botanika priručnik

modul

BOTANIKA

morfologija

BOTANIKASveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet 2

morfologija organa organ

dio biljnog organizma koji obavlja određenu funkciju (-e) uglavnom obuhvaća više staničja

VEGETATIVAN biljni organ korijen, stabljika, list i dr.

GENERATIVAN biljni organ cvijet/cvat, plod/sjemenka


morfologija pupa pup (lat. gemma)

zametak organa (npr. lista, cvijeta)

vegetativni pupovi (lisni pupovi) npr. bukva (Fagus sylvatica)

generativni pupovi (cvjetni pupovi) npr. ruža (Rosa sp.)

mješoviti pupovi (sadrže zametke listova i cvjetova) npr. vinova loza (Vitis vinifera)


morfologija pupa prema smjeprema smješštajutaju na izdanku, razlikuju se sljedeći pupovi:

vršni (terminalni) postrani (lateralni, pazušni)

nasuprotni, npr. divlji kesten (Aesculus hippocastanum) izmjenični, npr. obična lijeska (Corylus avellana) u pršljenu, npr. šumski bor (Pinus sp.s)

pupovi mogu biti: pojedinačni u skupinama


morfologija pupa razlikuju se sljedeće posebne vrste pupova:

adventivni pupovi na rubu lista, stabljici i korijenu funkcija - vegetativno razmnožavanje npr. Bryophyllum sp.

bulbili rasplodni pupovi (kad dozriju odvajaju se od matične biljke) funkcija - vegetativno razmnožavanje npr. lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum), lukovičasta režuha

(Cardamine bulbifera)


morfologija lista list (lat. phyllum)

vegetativan organ funkcija - fotosinteza i transpiracija rast - ograničen

raspored listova nasuprotan

npr. pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum) izmjeničan

npr. kruška (Pyrus communis) u pršljenu

npr. broćika (Galium sp.)


morfologija lista premaprema obliku i funkcijiobliku i funkciji, razlikuju se:

1. supke 2. pravi listovi3. pricvjetni listovi4. pridankovi listovi


morfologija listasupke

1. supka (lat. cotyledon), kotiledon, klicin listić većinom dio sjemenke jednostavnijeg oblika i građe od pravih listova ishranjuje biljku do pojave prvog lista

razlikuju se: jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom

npr. ječam (Hordeum vulgare) dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke

npr. jabuka (Malus domestica) višesupnice (polikotiledone), biljka s više supaka (do 25)

npr. smreka (Picea sp.)


morfologija listasupke

klijanje hipogejsko - supke pri klijanju u tlu

npr. kukuruz (Zea mays) epigejsko - pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom

npr. grah (Phaseolus vulgaris)

epikotil - članak između supaka i prvih pravih listova hipokotil - donji dio stabljike, između korjenovog vrata i supaka


morfologija listapravi listovi

2. pravi listovia. lisna plojka b. lisna peteljka c. lisno dno ili baza lista

a. lisna plojka cjelovita

npr. dunja (Cydonia oblonga) razdijeljena

npr. celer (Apium graveolens) sastavljena (od lisaka)

npr. rogač (Ceratonia siliqua) - parno perasto sastavljen list



prema obliku plojkeprema obliku plojke, može se razlikovati, primjerice: igličast list

npr. ariš (Larix decidua) lancetast list

npr. maslina (Olea europaea) jajolik list

npr. šimšir (Buxus sempervirens)

prema rubu plojke,prema rubu plojke, može se razlikovati, primjerice: bodljikav list

npr. božikovina (Ilex aquifolium) pilast list

npr. kopriva (Urtica dioica)



nervatura lista - skup žila

paralelna - postrane žile paralelne s glavnom žilom npr. tulipan (Tulipa sp.)

mrežasta - postrane žile se na različite načine granaju perasta, npr. grab (Carpinus betulus) dlanasta, npr. vinova loza (Vitis vinifera) lepezasta (rašljasta), npr. ginko (Ginkgo biloba)



b. lisna peteljka sličnija stabljici nosi plojku

sjedeći listovi - listovi bez peteljke

c. baza lista pričvršćuje plojku za izdanak



palistić izraslina lisne baze, jednostavnije građe od plojke

npr. puzava djetelina (Trifolium repens)

ohreja kožasti ovoj na čvoru (nodiju) lista

npr. dvornik (Polygonum sp.)

rukavac (zalistak) npr. zob (Avena sativa)


morfologija listabrakteje, ljuskavi listovi

3. pricvjetni listovi (brakteje) često se nalaze pri dnu cvjetne ili cvatne osi

npr. kukuruz (Zea mays), anturijum (Anthurium sp.)

4. pridankovi listovi ljuskavi listovi većinom bezbojni ili blijede ili smeđkaste boje funkcija - zaštitna kod lukovica, podanaka i zimskih pupova

npr. luk (Allium cepa)


morfologija listapreobrazbe

razlikuju se sljedeće preobrazbe listova:A. vitica

nastaje preobrazbom listova ili lisaka jednostavna ili razgranjena

npr. krastavac (Cucumis sativus) B. trn

npr. žutika (Berberis vulgaris)C. listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih staništa)

mesnati, funkcija - nakupljanje vode npr. opuncija (Opuntia sp.)

D. listovi mesoždernih biljaka preobraženi u organe za hvatanje životinja, a većinom obavljaju i

fotosintezu npr. rosika (Drosera rotundifolia)


morfologija listaposebne pojave

anizofilija pojava dvaju po veličini različitih listova na istoj biljci

npr. velebilje (Atropa belladona)

heterofilija pojava listova različita oblika na istoj biljci

npr. bršljan (Hedera helix)

gamofilija pojava sraštavanja dvaju nasuprotnih listova

npr. kozokrvina (Lonicera sp.)


morfologija stabljike stabljika (lat. caulis)

vegetativni organ većinom iznad tla

može biti u tlu, djelomično ili potpuno u vodi ili iznad vode rast – neograničen

a. čvorovi, nodiji (lat. nodus) kratki i odebljali dijelovi stabljike

b. članci, internodiji


morfologija stabljike zeljasta stabljika

npr. puzajuća ivica (Ajuga reptans) drvenasta stabljika

drvo npr. smokva (Ficus carica)

polugrm npr. lavanda (Lavandula sp.)

grm npr. ružmarin (Rosmarinus officinalis)


morfologija stabljike prema naprema naččinu rastainu rasta stabljike, razlikuju se: biljke uspravnog rastabiljke uspravnog rasta

npr. suncokret (Helianthus annuus) biljke puzajućeg rasta

npr. bundeva (Cucurbita maxima) biljke penjačice

npr. vinova loza (Vitis vinifera)


morfologija stabljike busanje

pojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zbliženih čvorova

većinom kod trava

rozeta pojava "ruže" listova kratki članci u donjem dijelu stabljike

npr. maslačak (Taraxacum officinale)


morfologija stabljike prema naprema naččinu grananja stabljikeinu grananja stabljike,, razlikuje se: monopodijalno grananje

glavna os raste jače nego bočne osi npr. breza (Betula pendula)

simpodijalno grananje bočne osi rastu jače nego glavna os glavna os može nakon stvaranja bočnih osi posve prestati s rastom

npr. platana (Platanus acerifolia)


morfologija stabljike posebne vrste nadzemnih stabljika posebne vrste nadzemnih stabljika1. vlat

zeljasta stabljika kod trava u pravilu šuplja (osim kod kukuruza, sirka, šećerne trske i dr. )

2. batvo zeljasti stabljika bez listova na vrhu nosi cvijet ili cvat

npr. tratinčica (Bellis perennis)3. vriježa, stolon (lat. stolonis)

vodoravna djelom podzemna, a dijelom nadzemna puzajuća stabljika izduženih članaka i reduciranih listova

funkcija - vegetativno razmnožavanje npr. jagoda (Fragaria sp.)


morfologija stabljike posebne vrste podzemnih stabljika posebne vrste podzemnih stabljika

funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnožavanje 1. lukovica (lat. bulbus)

rust ograničen na jednu vegetacijsku sezonu npr. luk (Allium cepa)

2. podanak (lat. rhizoma) nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s površinom tla vrh podanka završava pupom iz kojeg se svake godine razvija

nadzemna stabljika npr. perunika (Iris sp.)

3. gomolj (lat. tuber) nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vriježa debljanjem članaka

npr. krumpir (Solanum tuberosum)


morfologija stabljikepreobrazbe

razlikuju se sljedeće preobrazbe stabljike:A. trn (lat. spina)

šiljasta, kruta tvorevina npr. bagrem (Robinia pseudacacia)

B. vitica nitasti i izduženi dio stabljike

npr. grašak (Pisum sativum) C. filokladij (lat. phyllocladium)

nalik na list, na gornjoj strani filokladija se javljaju cvjetovi npr. mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum)

D. kladodij (lat. cladodium) preobrazba stabljike u plosnato raširene izdanke listolikog oblika

npr. kod opuncije (Opuntia sp.)


morfologija korijena korijen (lat. radix)

vegetativan, većinom podzemni organ može biti i nadzemno ili pak u vodi

rast - neograničen pojavljuje se kod kopnenih biljaka (prvi put kod papratnjača)

korijenov sustav a. glavni korijen b. bočno ili postrano korijenje (iste građe i funkcije kao i glavni korijen)

korijenov vrat - mjesto gdje korijen prelazi u u stabljiku


morfologija korijena funkcija korijena

primanje vode i anorganskih tvari iz tla korjenove dlačice - važne za navedenu funkciju korijena

spremanje pričuvnih (rezervnih) tvari učvršćivanje biljke


morfologija korijena prema oblikuprema obliku, može se razlikovati, primjerice:

vretenast korijen npr. mrkva (Daucus carota)

kuglast korijen npr. rotkvica (Raphanus sativus var. sativus)

čupav korijen npr. pšenica (Triticum aestivum)


morfologija korijenaadventivno korijenje

adventivno korijenjeposebna vrsta korijena

na donjoj strani stabljikenpr. bršljan (Hedera helix)

ispod čvorova (nodija) stabljikenpr. kukuruz

na listovima, lukovicama i dr.


morfologija korijenapreobrazbe

razlikuju se sljedeće preobrazbe korijena:1. dišno korijenje 2. haustorije 3. korjenovi gomolji 4. korjenovi izdanci



1. dišno korijenje kod nekih močvarnih i vodenih biljaka

npr. močvarni taksodij (Taxodium distichum)

funkcija - opskrbljivanje korijena zrakom 2. haustorije

kod poluparazitskih i parazitskih biljaka npr. imela (Viscum album)

funkcija - opskrbljivanje hranjivima iz biljke domadara



3. korjenovi gomolji rezervne tvari se gomilaju u bočnom korjenju koje

deblja npr. georgina (Dahlia sp.)

funkcija-vegetativno razmnožavanje i prezimljavanje 4. korjenovi izdanci

većinom na reznicama nastaju nakon ranjavanja (rjeđe spontano) iz

adventivnih pupova npr. ruže, voćke i dr.


morfologija cvijeta kod kritosjemenjača cvijet (lat. flos)

nerazgranjeni izdanak s preobraženim listovima rast - ograničen funkcija - oprašivanje i oplodnja

1. cvjetna stapka2. čaška3. vjenčić

čaška i vjenčić čine ocvijeće (lat. perianthium)4. tučak5. prašnik


morfologija cvijeta kod kritosjemenjača

1. cvjetna stapka nosi cvijet (dio stabljike) nalazi se neposredno ispod cvjetišta (cvjetne lože)

↓ pri vrhu cvjetne stapke za cvjetište su pričvršćeni svi dijelovi cvijeta

sjedeći cvjetovi - bez cvjetne stapke


morfologija cvijetakod kritosjemenjača2. čaška (lat. calyx)

sastoji se od lapova (lap - lat. sepalum) većinom zeleni listovi mogu biti slobodni ili međusobno srasli u pravilu otpadaju nakon cvjetanja

lapovi ostaju na plodu, npr. jabuka

štiti unutrašnje dijelove cvijeta



3. vjenčić (lat. corolla) sastoji se od latica (latica - lat. petalum)

↓ listići raznih boja

štiti unutarnje dijelove cvijeta oprašivanje - indirektno (boja, oblik, miris i dr.)

latice slobodne → prostolatičan cvijet srasle → sulatičan cvijet


morfologija cvijeta kod kritosjemenjača perigon

ocvijeće u kojega su latice i lapovi jednaki po boji i obliku npr. ljiljan (Lilium sp.)

goli cvijetovi cvjetovi bez ocvijeća

npr. lijeska (Corylus avellana)



pravilan (aktinomorfan) cvijet cvijet ima nekoliko (2 i više) ravnina simetrije

npr. cvijet kupusnjača ima 4 jednake latice 2 ravnine simetrije

nepravilan (zigomorfan) cvijet cvijet ima jednu ravninu simetrije

npr. cvijet mahunarki ima 5 latica, od kojih su 2 jednake 1 ravnina simetrije samo 2 latice čine 1 ravninu simetrije



4. tučak (lat. pistillum) ženski spolni organ sastoji se od jednog ili više plodnih listova

slobodni ili međusobno sraslia. plodnicab. vrat

može nedostajati

c. njuška



ginecej (lat. gynoeceum) skup svih tučkova jednog cvijeta

a. apokarpni ginecej cvijet ima jedan ili više slobodnih plodnih listova od kojih svaki

tvori zaseban tučak → cvijet s nekoliko tučkova npr. šumarica, anemona

b. sinkarpni ginecej cvijet ima jedan ili više međusobno sraslih plodnih listova koji

tvore jedan tučak npr. tulipan (Tulipa sp.)



prema smjeprema smješštaju plodnice u cvijetutaju plodnice u cvijetu,, razlikuje se

a. podrasla plodnicab. obrasla plodnicac. nadrasla plodnica


morfologija cvijeta kod kritosjemenjačaa. podrasla plodnica

smještena pri dnupri dnu cvjetišta i djelomično ili potpuno s njime srasla ostali dijelovi cvijeta (npr. latice) su položeni iznad plodnice

npr. kruška (Pyrus communis)b. obrasla plodnica

smještena pri dnupri dnu cvjetišta i nije s njime srasla ostali dijelovi cvijeta su iznad ili u istoj ravnini s plodnicom

npr. trešnja (Cerasus avium)c. nadrasla plodnica

smještena na na cvjetištu ostali dijelovi cvijeta su položeni ispod plodnice

npr. kupus (Brassica oleracea var. capitata)


morfologija cvijeta kod kritosjemenjača5. prašnici

prašnik (lat. stamen) muški spolni organ funkcija - stvara pelud, odnosno peludna zrnca sastoji se od jednog ili više prašničkih listova

a. prašnicab. prašnička nit

andrecej (lat. androeceum) skup svih prašnika jednog cvijeta



dvospolan cvijet cvijet koji sadrži prašnike i tučak

jednospolan cvijet cvijet koji sadrži samo prašnike ili samo tučak (-ove)



jednodomna biljka biljka, odnosno biljna vrsta koja na istoj jedinkina istoj jedinki sadrži

jednospolne cvjetove (muške i ženske) npr. orah (Juglans regia)

dvodomna biljka biljka, odnosno biljna vrsta koja ima jednospolne

cvjetove na odvojenim jedinkamana odvojenim jedinkama npr. kivi (Aktinidia sp.)


cvatovi cvat (lat. inflorescentia)

skup cvjetova poredanih na kraju duže ili kraće osi, odnosno razgranjenja

prema poretku cvjetova na cvatnoj osiprema poretku cvjetova na cvatnoj osi, razlikuju seI. grozdasti cvatovi

a) jednostavni grozdasti cvatovib) sastavljeni grozdasti cvatovi

II. račvasti cvatovi


raspodjela cvatovagrozdasti cvatovi

I. grozdasti (racemozni) cvatovi glavna os neograničeno raste glavna os - skraćena ili produžena glavna os stvara postrane osi na kojima se razvijaju

cvjetovi način pojavljivanja cvjetova

od osnovice cvata prema vrhu ako je glavna os produžena

s vanjske strane prema središtu ako je glavna os skraćena i proširena



I. grozdasti cvatovi a) jednostavni grozdasti cvatovi1. grozd 2. klas3. maca / resa 4. klip 5. štitac 6. gronja 7. glavica



1. grozd cvjetovi s cvjetnom stapkom

npr. bagrem (Robinia pseudacacia)2. klas sjedeći cvjetovi

npr. srednji trputac (Plantago media)3. maca / resa cvatna os mekana, savitljiva jednospolni cvjetovi

npr. obična breza (Betula pendula) - resa npr. vrba iva (Salix caprea) - maca



4. klip debela cvatna os zalistak

npr. anturijum (Anthurium sp.)5. štitac glavna os skraćena pri dnu cvata većinom ovoj cvjetne stapke podjednako dugačke i izbijaju iz jednog

mjesta npr. bršljan (Hedera helix)



6. gronja cvjetne stapke donjih cvjetova duže, a gornjih kraće cvjetovi gotovo u istoj ravnini

npr. kruška (Pyrus communis)

7. glavica cvatna os skraćena sjedeći cvjetovi

npr. suncokret (Helianthus annuus)



I. grozdasti cvatovi b) sastavljeni grozdasti cvatovi

ogranci cvata koji se odvajaju od glavne cvatne osi su razgranjeni

na ograncima cvata pojavljuju se cvatovi sličnijednostavnim cvatovima

1. sastavljeni klas npr. pšenica (Triticum aestivum)

2. sastavljeni štitac npr. mrkva (Daucus carota)


raspodjela cvatovaračvasti cvatovi

II. račvasti (cimozni) cvatovi glavna os cvata rano završava rast vršni cvijet - pri vrhu glavne osi ispod vrha glavne cvatne osi se pojavljuju dvije ili više

suosi koje nadvisuju glavnu os, a završavaju cvjetom način pojavljivanja cvjetova:

od središta cvata prema rubovima od vrha cvata prema osnovici

npr. oskoruša (Sorbus domestica), perunika (Iris sp.) i dr.


morfologija ploda kod kritosjemenjača

plod (lat. fructus) nastaje nakon oplodnje iz plodnice cvijeta

ponekad se razvija iz drugih dijelova cvijeta ili iz cvata

štiti sjeme i pomaže njegovom raznošenju

1. sjemenka (-e) 2. usplođe (perikarp)


morfologija ploda kod kritosjemenjača1. sjemenka

klica biljke privremeno u stadiju mirovanja nastaje nakon oplodnje iz sjemenog zametka (plodnice) funkcija - spolno (generativno) razmnožavanje različitog oblika većinom smeđecrvene i sive boje

jednobojne i šarene sjemenke veličina ne mora biti u skladu s veličinom biljke unutarnji dio ploda

kod golosjemenjača - sjemenke na otvorenim plodničkim listovima

npr. bor


morfologija ploda kod kritosjemenjača

2. usplođe (perikarp) vanjski dio ploda nastaje iz stijenke plodnice


raspodjela plodova kod kritosjemenjača

I. POJEDINAČNI a. suhi

i. višesjemeni, većinom pucavciii. jednosjemeni, većinom nepucavci

b. mesnatiII. SKUPNI



I. pojedinačni a. suhi

i. višesjemeni, većinom pucavci "pucaju" tijekom dozrijevanja

1. tobolac2. mjehur3. mahuna 4. komuška 5. komuščica



1. tobolac npr. perunika (Iris sp.)

2. mjehur puca uzduž trbušnog šava

npr. kukurijek (Helleborus sp.)3. mahuna puca pomoću dva zaklopca

npr. grah (Phaseolus vulgaris)


raspodjela plodova kod kritosjemenjača4. komuška dva (ili više) puta duža nego šira po sredini pregrađena nepravom pregradom na dva

pretinca npr. uljana repica (Brassica napus subsp. oleifera)

5. komuščica duga je koliko i široka

npr. rusomača (Capsella bursa-pastoris)


raspodjela plodova kod kritosjemenjačaI. POJEDINAČNI

a. suhi ii. višesjemeni, većinom pucavci

6. roška7. pšeno8. orah9. oraščić10. žir11. perutka


raspodjela plodova kod kritosjemenjača6. roška pri vrhu ima tvorbu (lat. pappus) u obliku ljuščica ili

dlačica koja služi širenju sjemena npr. maslačak (Taraxacum officinale)

7. pšeno usplođe je sraslo sa sjemenkom

npr. raž (Secale cereale)8. orah kožastog ili drvenastog usplođa

npr. lijeska (Corylus avellana) - plod je poznat pod imenom lješnjak

9. oraščić drvenastog usplođa

npr. lipa (Tilia sp.)


raspodjela plodova kod kritosjemenjača10. žir pri osnovi obavijen čaškastom izraslinom -

kupulom npr. hrast (Quercus sp.)

11. perutka usplođe ima kožastu opnu ili krilo koje služi

raznošenju sjemena npr. javor (Acer sp.)


raspodjela plodova kod kritosjemenjačaI. POJEDINAČNI

b. mesnati 1. boba2. koštunica3. hesperidij4. tikva5. jabuka6. jagoda7. šipurak8. mnogokoštunica


raspodjela plodova kod kritosjemenjača1. boba sadrži jednu ili više sjemenka

npr. paprika (Capsicum annuum)

2. koštunica usplođe može biti mesnato, ali i suho

npr. orah (Juglans regia)

3. hesperidij suvrst bobe

npr. limun (Citrus limonium)


raspodjela plodova kod kritosjemenjača4. tikva nastaje iz (podraslepodrasle) plodnice i cvjetišta

npr. krastavac (Cucumis sativus)5. jabuka središnji dio (sastavljen od nekoliko pretinaca sa sjemenkama) je

nastao iz (podraslepodrasle) plodnice mesnati dio je nastao iz cvjetišta

npr. kruška (Pyrus communis)6. jagoda u tvorbi tog ploda sudjeluje (ispupčeno) cvjetište na

kojem je smješteno mnogo tučaka (plodnica) iz svake (podraslepodrasle) plodnice razvije se po jedan sitni oraščić

npr. jagoda (Fragaria sp.)


raspodjela plodova kod kritosjemenjača7. šipurak u tvorbi tog ploda sudjeluje (udubljeno) cvjetište

npr. ruže

8. mnogokoštunica sadrži mnogo koštunica

npr. malina (Rubus idaeus)


raspodjela plodova kod kritosjemenjačaII. skupni

većinom se razvijaju iz cvatova 1. sikonij (smokva) iz plodnica cvjetova nastaju oraščići

npr. smokva (Ficus carica)

2. dudinja iz plodnica cvjetova nastaju koštunice

npr. dud (Morus sp.)

botanika priručnik

Documents