CESTOVNI PROMET

KONVENCIJE

C.E.M.T. - Conference Europene des Ministres de Transports - osnovano 1956.

Sjedite: Pariz, O.E.C.D. - Organisation for Economics Corporation and Development

C.E.M.T. u prijevodu znai Europska konferencija ministara prometa

C.E.M.T. ima : 1. Meunarodnu konvenciju za prijevoz robe - C.M.R. (2008. -

nova revizija) 2. Meunarodnu konvenciju za prijevoz putnika i prtljage - C.V.R.

(1992. - nova revizija)

UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI JAVNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA

Uvjeti dobivanja odobrenja za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza roba i putnika uvjetovane su Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.

Pristup na trite meunarodnog cestovnog prijevoza tereta za domaeg prijevoznika jo je reguliran sljedeim propisima:

1. Pravilnikom o raspodjeli dozvola za meunarodni prijevoz tereta

2. Bilateralnim ugovorima o meunarodnom cestovnom prometu.

LICENCA ZAJEDNICE

Licenca Zajednice slui za obavljanje prijevoza tereta unutar zemalja lanica Europske Unije.

Izdaje ju Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture na rok vaenja do 10 godina.

CMR TERETNI LIST

C.M.R. TERETNI LIST je ugovor o prijevozu robe cestom izmeu poiljatelja i prijevoznika. Poiljatelj - krcatelj je najee meunarodni pediter. Dunost prijevoznika je da pregleda robu i vjerodostojnost podataka iz CMR teretnog lista.

C.M.R. teretni list sastoji se od tri dijela:

1. Prvi primjerak za poiljatelja

2. Drugi primjerak prati robu

3. Trei primjerak zadrava prijevoznik.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

1. BILATERALNA DOZVOLA

Dozvola na osnovu koje prijevoznik ima pravo obavljati jednu vonju u odlasku i jednu vonju u povratku izmeu drave lanice i drave nelanice ili drava nelanica. Ovu dozvolu izdaje H.G.K. po upanijama. Analizom raspodjele dozvola uoava se manjak tih dozvola po upanijama to utjee na smanjenje meunarodne robne razmjene.

2. C.E.M.T. DOZVOLA

Multilateralna dozvola koja slui za meunarodni prijevoz tereta izmeu drave lanice i drave nelanice ili drava nelanica; koristi se za jedno vozilo u razdoblju od jedne godine. Dozvolu izdaje I.R.U. - Paris (Meunarodna cestovna unija), a u Hrvatskoj, poto te dozvole dobije od I.R.U., Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture zadueno je za izdavanje tih dozvola hrvatskim prijevoznicima.

UVJETI ZA RASPODJELU C.E.M.T. DOZVOLA ZA 2014. GODINU

1. Najmanje dva teretna vozila (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja vrijedi na teritoriju Austrije.

2. Najmanje jedno teretno vozilo (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja vrijedi na teritoriju Italije.

3. Najmanje jedno teretno vozilo (EURO 5 ili EURO 6) za jednu CEMT dozvolu koja ne vrijedi na teritoriju Austrije i Italije.

4. Posjedovanje licence Zajednice za obavljanje prijevoza tereta koju izdaje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

C.E.M.T. dozvola moe se izdati najvie za jednu godinu, a nakon isteka valjanosti mora se vratiti Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Na temelju CEMT dozvole doputeno je obavljanje neogranienog broja vonji u odreenom vremenskom razdoblju (godini, mjesecu), a opremljena je pripadajuim dnevnikom putovanja.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

3. KARNET TIR Koristi se za prijevoz tereta izmeu drave lanice i drave nelanice

ili drava nelanica. Konvencija o KARNET-u TIR donesena je 19.05.1956. u enevi.

Dosada je nekoliko puta izmijenjena. Zadnja revizija je bila 1992. kada su u Konvenciju ule izmjene o multimodalnom transportu.

KARNET TIR izdaje Meunarodna cestovna unija IRU. Svaki karnet TIR ima svoj registarski broj. Po isteku se vraa

Meunarodnoj cestovnoj uniji. U Hrvatskoj za izdavanje Karneta TIR ovlatena je od strane IRU-e

Udruga cestovnih prijevoznika Hrvatske Transportkomerc.

PREDNOSTI: 1. Pojednostavljenje carinskih procedura 2. Krae zadravanje na graninim prijelazima

KARNET TIR sastoji se od 6 talona- listia za prolaz izmeu 2 zemlje i 14 talona za prolaz izmeu vie zemalja.

KARNET TIR tampan je na francuskom jeziku i na jeziku zemlje koja ga koristi.

CROATIA OSIGURANJE D.O.O. jami za svaki KARNET TIR u iznosu od 50000 USD, osim prijevoza cigareta kada jamstvo iznosi 2 milijuna USD.

Vrste KARNET TIR-a:

1. OPEN KARNET TIR

2. TABAC KARNET TIR

3. MULTIMODALNI KARNET TIR.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

4. KARNET ATA (eng. Temporary Admission) je meunarodni carinski dokument koji temeljem meunarodne carinske konvencije o ATA KARNETU zamjenjuje carinske dokumente za privremeni izvoz, privremeni uvoz te tranzit robe izmeu drave lanice i drave nelanice ili drava nelanica.

Izdavatelj ATA karneta je Hrvatska gospodarska komora koja je od 1.11.1996. postala aktivan lan ATA sustava pod okriljem C.C.I.- Meunarodne trgovake komore sa sjeditem u Parizu.

ATA karnet pokriva: 1. Privremeni uvoz uzoraka 2. Privremeni uvoz strune opreme 3. Privremeni uvoz robe namijenjene izlobama, sajmovima,

kongresima.

Na osnovu ATA karneta ne smiju se uvoziti lakopokvarljiva roba te prehrambeni proizvodi.

UVJETI ZA KORITENJE ATA KARNETA

Roba pomou ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angairanja peditera), ali pri tome se moraju potivati odreena pravila:

1. da e roba biti ponovno izvezena/uvezena u istom obliku, odnosno u stanju u kojem je bila privremeno uvezena/izvezena;

2. da e roba ostati u vlasnitvu osobe sa sjeditem izvan drave privremenog uvoza;

3. da e robu upotrebljavati iskljuivo osoba koja posjeuje podruje privremenog uvoza (nije namjenjena za iznajmljivanje).

PREDNOSTI ATA KARNETA

1. Izvozniku ukidaju trokove carine i PDV-a ili polaganja depozita;

2. Za carinu ATA karnet znai manje administracije i sigurnost da e naplatiti uvozne pristojbe ako ne doe do ponovnog izvoza;

3. Karneti pojednostavljuju prelazak granice, odnosno omoguavaju izvoznicima i uvoznicima upotrebu samo jednog dokumenta za rjeavanje svih carinskih formalnosti.

DOZVOLE ZA PRIJEVOZ ROBE IZVAN EUROPSKE UNIJE

5. KARNET ECS slui za privremeni uvoz ili izvoz, izmeu drave lanice i drave

nelanice ili drava nelanica, trgovakih uzoraka koji slue za izlobe. Ti se uzorci ne mogu prodavati.

6. POLICA OSIGURANJA ROBE u prijevozu ovisi o dogovoru prijevoznika i

korisnika prijevoza.

PRIJEVOZ OPASNIH TVARI

EUROPSKI SPORAZUM O MEUNARODNOM PRIJEVOZU OPASNIH TVARI - ADR (2013.- nova revizija) regulira propise za prijevoz opasnih tvari cestovnim putem. Danas u svijetu postoji oko 200 000 kemikalija koje se transportiraju.

Meu opasnim tvarima su:

1. Eksplozivi, 2. Zapaljivi plinovi, 3. Toksini plinovi, 4. Zapaljive tekuine, 5. Oksidirajue tvari, 6. Organski peroksidi, 7. Otrovne tvari, 8. Zarazne infektivne tvari, 9. Radioaktivni materijali.

PRIMJER C.M.R. TERETNOG LISTA

PRIMJER CEMT DOZVOLE

PRIMJER KARNET TIR-a

PRIMJER ATA KARNETA

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA

Odgovornost prijevoznika u sluaju gubitka ili oteenja poiljke iznosi 8,33 (SDR) obraunske jedinice posebnog prava vuenja MMF-a po bruto kilogramu teine.

U sluaju zakanjenja isporuke:

- u meunarodnom prometu zbog zakanjenja isporuke prijevoznik je duan platiti tetu u iznosu vozarine

- u domaem prometu prijevoznik je duan platiti 1/10 vozarine za svaki dan zakanjenja

ODREIVANJE CIJENE PRIJEVOZA - VOZARINE

Udruga cestovnih prijevoznika Hrvatske Transportcommerc 20. sijenja 1992. godine u Zagrebu je donijelo: Jedinstvene uvjete i osnove za utvrivanje cijena usluga prijevoza robe u cestovnom prometu.

Vozarine se utvruju na osnovi prijeenih kilometara i tarifne stavke nosivosti vozila u tonama.

Kod komadnih poiljaka vozarine se utvruju na osnovu duine prijevoza kilometrima i tarifne stavke teine poiljke pri emu poiljka ne smije biti manja od 200 kilograma.

Kod specijalnih tereta, rasutog tereta, cisterni i hladnjaa vozarine se poveavaju do 80% od redovne cijene prijevoza.

DIREKTNI TROKOVI CESTOVNOG PRIJEVOZA

ine ih trokovi:

1. Cestarina,

2. vonje tunelima, mostovima, trajektima, uprtnim vlakovima i sl.,

3. parkiranja vozila,

4. upravnih pristojbi i taksa,

5. otpremnitva,

6. veterinarskih, fitopatolokih i sanitarnih pregleda.

VARIJABILNI TROKOVI CESTOVNOG PRIJEVOZA

Varijabilni su trokovi uvjetovani kretanjem vozila, te ovise o prijeenim kilometrima.

Najznaajniji varijabilni trokovi se odnose na: 1. pogonsko gorivo, 2. autogume, 3. maziva , 4. motorna ulja te 5. odravanje vozila. Troak pogonskog goriva je najvei troak poslovanja

prijevozne tvrtke.

FIKSNI TROKOVI

Na ovu razinu trokova utjeu zakonom propisane pristojbe, stoga se moe rei da i drava" bitno utjee na cijenu prijevoza i konkurentnost svojih prijevoznika, ne samo na domaem nego i na meunarodnom tritu.

Problem fiksnih trokova u Republici Hrvatskoj jo je kompliciraniji jer se razlikuju po upanijama, pa nose predznak diskriminacije (osobito kod osiguranja i poreznih olakica).

FIKSNI TROKOVI

Fiksne trokove u cestovnom prijevozu roba ine trokovi koji ne ovise o kretanju prijevoznog sredstva, a to su:

1. amortizacija vozila, 2. registracija i tehniki pregled vozila, 3. sve vrste osiguranja (osnovno, kasko, odgovornost vozara i

dr.), 4. troak meunarodnih dozvola, 5. knjigovodstvene usluge, 6. reijski trokovi (voda, struja, telefon, grijanje, komunalne

usluge i dr.). Vano je fiksne trokove promatrati u korelaciji s

prijeenim kilometrima.

PREVEZENA KOLIINA TERETA

Izvor: Hrvatsko znanstveno drutvo za promet, 2012.

77386

6175

83563

66353

5422

71775

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

Domai prijevoz Meunarodni prijevoz Ukupno

2011

2012

MREA AUTOCESTA U HRVATSKOJ

PANEUROPSKI KORIDORI

ANALIZA MEUNARODNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA U RH

PRILAGODBA PROPISA REGULATIVI EU

U odnosu na liberalizaciju trita cestovnog prijevoza Zakon o prijevozu u cestovnom prometu usklaen je s Uredbom od 21. listopada 2009. godine.

On utvruje uvjete po kojima strani prijevoznici mogu vriti usluge nacionalnog cestovnog prijevoza unutar drave lanice, ovdje je rije o:

1. Kabotanom prijevozu robe,

2. Kvotama dozvola,

3. Propisanim obrascima za kabotane dozvole.

Prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu dana je mogunost kabotanog prijevoza robe na naelu uzajamnosti.

Hrvatski cestovni prijevoznici za obavljanje prijevoza izmeu zemalja lanica trebaju:

Posjedovati Licencu Zajednice.

Hrvatski prijevoznici ulaskom Hrvatske u EU ostvarili su pravo:

Neogranienog pristupa tritu bez dozvola i ogranienja za obavljanje prijevoza tereta izmeu drava lanica. To isto vrijedi za sve prijevoznike iz drava lanica EU u Hrvatskoj.

UDRUGE CESTOVNIH PRIJEVOZNIKA RH

Udruge zastupaju globalne interese svojih lanova kao to su: 1. Unapreivanje i promicanje prijevozne djelatnosti, 2. Zastupanje interesa svojih lanova u zemlji i inozemstvu, 3. Spreavanje nelojalne konkurencije, 4. Pravni savjeti, 5. Utvrivanje Kodeksa ponaanja i rjeavanje meusobnih sporova putem suda

asti, 6. Ukljuivanje Udruge u rad srodnih meunarodnih organizacija i suradnja s

europskim asocijacijama i udrugama.

Udruge u djelatnosti prijevoznitva u RH: 1. DALCEST (Dalmatinska udruga prijevoznika) 2. HAP (Hrvatski autoprijevoznici) 3. HCP-GIU (Hrvatski cestovni prijevoznici-gospodarsko interesna udruga) 4. HUP (Hrvatska udruga poslodavaca;Udruga prometa) 5. TRANSPORTKOMERC-GIU (Gospodarsko interesna udruga cestovnih

prijevoznika)

CLUSTERI (KLASTERI)

Klaster udruuje poduzea i institucije sa podruja prijevoza, pedicije, otpremnikih agencija, luka, ekologije i visokokolske ustanove. Definiran je zajednikim obrazovnim programom, analizom trita i konkurencije, nastupom na tritu, nabavom opreme i cjelovitim razvojem prijevoznikih programa.

Klaster svojim lanicama mora ponuditi informacijsku potporu i tehnike komunikacije meu lanicama, promocijsku potporu, organizaciju nastupa na poslovnim susretima, suradnju sa dravnim organima, konzalting kod davanja poslovnih ponuda, brzi pristup trnim informacijama, informacije o robama u lukama i distributivnim centrima te zajedniki pristup velikim poslovima.

PREDNOSTI LANSTVA: 1. Dobivanje novih znanja, 2. Smanjivanje trokova poslovanja, 3. Poveanje prometa, 4. Poboljanje ponudbene moi i 5. Pojaanje upliva u dravne organe.

KLASTERI U HRVATSKOJ

1. ISTARSKI KLASTER

2. KLASTER IBENSKI PRIJEVOZNICI

3. KLASTER JADRANSKI PRIJEVOZI

4. KLASTER CESTOVNI PRIJEVOZNICI-LOGISTIKA

5. KLASTER VARADINSKIH PRIJEVOZNIKA

ZAKLJUAK

Osnovni cilj svih lanova udruga je to bolje spoznati potrebe korisnika usluga pojedinih cestovnih prijevoznika i zadovoljiti ih to kvalitetnijom uslugom uz konkurentne cijene. Kakvoa usluga, rokovi i potena cijena usluga temelj su dobrog odnosa s kupcima i dobavljaima.