih zajednica prekopro{irenih granica EU-a. Treba nau~iti lekcije iziskustva upravljanja Kaliningradskom obla{}u i izrazli~itih predloènih rje{enja glede njezineizolacije nakon prvog vala pro{irenja EU-a.

- Pakt o stabilnosti i EU uz druge klju~ne ustanove iorganizacije koje predstavljaju me|unarodnuzajednicu trebaju nastojati angaìrati vlade overegije (poglavito ministarstva unutarnjih poslova ilokalne samouprave) u procesu decentralizacijiusmjerenome osnaìvanju nadle`nosti regionalnihi lokalnih vlasti u skladu s na~elima Europskepovelje o lokalnoj samoupravi.

- Naposljetku, vlade ove regije, uz pomo} Pakta ostabilnosti, Vije}a Europe i drugih klju~nihustanova i organizacija koje predstavljajume|unarodnu zajednicu, trebaju raditi nazaklju~enju Sporazuma o transgrani~noj suradnji uskladu s na~elima Okvirne konvencije otransgrani~noj suradnji teritorijalnih zajednica ivlasti Vije}a Europe i njezinih dvaju Protokola. Ovapreporuka zasniva se na zaklju~cima Skopskoga,Istanbulskoga i Novosadskoga foruma Kongresalokalnih i regionalnih vlasti Europe (CLRAE).

Konferencija je dala potporu i predstavila iskustvapostoje}ih euroregija jugoisto~ne Europe, kao itrokuta prekograni~ne suradnje. Konstruktivna jerasprava vo|ena o prevladavanju glavnih politi~kihprepreka prekograni~noj suradnji {irom jugoisto~neEurope, a uklju~ivala je predstavnike lokalnih,regionalnih i nacionalnih vlada ovoga podru~ja, kaoi predstavnike me|unarodne zajednice. Kao doma}in,Euroregionalna suradnja Dunav-Drava-Sava dala jesvoj obol usmjerenju i rezultatima Konferencije.Iskustva Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Savapredstavljena kroz tri izlaganja mr.sc. DavoraBrun~i}a postala su i me|unarodno referentna {to jerezultiralo i pozivima za uspostavaljanjem odnosnopro{irivanjem suradnje ovog podru~ja s drugim euro-regionalnim i me|unarodnim asocijacijama i tijelimaEurope.

Sumiraju}i rezultate ovog skupa koji je okupiorespektabilan krug me|unarodnih ~imbenika istru~njaka iz podru~ja me|unarodnih odnosa, valjazaklju~iti kako je ova Konferencija zna~ajnopridonijela afirmaciji napora i rezultataEuroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava kaoinicijatora i organizatora ovog skupa te Osje~ko-baranjske ùpanije kao doma}ina i logisti~ke bazeorganizacije ove Konferencije.

PREDSTAVLJEN MULTIMEDIJALNI PROJEKTPREDSTAVLJEN MULTIMEDIJALNI PROJEKTPREDSTAVLJEN MULTIMEDIJALNI PROJEKTPREDSTAVLJEN MULTIMEDIJALNI PROJEKTOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJEOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

Kontakti bilo kojeg poslovnog subjekta u suvremenom svijetu zahtijevaju osmi{ljavanje i oblikovanjesredstava putem kojih se ti kontakti podupiru, osobito ukoliko su prema njima usmjereni promid`beni zahtjevi.Rije~ je, dakako, o informativnim ili promid`benim materijalima kojima se potencijalnim sugovornicima pruàjutemeljne ili potpunije informacije o tom poslovnom subjektu, odnosno potencijalnom suradniku.

I Osje~ko-baranjska ̀ upanija sve je ~e{}e doma}inom niza doma}ih i me|unarodnih susreta, sudionik je nizakontakata na toj razini. Iz toga je izrasla spoznaja o nu`nosti sustavnog predstavljanja okruènju s kojimkomunicira. Kori{tenje internet tehnologije, odnosno uspostavljanje komunikacije putem web stranica @upanije2000. godine, prvi je korak u~injen u tom smjeru. Nastavno, oblikovan je multimedijalni projekt koji, uz webstranice, obuhva}a i pisane publikacije te digitalne i video zapise.

Obiljeàvaju}i jednu fazu u ostvarivanju ovog projekta 23. sije~nja u sve~anom predvorju HNK u Osijekupredstavljeni su 15-minutni dokumentarac Maria Romuli}a [etnja kroz Osje~ko-baranjsku ̀ upaniju, digitalnaposjetnica i bro{ura @upanija u brojkama.


TRAGOM VIJE]NI^KIHTRAGOM VIJE]NI^KIHTRAGOM VIJE]NI^KIHTRAGOM VIJE]NI^KIHPITANJAPITANJAPITANJAPITANJA

"[etnja Osje~ko-baranjskom ùpanijom" Maria Romuli}a u video tehnologiji vodi gledatelje prostorom@upanije nagla{avaju}i njezine turisti~ke potencijale: osje~ku Tvr|u, Kopa~ki rit, |akova~ku Katedralu, ergelulipicanaca, bizova~ki Aquapolis, dvorce i druge turisti~ke sadràje osobito seoskog turizma. Ovaj film nahrvatskom i engleskom jeziku, koji }e biti dostupan u video i digitalnoj tehnologiji, prvi je u nizu koji trebaju~initi i filmovi o gospodarskim potencijalima i ponudi i drugim sadràjima odgovaraju}e predstavljenim DVDtehnologijom.

Digitalna posjetnica Osje~ko-baranjske ̀ upanije u obliku mini CD-ROM-a s multimedijalnim sadràjimaispisanim hrvatskim i engleskim jezikom i poveznicom na Web stranice na{e @upanije, najbolje u svojojkategoriji 2002. u izboru ~asopisa Vidi, predstavlja tehnolo{ku novost ne samo u na{em gradu nego i u {iremhrvatskom prostoru. Rije~ je o osnovnim informacijma koje ~ine sadràj "osobne karte" @upanije. Koga zanimavi{e: link na web stranice @upanije zadovoljit }e i te potrebe.

Publikacija "@upanija u brojkama 2002." pripremljena u Odsjeku za statistiku Slu`be za gospodarstvoUreda dràvne uprave u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, nastavak je tradicije godi{njih izdanja istog sadràja ipomo} u sagledavanju dimenzija @upanije o~ima statistike.

U predstavljanju ovih materijala u razgovoru koji je vodila Ksenija Zeleni}, sudjelovali su autor filma MarioRomuli}, predstavnik tvrtke Apria & Paradigma koje su izvele projekt digitalne vizit-karte, Marta Pavi~i},voditelj Slu`be za gospodarstvo nositelja pripreme "@upanije u brojkama", mr.sc. Davor Brun~i}, tajnik@upanije i koordinator ovog projekta te ùpan dr.sc. Ladislav Bognar koji je u predstavljanju istakao kakoRomuli}ev film nagla{ava neiskori{tene resurse na{e regije uz poseban osvrt na ruralni turizam i Kopa~ki rit."Va`no je shvatiti da se doga|a epohalni proces ujedinjenja Europe. Treba prepoznati svoje vrijednosti i na tajna~in pristupiti ujedinjenju. U Europi za nas postoji mjesto, na samo kao za narod ve} i za regiju" zaklju~io jeùpan svoje izlaganje.

Na 14. sjednici Skup{tine 19. prosinca 2002. godine vije}nik Tomislav Matkovi} zapitao je pla}aju lilovozakupninu lova~ka dru{tva odnosno udruge koje su, putem javnog nadmetanja, dobile u zakup lovi{ta napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. S obzirom da je rije~ o prora~unskom prihodu vije}nika zanima kojalova~ka dru{tva ne pla}aju zakupninu, te kada }e se s njima raskinuti ugovori o zakupu lovi{ta i ponoviti javnonadmetanje.

Na ovo pitanje iz Slu`be za javne financije stigao je sljede}i odgovor:

"Na dan 31.12.2002. godine ukupno dugovanje temeljem lovozakupnine za 80 lova~kih dru{tava iznosi767.880,85 kuna, a za obra~unate kamate 14.100,27 kuna. Svoje obveze redovito podmiruje 37 lova~kihdru{tava, 41 lova~ko dru{tvo s odre|enim vremenskim zaka{njenjem (raspon duga od 759,00 kuna do 45.843,25kuna) a za 2 lova~ka dru{tva s najve}im dugovanjem u postupku je proces o raskidu Ugovora. To su LD"Podrum" Suza ~ije dugovanje iznosi 245.000,00 kuna i LD "Hubertus" Beli Manastir s dugovanjem od135.823,00 kuna.

Prema informacijama Upravnog odjela za gospodarstvo nakon raskida Ugovora slijedi raspisivanje novognatje~aja koji bi mogao biti objavljen po~etkom velja~e 2003. godine.

U privitku dopisa dostavljen je tabelarni pregled zaduènja po osnovi lovozakupnine prema lovnim godinama,visini ukupnih dugovanja i obra~unatih zateznih kamata pojedina~no za svako lova~ko dru{tvo."


SKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTISKUPOVI I SVEÂNOSTI

Potpisan Ugovor o izradi StudijePotpisan Ugovor o izradi StudijePotpisan Ugovor o izradi StudijePotpisan Ugovor o izradi Studije"Strategija razvitka Osje~ko-baranjske"Strategija razvitka Osje~ko-baranjske"Strategija razvitka Osje~ko-baranjske"Strategija razvitka Osje~ko-baranjskeùpanije" ùpanije" ùpanije" ùpanije"

Pripreme na izradi Strategije razvoja @upanije, aprema projektnom zadatku prihva}enom na sjedniciPoglavarstva jo{ 12. travnja 2002. godine, okon~anesu podno{enjem prijedloga Ugovora o njezinoj izradiod strane Ekonomskog fakulteta u Osijeku. OvimUgovorom izvr{itelj se obvezao pripremati materijaleza rasprave te jednom mjese~no ~lanovima Vije}aprojekta (u daljnjem tekstu Povjerenstvo) podnijetipismeno izvje{}e o tijeku realizacije Studije,analiziranim elementima i paramentrima za izraduStudije. Naru~itelj }e putem Vije}a potvrditi fazeizrade Studije sukladno stru~nom zadatku. Kona~niprijedlog Studije u ~etiri uvezana primjerka i jedanprimjerak na CD mediju izvr{itelj }e predatinaru~itelju do 31. svibnja 2003. godine. Za ovenamjene Poglavarstvo je osiguralo 250.000,00 kuna.

Nakon {to je Poglavarstvo prihvatilo PrijedlogUgovora o izradi Studije "Strategija razvitka Osje~ko-baranjske ùpanije" ugovor @upanije i Ekonomskogfakulteta potpisan je u sve~anim prostorijama@upanijskog poglavarstva 24. sije~nja 2003. godine.

Potpisan Sporazum o osnutku GSV-aPotpisan Sporazum o osnutku GSV-aPotpisan Sporazum o osnutku GSV-aPotpisan Sporazum o osnutku GSV-a

Zakon o radu bit }e prvo o ~emu }e partneriGospodarsko-socijalnog vije}a raspravljati naregionalnoj razini, istaknuto je uo~i sve~anogpotpisivanja Sporazuma o osnivanju GSV-a uOsje~ko-baranjskoj ùpaniji 29. sije~nja.

Svoje potpise na Sporazum stavili su voditeljRegionalnog ureda HUP-a Bernard Jakeli},predstavnici sindikalnih sredi{njica SSSH AnteKrajina, URSH Darko Cvrkovi}, HUS AntoBo{njak, NHS Darko Brekalo, MHSJS DubravkoTru{}ek i ùpan dr.sc. Ladislav Bognar.

Gospodarsko-socijalno vije}e na razini @upanije,istakao je ̀ upan tom prigodom, u budu}nosti }e imatisve va`niju ulogu, jer }e se decentralizacijom sve vi{eovlasti i obveza prenijeti na niù razinu.

Pomo}nik ministra rada i socijalne skrbiPomo}nik ministra rada i socijalne skrbiPomo}nik ministra rada i socijalne skrbiPomo}nik ministra rada i socijalne skrbina skupu socijalnih radnikana skupu socijalnih radnikana skupu socijalnih radnikana skupu socijalnih radnika

Pomo}nik ministra rada i socijalne skrbi dr.sc. Nino@ganec i Jasna Lesi~ki, nova predsjednica Hrvatskeudruge socijalnih radnika, upoznali su nazo~ne, me|ukojima je bio i ùpan dr.sc. Ladislav Bognar iHelena Kristek, predsjednica Udruge socijalnihradnika Osje~ko-baranjske ùpanije, s planiranimpromjenama u socijalnom zakonodavstvu prigodomobiljeàvanja dvadesetogodi{njice djelovanja Udrugesocijalnih radnika Osje~ko-baranjske ùpanije 31.sije~nja.

Program rada hrvatske Vlade u dvogodi{njemrazdoblju predvi|a i provedbu dru{tvenih reformi radidjelotvornijeg rada ovog va`nog sektora, na kojeg segodi{nje tro{i i do 27% BDP-a.

Na Forumu gra|anaNa Forumu gra|anaNa Forumu gra|anaNa Forumu gra|ana"Hrvatsko dru{tvo i javni interes""Hrvatsko dru{tvo i javni interes""Hrvatsko dru{tvo i javni interes""Hrvatsko dru{tvo i javni interes"oooo Slobodnoj zoni Osijek i javnom interesu Slobodnoj zoni Osijek i javnom interesu Slobodnoj zoni Osijek i javnom interesu Slobodnoj zoni Osijek i javnom interesu

Nevladine udruge Centar za mir, nenasilje i ljudskaprava, Proni Centar za socijalnu edukaciju, Udrugagra|ana za tranziciju "Albert E." i NezavisniSlavonije i Baranje 5. velja~e 2003. godineorganizirali su u Osijeku prvi u nizu foruma gra|ana"Hrvatsko dru{tvo i javni interes" na temu "Slobodnazona i javni interes". Namjera je organizatora bilaprepoznavanje javnog interesa u aktualnim politi~kimi drugim sukobljavanjima oko Slobodne zone Osijeki njenog koncepta. Raspravi o ovim pitanjima, u kojojsu sudjelovali uz predstavnike Slobodne zone d.o.o.Osijek, predstavnike suosniva~a Slobodne zone me|ukojima i ùpan dr.sc. Ladislav Bognar, ~lanovenevladinih udruga - suoorganizatora i gra|ani,prethodila su uvodna izlaganja istaknutih stru~njaka.

Uz dr.sc. Josipa Kregara, profesora Pravnogfakulteta u Zagrebu i predstavnika organizacijeInternational Transparency te dr.sc. Slavice Singer,profesora Ekonomskog fakulteta u Osijeku svojimizlaganjem kao predstavnik Hrvatskog instituta zalokalnu samoupravu pridruìo se i mr.sc. DavorBrun~i}, tajnik @upanije u ulozi potpredsjednika


Odbor za priznanjaOdbor za priznanjaOdbor za priznanjaOdbor za priznanjadodijeliododijeliododijeliododijelio

Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu. Svoje,ra~unalnom prezentacijom podràno izlaganjeusmjerio je na temeljne odrednice formiranjaslobodnih zona, elemente osnivanja Slobodne zoneOsijek te identifikaciju zastupanih interesa i njihovihnositelja. U ovisnosti o uspje{nosti kori{tenja

raspoloìvih mehanizama uskla|ivanja interesa, kojeje predo~io, i odgovornosti subjekata toga procesaovisi i uspje{nost uskla|ivanja interesa kaopretpostavke kontinuiranog razvitka i ostvarivanjanormativnim aktima definiranog javnog interesa,zaklju~io je.

POÂST ZLATNOGA GRBAOSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

Po~asti Osje~ko-baranjske ùpanije posebna su priznanja koja se dodjeljuju za zna~ajan doprinos op}emnapretku, poloàju i ugledu @upanije koji zasluùje op}e priznanje i isticanje.

Po~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanije dodjeljuje se doma}im i stranim dràvljanima, inozemnimi me|unarodnim organizacijama, organizacijama i jedinicama lokalnih vlasti te pravnim osobama s podru~jaRepublike Hrvatske koji su dali zna~ajan doprinos razvitku odnosa i suradnje @upanije i drugih jedinica lokalnesamouprave i vlasti te inozemnih i me|unarodnih organizacija a time i me|unarodnih odnosa RepublikeHrvatske, obnovi, razvitku i op}em napretku @upanije ili su na drugi na~in zna~ajno pridonijeli promicanjupoloàja i ugleda @upanije.

Ovo priznanje do sada nije dodjeljivano. Prvi "Zlatni grb", javno priznanje za zna~ajan doprinos op}emnapretku, poloàju i ugledu Osje~ko-baranjske ùpanije u me|unarodnim odnosima, koji zasluùje op}epriznanje i isticanje Odbor za priznanja je odlu~io dodijeliti

Bernardu M. Luketichu, predsjedniku Hrvatske bratske zajednice u Americiza zna~ajan doprinos razvitku odnosa i suradnje hrvatskih iseljenika injihovih potomaka u Americi i Osje~ko-baranjske ùpanije

uz sljede}e obrazloènje:

Ljubav prema svome narodu i potreba samoodrànja u tu|em svijetu glavni je poticaj u razvijanju dru{tvenogìvota me|u iseljenicima i osnivanju njihovih humanitarnih dru{tava i organizacija za uzajamnu pomo}. Iz tihtemelja izrasla je i Hrvatska bratska zajednica u Americi utemeljena 1894. godine. Svoju prvotnu ulogu -podupiranja bolesnih i na poslu stradalih ~lanova, vremenom je dogra|ivala razvijaju}i program kulturnogdjelovanja usmjeren odrànju nacionalnog i kulturnog identiteta iseljenika i pobu|ivanju tih osje}aja u njihovihpotomaka. Njime je uspjela pobuditi i o~uvati svijest o porijeklu u mladih Amerikanaca potomaka iseljenika izovih krajeva, njeguju}i ljubav prema nacionalnoj i kulturnoj ba{tini njihovih predaka. I danas, deseci tisu}adjece, unuka i praunuka iseljenika osnivaju tambura{ke sastave, ple{u plesove svojih predaka i pjevaju pjesmena materinskom jeziku koji ~esto vi{e i ne razumiju.

U ovom kulturnom pokretu istaknutu ulogu igra Bernard M. Luketich, ve} dvadesetpet godina predsjednikHrvatske bratske zajednice u Americi. Ro|en u Cokeburgu kraj Pittsburgha, sin pensilvanijskog rudara, izrastau Hrvatskoj bratskoj zajednici sve do poloàja nacionalnog predsjednika 1978. godine, od kada se na konvencijiZajednice redovito bira na ovu du`nost. Njegovim zalaganjem osnivaju se brojna glazbena, folklorna i sportskadru{tva. Jedan je od pokreta~a Omladinske kulturne federacije HBZ koja u svojim redovima okuplja pedesetaktambura{kih zborova {irom Amerike.


Tradicijski slavonski glazbeni instrument - tambura postao je gotovo simbolom njegovanja kulturne ba{tine,nacionalnog identiteta, na~inom komunikacije i temeljem odnosa s mati~nom domovinom. Vi{e od dvadesetpetgodina gospodin Luketich dovodi brojne skupine na{ih iseljenika u Hrvatsku, na programske boravke i festivale.U tom programskom usmjerenju osobitu ulogu ima Osijek i {ire podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije kao"domovina" tamburice.

Ve} vi{e od stolje}a tanane niti povezuju Osijek i Hrvatsku bratsku zajednicu, sve od vremena kada je osje~kisin, veliki biskup Josip Juraj Strossmayer prihvatio kumstvo zastavi Zajednice. Gospodin Luketich produbljujete veze. Samo u razdoblju od 1969. do 1989. godine organizirao je preko 40 posjeta ovom kraju dovode}igodi{nje i do 2000 iseljenika. Njegovim zalaganjem Slavonija je dobila mogu}nost predstaviti svoje folklornoblago Americi. U organizaciji Zajednice brojnim turnejama SAD-om i Kanadom su prokrstarili folklorna dru{tva"Pajo Kolari}", "Milica Kriàn" ("Osijek 1862"), "Slavonski be}ari" i "Ravnica" iz Osijeka, "Mladih {est" i"Dyako" iz \akova, "Veseli [okci" iz Valpova. Za njega je Slavonija "zemlja veselja", a Osijek - njegov grad,njemu najdraì grad u Hrvatskoj, grad u kojem je boravio preko trideset puta, grad ~iji je po~asni gra|anin, gradu kome je generalni pokrovitelj Festivala tambura{ke glazbe Hrvatske. Svoje osje}aje i svoj odnos utkao je ~aki u svoju obiteljsku tradiciju. Rado spominjemo razgovor od prije to~no 15 godina, 19. velja~e 1988. uprostorijama u kojima danas dodjeljujemo ovo priznanje, kada je iskazao zadovoljstvo {to je njegov unuk samsebi nadjenuo nadimak "[okac".

Svoje prijateljstvo i ljubav za "stari kraj", a osobito za Osijek, Bernard Luketich ne iskazuje samo rije~ima ilizvukom tamburice kada mu ponestane rije~i. On je to dokazivao i u svim trenucima kada je njegovoj Domoviniustrebala pomo} i potpora, politi~ka ili materijalna. U vremenu bitke za opstojnost mlade hrvatske dràvepoliti~koj potpori svome narodu koji je izabrao put samostalnosti, lobiranjem u utjecajnim ameri~kim politi~kimkrugovima, pridruìo je izravnu materijalnu pomo} ratom nastradalom podru~ju. Hrvatski humanitarni fondpostao je trajna akcija Hrvatske bratske zajednice za pomo} Domovini u tim te{kim vremenima. Prve po{iljkehumanitarne pomo}i koje pristiù u granatama izrovani, izbjeglicama puni Osijek po~etkom ratnih sukoba 1991.godine nose pe~at Hrvatske bratske zajednice.

Pod njegovim vodstvom Hrvatska bratska zajednica izrasla je u respektabilnu organizaciju ~ija djelatnostzna~ajno pridonosi pobu|ivanju, njegovanju i o~uvanju nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskih iseljenikai njihovih potomaka u SAD i Kanadi, s jedne strane, odnosno razvijanju odnosa s mati~nom domovinom, osobitoOsijekom i {irim podru~jem Osje~ko-baranjske ùpanije, s druge strane, {to ovom podru~ju pruà mogu}nostafirmacije vlastitih dostignu}a i promicanje vlastitog ugleda u njihovoj novoj domovini.

Iz re~enih razloga Bernardu M. Luketichu, predsjedniku Hrvatske bratske zajednice u Americi dodjeljuje sePo~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanije u znak priznanja za zna~ajan doprinos razvitku odnosa isuradnje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Americi i Osje~ko-baranjske ùpanije.

Bernardu Luketichu sve~ano uru~enaBernardu Luketichu sve~ano uru~enaBernardu Luketichu sve~ano uru~enaBernardu Luketichu sve~ano uru~enaPo~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanijePo~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanijePo~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanijePo~ast Zlatnoga grba Osje~ko-baranjske ùpanije

Tijekom svoga posljednjeg boravka u Hrvatskoj,kao i u proteklim, predsjednik Hrvatske bratskezajednice u Americi Bernard Luketich, nije zaobi{aoOsijek koji je posjetio ve} tridesetak puta. Ovaj putau misiji obiljeàvanja 25-te obljetnice svogapredsjednikovanja. U Osijek je stigao iz Zagreba gdjega je, tim povodom, odlikovao predsjednik RepublikeStjepan Mesi} za njegov ukupan doprinos promicanjuhrvatske kulture i interesa na ameri~kome kontinentu.

Stigao je u pratnji obitelji i najbliìh suradnika izHrvatske bratske zajednice. Tijekom boravka uOsijeku posjetio je gradona~elnika Grada Osijekadr.sc. Zlatka Kramari}a, grada ~iji je po~asni

gra|anin, pojetio je Vukovarsko-srijemsku ùpaniju,bio gost osje~kog Crvenog krià i Rotary klubaOsijek.

U Osijek je stigao i na sve~anost uru~enja Po~astiZlatnog grba Osje~ko-baranjske ùpanije, javnogpriznanja koje je Osje~ko-baranjska ùpanija ovomprigodom prvi puta dodijelila.

Uru~uju}i mu ovo priznanje 8. velja~e na sve~anomprijamu prire|enom u njegovu ~ast u sve~animprostorijama @upanijskog poglavarstva, ùpan dr.sc.Ladislav Bognar obratio mu se sljede}im rije~ima:


UPOZORAVAMAOUPOZORAVAMAOUPOZORAVAMAOUPOZORAVAMAONA PROPISENA PROPISENA PROPISENA PROPISE

"Danas je zaista sve~ani dan za na{u @upaniju. Va{dolazak i boravak gospodine Luketich u Osijeku iOsje~ko-baranjskoj ̀ upaniji daleko prelazi uobi~ajeniposjet na{ih iseljeni~kih udruga, ina~e nama uvijekdragih gostiju, svojoj pradomovini. To je stoga {to Vipredstavljate jednu od stoèrnih li~nosti na{egiseljeni{tva na koju smo posebno ponosni. Mi Hrvatizbog svoje nesklone nam povijesti imali smo tunesre}u (ili mo`da sre}u) da smo se rasuli po cijelomsvijetu. Gotovo je nevjerojatno da tako mali narodbude razasut po svim kontinentima ove lijepe namplanete. Mo`da danas u vrijeme globalizacije ova~injenica treba biti ponovno valorizirana. Mo`da to ine mora biti na{a nesre}a i usud. Mo`da upravo tomoè biti na{a prednost i nova {ansa koju jo{ nismodovoljno iskoristili.

Gospodine Luketich! Mi{ljenja smo da samo onohrvatstvo koje je okrenuto ljubavi, a ne mr`nji, koje jeokrenuto suradnji, a ne sukobu, koje gradi mostove, ane zidove, koje je otvaranje, a ne zatvaranje premadrugima moè donijeti mir, sre}u i blagostanjehrvatskom narodu. Samo takvo hrvatstvo vodiafirmaciji ovog malog naroda u svijetu, a posebnootvara putove na{oj zemlji u aktualnom procesustvaranja ujedinjene Evrope. A upravo takvohrvatstvo prepoznali smo u Vama gospodineLuketich. Mo`da bi se upravo na Vas mogao odnositionaj stih na{eg pjesnika kad kaè:

Hrvatska mu ljubav blista s licaSkromna, kao cvije}e {ljive bijela.

To je ~ini nam se i razlog {to ste podjednakocijenjeni i u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama i uKanadi od svih gra|ana bez obzira na njihovoporijeklo kao {to ste i u Hrvatskoj podjednakocijenjeni od svih njenih gra|ana bez obzira na etni~kui vjersku pripadnost ili politi~ko uvjerenje. Na{i

iseljenici imaju mnogo zna~ajnih i istaknutih li~nosti,ali samo jedan je Bernard Luketich. To je i razlog {tosmo Vas zamolili da nam u~inite tu ~ast i omogu}itenam da Vam dodijelimo visoko priznanje na{e@upanije."

Potom se na engleskom jeziku obratio ~lanovimaameri~kog izaslanstva rije~ima: "Uvijek kada do|eteovamo u na{u domovinu, za nas je to proslava. Noukoliko dolazite s Bernardom Luketichem kao danas,radi se o prazniku. @eljeli bismo da u ovim zimskimuvjetima prepoznate koliko je lijepa zemlja u kojoj subile ro|ene va{e bake i djedovi ili njihovi roditelji.Tako|er bismo èljeli da osjetite kako ovdje ìvedobri ljudi i koliko ljubavi imaju za vas. Vjerujemo da}ete mo}i bolje razumjeti svoje roditelje nakon ovogposjeta i da }ete znati za{to su tako ponosni ljudi iza{to su toliko povezani s ovom zemljom. @eljelibismo da ovu malu europsku dràvu - Hrvatsku -smatrate svojom domovinom i da stvarate mno{tvorazli~itih mogu}nosti za suradnju s nama."

Nakon Obrazloènja Odbora za dodjelu priznanja izahvale laureata, protokol je ustupio mjesto suzamaradosnicama. Gotovo nenajavljeno, sve~anosti sesvirkom pridruìo tambura{ki ansambl "Ravnice" izOsijeka ~estitaju}i mu na svoj na~in po~ast. Osobitou trenutku kada je tamburu prihvatio i zasvirao mu iùpan Bognar, a vidljivo dirnuti Luketich s ostatkomsvog izaslanstva posegnuo je za tamburom i vrlo brzooba su ansambla svirkom slavila ovu sve~anost.Protokolarno neuobi~ajena situacija u kojoj sudoma}ini i gosti postali jedno nikoga u tom prostorunije ostavila ravnodu{nim. Pjesmi su se pridruìli ipozvani gosti i tako na najljep{i na~in zahvaliligospodinu Luketichu na svemu onome {to je u~inio zasvoju Domovinu i ovaj kraj, zbog ~ega mu je, za sadakao jedinom nositelju i pripala Po~ast Zlatnoga grbaOsje~ko-baranjske ùpanije.

ODLUKA O KRITERIJIMA I MJERILIMA ZAUTVR\IVANJE BILAN^NIH PRAVA ZAFINANCIRANJE MINIMALNOGFINANCIJSKOG STANDARDA JAVNIHPOTREBA OSNOVNOG [KOLSTVAU 2003. GODINI"Narodne novine" broj 155/02.

U prora~unu ùpanija, Grada Zagreba i gradovakoji preuzimaju financiranje dijela javnih potreba u

osnovnom {kolstvu, osiguravaju se sredstva za:

- materijalne i financijske rashode osnovnih {kola- rashode za nabavu proizvedene dugotrajne

imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskojimovini.

Predstavni~ka tijela ùpanija, Grada Zagreba igradova du`na su plan rashoda za nabavu proizvedenedugotrajne imovine i dodatna ulaganja na


nefinancijskoj imovini donijeti najkasnije do 31.sije~nja 2003. godine i dostaviti ga Ministarstvuprosvjete i {porta.

Ovom Odlukom propisano je da rashode zamaterijal, dijelove i usluge teku}eg i investicijskogodràvanja ùpanije, Grad Zagreb i gradovi planirajui tro{e na osnovi operativnih planova za 2003. godinuu kojima se specificiraju {kole, namjene i iznosisredstava. Predstavni~ka tijela ̀ upanija, Grada Zagebai gradova du`na su plan rashoda za materijal, dijelovei usluge teku}eg i investicijskog odràvanja donijetinajkasnije do 31. sije~nja 2003. godine i dostaviti gaMinistarstvu prosvjete i {porta.

@upanije, Grad Zagreb i gradovi du`ni su donijetivlastite odluke o kriterijima, mjerilima i na~inufinanciranja decentraliziranih funkcija osnovnog{kolstva za 2003. godinu u okvirima bilanciranihsredstava i po uzvr|enim namjenama. Tako|er sudu`ni Ministarstvu prosvjete i {porta dostavljatipodatke, odnosno posebna izvje{}a i konsolidiranoizvje{}e osnovnih {kola o visini materijalnih ifinancijskih rashoda i rashoda za nabavu proizvedenedugotrajne imovine, te dodatnih ulaganja nanefinancijskoj imovini.

Ova Odluka stupila je na snagu 23. prosinca 2002.godine, a primjenjuje se od 1. sije~nja 2003.

ODLUKA O KRITERIJIMA I MJERILIMAZA UTVR\IVANJE BILAN^NIH PRAVAZA FINANCIRANJE MINIMALNOGFINANCIJSKOG STANDARDA JAVNIHPOTREBA SREDNJIH [KOLA IUÊNI^KIH DOMOVAU 2003. GODINI"Narodne novine" broj 155/02.

U prora~unu ùpanija i grada Zagreba kojipreuzimaju financiranje dijela javnih potreba usrednjim {kolama i u~eni~kim domovima osiguravajuse sredstva za:- materijalne i financijske rashode srednjih {kola i

u~eni~kih domova- naknade gra|anima i ku}anstvima na temelju

osiguranja i druge naknade- rashode za nabavu proizvedene dugotrajne

imovine i dodatna ulaganja na nefinanijskojimovini.

Navedeni rashodi pripadaju u skupinu rashoda zanabavu proizvedene dugotrajne imovine i te rashodiza dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.@upanijama i Gradu Zagrebu ovi rashodi se planirajui osiguravaju na osnovi kriterija opsega djelatnosti pou~eniku 96,49 kn godi{nje, po razrednom odjelu

2.592,49 kn godi{nje i po {kolskoj zgradi 12.144,73kn godi{nje.

Predstavni~ka tijela ̀ upanija i Grada Zageba du`nasu plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajneimovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovinidonijeti najkasnije do 31. sije~nja 2003. godine idostaviti ga Ministarstvu prosvjete i {porta.

Rashode za materijal, dijelove i usluge teku}eg iinvesticijskog odràvanja {kola ùpanije i GradZagreb planiraju i tro{e na osnovi operativnih planovaza 2003. godinu u kojima se specificiraju {kole,namjene i iznosi sredstava.

Rashode za materijal, dijelove i usluge teku}eg iinvesticijskog odràvanja u~eni~kih domova ̀ upanijei Grad Zagreb planiraju i tro{e na osnovi operativnihplanova za 2003. godinu u kojima se specificirajuu~eni~ki domovi, namjene i iznosi sredstava.

Predstavni~ka tijela ùpanija i Grada Zagrebadu`na su plan rashoda za nabavu materijala, dijelovai usluga investicijskog odràvanja {kola i domovadonijeti najkasnije do 31. sije~nja 2003. godine idostaviti ga Ministarstvu prosvjete i {porta.

Temeljem ove Odluke ùpanije i Grad Zagrebdu`ni su donijeti vlastite odluke o kriterijima,mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranihfunkcija srednjih {kola i u~eni~kih domova za 2003.godinu u okvirima bilanciranih sredstava i poutvr|enim namjenama.

Ova Odluka stupila je na snagu 23. prosinca 2002.godine, a primjenjuje se od 1. sije~nja 2003.

ODLUKA O MINIMALNIM FINANCIJSKIMSTANDARDIMA MATERIJALNIH RASHODACENTARA ZA SOCIJALNU SKRB I POMO]IZA OGRJEV U 2003. GODINI"Narodne novine" broj 155/02.

@upanije, odnosno Grad Zagreb za centre zasocijalnu skrb koji imaju sjedi{te na njegovupodru~ju, osiguravaju sredstva za materijalne rashodecentara za socijalnu skrb i pomo}i za ogrjev.

Kriterij za materijalne rashode je broj radnikazaposlen na neodre|eno vrijeme, a mjerilo jeprosje~ni mjese~ni iznos po radniku.

Kriterij za izdatke pomo}i za ogrjev je brojkorisnika pomo}i za ogrjev u 2002. godini pove}an zarast broja korisnika ove pomo}i u 2003. godini, amjerilo je iznos od 880,00 kn po korisniku pomo}i zaogrjev.


ODLUKA O MINIMALNIM FINANCIJSKIMSTANDARDIMA ZA DECENTRALIZIRANOFINANCIRANJE DOMOVA ZA STARIJEI NEMO]NE OSOBEU 2003. GODINI"Narodne novine" broj 155/02.

@upanije, odnosno Grad Zagreb za domove zastarije i nemo}ne osobe koji imaju sjedi{te na njegovupodru~ju, a na koje su prenijeta osniva~ka prava,osiguravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma uvisini razlike izme|u ukupnih izdataka i vlastitihprihoda doma.

@upanija, odnosno Grad Zagreb osigurava, podomu, godi{nje:

1. za potrebe hitnih intervencija investicijskogodràvanja objekata, prostora, opreme i vozilaiznos od 100.000,00 kuna,

2. za potrebe hitnih intervencija teku}eg odràvanjaobjekata, prostora, opreme i vozila iznos od50.000,00 kuna.

@upanija, odnosno Grad Zagreb odobrava sredstvaiz stavka 1. ove to~ke prema zahtjevu doma i vlastitojprocjeni opravdanosti zahtjeva.

Jedinica podru~ne (regionalne) samouprave du`naje u svom prora~unu za 2003. godinu osiguratidomovima za starije i nemo}ne osobe razlikusredstava od ukupnih rashoda utvr|enih za 2003.godinu umanjenih za vlastiti prihod doma planiran za2003. godinu.

ODLUKA O MINIMALNIM FINANCIJSKIMSTANDARDIMA ZA DECENTRALIZIRANEFUNKCIJE ZA ZDRAVSTVENE USTANOVEU 2003. GODINI"Narodne novine" broj 4/03.

@upanije i Grad Zagreb du`ni su donijeti svojeodluke o kriterijima i mjerilima i na~inu financiranjadecentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje,investicijsko odràvanje i za restruktuiranjezdravstvenih ustanova, te za informatizacijuzdravstvene djelatnosti i edukaciju zdravstvenihradnika u okvirima bilanciranih sredstava, a u skladusa stvarnim stanjem i potrebama zdravstvenihustanova, u cilju ispunjavanja zakonom propisanihuvjeta, normativa i standarda iz osnovnogzdravstvenog osiguranja, koje utvr|uje ministarzdravstva.

Skup{tine ùpanija, odnosno Grada Zagrebaobavljaju raspored dodijeljenih sredstava izme|uzdravstvenih ustanova uvaàvaju}i svrhu utvr|enuovom Odluke, a najkasnije u roku od 15 dana od danastupanja na snagu ove Odluke.

@upanije, odnosno Grad Zagreb dostavljaju popisprioriteta na uvid Ministarstvu zdravstva.

@upanije i Grad Zagreb du`ni su tromjese~nodostavljati Ministarstvu zdravstva posebna izvje{}a oplaniranim i izvr{enim rashodima prenesenih funkcijazdravstva zbrojno po ustanovama i po vrsti tro{ka izùpanijskih odluka o rasporedu sredstava zazdravstvene ustanove na svom podru~ju.

Tako|er, du`ni su u svojim prora~unima posebnoplanirati sredstva za financiranje decentraliziranihfunkcija, te uskladiti dinamiku financiranjadecentraliziranih tro{kova s dinamikom ostvarivanjaprihoda u svom prora~unu i sredstvima s pozicijepotpore izravnanja.

Ova Odluka stupila je na snagu 8. sije~nja 2003.godine, a primjenjuje se od 1. sije~nja 2003.


PREDSTAVLJAMO JEDINICEPREDSTAVLJAMO JEDINICEPREDSTAVLJAMO JEDINICEPREDSTAVLJAMO JEDINICELOKALNE SAMOUPRAVELOKALNE SAMOUPRAVELOKALNE SAMOUPRAVELOKALNE SAMOUPRAVE

GRAD VALPOVOGRAD VALPOVOGRAD VALPOVOGRAD VALPOVO

Grad Valpovo smje{ten je u sjeveroisto~nom dijelu Republike Hrvatske na nadmorskoj visini od 92 m irasprostire se na povr{ini od 142,7 km2, a obuhva}a naselja: Harkanovce, Ivanovce, Zel~in, Marjan~ace,Ladimirevce, Nard, [ag i Valpovo, koja su opremljena kompletnom infrastrukturom (vodovod, plinovod, telefon,asfaltirane ceste, nogostupi, javna rasvjeta i dr.), a sustav odvodnje otpadnih voda za sada je izgra|en samo unajve}em naselju Valpovu. Najzna~ajniji projekt u podru~ju komunalnog gospodarstva jeste izgradnjavodoopskrbnog sustava koji po~iva na izvori{tu Jar~evac. Prema popisu stanovni{tva iz 2001. godine GradValpovo ima 12.202 stanovnika od ~ega u samom naselju Valpovo ìvi 7.808 stanovnika ili 63,99%. GradValpovo je upravno, sudsko, zdravstveno, {kolsko i financijsko sredi{te mikroregije pod nazivom "Valpov{tina".

Zna~ajan gospodarski potencijal Grada Valpova ~ini poljoprivredno zemlji{te i {ume. Od ukupne povr{ineGrada - 14.266 ha, poljoprivredno zemlji{te zauzima 8.676 ha ili 60,8%, a {ume 3.812 ha ili 26,7%. Na rubnomju`nom i zapadnom dijelu podru~ja Grada nalaze se nalazi{ta nafte koja su povezana u polje "Bizovac" i polje"[tefkovica". Najve}i i najzna~ajniji gospodarski subjekt je PPK Valpovo d.d. s preteìtom poljoprivrednomproizvodnjom, a u industriji je zastupljena proizvodnja sto~ne hrane, mlinskih i pekarskih proizvoda, svjeègmesa i mesnih prera|evina. Od ostalih zna~ajnijih gospodarskih subjekata mogu se izdvojiti: Ekostil d.o.o.Valpovo, Moravek prozori d.o.o. Valpovo, Frantschach Industrijsko Pakiranje d.o.o. Valpovo, Santaj plastikad.o.o. Valpovo, Dvorac d.o.o. za komunalne djelatnosti Valpovo, Poljoprivredna zadruga Valpovo. U Gradu jeregistrirano preko 170 obrtnika razli~itih profila ~iji razvoj Grad podupire otvaranjem Zone malog gospodarstvakoja je opremljena kompletnom infrastrukturom. U cilju razvoja gospodarstva i novog zapo{ljavanja Grad jeizvojio zna~ajna sredstva za kreditiranje malog i srednjeg poduzetni{tva kroz Program Ministarstva obrta, malogi srednjeg poduzetni{tva, "Poduzetnik 2".

Od zna~ajnih institucija u Gradu djeluju: O[ M.P. Katan~i}a Valpovo, O[ Ladimirevci, Srednja {kolaValpovo, Dje~ji vrti} Maza Valpovo, Ustanova za kulturne djelatnosti A.E. Evetovi}-Miroljub Valpovo,Hrvatski radio Valpov{tina d.o.o. Valpovo, Privredna banka Zagreb, Slavonska banka Osijek, Slatinska banka,Dom zdravlja Valpovo, te Op}inski sud Valpovo. U Gradu je izuzetno razvijen {portski i kulturni ìvot {todokazuje sudjelovanje {portskih, odnosno kulturnih udruga s podru~ja Grada na svim razinama natjecanja, odlokalne do dràvne razine.

Grad Valpovo dobitnik je "Povelje lokalne samouprave" Osje~ko-baranjske ùpanije 1998. godine.

u ovom broju4 @upanijska kronika 15. velja~e 2003. umjesto podsjetnika na minulo vrijeme jubileji...

Documents