Biblioteka JUPITER Spontano ispunjenje žeijaThe Spontaneous Fulfillment of DesireCOPYRIGHT ©2OO3 BY DEEPAK ChOPRA, M.D..This translation published by arrangement with Harm ony Books, \ adivision of Random House, Inc. 1Sva prava pridržana. Niti jedan dio knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem ob niti pohranjivati u bazu podataka bil o koje namjene bez prethodne pismene dozv nositelja autorskih prava, o sim u sluèajevima kratkih navoda. Izrada preslika bilo kojeg dijela k njige je zabranjena.Nakladnik i nositelj prava za HrvatskuDvostruka Duga d.0.0.p. p. 184, 40001 ÈakovecPrijevod Parust MarlecLektura Vida OzrenOvitak Logo d.0.0., ZagrebTisakMTG-TOPGRAF d.0.0., Velika GoricaNaklada1000CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - ZagrebUDK 133.2CHOPRA, DeepakSpontano ispunjenje želja / Deepak Chopra ; <p rijevod Parust Marlec>. -Èakovec : Dvostruka duga, 2005. (Biblio teka Jupiter)Prijevod djela: The spontaneous fulfillment of des ire.ISBN 953-6516-74-8I. Duhovne vježbe - - Priruènik450218034tDeepak ChopraSpontanoispunjenježelja

Dvostruka Duga Èakovec2005.ISURita, Mallika, Gotham, Candice, Sumanth i Tara: vip lesete sinkronistièkiples mojega svemiraMSADRŽAJUvod.......................17Dio prviObeæanje neogranièenoga potencijala1 Tijelo, um i duh................292 slnkrqnicitet u prirodi............463 Priroda duše..................564 Namjere....................675 Uloga podudarnosti.............846 Težnje i arhetipovi.............102Dio drugiKako poploèiti put sudbine7 Meditacija i mantre.............1158 Prvo naèelo: Vi ste val u kozmièkom oceanu......................1249 Drugo naèelo: Kroz ogledalo odnosa istražujem svo je nelokalizirano ja............128j10 Treæe naèelo: Ovladajte unutarnjim dijalogom j......................135 I

i11 Èetvrto naèelo: Namjera je tkalac svemirskogSUKNA......................141 jia Peto naèelo: Iskoristite emocionalna previranja: ......................H9 113 Šesto naèelo: Slavite ples svemira .... 160 ;i14 Sedmo naèelo: Razotkrijte zavjeru nevjerojat- \NOG ......................164 j"i15 Živjeti sinkrosudbinu............170 \iEpilog...................... 179 ii;i \Dodatna literatura..............183 :DodatakA...................191 IDodatak B...................197 ]Elegantna poput njegove uspješnice Kako spoznati Bo ga i praktièna Dput izvrsne knjige Sedam duhovnih zakona uspjeha nova k njiga Dee-ika Chopre ruši obrasce i postavlja premisu dramatiènih razmje ra: e samo da svakidašnje podudarnosti imaju znaèaj veæ su to kra tko-ajni uvidi u polje neogranièenih moguænosti koje se nalazi u src u tega što postoji. Imajuæi pristup izvoru svega stvorenog, možemo do-o vno preoblikovati naše sudbine.U polju èistoga potencijala povezani smo sa svime š to veæ postoji i ;o æe tek nastati. Podudarnosti se u tom smislu mogu t umaèiti kao ragocjeniznakovi koji nas upuæuju na one vidove našega život a na oje moramo usmjeriti pozornost. Poveæavajuæi vlastitu svjesnos t o odudarnostima i njihovom znaèaju, sve se više povezujete s poljem e ogranièenih moguænosti koje leži u pozadini svega. Tu poèinje è aro-ja. To je trenutak kada postižete moæ spontanog ispunjenja že lja.Dogaðaji koji se nižu u posljednje vrijeme èesto u nama bude os-iæaj nemoæi, beznaèajnosti i ranjivosti. Deepak Chopra n am u ovoj njizi iznova vraæa potisnutu svijest o tome kakva moæ lež i unutar nas Etmih. Kroz odreðena naèela i vježbe on nam u ruke daje al at pomoæu ojega možemo stvoriti krasan i èudesan život koji je naše pravo po Dðenju.ZahvalaZahvaljujem svim studentima koji su pohaðali Teèaj sinkrosudbine u Chopra centru - vaša iskustva bila su stalna provje ra znanja koje iznosim u ovoj knjizi;Šarah Kelly, Kristin Hutchens i Jill Romnes za neza mjenjivu pomoæ kod organizacije teèajeva;mojem partneru Davidu Simonu zbog pobudujucih i vrl o zanimljivih rasprava koje kod sugovornika stalno proširuju inte lektualni horizont;Carolvn Rangel, Feliciji Rangel i Anne Marie Girard za njihove savjete;mojem nakladniku Peteru Guzzardiju zbog neospornih nakladnièkih sposobnosti i pomoæi oko ureðivanja ovog rukopisa;osoblju Chopra centra zbog podrške koja moj rad èin i moguæim.11JJa, plamteæa svjetlost božanske mudrostièija ljepota sjaji jasnoæomljeskajuæi se blistavo na vodipalim sunce, i mjesec, i zvijezde.Mudrošæu ureðujem sve kako je pravone prestajuæi kititi Zemlju.Ja sam povjetarac koji svježinu daje svemu.Ja sam kiša škakljiva poput rosešto travnjake na smijeh tjera.Ispunjen radošæu života

nadiru mi suze radosnicedajuæi aromu božanskoga èinau žudnji za dobrim.Hildegard od Bingena (1098. -1179.)Spontano ispunjenje želja se dogaðaju svaki dan. Ne samo u zabaèenim zaseoci ma ili poznatim svetilištima veæ ovdje i sada, u našim životima. Je dno-o izrone iz svojih skrivenih mjesta, pokažu nam nove moguænosti i nestanu. Poput zvijezda padalica zaiskre našim životima. Rijetkost njihovog zapažanja èini ih vrlo jedinstvenima iako su prisutne cijelo vrijeme crtajuæi svoje putanje na nebu. Po danu ih ne možemo vidjeti od sunèevog svjetla,a noæu ih vidimo samo ako je vedro i ako pogledamo na pravo mjesto u pravom trenutku.Iako nam izgledaju neobièna, èuda su svakidašnji po sjetitelji naše svijesti. Možemo ih prihvatiti ili ignorirati, nesv jesni da nam o tome može ovisiti tijek sudbine. Uðete li u svijet èuda, život æe vam se odjednom pretvoriti u iskustvo blještavila, ljepšeg i uzbudljivijeg od bilo èega što možete zamisliti. Imate li stav da ta kvo nešto ne postoji,ono neæe postojati i nove prilike æe zauvijek nesta ti. Pitanje je takoðer da li ste u stanju prepoznati èudo u životu ? I ako ga prepoznate, znate li štoDeepak Chopraæete s njime? Na posljetku, kad biste i znali kako se odnositi prema i dima, što biste uradili?Unutar fizièkoga tijela, iza misli i osjeæaja nalaz i se stvarnost b menita fantastiènim moguænostima; s tog mjesta može mo postiæi s što poželimo. Èak su i èuda moguæa. Pogotovo èuda. Taj dio \ povezan je sa svime što veæ postoji i s onime što se tek sprema z aèe Svoj sam život posvetio istraživanju i prouèavanju naèina kako pro n; put koji vodi do toga polja beskonaènih moguænosti kako bismo p usmj erili i poboljšali naše živote u materijalnom, emocionalno fizièkom i duhovnom smislu. U prijašnjim sam se knjigama usrec toèio na neka zase bna podruèja ljudskoga života. Primjerice, detalj sam obradio te me o zdravlju, kako pronaæi put do ljubavi te ka spoznati Boga*. Ova kn jiga ima širi cilj. Trebala bi vam omoguæiti I nauèite zapažati profinj enu istinu koja leži iza iluzije svakidašnje života i na taj naèin otkri ti vlastitu sudbinu te nauèiti upravljati njon To je put ispunjenja, a možda i prosvjetljenja.Veæ sam više od jednoga desetljeæa oduševljen idejo m da podud nosti imaju znaèajnu ulogu putokaza u životu i njegovom o blikovan; Svi smo uglavnom doživjeli stvari koje se mogu opisati kao neobiène èak natprirodne. Primjerice, èistili ste spremište i pr onašli dar k vam je poklonio netko koga veæ dugo niste vidjeli. Jedan s at kasri dižete slušalicu odgovarajuæi na telefonski poziv i zaèuje te glas osobe s drugestrane žice. Èitali ste èlanak o najnovijim istraži vanjir o lijeèenju raka kože i spremili te novine bez neke posebne nam je iako to inaèe ne èinite. Mjesec dana kasnije nazvao vas je roðak jav i juæi vam kako su mudijagnosticirali rak kože, a novine koje ste sp mil i utjecat æe na njegove odluke spašavajuæi mu život. Ili: automoi v am se pokvari daleko izvan naselja i upravo kad se pomirite da æe odreðe no vrijeme provesti èekajuæi nekog da se pojavi, naiðe kamii za vuèu. .Mogu li ti dogaðaji biti objašnjeni pukom sluèajnoš æu? Naravno mogu. Ali, ako malo bolje razmislite, zar nisu to dokazi postojaf*Dvostruka Duga je izdala niz knjiga dr. Deepaka Ch opre. Na kraju knjigemožete pron popis ostalih objavljenih izdanja.18Spontano ispunjenje željaèudesnog? Svaki put kad doživimo nešto takvo, možem o to jednostavno pripisati još jednoj podudarnosti u ovom kaotiènom svijetu.Ili, možemo podudarnosti promatrati kao potencijalni nagovješta j ili znak promjene

smjera kretanja našega života. Osobno ne vjerujem u podudarnosti bez znaèenja. Vjerujem da je svaka podudarnost poruka, smjernica za odreðenivid života na koji moramo obratiti pozornost.Jeste li ikada osluškivali mirni, tihi glasiæ što s e nalazi duboko u vama? Jeste li ikad imali dobar predosjeæaj o nekom e ili neèemu? Taj tanahni glasiæ i taj predosjeæaj su naèini komunici ranja kojima je, kakose na kraju uvijek pokazuje, vrijedno pokloniti mal o pozornosti. Podudarnosti su takoðer vrsta poruke. Obraæajuæi po zornost na njih, nauèit æete kako te poruke možete jasnije èuti. Raz umijevajuæi sile kojepokreæu i uzrokuju podudarnosti, možete i sami poèe ti utjecati na njih kako biste stvarali podudarnosti s odreðenom namjer om, iskoristili prednosti koje one donose te iskusili moæ èudesnog ispod maske svakidašnjeg sivila koja u svakom trenutku izaziva istodobno i strahopoštovanje i divljenje.Veæina od nas prolazi kroz život kušajuæi od svega pomalo. Malo straha, malo nervoze, malo uzbuðenja. Mi smo poput djece ko ja, igrajuæi se skrivaèa, podjednako žele biti i ne biti pronaðena grizuæi nokte u napetom išèekivanju. Brinemo jer nemamo prilika za napredak, a onda strepimo kad nam zakucaju na vrata te nas obuzme st rah zbog kojega se povlaèimo još dublje u sjenu. To nije naèin na koji se kroèi kroz život.Ljudi koji razumiju istinsku prirodu života, a koji u nekim tradicijama slove kao prosvijetljeni, lišeni su straha i zabrin utosti. Jednom kada razumijete naèin na koji život djeluje - kao protok energije, informacija i inteligencije - možete vidjeti sve mo guænosti toga trenutka. Obiène vas stvari više ne uznemiruju. Pos tajete lice s osmjehom i srce ispunjeno radošæu. Takoðer poèinjet e zamjeæivati sve veæi broj podudarnosti u životu.Kad podudarnosti smatrate važnim dijelom života, sp ajate se s pozadinskim poljem bezbrojnih moguænosti. To je tre nutak u kojem èarolija zapoèinje. To je stanje koje zovem sinkros udbina u kojoj postajeDeep ak Chopraguæe spontano ispunjenje svih želja. Sinkrosudbina zahtijeva c bok prodor u vaše vlastito biæe dok istodobno održavate budnost fizièkoj razini kako biste sudjelovali u intrigantnom plesu podud nosti. Sinkrosudbina zahtijeva razumijevanje profinjene pr irode sve stvorenog prepoznajuæi izvor inteligencije koja bez prestanka stvL naš svemir i u kojoj su sadržane i naše težnje da slijedimo moguæn o za promjenama kad se one pojave. iPrije nego nastavim, napravit æemo mali pokus. Zatv orite oèi i pi jetitese što ste radili posljednjih dvadeset èetiri sata. Vratite se u m lima na mjesto gdje ste bili toèno prije jedan dan.Pokušajte se sjetiti što je moguæe više detalja o s tvarima koje < radili, mislima koje ste imali te emocijama koje su ispunjavale va srce.Kada to radite, izaberite jedan dogaðaj ili temu ko ja se pojavite posljednjih dvadeset èetiri sata te se potpuno usre dotoèite na tu r sao.Ne mora to biti ništa posebno niti spektakularno, v eæ nešto èir ste se pozornije bavili prošli dan. Tema može biti novac a ko ste juc posjetili banku ili zdravlje ukoliko ste bili kod doktora. Šp ort je takod dobar izbor. Uzmite si neko vrijeme te razmotrite što bi moglo doæ; obzir. iSada se vratite pet godina unatrag. Napravite to ta ko da se usrec toèitena današnji dan te se nakon toga polako vraæajte na trag sve dq toga nadnevka pet godina ranije. Probajte se prisjetiti gdje ste bili to danai što ste sve radili. U mislima napravite što jasni ju sliku vašeg vota tog trenutka.Nakon što ste to uspjeli, ubacite temu koju ste iza brali kao zani: ljivost koja vam se dogodila u posljednjih dvadeset èetiri sata. Kreæ seod dana prije pet godina pa sve do današnjeg dana o braæajuæi pozi nost uglavnom na dogaðaje vezane uz temu za koju ste se odluèi Prisjetite se što je moguæe više dogaðaja vezanih uz to podruèje vaše života. Zdravlje

kao tema može izazvati misao o trenucima kad ste b bolesni te prisjeæanje o odlascima od jednog do drugog lijeèni ka i kraju odluke da prestanete pušiti ili poènete s dijetom. Moguænosti mnogobrojne. Pokušajte sada to napraviti. ¦aoSpontano ispunjenje željaRazmišljajuæi kako je na primjer zdravlje, ukoliko je to bio vaš izbor, utjecalo na dogaðaje u vašem životu te oblikovalo ž ivot kakav danas živite, siguran sam da æete naiæi na mnoge "podudar nosti". Toliko toga uživotu ovisi o iznenadnim susretima, sudbonosnim pr eokretima ili pak "sudarima" koji nam promijene pravac kretanja u nek om drugom smjeru. Vrlo je vjerojatno da æe se tema o kojoj razmišljat e ubrzo povezati s mnogim drugim dogaðanjima makar se ono o èemu razmi šljate èinilo u poèetku sasvim nevažnim. Iduæi tragom vlastite povi jesti, možete dobiti znaèajan uvid u ulogu koju imaju podudarnosti u vaš em životu. Možete vidjeti kako ste se zbog nekog sitnog detalja u živ otu mogli vrlo lako naæi na sasvim drugom mjestu radeæi neki drugi posa o te opæenito nastaviti kretanje drukèijom životnom putanjom.Èak i kad se èini da ste isplanirali cijeli život, dogodi se nešto što vam poremeti planove. Kroz podudarnosti ili mala èu da svemir nam daje neprimjetne znakove o tome kako za nas ima puno veæ e planove nego mi to možemo i zamisliti. Moj život koji se mnogima èini dobro isplaniranim izvor je stalnih iznenaðenja. Isto se može reæi i z a moju prošlost koja je puna èudesnih podudarnosti koje su umnogome zasl užne da sam postao ono što danas jesam.Moje je otac radio u indijskoj vojsci kao osobni li jeènik lorda Mountbattena, posljednjeg upravitelja britanskoga c arstva u Indiji. Tijekom godina, službujuæi kod lorda, moj je otac m nogo vremena proveo udruštvu gospoðe Mountbatten te su oni postali blisk i prijatelji. To g*a je prijateljstvo ohrabrilo da zatraži stipendiju za školovanje na prestižnoj školi Kraljevskoga medicinskog univerzit eta. Ta ga je odluka odvela u Englesku u vrijeme kada sam imao šest godi na. Uskoro je za njimotišla i majka te smo ja i moj mlaði brat ostali sa mi s djedom i bakom.Jednog je dana moj otac poslao telegram da je uspio položiti posljednji ispit i završiti školovanje. To je bio znaèajan dan za sve nas. Toga je dana moj djed pun ponosa izveo brata i mene kako bi proslavili sretan dogaðaj. To je bio dan kakvoga još nikada nismo dož ivjeli. Bili21Deepak Choprasmo u zabavnom parku, gledali filmove, jeli probran a jela u obit skom restoranu i na posljetku dobili pregršt igraèaka. C ijeli danje 1 velièanstven vrtlog sreæe. Ipak, te iste noæi probu dilo nas je nešto na na ljudsko jecanje. U tom trenutku ni ja ni brat ni smo bili svjesni nam je djed umro i da nas je probudio ženski plaè. Tije lo moga dj« bilo je kremirano, a pepeo razasut po rijeci Gangi.Taj je dogaðaj na mene i brata ostavio dubok trag. Noæima sam pitao gdjeje moj djed sada i da li je njegova duša uspjela pr eživ nakon smrti tijela? Za razliku od mene moj je brat imao sas\ dr ukèiju reakciju. Kožamu se poèela ljuštiti kao da je izgorio, suncu. Kak o nije bio dulje izložen suncu nije nam bilo jasno otkuda poremeæaj. Pregledalo gaje nekoliko lijeènika. Jedan od njih konat je postavio dijagnozu da su vanjski poremeæaji oèitovanje unutar ranjivosti i n esigurnosti koju djeèak osjeæa zbog nedavnih dogað; Predvidio je da æe poremeæaj nestati kada se naši roditelji vrate u^, diju. Tako je i bi lo.Kad pogledam unatrag prisjeæajuæi se tih dogaðaja, vidim dc sjeme mojeg životnog poziva - potraga za razumijevanjem prirode d te prouèavanje veze duh-tijelo i zdravlja - bilo posijano upravo t a Moj izbor životnog poziva cijeli je niz podudarnosti. U ovom sluèaji j e bilo prijateljstvo mojeg oca s gospoðom Mountbatten. \Ostali naoko sluèajni dogaðaji takoðer su vršili st alni utjecaj mene. U školi mi je najbolji prijatelj bio Oppo. Bio je vrl o vjei rijeèima. Na

satu književnosti postizao je najbolje ocjene. Osim te bio je vrlo zabavan i volio sam se družiti s njime. Što god je Oppo pravio, ja bih uèinio isto. Kada je Oppo izabrao pisanje kao svoj živ< poziv, i ja sam htio postati pisac.To se protivilo planovima mojeg oca koji je želio d a poštar lijeènik. Kada smo o tome razgovarali, rekao sam mu da ne žel in^. lijeènik i da memedicina ne zanima. Rekao sam da želim pisati kn i da æu jednog dana biti poznati pisac. Nedugo nakon tog razgovora moj èetrnaesti roðendan, otac mije poklonio nekoliko knjiga uklji juæi Of Hu man Bondage, W. Somerset Maugham; Arrowsmith, Siri

Spontano ispunjenje željaLewis i Magnificent Obsession, Lloyd C. Douglas. Ta da mi to nije spomenuo, ali sve su to bilo knjige o lijeènicima. Toliko su me se dojmile da sam dobio snažnu želju da i sam postanem jedan od njih.Medicina mi se èinila idealnim izborim za prouèavan je duhovnosti. Povodio sam se mišlju da æu možda doprijeti i do sa me duše uspijem li razotkriti tajne ljudskoga tijela. Da nisam u život u sreo osobu poput Oppa, možda nikada ne bih razvio ljubav prema knjig ama i pisanju. Isto vrijedi i za mojeg oca koji je mogao sasvim drukèij e postupiti kada sam mu rekao da želim postati pisac. Da se usprotivio m ojoj tadašnjoj odluci, možda bih, prkoseæi mu, završio kao novinar . Svi su ti naoko nepovezani dogaðaji uz nevidljivu mrežu odnosa - od gospoðe Mount-battendo mojeg oca, djeda, brata i Oppa - bili potpuno si nkronizirani jedni s drugima. Èini se da su podudarnosti iskovale zajedn ièku urotu ne bi li oblikovale moju osobnu povijest i povele me životni m putem kojim sada hodam punim korakom.Svatko od nas upleten je u mrežu podudarnosti koja nas nadahnjuje i pomaže usmjeravati naše živote. Upravo u ovom trenu tku sudbina me dovelado pisanja ove knjige, odnosno do zajedništva s vam a preko ispisanih rijeèi na ovim stranicama. Veæ èinjenica da èitate ovu knjigu - da ste došli u knjižnicu ili knjižaru, uzeli ili kupili ba š nju, otvorili je, uložili trud i energiju u uèenje o sinkrosudbifli - sama je po sebi podudarnost koja vam može promijeniti život. Koje s u vas okolnosti dovele do te knjige? Zašto ste od tisuæu drugih iza brali baš nju? Kakve vam misli prolaze dok je èitate?Svijest dL postoji mreža podudarnosti u našem život u, prvi je korak prema razumijevanju i življenju sinkrosudbine. Slje deæi korak je razvijanje vještine prepoznavanja podudarnosti upra vo u trenutku samoga dogaðanja. Na taj naèin možemo odmah i bez odlaganj a iskoristiti moguænosti koje podudarnosti nose, a koje prolaskom vremena mogu išèeznuti. Takoðer, svjesnost se pretvara u energij u. Što više pozornosti pridajete podudarnostima, veæa je vjeroj atnost da æe se one pojaviti što zapravo znaèi da uvid u znanje o vašem životnom putu stalnojaèa.Deep ak ChopraKonaèan se stupanj življenja sinkrosudbine postiže sviješæi meðusobnoj povezanosti svih stvari. Uviðate da sve utjeèe na i drugo, da su sve stvari u sinkro jedna s drugom. Izraz u sinkro si æ enica je od izraza u sinkronicitetu što znaèi djelovati u skladu, 1 jedn o. Zamislite jato riba koje pliva u odreðenom smjeru i onda odj nom s ve ribe promijene smjer. Ne postoji voða koji odreðuje srr kretanja. Ribe ne razmišljaju na naèin da gledaju što se ispred r dogaða pa da on da djeluju u skladu stime. Sve se dogaða istodot* Taj sklad kretanja rez ultat je koreografijesveprisutne inteligen« koja se nalazi u srcu prirod e, a koja se oèituje u svima nama kroz c što nazivamo duša.Kad nauèimo živjeti na razini duše, mnoge se stvari poèinju dc dati, a kojih prije nismo bili svjesni. Postajemo svjesni s jajnih obraz; i usklaðenih ritmova koji upravljaju našim životima. Razumije tijek stvarikoje su nas dovele do onoga što danas jesmo. Bojažl jivo tjeskoba nestajukada stojimo u èudu gledajuæi kako se svijet odm pr ed našim oèima.

Zapažamo mrežu podudarnosti koja nas okružu shvaæam o da i najmanji dogaðaji imaju neko znaèenje. Otkrivamo namjernim o braæanjem pozornosti na podudarnosti možemo ostva odreðene uèinke u naši m životima. Povezujemo se sa svime što pos u svemiru i prepozna jemo duh koji nas sveujedinjuje. Skidamo ve blještavila koje je skriveno duboko u nama i slavimo novopronaðe stvarnost. Svjesno oblikujemo s voje sudbine kreativnošæu kojai poznaje granice i na taj naèin p roživljavamo najskrivenije snove bližavajuæi se prosvjetljenju.To je èudo sinkrosudbine. ^rSpontano ispunjenje željaStranice koje slijede podijeljene su u dva djela. P rvi dio istražuje dinamiku pojavljivanja podudarnosti, sinkroniciteta te sinkrosudbine. Ono odgovara na pitanje kako sinkrosudbina djeluje. Drugi dio govori o sedam naèela sinkrosudbine ukljuèujuæi i dnevno pla niranje korištenja onoga što ste nauèili i odgovara na pitanje što sin krosudbina znaèi vama.Ako ste nestrpljiviji èitatelj koji želi što prije doæi do novih saznanja ili ste èitali moje prijašnje knjige, možd a æete htjeti preskoèiti sljedeæe retke i prijeæi odmah na predav anja. Ipak, preporuèam vam da èitate redom jer svaki redak može donijeti neke nove informacije ili osvrte koji mogu biti važni za dalj nje razumijevanje onoga o èemu ova knjiga govori. Takoðer uzmite u ob zir daje ideja sinkrosudbine kroz zadnjih deset godina doživjela p romjene i nastavlja se mijenjati. Neki od vas su možda pohaðali teèaj s inkrosudbine ili su slušali nešto o tome na vrpcama pa im ono što slije di neæe biti ništa novo. One pak koji se prvi put susreæu s mojim rado m unaprijed ohrabrujem da ne odustanu ako im se stvari èine zam ršenima. Ova knjiga ima namjeru razjasniti sink-rosudbinu u teorijskom i praktiènom smislu. Uložio sam silan trud da bih knjigu uèinio pristupa ènom i nadam se da sam u tome uspio. Vjerojatno æe biti nekih pitanja s kojima æemo se muèiti u nastojanju da naðemo odgovor. Nemojte oèaj avati misleæi kako tonikad neæete shvatiti. Shvatit æete. Ne dozvolite s i da vas neki dio knjige ili stranica zarobi. Nemojte zapeti, veæ jed nostavno krenite dalje. Svakoje poglavlje nadogradnja na prethodno. Vidjet æete da kasnija poglavlja razjašnjavaju nedoumice koje se p ojavljuju na poèetku èitanja. Imajte na umu dva cilja: razjasniti kako s inkrosudbina djeluje te nauèiti kako je iskoristiti kao pomoæ i vodiè u svakidašnjem životu.Ova knjiga neæe promijeniti vaš život preko noæi, a li ako ste voljni svaki dan posvetiti malo vremena ovome o èemu govor im, vidjet æete da èuda nisu samo moguæa, veæ da ih ima u obilju. Èuda se mogu dogaðati svaki dan, svaki sat, svaku minutu vašega života. U ovom trenutku sjeme savršene sudbine leži negdje duboko zakopano u vama . Pustite ga da proklije, a ja æu vam pokazati kako.fDio prviwawObeæanje neogranièenoga potencijalaTijelo, um i duhOd trenutka kad smo postali svjesni naše okoline, p oèeli smo se pitati onašem mjestu u njoj. Javljaju se neka vjeèna pitanj a: Zašto sam ovdje? Kako se uklapam u nacrt svega stvorenog? Što je moj a sudbina? Kao djeca imali smo naviku razmišljati o buduænosti kao o str anici èistog papira na kojem možemo nacrtati što želimo biti. Èini se d a moguænostima nema kraja te nas obuzima osjeæaj uzbuðenja zbog obeæanj a otkriæa te zadovoljstva življenja u okruženju s tolikim moguæn ostima. Odrastanjem, ulaskom u zrelo doba te naobrazbom koja nas èesto o granièava te se moguænosti znatno sužavaju. Ono što nas je nekad uz dizalo u visine, sad nas vuèe dolje; ono što se èinilo bezgraniènim, sad postaje tijesno i mraèno.

Postoji naèin kako vratiti radost neogranièenoga po tencijala. Sve što jepotrebno je razumijevanje istinske prirode stvarnos ti te prih-Deepak Chopravaæanje da su sve stvari meðusobno povezane i neodv ojive jedn druge. Uz pomoæ odreðenih tehnika možete nauèiti kako vam se s otvara donoseæi vampovremeno sreæu i dobre prilike. S vremeno æe se st vari pojavljivati sveèešæe. Koliko je sinkrosudbina mo Zamislite da ste u potpuno mraènoj prostoriji s baterijom u ruci. lite bateriju i ugle date prekrasnu sliku na zidu. Mogli biste pomisli redu, ovo je predivan umjetnièki rad, no jeli to sve èega ovdje ima' jednom iznad vas izvor sv jetlosti osvijetli cijeli prostor. Okreæu oko sebe, shvaæate da ste u muzeju sa stotinama slika od kojih je j< ljepša od druge. Vašom sviješæ u se postepeno širi spoznaja da stoji pred neèega što vam može ispuniti cijeli život. Niste više ograni slabašnom svjetlošæu baterije koja vam dopušta pogled na tekpoi sliku. To je obeæanje sinkrosudbine. Ona pali s vijetlo. Daje nam guænost da u životu donosimo pravilne odluke umjest o slijepili gaðanja. Omoguæuje nam vidjeti smisao u svijetu, razumjeti p zanost i sinkroniènost svih stvari, birati život kakav želim o te kon; ostvariti vlastito duhovno putovanje. Pomoæu sinkrosudbine c vamo moguænost promjene naših života u skladu s našim namjera: Prv i korak u tom smjeru jest razumijevanje tri razlièite razine rode postoj anja.Razina i *<PODRUÈJE MATERIJALNOG iPrva razina postojanja jest fizièka ili materijalna , odnosno vid svemir.To je svijet koji poznajemo najbolje. To je onaj ko ji zov< stvarni svijet. Sadrži tvari i objekte s èvrsto odreðenim g ranicama dimenzionalnog oblika. Ukljuèuje sve što možemo isk usiti pom naših pet osjetila: vida, sluha, opipa, okusa i mirisa. Primj erice, i tijela, vjetar, zemlju, vodu, plin, životinje, mikrobe, mol ekule te ; nièe ove knjige. U fizièkom svijetu vrijeme teèe tako pravoc rtne èesto koristimo izraz - strelica vremena. Odapeta u prošlosti, prc kroz sadašnjost i ideu buduænost. To znaèi da sve stvari u podnSpontano ispunjenje željamaterijalnog imaju svoj poèetak, sredinu i kraj, od nosno imaju svoju konaènu trajnost. Biæa se raðaju i umiru sa osjetil ima. Planine se uzdižu nebu pod oblake zbog rastaljene Zemljine kor e, pa se opet vraæajutlu nemilosrdnim šibanjem vjetra i kiše. Svijetom m aterijalnog vlada neprestani zakon uzroka i posljedica te je na taj n aèin potpuno predvidljiv. Newtonova fizika otkrila nam je zakon akcije i reakcije kojim možemo toèno predvidjeti posljedice sudara dv iju bili-jarskih kugli ako znamo uvjete pod kojim je došlo do njihov oga dodira. Znanstvenici toèno mogu predvidjeti kada æe se poja viti pomrèina Sunca ikoliko æe trajati. Naše uvriježeno shvaæanje svijet a dolazi iz onoga štoznamo o svijetu materijalnog.Razina a PODRUÈJE KVANTNOGNa drugoj razini postojanja sve se sastoji od infor macije i energije. Toje razina kvantnog podruèja. U tom svijetu nema mat erijalnog niti bilo èega što bi se moglo iskusiti s naših pet osjetila. Um, misli, ego, onajdio za koji smatrate da ste vi sami su dijelovi kva ntnog podruèja. Ne možete ih opipati, a ipak ste sigurni u svoje posto janje i stvarnost vaših misli. Iako je kvantno podruèje najlakše zami sliti u okvirima uma,ono zahvaæa znatno šire podruèje. U stvari, sve u s vemiru je oèitovanje informacija i energije iz kvantnog podruèja. Materi jalan svijet je podskup kvantnog podruèja.Drugim rijeèima, sve što postoji u svijetu materija lnog, temelji se na informacijama i energiji. Iz poznate Einsteinove je dnadžbe E=mc!, znamo da je energija (E) jednaka masi (m) pomnoženoj s br zinom svjetlosti (c) na kvadrat. To nam govori da su materija (masa) i e nergija jedna te istastvar u dva razlièita oblika - energija^ jednaka ma si.Jedna od poèetnih poduka iz prirode jest da je mate rija graðena od molekula, a molekule od još sitnijih èestica koje n azivamo atomi. Došli

smo do razumijevanja da su stvari, poput ove stolic e koja izgleda vrlo èvrsto, izgraðene od èestica koje možemo vidjeti te k uz pomoæDeepak Choprajakih mikroskopa. Poslije æemo vidjeti da se i atom i sastoje od josi njih tzv. subatomskih èestica koje uopæe nemaju mas u. Te su èes doslovnopaketi ili valovi informacija i energije. To znaèi da na dri razini postojanja ta stolica na kojoj sjedite nije ništa d rugo nego s informacija i energije. iOvakvo objašnjenje može biti teško za razumijevanje . Kako sq vidljivi valovi energije i informacija mogu iskusiti kao èvr st obj< Odgovor leži u èinjenici da se sve u kvantnom podruèju odigrava t nom svjetlosti te da pri toj brzini naša osjetila ne stignu obraditi sve formacije koje sudjeluju u iskustvu opažanja. Razlog naše sposobn razlikovanja objekatakoje promatramo jest taj što valovi ener sadrže raz lièite vrste informacija koje su odreðene frekvencijom il bracij om tih valova. To je kao da slušate radio. Moguæe je da frekvenciji 105. 5 FM svira samo klasièna glazba, dok æete na 101.91 rock-glazbu. En ergija može nositi razlièite informacije ovisno o te kako vibrira.Dakle, materijalni se svijet temelji na informacija ma utkanir energiju koja vibrira na razlièitim frekvencijama. Energetsk u mr rasprostranjenu oko nas ne možemo iskusiti jer su vrijednosti tih, kvencija daleko iznadonih koje su naša osjetila sposobna prihva Zbog spo rosti naših osjetila možemo iskusiti samo komadiæe ener koji onda poveza ni u skup informacijapredstavljaju "stolicu", "n tijelo", "vodu" te svak i drugi materijalni objekt u svemiru.Nešto slièno dogaða se kad gledamo film. Kao što zn ate, pokre se filmskaslika sastoji od brojnih zasebnih i odvojenih fotog rafija. I biste pogledali film u projekcijskoj sobi, vidjeli biste vrpcu na kojo nalazi poredano mnoštvo slika meðusobno odvojenih zacrnjen im p ruèjima. No filmna filmskom platnu izgleda drukèije. Tada se si poj avljuju u nizu takvombrzinom da nismo više u stanju primije njihovu odvo jenost, odnosno zacrnjena podruèja. Umjesto toga, f doživljavamo ka o neprekinuti tok informacija. \U kvantnom podruèju djeliæi energetskog polja koji vibriraju razlièitim frekvencijama, a mi ih doživljavamo kao razlièite m atSpontano ispunjenje željajalne objekte, dijelovi su jedinstvenog energetskog polja. Kad bismo imali sposobnost vidjeti sve što se dogaða u kvantn om podruèju, vidjeli bismo da smo svi mi dijelovi velike energetske juhe te da je sve -svatkood nas i svaki materijalni objekt - samo jedan skup informacija koji pliva u toj energetskoj juhi. U bilo koje vrijeme v aše energetsko polje doæi æe u dodir s nekim i utjecati na sva ostala po stojeæa energetska polja. Taj proces svatko od nas razlièito doživljav a. Svi smo mi izrazi jednog izvora energije i informacija. Ponekad možem o osjetiti tu povezanost. U veæini sluèajeva osjeæaj je vrlo fin i kratkotrajan, no ponekad zna biti i vrlo snažan. To se dogaða kad uð ete u neku prostorijui osjetite napetost toliko jaku i stvarnu da biste ju mogli nožem rasparati. Svetište u kojem vas obuzima osjeæaj dub okog mira, takoðer jedobar primjer. U tim trenucima odvija se meðusobno prožimanje energije okoline i vaše vlastite energije.I u podruèju materijalnog mi provodimo neprekidnu i zmjenu energije i informacija. Zamislite da stojite na ulici i da osj etite dim cigarete neke osobe koja vam se približava. Drugim rijeèima, vi udišete dah te osobe, a miris nije ništa drugo nego znak da udišet e neèiji dah. U sluèaju da osoba nije pušila, vi biste svejedno udi sali njezin dah samo što vas ovaj put miris ne bi na to upozoravao. A št o je dah? To je ugljièni dioksid i kisik koji dolazi iz metabolizma svake stanice te osobe. To je ono što'udišete, baš kao što i drugi u dišu vaš dah. Dakle, mi neprestano izmjenjujemo jedan mali dio sebe, odn osno materijalne, mjerljive molekule iz našega tijela.

Kad dublje sagledamo stvari, vidimo da u stvarnosti ne postoje granice izmeðu nas samih i svega ostalog na svijetu. Kad do dirnete neki objekt, osjeæate èvrstoæu ili krutost tijela što na neki na èin èini granicu izmeðu vas i objekta. Fizièari bi rekli da èvrstoæa tijela èini granicu izmeðu objekata zbog èinjenice da su sva tijela gra ðena od atoma. Kod dodira dva ili više tijela atomi se meðusobno sudar aju i to nam daje osjeæaj èvrstoæe odnosno razgranièenja. No što su z apravo atomi? Atom sesastoji od jezgre i elektronskog omotaèa. Obratite pozornost da omotaè zapravo nema èvrstu graðu, veæ je oblak elektrona33Deepak Chopraili niz putanji kojima se elektroni kreæu. Da biste si lakše prede graðuatoma, zamislite plod kikirikija u središtu nogomet nog st ona. Kikiriki je jezgra atoma, a stadion je elektronski omotaè. K ad dirnemo neku stvar, osjeæaj èvrstoæe javlja se u trenutku kad se sre elektronski omotaèi dvaju tijela. To je naše tumaèenje èvrstoæe i ženo osjetljivošæu(ili neosjetljivošæu) naših osjetila. Oèi su nam i ðene tako da okolinu promatramo kao trodimenzionalne èvrstei jekte. Na i sti naèin graðeni su zavrseci naših živaca kojima dodiruje stvari. Ipak, u stvarnosti kvantnog podruèja èvrstoæa ne postoji. Št dogaða ka d se na nebu sretnu dva oblaka? Postoji li èvrstoæa kod n Umjesto gromo glasnog sudara, oni se u odreðenoj mjeri ispremije; i isto se tako razd voje. Nešto se sliènodogaða kad vi dodirnete r predmet. Vaša se energets ka polja (elektronskioblaci) sretnu, p lope se u odreðenoj mjeri te se o dvoje prilikom ispuštanja predm Iako to niste zamijetili, jedan vr lo mali dio vaše energije prešao je stranu predmeta i obrnuto. Svaki m dodirom izmjenjujemo energi informacije. Svakim dodirom nez natno se mijenjamo. Na taj m takoðer možemo vidjeti kako smo povezani s a svime što nas okružSvi mi stalno razmjenjujemo male kolièine energije izmeðu seb smo stoga u kvantnom podruèju, odnosno na razini misli te na ra onoga što smatramonama samima, èvrsto povezani. Svatko je^ vezan sa s vakim. <Samo u našoj svijesti postoji svijet objekata sazda n posredstv naših osjetila, izdvojen od energije i informacija. Što b i se dogoi kad bismo mogli zaviriti u kvantno podruèje? Kad bismo imali kv ne oèi? U kvantnombismo podruèju vidjeli da sve ono što u svijetu! te rijalnog doživljavamokao èvrsto i kruto, zapravo jest vibriranje e; gije odreðenom frekvencijom koja se pojavljuje iz toèke beskra nes taje u njoj brzinom svjetlosti. Poput izmjene fotografije i zacr nog po druèja na filmskoj vrpci djeluje i svemir: na naèelu "on/off' nologije , tj. "ukljuèi-iskljuèi" sustavu, odnosno u sustavu binar vrijedno sti. Neprekidnost i èvrstoæa objekata rezultat je naše iluz: imaginacij e koje nastaju posredstvom naših osjetila koja nisu u sta34fSpontano ispunjenje žeijaprepoznati energiju i informacije iz kvantnog podru èja. U stvari, i mi sami postojimo prema naèelu izmjene fotografija i z acrnjenih podruèja. Èas smo ovdje, èas nismo, pa onda opet jesmo. Nepre kidnost postojanja nalazi se samo u našem sjeæanju.Postoji jedno vrlo slikovito objašnjenje neprekidno sti postojanja. Znanstvenici znaju da su pužu potrebne tri sekunde da bi registrirao svjetlo.Zamislite da me puž promatra dok ja napuštam sobu, pljaèkam banku i vraæam se unutar tri sekunde. Što se tièe puža, ja nikad nisam napustio sobu i u njemu imam savršen alibi. Vrijeme koje sam izbivao iz prostorije poklopilo se sa zacrnjenim podruèjem, od nosno upalo je toèno izmeðu dvije susjedne fotografije ako iskoristimo u sporedbu s filmskom vrpcom. Pužev osjeæaj neprekidnosti, pod pretpostav kom da takav osjeæaj postoji kod puža, dovodi do ignoriranja zacrnjenih podruèja.Dakle, doživljaji osjetila vida kod svih živih biæa daleko su od

stvarnosti i više su rezultat zamišljanja nego toèn ih opažanja. Postoji zen prièa o dvojici uèenika koji su promatrali zast avu kako vijori na vjetru. Jedan od njih reèe: "Zastava vijori.", a dr ugi odgovara: "Ne, vjetar se kreæe!" Zbog njihove prepirke pojavi se u èitelj te su ga upitali tko je u pravu. "Obojica ste u krivu", uzvi kne uèitelj. "Jedino se svijest kreæe." Kako se svijest kreæe, tako pret vara svijet u doživljaj.Umje polje energije i informacija. Svaka ideja je e nergija i informacija. Vi pretvarate svoje tijelo i cijeli sv ijet oko vas u neprekidni doživljaj kroz*opažanje energetske juhe kao niz razlièitih entiteta, biæa ili biti. Pitanje glasi odakle pak s am um, odgovoran za takvo stanje, dolazi?Razina 3 Podruèje nelokaliziranogTreæa razina postojanja sastoji se od inteligencije ili svjesnosti. Možese nazvati i virtualnim podruèjem, duhovnim podruèj em,35Deep ak Choprapoljem svih moguænosti, univerzalnim postojanjem il i nelokalizirar inteligencijom. To je ocean moguænosti iz kojega pr oizlazi sva ener i sve informacije. Bit prirode koju opažamo nije mate rija, nije cal energija ili informacija, veæ je to èisti potencija l. Stvarnost treæeg r. ruèja u svom djelovanju ne koristi ni vrijeme ni prostor jer oni, nostavno ne postoje na toj razini. Treæe podruèje s e stoga i naziva lokalizirano jer se ne može ogranièiti ni prostorom ni vremenom. ( ne postoji ni u vama niti izvan vas. Ono jednostavno j est. 3Inteligencija duhovnog podruèja jest ono što energe tsku juhu ganizira u poznate nam entitete. Ona povezuje èestice u atome, atc u molekule i napokon molekule u strukturu. To je organizirajuæa koja stoji iza svega.Ideja organizirajuæe sile možda i nije najbolji i: za razumijevanje. Jedan od uvjetno reèeno jednostavnijih naèina z< zu mijevanje virtualnog podruèja jest da pokušate uoèiti dvojnul rodu vlast itih misli. Kad èitate ovaj tekst, oèi vide crni otisak papiru, a u m pretvara otisak u simbole, slova i rijeèi, nakon c pokušava izvesti n eki zakljuèak na osnovi uèinjene pretvorbe. Pc šajte sada iskoraèiti jedan korak izvan uma i pogledati tko zapi "radi" èitanje? Tko je ta svijest što stoji u pozadini misli? Posta: svjesni dvojnosti tih unutar njih procesa. Um prevodi, pretvara i ai žira. Pa tko onda èita? Time što ste samo malo iskoraèili izvan uot jenog poimanja stvari možete p ostati svjesni jedne stalne prisutn unutar vas, prisutnosti sile koja ne prekidno vrši opažanje. To je d ili nelokalizirana inteligencija, a njezino opažanje se dogaða na tn ili virtualnoj razini.Isto kao što energija i informacija stvaraju materi jalni svijet, to lokalizirano podruèje (podruèje bez mjesta i vremen a) stvara energ informacije orkestrirajuæi njihove aktivnosti. Prem a poznatom aul i pioniru metafizike dr. Larrvju Dossevu, dogaðaji u nelokalizirar podruèju imaju tri kvalitete koje ih razlikuju od d ogaðaja koji se m svesti na materijalni svijet. Ti dogaðaji su u meðu sobnom odnos korelaciji. Ta korelacija je neposredna, potpuna i trenutna.Ponašanje dva ili više subatomskih dogaðaja meðusob no je nSpontano ispunjenje žeijaroèno, dakle ne postoji uzroèno-posljedièna veza. D rugim rijeèima, jedandogaðaj ne uzrokuje drugi, a opet ponašanje toga do gaðaja trenutno je povezano ili koordinirano s drugim. To je kao kad p lešete s udaljenim partnerom. Makar ste odvojeni, radite iste pokrete buduæi da slušate istu glazbu. To je znaèenje neposrednosti.Sljedeæa kvaliteta korelacije dogaðaja jest potpuno st. To znaèi da se jaèina veze ne gubi u odnosu na vrijeme i prostor. Uzmite primjer da se nalazimo u sobi i da razgovaramo. Meðusobna èujnost bila bi sasvim u redu i ne bi nam promakla ni jedna rijeè. Zamislite sad isti razgovor naulici. Vi stojite s jedne strane, a vaš sugovornik s druge. Morali bisteznatno pojaèati svoj glas ako biste htjeli razgovar ati. Kad biste se

nalazili unutar nelokaliziranog podruèja, glas iste jaèine jednako bi seèuo u sobi, na ulici, na kilometarskoj udaljenosti ili na drugom kontinentu.Treæa kvaliteta korelacije - trenutnost znaèi da iz meðu dogaðaja u nelokaliziranom podruèju ne postoji vremenski redos lijed dogaðanja. Drugim rijeèima, vrijeme putovanja od jednog dogaða ja do drugog jednako je nuli. Svi znamo da svjetlost i zvuk putuju razli èitim brzinama što jerazlog zašto prvo vidimo bljesak, a tek nakon nekog vremena èujemo udar groma. U nelokaliziranom podruèju nema takvoga kašn jenja jer nelokalizirana korelacija ne slijedi zakone klasièn e fizike. Ne postoji signal, ne postoji svjetlo i ne postoji zvuk. Napro sto ne postoji ništa što bi moralo putovati. Korelacije izmeðu dogaðaja u nelokaliziranom podruèju pojavljuju se trenutno ne èekajuæi na uzro k i ne gube nasjaèinis obzirom na udaljenost i vrijeme.Nelokalizirana inteligencija je svuda odjednom i mo že istodobno uzrokovati brojne i kvalitativne uèinke na raznim l okacijama. Sav materijalni svijet dolazi iz tog virtualnog podruèj a. To je posljedièno i izvor podudarnosti koje su tako važne kod sinkros udbine. Kad nauèite živjeti na toj razini, možete spontano ispuniti sva ku želju. Možete stvarati èuda.37Deepak ChopraDokazi za postojanje virtualnog podruèjaVirtualno podruèje nije rezultat mašte ili neke lju dske èežnj postojanjem više sile. Iako su razni filozofi kroz povijest nepresi pokušavali dokazati ili osporiti postojanje "duha", tek su znanstve u dvadesetom stoljeæu uspjeli iznaæi dokaze za postoj anje nelokž rane inteligencije. Iako tekst koji slijedi tek djelomiè no objašnjava kaže, kad doðete do kraja teksta, nadam se da æete osjeti ti istoi uzbuðenje koje sam osjeæao i ja kad sam prvi put prouèavao ta j nVeæina od nas se na predavanjima iz fizike susrela s prièom d svemir okonas graðen od èvrstih èestica i valova. Mislili smo da su tièe osnovni graðevni blokovi iz èega je sagraðen cijeli svijet. 1 smo, na primjer, uèili da vrlo sitne èestice poput elektrona u je im aju èvrstoæu i pripadaju materijalnom svijetu. Istodobno smo i da valovi poput svjetla i zvuka nisu materijalne èestice. Sve doneda ta smo dva stanja uvijek razlikovali. Èestice su bile èestice, a valo\ ostal i valovi. Fizièari sutada otkrili da su subatomske èestice dije onoga št o zovemo valni paket.Valni paket jest toèno odreðen im energije za razli ku od tipiènog kontinuiranog vala energije.Zamislite impuls energije kao iznenadan kratak titr aj koji ima' poèetak i kraj. Postoje dva pitanja koja možemo postaviti u vezi èes unutar valnog paketa. Prvo koji je položaj èestice i drugo koju br: èestica ima? Fizièari su otkrili da možete postaviti samo j edno o dva pitanja istodobno. Ako upitate gdje je èestica, tada ste od ri položaj èestice i uvjetovali je kao materiju. Zapitate li pak koj brz ina èestice, tada steuvjetovali èesticu kao val.Dakle, stoje to što možemo objediniti pod imenom va l-èestica? ili materija? Odgovor na ovo pitanje glasi da val-èesti ca može b jedno i drugo ovisno od dva moguæa pitanja koja postavimo. Buduc ne možemo odvojiti položaj i brzinu vala-èestice veæ ih moram o \. u paketu (otuda i naziv valni paket), sve dok ne postavimo pit; pol ožaja ili brzine vala-èestice, ono može biti i jedno i drugo, nakon izvršenog mjerenja uvjetovali smo sadržaj valnog paketaSpontano ispunjenje željaValValni paketèesticu) kao materiju u sluèaju izmjerenog položaja , odnosno kao val u sluèaju izmjerene brzine.Ovo naèelo poznato je kao Heisenbergovo naèelo neod reðenosti i jedno je od temelja moderne fizike.

Zamislite zatvorenu kutiju u kojoj se nalazi val-èe stica. Konaèno utvrðivanje prirode (apsolutnog identiteta) onoga š to se nalazi u kutijinije moguæe sve dok se ne izvrše odreðena promatran ja ili mjerenja. U trenutku prije mjerenja identitet sadržaja kutije j e èisti potencijal ili moguænost. Ono je oboje - i val i materija i ka o takvo postoji samo u virtualnom podruèju. Nakon izvršenog mjerenja, od nosno promatranja, prijašnji potencijal "kolabira" na razinu pojedinaè nog entiteta, odnosnopostaje val ili materija. Našem uobièajenom poimanj u svijeta ideja da nešto može postojati u više razlièitih stanja u ist om trenutku jest sasvim strana i nerazumljiva. Ipak, to je èudo kvan tnog podruèja.39Deepak ChopraPoznati misaoni pokus fizièara Ervina Schrodingera ukazuje vrstu neobiènih pojava koje su postale objašnjive razvoje m kvan fizike. Zamislite da imate zatvorenu kutiju koja sadrži val -èesti maèku, poklopljenu zdjelu s maèjom hranom te polugom utakn ut izmeðu poklopca i zdjele. Postane li val-èestica tvar, udarit æe u po h koja æe skinuti poklopac zdjele i maèka æe doæi do hrane. U sluè va la stvari æe ostati nepromijenjene, odnosno hrana i dalje ostaje p lopl jena. Otvorimo li kutiju (i na taj naèin izvršimo promatranje), \ jet æemo praznu zdjelu isretnu maèua ili punu zdjelu i gladnu maèkSve ovisi o vrsti promatranja koje smo izvršili. Ev o sad onoga djel cijeloj prièi koji našem umu zadaje najviše problem a. Prije nego što vorimo kutiju i izvršimo promatranja, zdjela je i p una i prazna maèka jeistodobno i sita i gladna. U tom trenutku postoje o bje r gucnosti u istovrijeme. Samo promatranje jest ono što jednu od dvi je i gucnosti pretvara u ono što nazivamo stvarnost. Kako god da se to èir nevjerojatnim, fizièari su nedavno dokazali taj fen omen tako što su vršili pokus u kojem su nabijeni atom berilija loci rali na dva mjest isto vrijeme.Ono što je još manje razumljivo našem umu jest mogu ænost daje tovremena prisutnost tijela na dva razlièita mjesta posljedic a na izoblièenog zapažanja. Drugim rijeèima, dva dogaðaja u korelaci ji dva razlièita mjesta mogu u stvari biti posljedica jednog jedinog dc ðaja. Zamislite ribu u bazenu èije pokrete snimaju dvije kamere, sv < pod svojim kutom tesvaka projicira sliku na svoj monitor u susjed sobi . U toj sobi sjedite vi i promatrate oba ekrana. Vidite dvije razlic rib e i osupnuti ste èinjenicom da se obje ribe pomièu nevjerojatno klað eno. Naravno da vi neznate što se u stvari dogaða. Kad biste zri bili bi ste svjesni da zapravo postoji samo jedna riba vidljiva iz < razli èita kuta gledanja. No zamislite da imate mnogo kamera i; svaku spojite na zasebni monitor. Dobili biste jato riba u kojem sv< riba ima trenutn u vezu sa svakom drugom. Rekli bismo daje unu jata ostvarena trenutn a komunikacijska korelacija.Veliki mistici iz raznih tradicija upozoravaju daje ono što svaki c40Spontano ispunjenje žeijadoživljavamo zapravo projicirana stvarnost u kojoj stvari i dogaðaji samo izgledaju kao da su odvojeni jedan od drugoga.U onoj drugoj stvarnosti mi smo svi dijelovi jednog a tijela i kad se jedan dio toga tijela pomakne, posljedice toga tren utno osjeæa svaki diotijela.Znanstvenici takoðer imaju prijedlog za uvoðenje os amdimen-zijskog hiperpodruèja. Podruèje bi nosilo naziv po znanstve niku Min-kowskom. Prema tom matematièki zamišljenom modelu prostora, razmak izmeðu dva dogaðaja, ma koliko oni izgledali udaljeni u prosto ru i vremenu, uvijek bi iznosio nula. Ova zamisao takoðer pretpostavlja svijet u kojem smo svi nerazdvojna cjelina. Razdvojenost bi mogla biti rezultat umišljanja.Kad osjeæamo ljubav u bilo kojem obliku, to ima za posljedicu razbijanjeiluzije razdvojenosti.Buduæi da je za odluku da li æe val-èestica biti va l ili èestica kljuèno

ljudsko promatranje, znanstvenici poput Nielsa Bohr a i drugih fizièara smatrali su daje sama ljudska svijest odgovorna za kolaps vala-èestice na razini pojedinaènog entiteta, bilo tvari ili val a. Slijedeæi tu tvrdnju, mogli bismo reæi da bi bez ljudske svijest i cijeli svijet postojao u nekom neodluènom stanju, odnosno u stanj u èistog potencijala.Ovaj zakljuèak jedna je od kljuènih toèaka ove knji ge. Ponovit æu ga jošjednom zbog njegove važnosti. Bez svijesti koja se ponaša kao promatraè i tumaè cijeli svijet postojao bi tek kao èisti pot encijal. Taj potencijal je virtualno podruèje ili treæe podruèje postojanja. On je nelokaliziran i ne mpže se iscrpiti, beskrajan je i sveobuhvatan. Ušuljati se u to podruèje, zpaèilo bi moæi stvarati èuda.Kad kažem èuda, nimalo ne pretjerujem. Vratit æu se na trenutak fizici iopisati kako su znanstvenici dokumentirali neke izn enaðujuæe dogaðaje koji mogu proizaæi iz razine èistoga potencijala.Intrigiran i privuèen moguænostima kvantne fizike, Albert Einstein osmislio je sljedeæi moguæi scenarij: zamislite dvi je identiène val-èestice koje su ispaljene u suprotnim smjerovima. Š to se dogaða ako postavimo pitanje o položaju èestice A i pitanje o brzini èestice B?Zapamtite: val-èestice su identiène pa svi izraèuni koji vrijede zaDeepak Choprajednu vrijede i za drugu val-èesticu. Poznavajuæi p oložaj èestice A (1 stoga prelazi u stanje tvari), istodobno otkrivamo položaj val-èestic koja posljedièno takoðer prelazi u stanje tvari.Posljedice rezultata ovog zamišljenog scenarija, ko ji je kasnije ] vrðeni matematièki i eksperimentalno, su od ogromnog zna èaja, jeèe li promatranje val-èestice A na val-èesticu B, tj. da li se usposta neka vrsta nelokalizirane veze ili komunikacije u kojoj se informa izmjenjujubrže nego što iznosi brzina svjetlosti, a da se pri tom dogaða izmjena energije? To je u suprotnosti sa svim uobièajenim^ gledima na svijet. Taj scenarij poznat je i pod imenom Einsti Podolskv -Rosenov paradoks. Laboratorijski pokusi pokazali su da koni kvantne f izike vrijede i daje nelokalizirana veza ili komunika stvarnost. 'Pokušat æu objasniti znaèaj ovog otkriæa najednom p rimjeru ko. možda malo karikiran, ali spada u materijalni svijet te z orno pomas razjašnjavanju gornjih tvrdnji. Zamislite poštansku tvrtku koja je' slala dva jednaka paketa u kojima se u svakom nalaz i val-èestica,i nosnoèisti potencijal. Jedan paket je poslan prema meni, a je< prema vama. Paket primamo i otvaramo u istom trenutku. Trenu pr ije otvaranja kutije zamišljam što želim naæi u kutiji. Kad konai otvori m kutiju, nalazim toèno to što sam zaželio: violinu. No t( samo jedna polovina èuda. Kad vi otvorite svoju kutiju, u njoj æe takoðer nalazit i violina. Kad sam zamislio što želim u kutiji, èestice su se pretvori le u zamišljenu materiju oblikujuæi violinu.1 iste misli utjecale s u i na oblikovanje val-èestica u kutiji. Mogli bis ponoviti taj pokus još tisuæu puta i uvijek bismo dobili isti rezultat, što ja zamislim za sebe, istodobno æese ostvariti i na vašoj strani, samo da ja mogu utj ecati na stvaranje bilo kojeg oblika odreðei paketa vala-èestica veæ i zgleda da i same val-èestice imaju moguæn komunikacije, odnosno razmjene informacija o oblikukoji upr; stvaraju. Te informacije prenose se na da ljinu brzinom veæom1 brzine svjetlosti. To je ono na što se misli kad se kaže nelokalizir; komunikacija ili korelacija. iSpontano ispunjenje željaNeke vrlo zanimljive pokuse na tu temu napravio je naš suradnik i prijatelj u Chopra centru Cleve Bexter. 1972. godin e razvio je metodu prouèavanja ljudske stanice izolirane iz ljudskoga tijela. U jednom je pokusu izolirao ljudski spermatozoid te ga prouèava o u kušalici za testiranje. U posuðuje postavio i elektrode kako bi mogao pratiti elektromagnetsku aktivnost tvari koristeæi instrume ntarij tipa EEG-a. Davatelj sperme nalazio se nekoliko soba od laborat orija. Kad je

davatelj sperme zgnjeèio kapsulu amil-nitrata i uda hnuo nastale pare, došlo je do istovremene reakcije sperme u laborator iju kroz zabilježenu elektromagnetsku aktivnost.Jednog dana izolirao je bijele stanice u svrhu prou èavanja i opet su se dogodile vrlo zanimljive stvari. Dio procedure izol acije stanica jest centrifugiranje davateljeve sline kako bi se dobila dovoljno velika koncentracija željenih stanica koje se stave u prir eðenu kušalicu sa zlatnim elektrodama prikljuèenima na instrumente ti pa EEG-a. Buduæi je prouèavao vlastitu slinu, pala mu je na um ideja da napravi malu posjekotinu na ruci i vidi kakva æe biti reakcija t estiranih stanica. Potražio je sterilan nož na obližnjoj polici. Kad s e vratio, bacio je kratak pogled na grafikone koji su pokazivali aktiv nost bijelih krvnih stanica. Zaèudio se kad je vidio da su instrumenti veæ kod samog traženja noža zabilježili vrlo veliku aktivnost. Dr ugim rijeèima, njegove su bijele stanice reagirale veæ i na samu n amjeru da se poreze.U jednoj prilici Cleve je uèio svojega kolegu kako oralnim putem izdvojiti leukocite.Prilikom toga poveo se razgovor o jednom èlanku iz Playboya, toènije o intervjuu s Williamom Shocklevom, u to vrijeme vrlo kontro-verznim znanstvenikom. Cleve se sjetio daje njegov partner imao taj èasopis negdje u ladici svojega stola te gaje otišao potraž iti. Uskoro se vratios èasopisom, a za to vrijeme njegov kolega Steve pr ikupio je stanice za pokus te ih prikljuèio na instrumente. Cleve je pos tavio kameru preko Steveovog ramena kako bi snimljena slika bila što v jerniji odraz onoga što æe Steve uživo promatrati. Druga videokamera po stavljena je iznad grafikona na kojemu se bilježila aktivnost stanica.43Deepak Chopra>-¦*¦¦Prikaz slika iz obiju kamera vršio se na monitoru s tehnologijom si u slici. To je osiguravalo usklaðeno praæenje aktivno sti i samih nica. Prelistavajuæi èasopis u namjeri da nade spomenuti èlanak, 01 rio je stranicu na kojoj se nalazila Bo Derek u golišavom izdai Prema rijeèima Clevea Baxtera, za razliku od vrlo pristojne reak n jegovog kolege, pokusne Steveove stanice pokazivale su maksima akti vnost. Nakon pune dvije minute potpune aktivnosti stanica, C| je pred ložio Steveu da zatvori èasopis. Istoga trenutka aktivnosi prestala te ponovno zapoèela kad je Steve nakon jedne minute pon no otvorio èaso pis. Cleve je poslijeizjavio da je taj pokus u Ste1 razbio svaku sumnju buduæi je on najboljeznao svoje vlastite mis! trenutku mjerenja.Kasnije je Cleve Bexter napravio još mnogo sliènih pokusa razot vajuæi moguænost komunikacije svih bioloških organizama uk lju juæi i biljke i razne vrste bakterija. Sve žive stanice imaju stani è svijest te su sposobne komunicirati s drugim stanicama iste ili r azlic vrste èak i akosu vrlo udaljene. Štoviše, taje komunikacija trenut Buduæi je udaljenostu prostoru istodobno i udaljenost u vremei mogli bi smo reæi da bi i vremenski odvojeni dogaðaji mogli biti u t nutnoj k orelaciji. jU daljnjim pokusima nelokalizirana komunikacija pot vrðena j kod ljudi. Upoznatom Gilberg-Zvlberbaumovom pokusu, objav: nom 1987. godine, znanstvenici su koristeæi elektroencefalograf rr ri li moždane valove dvojice meditanata. Izdvojili su neke parove k koji h su izmjerili vrlo slièan obrazac moždanih valova pokazujuæi taj naèin vrlo blisku mentalnuvezu. I sami meditanti osjetili bi da si "izravnoj vezi" jedan s drugim,a mjerni instrumenti su to potvrdili. < tih parova traženo je da meditiraju jedan pokraj drugoga dvadeset minuta. Na kon toga odvojili bi meditante tako što bi jednog odvel izoliranu prosto riju te zatražili od njih da pokušaju ponovno uspos viti izravnu vezu. M editant koji je boravio u izoliranoj prostoriji bio podvrgnut jarko m isprekidanom (pulsirajucem) svjetlu stoje u njen izazivalo dodat nu aktivnost moždanihvalova koja je na grafu bila p

44JSpontano ispunjenje željakazana u obliku malih šiljaka. Znanstvenici su ih n azvali "izazvani potencijali". Kod meditanta u izoliranoj sobi ti su se šiljci prikazani na grafikonu i oèekivali. Ono stoje iznenadilo sve nazoène jest to da suse isti šiljci pojavili i na grafikonu koji je mjer io moždane valove meditanta koji nije bio u izoliranoj sobi, odnosno izložen svjetlosnim udarima. Dvojica meditanata su kroz meditaciju bila duboko povezana te se ono što se dogaðalo jednom dogaðalo i drugom.Ove rezultate ne možemo objasniti nikako drukèije v eæ kao postojanje ostvarene nelokalizirane veze u virtualnom podruèju , u podruèju duha koji spaja, orkestrira i sinkronizira sve što posto ji. To neogranièeno polje inteligencije ili svijesti je svuda i oèituje se kroz sve. Vidjelismo kako djeluje na razini subatomskih èestica, tem eljnih graðevnih jedinica materijalnoga svijeta te kako djeluje pove zujuæi dva èovjeka nanaèin da prekoraèuje njihovu odvojenost. No, nije p otrebno iæi u laboratorij da bi se takve stvari vidjele. One su s vuda oko nas, u životinjama, u prirodi te èak i u našim tijelima.45Sinkronicitet u prirodi^»¦- primjera sinkroniciteta u prirodi ima toliko d a nam se oni è *• l-^kao sasvim normalna pojava. Ipak, pogledamo li nek i od i oèima dogaðanja na granici moguæeg, ideja sinkroniciteta ] tat æe nam jasnija.Za vrijeme ljetnih dana èesto se na nebu mogu jeti jata ptica. Kao i ribe koje smo prije spomenuli èini se da se i pi kr eæu na isti naèin, odnosno vrlo ujednaèeno. Kad mijenjaju sm sve ptice u jatu èine sinkronizirano iste pokrete. Jato ptica može ljuèiv ati i stotine jedinki, a opet, sve se one kreæu vrlo skladno be2 postoji voða jata. Promjena smjera letenja dogaða se trenutaèno, ptice mijenjaju smjer u istom trenutku i to rade savršeno. Ni] neæete vidje ti da se neka ptica sudarila s drugom u letu. Jato izgli poput jednoga tijela koje se na nebu penje, spušta, okreæe te se èini 1 da postoji neka nevidljiva ruka koja rukovodi kretanjem jata. Kake to dogaða? Razmj ena informacija o kretanju iziskuje odreðeno46Spontano ispunjenje željajeme, stoga nije vjerojatno da se ono dogaða u vrem enu i prostoru koje poznajemo. Mnogo je vjerojatnije da se aktivnost ko ordinira u neloka-liziranom podruèju gdje komponenta vremena ne posto ji.Veæ godinama fizièari pokušavaju otkriti metode koj ima se koriste jata prilikom kretanja, no to im zasada nije uspjelo. Sl oženost kretanja i apsolutna preciznost kojom se ono izvodi svaki put znanost iznova zapanji. Inženjeri prouèavaju kretanje ptica ne bi li dobivene rezultateprimijenili kod rješavanja problema u podruèju prom eta. Ideja je da pokušaju pronaæi vrstu senzora koji bi ugraðeni u a utomobile te pokraj cesta onemoguæavali sudar automobila ili slijetanje s ceste. U svakom trenutku znali bismo što ostali sudionici u prometu namjeravaju. Taj projekt, nažalost, neæe još dugo zaživjeti buduæi d a se do sada nije uspio ni približno pronaæi naèin kako u mehanièkom svijetu prenijeti informaciju na daljinu bez gubitka vremena. Trenutn a komunikacija koju èesto vidimo kroz kretanje jata ptica i riba dio je duhovne razine, odnosno organizirajuæe nelokalizirane inteligencije u virtualnom podruèju. Vidljiv rezultat je sinkronicitet, odnosn o biæa koja su potpuno usklaðena kako meðusobno tako i sa svojom o kolinom plešuæi ritmom svemira.Sinkronicitet kod kretanja jata ptica i riba jedan je od najoèitijih primjera, no tih primjera ima još mnogo. Zapravo, s vako je živo biæe na sebi svojstven naèin primjer sinkroniciteta. Sva ži va biæa koja žive u zajednici dokaz su nelokalizirane komunikacije. Rez ultati pokusa izlaganja takvih zajednica prijetnjama pokazali su da sve životinje

unutar skupine reagiraju istodobno, odnosno brzinom koju danas ne poznajemo ni kod jedne komunikacijske metode.Istražujuæi sluèajeve nelokalizirane komunikacije n a osnovi prouèavanja odnosa izmeðu èovjeka i psa, znanstvenik Rupert She ldrake iznio je neke vrlo zanimljive zakljuèke. Èovjek i pas mogu ostvar iti veliku bliskost, a primjer toga je kad pas predvidi povratak svojega gospodara kuæi. Od deset minuta pa èak do dva sata pas æe sjediti ispr ed ulaznih vrata oèekujuæi gospodarev povratak. Skeptici æe reæi daj e to stvar navike, posljedica svakidašnjega ponavljanja istih dogaðanj a te47Deepak Choprada pas može nanjušiti gospodara, odnosno auto. Sigu rno je da ii takvih sluèajeva, no ti psi mogu predvidjeti i neoèekivan dolaz; drugom autu i kad vjetar puše u suprotnom smjeru tako da pas gc d ara ne može osjetiti njuhom. To se ne dogaða sa svim psima niti j gospod arima, no kad se dogodi uèinak je vrlo snažan. Ne samo dj predviðaju dolazak èovjeka veæ mogu osjetiti i samu namjeru svo gospodara. Na prim jer, otišli ste na dvotjedno ljetovanje i nakor dan dana pomislite u s ebi kako æete se sutra vratiti. Pas æe to osje ponašat æe se sutrada n kao da dolazite kuæi. U trenutku kad vla psa pomisli na vraæanje ku æi, pas ustaje i prilazi ulaznim vral veselo mašuæi repom, èekajuæi da se vlasnik vrati.Kako bi se što više umanjila ili potpuno uklonila s umnja daje i èija psarezultat vlasnikovih želja, a ne nelokalizirane kom unika napravljen je sljedeæi pokus. U prostoriji gdje pas najviše voli bofl postavljene su videokamere kako bi snimile kretanje psa. Istodc vl asnik je izašao van bez ikakvog saznanja kuda ide i kada æe se vr< Tek kad je ušao u auto, reèeno mu je kamo se mora voziti. Pr< ureðajem u od reðenom trenutku prima znak da se može poèeti vn kuæi. Kamera u sobi sa psom je zabilježila da se pas gotovo uvijek u dio i prišao ulaznim vratima te èekao povratak vlasnika kad je vla krenuo kuæi bez obzira gdje je vlasnik bio i koliko mu je vremena balo da stigne n atrag. jNema sumnje da su neki ljudi veoma jako povezani sa sv< psima. Oni su meðusobno u korelaciji. Sinkronizirani su. Kroz tu ^ vlasnik i pas doživljavaju nelokaliziranu komunikaciju.Primjeri sinkroniciteta mnogo su èešæi kod životinj a jer su mi od njih zadržale odnos s bitnom prirodom stvari. Izmeðu lju di i rode postavilo se more briga: kako otplatiti kredit, koji auto ku kamo otiæi na godišnji odmor i još milijun drugih. Èim u sebi vij emo ego, gubi se osjeæaj za "ja" koji nas èini drukèijim od svega ( log te odnos s bitnomprirodom stvari koje nas okružuju.Usprkos tome, neki ljudi ipak doživljavaju sinkroni citet pa èak i ne meditiraju. Svi smo upoznati s prièama o identiènim blizanc48Spontano ispunjenje žeijagdje jedan blizanac trenutno može uæi u stanje u ko jem je drugi i obrnuto. Slièna se veza može vidjeti i kod drugih n a neki naèin èvrsto povezanih pojedinaca. Jednom sam razgovarao s jedni m pacijentom kad je iznenada osjetio oštar bol u podruèju trbuha, tolik o jak da se od boli poèeo valjati po podu. Kad sam ga upitao što mu je, odgovorio je da se osjeæa kao da gaje netko ubo nožem pokazujuæi mjest o uboda rukom. Kasnije smo saznali da je toèno u to vrijeme njegov a majka u Philadelphiji bila žrtva pljaèkaškoga napada i ubod ena u predio trbušne šupljine. Pacijent je bio vrlo vezan uz majku i vrl o je vjerojatno da muje to bila najvažnija veza u životu. Toliko su bili usklaðeni daje njihova psihologija na nekoj razini bila jedno. Mog li bismo reæi da su bili povezani.Ureðenost je samo još jedan izraz za korelaciju ili sinkronicitet. Najviše ga koriste znanstvenici kad opisuju stanje u kojem je nešto ili netko voðen, vezan ili zarobljen nekom drugom mater ijom ili silom. Na primjer, èestice mogu biti ureðene tako da oblikuju strujanje tekuæine

na naèin da se gibaju u zadanom smjeru. Rijeè ureðe nost nam pomaže da objasnimo kako stvari dolaze u meðusobnu korelaciju . Zapamtite: sinkronizacija se javlja kad ljudi, životinje ili s tvari imaju neku vrlublisku vezu ili su ureðeni.Na takav primjer ureðenosti naišli su znanstvenici prouèavajuæi odnos majke i djeteta u jednom afrièkom plemenu. Kad se d ogodi zaèeæe, majka izabire ime i poèinje pisati pjesmu koju æe pjevati svom djetetu. Pjevanje zapoèinje dok je dijete još u majèinoj utr obi i traje cijelo vrijeme trudnoæe. Kad se dijete rodi, skupe se svi susjedi te i oni sudjeluju u majèinoj pjesmi. Kasnije se ta pjesma p jeva prilikom svakog znaèajnog dogaðaja za dijete: prilikom roðendana, u laska u pubertet, kodinicijacije u zrelog mladiæa, zaruka, odnosno vjenè anja. Pjesma je jamèila stalnost i neraskidivost prvobitne veze izm eðu majke i djeteta koja je èak nadilazila i smrt jer se ista pjesma pj evala i na pogrebu teosobe. To je jedan od naèina na koji je ureðen djet etov dolazak u svijetnjegove majke i cijeloga plemena. To stvara tako sn ažnu vezu da æe majkaistoga trenutka osjetiti opasnost u sebi bude49Deepak Choprali dijete, udaljeno od majke, izloženo bilo kakvoj opasnosti.Još jedan zanimljiv primjer nelokalizirane komunika cije jest i< canje majèinoga mlijeka u trenutku kad ogladnjelo dojenèe poèi plakati bez obzira na to koliko je dijete daleko od majke.Ljudi koje smo spomenuli u pokusu s meditacijom par ovi su koj poznaju ili èak žive zajedno dugi niz godina. No, da bi mog li ostvž nelokaliziranu komunikaciju, braèni život ili socij alna povezanost i dovoljna. Tek je meditacija bila ona sila koja je u njima stvorila ure nost tog stupnja da mogu nelokalizirano komunicirat i. Za tu vi komunikacije potrebna je veza koja je puno dublja o d onih na i smo navikli i èini se, na prvi pogled, da ju je vrlo te ško ostvariti stvarnosti, mi smo stalno u vezi s nelokaliziranom inteligencije Sama èinjenica da naša tijela uopæe postoje u izravnoj j e vezi s nelc liziranom inteligencijom. iKako tako nešto stvarno i postojano kao što je ljud sko tijelo m ovisiti o virtualnoj komunikaciji?Uzmite u obzir da se ljudsko tijelo sastoji od prib ližno jedne stot trilijuna stanica. To je toliko velik broj da bi se svakoj zvijezdi kojænalazi unutar Mlijeène staze moglo pridružiti tisuæ u stanica. Ipak. bi se dobio takav ogroman broj, potrebno je samo pedes et udvostn vanja stanica. Prvo udvostruèavanje poèinje s jednom stan icom, za1 se dvije stanice udvostruèe na èetiri pa na osam i sve tako do stotini suca bilijuna ili stotinu trilijuna. Potrebno je samo pe deset replika« i na tom broju se udvostruèavanje zaustavlja.Sve poèinje s jednom stanicom koja se poèinje udvos truèavati i k na tom putu udvostruèavanja stvara razlièite vrste stanica . Postoji; razlièitihvrsta stanica iduæi od veæih vanjskih stanica kože pa sve onih najsitnijih stanica mozga. Znanstvenici još uvijek nemaju najmanju idejukako se postiže udvostruèavanje iz kojega kasnije r taje savršeno organizirano tijelo sa svim svojim razlièitostima p o; trbuha, kose, licaitd.Tome još treba dodati da svaka od stanica mora izvr šavati mili; poslova u tako kratkom vremenu kao što je jedna sekunda da bi ostSpontano ispunjenje željafunkcionalna. Stvaranje proteina, održavanje permea bilnosti membrane, sudjelovanje u hranidbenom procesu samo su neke rad nje koje stanica izvršava. Nadalje, svaka stanica zna što svaka drug a stanica radi inaèe bi nam se tijelo raspalo na komadiæe. Ljudsko tijel o može zadržati svojucjelovitost jedino ako funkcionira sinkronistièki, a to se može izvesti jedino pod uvjetom nelokalizirane korelacije. Kako bi drukèije stotinu tisuæa bilijuna stanica, izvršavajuæi milijun radnj i u sekundi, moglo

uskladiti svoje aktivnosti u cilju održavanja ljuds koga tijela funkcionalnim? Na koji bi drugi naèin ljudsko tijel o moglo istodobno proizvoditi misli, odstranjivati tjelesne otrove i smijati se maloj bebiili èak sudjelovati u zaèeæu bebe?U namjeri da pomaknem svoja stopala prvo to moram p omisliti. Nakon toga te misli aktiviraju moju moždanu koru koja mojim st opalima šalje potrebne impulse. To je samo po sebi èudesno. Otkud je došla misao? Prije same misli nije postojala nikakva energija, v eæ je toèno u trenutku stvaranja namjere došlo do elektromagnetsk e oluje u našem mozgukoja je putem živèanog sustava uzrokovala pražnjenj e odreðenih naboja što se oèitovalo u obliku pomicanja stopala. Sve te stvari su poznate, prouèene i spadaju u dogaðaje pod nazivom "lokalni fenomen". Cijeli taj lanac dogaðanja pripada našem mehanièkom svijetu os im onog prvog dogaðaja: misli koje su i potakle cijeli proces, od kojih je i sve zapoèelo. Kako misli stvaraju elektricitet? Znanstv enici razumiju mehaniku tijela od potencijala, neuroprijenosnika, grèenja mišiæa i svega što je u to ukljuèeno. Ono što nitko ne može pokusom pokazati jestodakle dolazi misao. Misao se ne može vidjeti, no b ez nje bismo bili paralizirani. Nema misli, nema micanja stopala. Na neki naèin svjesnost postaje energija i informacija. Gdje se ta pretvorb a dogaða? Jedini odgovor jest da se domovina misli nalazi u virtualn om podruèju.Naša se tijela ponašaju sinkronistièki cijelo vrije me. Uvijek kad nam sedogodi nešto na fizièkoj razini, makar i mala nezgo da, cijelo tijelo reagira. Pretpostavite da niste cijeli dan jeli pa vam je razina šeæera u krvi poèela padati. U istom trenutku u tijelu æe se pokrenutiDeepak Chopraniz sinkronistièkih dogaðaja u cilju nadoknade šeæe ra. Gušteraè; poèinjeluèiti hormon glukagon koji pretvara šeæer pohranje n u je glukozu koja istog trenutka postaje pogodno energetsko gorivo. U masne stanice oslobaðaju masne kiseline i glukozu dovodeæi ih u 1 tok, a živèani sustav stimulira mišiæno tkivo da oslobodi svoje re z glukoze. Sve se te stvari dogaðaju istodobno. Razina inzulina æ smanji ti, a broj otkucaja srca æe se poveæati kako bi aktiviralo stvoi energi ju. Otprilike æe se milijun stvari dogoditi u pokušaju da se ra šeæera vrati na normalu, a to je samo jedna od mnogih radnji koja i todobno od vija u našem tijelu. Sve je to moguæe samo kroz nelok; ranu komunikaciju , prenošenjem informacije brzinom veæom o< zine svjetlosti te ost varivanjem veza koje ljudska fizika ne poznajiPostoji teorija koja objašnjava nelokaliziranu komu nikaciju ka zultat elektriène aktivnosti ljudskoga srca. Ljudsko srce sadrži n što je poznato pod nazivom pacemaker. Pacemaker održava br oj c èaja srca na normali, odnosno na nekih sedamdeset i dva otkua mi nuti. Takoðer, on svakih nekoliko sekundi stvara impuls koji do do gr èenja mišiæa srca. Zbog tog impulsa dolazi do protoka elektr struje, a posljedica toga pak je stvaranje magnetskog polja oko i (Elektromagnets ka polja su zapravo fotoni koji se ponašaju na c ðeni naèin.) Stoga src e svakim svojim udarcem odašilje elektroi netsku energiju ostatku t ijela. Ono èak odašilje i izvan tijela ele! magnetske signale koje bi, pojaèane, mogli osjetiti i drugi ljudi. < šiljanjem energije kroz c ijelo tijelo srce postaje glavni oscilator sa jim vlastitim elektroma gnetskim poljem. Ono stvara polje rezonai te se time stvara meðusobna ur eðenost svake stanicetijela na naèi se sinkronistièki svaka stanica ugod i sa svakom drugom stanicorrKada su stanice uhvaæene u isto rezonantno polje, o ne se ponašaju po istom obrascu. Studije su pokazale da kada razmišlj kreativno, kada se osjeæamo mirni ili kada osjeæamo ljubav, stvar vrlo stabilno elektromagnetsko polje koje se takvo odašilje di na šega tijela te stvarapolje rezonancije u koje se sve stanice m sobno èvr sto povezuju. Svaka stanica zna što radi svaka druga upSpontano ispunjenje žeijazato jer sve stanice rade istu stvar, a da istodobn o svaka od njih ima

samo njima svojstvenu namjenu. Stanice želuca stvar aju klorovodiènu kiselinu, imunološke stanice stvaraju antitijela, s tanice gušteraèe proizvode inzulin i tako dalje.U zdravom tijelu sinkroniziranost savršeno djeluje. Zdravi se ljudi nalaze u èvrstom zagrljaju sinkronistièkih ritmova. Nastup bolesti znaèinarušenost ili èak odsutnost jednog ili više od tih ritmova. Stres najviše dovodi do narušavanja ritma. Kad ste pod st resom, osjeæate agresivnost i tjelesna i mentalna uravnoteženost ne staje. Stres kida našu nelokaliziranu povezanost s okolinom koja nas okružuje. Kad osjeæate bolest, neki se dio vašega tijela poèinje grèiti, odnosno stezati. Zbog tog procesa stanice toga dijela tijel a ne prate više ritamneloka-. lizirane inteligencije. Poput žica na gita ri postaju neugoðene sa ostalim stanicama u tijelu. Postoje mnoge emocij e koje mogu narušiti stabilnost elektromagnetskog polja oko našega srca, no one koje su najèešæe i istodobno najbolje prouèene i dokumentir ane su ljutnja i agresivnost. Kad se jednom sinkroniènost naruši, di jelovi tijela poèinjufunkcionirati odvojeno. Tijelo poèinje gubiti imuni tet, poveæava se rizik od raka i ostalih infekcija te se ubrzava pro ces starenja. Taj je uèinak toliko jak da èesto djeluje na životinje. Pa s koji primijeti ljutnju i agresivnost kod èovjeka i sam æe postati oštar i nervozan. Kudgod da idete, vaše tijelo cijelo vrijeme odašilje s ignale koji odaju vaše intimno stanje.Povezanost s nelokaliziranom inteligencijom ne zavr šava s granicama ljudskoga tijela. Isto kao što je i naše tijelo u r avnoteži, tako je i cijeli svemir uravnotežen, a ta se uravnoteženost o èituje kroz cikluse iritmove.Kruženje zemlje oko sunca stvara godišnja doba. Zim a se pretvara u proljeæe, ptice se poèinju seliti, ribe traže mjest o za mriještenje, cvijeæe cvjeta, drveæe pupa, voæe zri, jaja se lije žu. Ta mala promjena u nagibu Zemlje u odnosu na Sunce dovodi do nizanja nelokaliziranih dogaðaja. Sva se priroda ponaša kao da je jedan org anizam. Ljudi se èak drukèije osjeæaju ovisno o godišnjem dobu. Neki lju di postaju de-53Deepak Chopra*presivni tijekom zime, drugi se zaljubljuju u prolj eæe. Odreðene bk mijske promjene u tijelu usko su povezane s kretanj em planeta. Ci je planet jedna simfonija i mi smo dio nje.Kako se Zemlja okreæe oko svoje osi, unosi u naš ži vot nešto zovemo dnevni ili dvadesetèetverosatni ritam. Noæna se stv ore bude na veèer i idu spavati danju. Ptice traže hranu u dijelu d poz natijem kao ptièji sati. Takoðer, naša su tijela sinkronizirar dvadese t èetvero satnim ritmom. Veæinu vremena provodim u Kali niji i moje tijelo bez svjesnih napora održava kalifornijski ritam,< nosno vezuje s e uz odreðenu vremensku zonu. Tijelo zna kad nastupiti izlazak su nca omoguæujuæi mi buðenje otprilike u isto jeme svaki dan. Isto tako ono usporava svoje aktivnosti kako se" bližava veèer pripremajuæi se z a spavanje. Za vrijeme spavanja moj tijelo takoðer u stanju visoke aktivnosti noseæi mekroz razlièita sta spavanja, vršeæi izmjenu mojih m oždanih valova. Luèenje horm važnih za funkcioniranje tijela i dalj e se nastavlja intenzitetom pi goðenim" noænim satima. Svaka stani ca i dalje vrši svojebrojne al nosti sudjelujuæi u orkestriranju tijela kao cjeline tijekom noæ ciklusa. iStanovnici Zemlje osjeæaju uèinak Sunca kroz dnevni ritam te' nak Mjeseca kroz mjeseèni ili lunarni ritam u kojem Mje sec putuje svog mlaðaka prema punom mjesecu i natrag. Mjeseèevi cik lusi iz no sudjeluju u procesima koji se dogaðaju unutar našega tijela t e s trenutnoj korelaciji s planetarnim gibanjima. Menstrualni dva dese modnevni ciklus uzrokovan je Mjeseèevim ciklusom kruženja Zemlje. U z to postoji i niz manje oèitih pojava uzrokovanih Mjes> vim kretanjem koje prije svega

utjeèu na raspoloženje i produktivi ljudi. Gravitac ijske sile Sunca i Mjeseca uzrokuju plimu i osek oceanima vršeæi tako posredno utjecaj na naša tijela. Na posije prije milijun godina i sami smo bili stanovnici oceana. Kad smo 12 iz mora, zadržali smo dio oceana u sebi. 80 % našega tijela ima isti mijski sastav kao i ocean koji smo nekad nazivali domom i koji je uvijek izložen istim utjecajima kao i pri je milijuna godina.54w1Spontano ispunjenje žeijaSvi nabrojeni ritmovi, od dnevnog preko mjeseènog p a sve do godišnjih doba, meðusobno su usklaðeni. Tako su nastali ritmo vi unutar ritmova koji su opet unutar drugih ritmova èiji zvuèi odjek uju okolo i unutar nas. Èovjek nije izvan tih dogaðanja, naprotiv vrlo dobro osjeæa kucanjebila svemira. Nelokalizirana inteligencija je izvan nas i u nama. Ona jeduh, potencijal iz kojega sve izranja. Ona je temel j našega postojanja, ona je bezdimenzionalna: nema volumena, nema energi je niti mase, ne zauzima nikakav prostor. Ne postoji u vremenu. Sva iskustva su lokalizirane projekcije nelokalizirane stvarnosti k oja se sastoji od jedinstvenog i nedjeljivog potencijala. Na toj dubl joj razini stvarnostivi ste ta nelokalizirana inteligencija. Svemir koji oèituje sam sebe koristeæi živèani sustav ljudskoga biæa. Poput priz me koja jednu zraku svjetla razbija u spektar boja, tako i nelokalizira na inteligencija krozvlastito oèitovanje razbija svoju jedinstvenost u b ezbroj razlièitih pojava.Razmišljajte o svemiru kao o jednom divovskom organ izmu èija og-romnost postoji jedino u našem zapažanju, odnosno projicira noj stvarnosti. Iako gledate stadion ispunjen sa stotinu tisuæa ljudi, b udite svjesni da se stvarnost nalazi u jednom malom elektriènom impulsu unutar vašega živèanog sustava kojeg nelokalizirano biæe tumaèi k ao nogometnu utakmicu. Yoga Vasishta, stari vedski tekst, kaže: "Svijet je poput velikog mjesta odraženog u ogledalu." Tako je i sve mir velik odraz vas samih u vlastitoj svijesti.To je, ukratko, duša svih stvari.55Triroda duše^-—- w èitavoj prostranosti oceana ne postoji ego. Promatran s J •II seca ili s nekog umjetnog satelita izgleda mirno po put nejretnog omotaèa koji pokriva Zemlju. No kako se sve približavamo, vidimo daje ocean u neprestanom pokretu stalno tje raznim strujama, plimom i osekom, vrtlozima i valovima. Proma juæi razlièita stanja oceana, doživljavamo ga kao nešto što se mije Svako novo st anje doživljavamo kaodrugo lice tog oceana. Može promatrati pojedinaèno svaki val kako nastaje, njegovu krijestu, njavu prema obali i kona èno kako se razbija ostijenu. S druge sto nemoguæe je izdvojiti val izva n oceana. Ne možete zagrabiti vje mora i odnijeti val kuæi. Napravite l i fotografiju vala i doðete sutrad od svih valova neæete vidjeti ni jeda n koji bi bio potpunoisti kao I na slici. 1Kada poèinjemo prouèavati dušu, ocean nam može posl užitiSpontano ispunjenje žeijaodlièna analogija. Zamislite ocean kao nelokalizira nu stvarnost, polje beskonaènih moguænosti, virtualnu razinu postojanja koja je sinkronizirana sa svime što postoji. Svatko od nas je poput vala u tom oceanu. Mi smo naèinjeni iz njega i ocean èini srž onoga što jesmo. Baš poput valova koji koristeæi ocean mogu poprimiti sv akakav izgled ta,ko imi koristimo nelokaliziranu stvarnost crpeæi iz nje razne zamršene oblike postojanja. To ogromno podruèje moguænosti p redstavlja bit svega što postoji u fizièkom svijetu. Ocean predstavlja o no što nazivamo nelokalizirano, a val predstavlja lokalizirano. I j edno i drugo meðusobno je neraskidivo povezano.

Kad prihvatimo dušu kao nešto nelokalizirano, kao d io virtualnog podruèja, tada naše mjesto u svemiru postaje sasvim jasno. Mi smo oboje,i lokalizirano i nelokalizirano. Unikatni oblik koj i je izronio iz oceana nelokalizirane inteligencije koja je istodob no dio svakoga i svaèega. Nadalje, dušu možemo podijeliti na dva dij ela: na veliku nelokaliziranu dušu koja postoji na virtualnoj ili duhovnoj razini (kojaje moæna i sposobna za sve) te na osobni ili lokali zirani dio duše koji postoji u kvantnom podruèju. Taj dio prodire u naš svakidašnji život i predstavlja bit onoga što jesmo. Taj dio duše isto je tako moæan i sposoban. Isti neogranièeni potencijal beskonaène d uše takoðer leži u svakom i svaèem od nas. Naša osobna duša na koju mi slimo kada razmišljamo o nama samima, izdanak je vjeène, besko naène duše.Kada bismo mogli nauèiti živjeti na razini duše, vi djeli bismo daje najbolji, najsvjetliji dio nas povezan sa svim ritm ovima svemira. Spoznali bismo sebe kao èudotvorce. Strah, mržnja, zabrinutost, neodluènost nestali bi u nama. Živjeti na razini du še znaèi zaroniti ispod ega i misli koji nas vežu za uzroèno-posljedi èni svijet.U prostranosti oceana ne postoji individualno "ja" koje stalno zanovijeta ne bi li skrenulo pozornost na sebe. Pos toje struje, valovi, plima, vrtlozi, ali na posljetku, sve je to ipak oc ean. Svi mi koji se pravimo ljudima, oblici smo nelokaliziranog. Na kra ju krajeva, svi smo mi ista duša.A opet, svatko od nas ima jak osjeæaj individualnos ti, zar ne? Naša57

IDeepak Chopraosjetila nas stalno uvjeravaju da su naša tijela st varna i da misli samonaše intimne, vrlo osobne misli. Uèimo, zaljubljuje mo se, o< jamo djecu,gradimo karijere. Kako to da ne osjeæamo nemir i uz i kanost oceana u sebi? Zašto su naši životi tako ogranièeni? iSve se ponovno vraæa na tri razine postojanja.Na materijalnoj razini, onoj koju smatramo stvarnim svijeti duša je promatraè u središtu promatranja. Kad vršimo neko p ro tranje, u to su umiješane tri komponente. Prva koja se pojavljuje u terijalnom svijetu je predmet promatranja. Druga komponenta ja se na r azini uma, a ona predstavlja sam proces promatranja. Ti komponenta p romatranja je stvarnipromatraè kojega nazivamo šom.Ovo se može objasniti jednostavnim primjerom. Na po èetku pi met vašeg opažanja postaje èetveronožna krznom prekrivena živ oti; Sljedeæe što se dogaða jest da vaše oèi dobivaju sliku promatranog jekta koju šalju mozgu. Mozak objekt tumaèi kao psa. Postavite si ta nje tko zapravo promatra psa, a zatim usmjerite pozornost um sebe i postanite svjesni neèije prisutnosti u vama. Ta prisutnost je v duša, izdanak nelokalizirane inteligencije koja se smjestila u va š tijelu. Dakle, um je umiješan u proces spoznavanja, ali duša je i koj a zna. Ta prisutnost,ta svjesnost, taj poznavatelj, ta duša nešt« što se ne može mijenjati. Ona je stalnost u fizièkom svijetu j prestanih prom jena i kao takva èinireferentnu toèku u nama. \Svatko od nas ima dušu, no zbog razlièitog kuta pro matran razlièitih iskustava ne promatramo iste stvari na isti naèin. Ono vidimo rezultat je tumaèenja našeg uma. Kada bismo vi i ja zaje( pr omatrali psa, svatko od nas imao bi razlièite misli. Ja bih mo doživjeti psa kao opasnog i poèeo bih osjeæati strah. Vi možete si trati istog psa manje opasnim, èak toliko da mu želite priæi. Naše i matranje isto g psa stvar je tumaèenja po kojem kad ja vidim psa tri od njega, a vi zviždite i igratese s njim. iTumaèenje se odvija na razini uma, no odluku donosi naša ii vidualna duša koja je uvjetovana dosadašnjim iskustvima i ko ja naSpontano ispunjenje željamelju tih iskustava utjeèe na naše ponašanje u živo tu. Puno malih

djeliæa sjeæanja ugraðuje se u individualnu dušu ti jekom života i ta kombinacija sjeæanja i mašte temeljene na iskustvu èini ono što zovemo karma. Karma se nakuplja u osobnom dijelu naše duše i to je èini valom nastalom na jezgri našega biæa. Ona takoðer boji os obnu dušu koja takva upravlja našom sviješæu i priprema kalup za odreðen u vrstu osobe u koji æe se svatko od nas jednom izliti. Nadalje, stvari koje radimo istodobnoutjeèu na osobni dio duše mijenjajuæi našu karmu na bolje ili lošije.Svemir, nelokalizirani dio naše duše nije pod utjec ajem naših djela, alije povezan s duhom koji je èist i nepromjenjiv. U s tvari definicija prosvjetljenja je "spoznaja da sam ja beskonaèno bi æe koje je istodobno promatraè i promatrano, koje vidi i viðeno je, koje je odreðena lokalizirana toèka gledišta". Što god da jesmo i ko liko god da smo nereda unijeli u naš život, uvijek se možemo ušulja ti u onaj nelokalizirani dio duše, beskonaèno polje èistog po tencijala, i promijeniti tijek naše sudbine. To je sinkrosudbina , korištenje povezanosti osobne i ne-lokalizirane ili univerzaln e duše kako bi se oblikovao vlastiti život.Rekli smo da djeliæi sjeæanja sudjeluju u stvaranju naše karme koja nam pomaže da odredimo tko smo. Ipak individualnost naš e duše odreðena je neèim veæim nego stoje sama karma. Naši odnosi tako ðer igraju veliku ulogu u izgradnji osobne duše. Pokušat æu to objasn iti detaljnijom analizom razlièitih vidova našega postojanja. Kada promatramo naše tijelo, dolazimo do zakljuèaka da smo u stvarnosti graðeni od reciklir#Juæih molekula. Stanice našega tijela se s tvaraju, umru te buduzamijenjene mnogo puta tijekom ljudskoga života. Mi se neprestano nanovostvaramo. U tu svrhu naše tijelo pretvara hranu koj u jedemo u osnovne graðevne blokove života. Zemlja takoðer proizvodi h ranu koja nam je potrebna za obnavljanje, a zauzvrat zemlji vraæamo naše mrtve stanice. Mogli bismo reæi da neprestano mijenjamo naše fiziè ko tijelo koristeæi recikliranu zemlju.Sljedeæe što moramo razmotriti su naše emocije. Jed nostavno reèeno, emocije su reciklirana energija. Emocije nisu izvor ni i originalni59Deepak Chopradio nas. One doðu i odu ovisno o situaciji, odnosim a, spletu okolno dogaðajima. Jedanaestoga rujna 2001., na dan kada j e World Tr Center zadesila katastrofa, strah i oèaj bile su vrlo raši rene i prisu emocije nastale zbog tragiènih dogaðanja toga dana. Takvo r a; loženje trajalo jemjesecima. Emocije se nikada ne javljaju same sebe, veæ uvijek nastaju zbog nekog dogaðaja u našoj okolini, i nema okoline i odnosa s okolinom,nema ni emocija. Stoga ako i naðem u vrtlogu oèaja i bijesa, to u stvarinisu moje vlastite emoc To je oèaj i bijes koji me na trenutak zahvatio.{Razmislite kad ste zadnji put bili okruženi skupino m ljudi koj izražavali iste emocije. Na primjer, kada ste na po grebu ili supro tome kada gledate športsku utakmicu uživo. Tada se teško odupri emocijama koje odražava svjetina makar one ne pripadaju vai E mocije su vrlo snažnekada dolaze od mase ljudi u isto vrijeme. Sv emocij a zavisi od okolnostii odnosa koji odreðuju vašu stvarno; odreðenom tren utku.A što je s našim mislima? Pa, naše misli su recikli rane informac Svaka misao koju imamo dio je cjelovite baze podataka. Pr ije stot godina bilo bi nemoguæe reæi: Idem u Disnev World na leteæi tob og U tadašnjem svijetu nije postojala zamisao za takve misli. Nije 1 Disnev Worlda, nije bilo leteæeg tobogana niti bilo kakvog drugog i Sve misli osim nekih vrlo originalnih su reciklirane informacije^ èak i te originalne misli nisu ništa drugo nego kvantni skokovi krea no sti koja opet izvire iz tog opæeg recikliranog bazena informacijaIako se izraz kvantni skok gotovo uvriježio u svaki dašnjem raj voru, on ipak ima sasvim odreðeno znaèenje. Kada nas uèe u š ko prirodi atoma, govore nam da se atom sastoji od jezgre koja sadrži i tone i neutrone oko koje kruže elektroni po odreðenim orbitarm ljus kama na razlièitim

udaljenostima od jezgre. iReèeno nam je da elektroni uvijek kruže po istoj pu tanji, ali dl ponekadmogu prebaciti na neku drugu postojeæu putanju. Ako u] energiju, elektron se može prebaciti na višu putanju (udaljen iju jezgre, prim. prev.), a ako izgubi energiju, može pasti na nižu p utar60Spontano ispunjenje želja•f<Atom natrijaOno što se rijetko ili gotovo nikada ne spominje je st to da zapravo ne postoji put koji elektron prelazi kada se seli iz o rbite u orbitu. Promjena orbite dogaða se trenutno i lišena je fizi èkog putovanja elektrona. U jednom trenutku elektron se nalazi u o rbiti A, a neposrednonakon toga nalazi se u orbiti B bez daje prevalio b ilo kakav prostor izmeðu orbita. Promjena orbite promjena je statusa elektrona, odnosno promjena jednog seta okolnosti u drugi set. To se d ogaða trenutno bez putovanja u bilo kojem smislu.Znanstvenici su dosad nauèili tek toliko da ne mogu predvidjeti kada i gdje æe doæi do kvantnoga skoka. Za sada mogu napra viti matematièki model pomoæu kojega mogu približno odrediti mjesto i vrijeme kvantnoga skoka, ali ne s potpunom sigurnošæu. Na subatomskoj razini ta mala nepredvidljivost izgleda kao da nema veæih posljedi ca. Kako se to mene može ticati ako neki elektron skoèi iz jedne u drug u orbitu? Pa, može. Pod uvjetom da uzmemo u obzir sve atome na svijetu i svu prisutnu nepredvidljivost. Tada možemo vidjeti svijet na pot puno novi naèin.Znanstvenici priznaju nepredvidljivost prirode i tr aže naèine da u tome naðu smisao. Èak i najjednostavniji dogaðaji voðeni su tom istom nepredvidljivošæu. Gdje i kad æe se mjehuriæi pojav iti u èajniku punom vrele vode? Kakve æe oblike stvarati dim cigarete? Kako su povezani položaji molekule vode na vrhu vodopada s položajem koji æe zauzeti u samom podnožju? James Gleick napisao je u svojoj kn jizi Kaos sljedeæe retke: "Što se tièe standardne fizike, Bog je mogao sve te vodene molekule kriomice staviti pod stol i osobno ih prom iješati."61Deepak ChopraRelativno mlada grana fizike koja prouèava kaos pok ušava pred' jeti nepredvidljivo koristeæi vrlo komplicirane matemati èke modi Postoji klasièan primjer gdje zamah krilima leptira u Teksa su uzrok šest dana kasnije tajfun u Tokiju. Veza se možda ne èini oèit om, ona ipak postoji.Ta mala promjena u zraènom strujanju može ! umnožen a i pojaèana te, na posljetku, dovesti do tornada. Ipak nik; ne može bi ti u potpunosti predvidljiva. To je i razlog zašto vremen prognosti èari èesto griješe tezašto se nije moguæe pouzdati u progn< na rok dulji od èetrdeset osam sati. Opet, medu svim moguæim; javama na ovom svije tu vrijeme se može najbolje predvidjeti. jNa duhovnoj razini to znaèi da nikada ne možemo bit i sigurni u jem æe smjeru život krenuti u nekom trenutku. Kakve æe sud bin promjene uzrokovati namjere ili radnje èija su znaèenja jedn æ neznatna kao zamah leptirovih krila. U isto vrijeme to nam govori nika da ne možemo spoznatiBožji um. Nikada u potpunosti neæei moæi razumjeti kako, kada i gdje pa makar se radilo o jednostavni vrenju vode. Jednosta vno se moramo predatiu ruke nepredvidljivoj istodobno uživati u njezinoj ljepoti.Sva je kreativnost zasnovana na kvantnim skokovima i na nepr vidljivosti. U odreðenom trenutku istinski nova ide ja izronit æe sveopæeg bazena informacija. Te ideje ne pripadaju neèijem sretni trenutku, veæ se one nalaze u zajednièkoj svijesti. To je razlog zaštc ponekad više ljudi gotovo istodobno došlo do nekih važnih zn stvenih otkriæa. Ideje stalno kruže podsvjesnim prostranstv ima prenijeti ih u naš svijet mogu samo oni umovi koji su pripremljeni to. Na pripremljenosti uma temelji se i genijalnost nekog pojedin vidjeti neštoèak i kad nitko drugi to ne vidi. U nekom trenutku ne p toji ni

kreativnost niti ideja, a veæ sljedeæeg trenutka mi smo na pra genijalnog otkriæa. Gdje se ideja skrivala do trenu tka otkriæa? Bila j< virtualnom podruèju, na razini univerzalnog duha gd je je sve poter jal. Ponekad taj potencijal stvori nešto predvidljivo, p onekad ne: novo. Ipak, to je podruèje gdje sve moguænosti oduvijek p ostoje.Dakle, složimo li se s time da su naša tijela recik lirana zemlja, en62èije reciklirana energija, a misli reciklirane info rmacije tada se postavlja pitanje gdje je onda u tome svemu naša os obnost. Stoje onda tošto èini neku osobu? Odgovor glasi da osobnost tako ðer nije originalni dio nas. Osobnost se gradi kroz odreðena poistovjeæ ivanja te kroz odnose. Zamislite bliskog prijatelja. Kako biste od redili takvu osobu? Veæina nas æe to napraviti opisujuæi život te osobe : njegovu obitelj, posao, aktivnosti koje radi u slobodno vrijeme. Vri jedi opæenito da kadabilo kog opisujemo, to radimo u kontekstu njegovog posla, društvenog statusa, braènog stanja i slièno. Ono što mi naziva mo osobnošæu temeljeno je na odnosima i razlièitim situacijama.Sad kad znamo da ni osobnost nije dio nas, baš popu t tijela, emocija i misli, još se više možemo zapitati tko smo zapravo mi? Prema nekim velikim duhovnim tradicijama slijedi jedna velika i stina o svakom od nas: "Ja sam svi". Bez njih ne bismo postojali. Vaš a duša je odraz svih duša. Pokušajte zamisliti zamršenu mrežu osobnih me ðudjelovanja koja su dovela do onoga što danas jeste. Odnosi u obitelji, s prijateljima, sa svakim od uèitelja i školskih kolega s kojima ste b ili u dodiru, sa svakim prodavaèem u svakoj trgovini koju ste posjet ili te sa svima s kojima ste radili ili došli u kontakt iz bilo kojeg razloga. Nadalje, ako želite razumjeti sve te ljude i utjecaj koji su izvršili na vas, morate saznati tko su zapravo oni. Da biste to sazn ali, morate prvo opisati mrežu odnosa koju su istkali svi ti ljudi o ko vas. Na posljetku biste mogli doæi do saznanja da morate opisati cije li svemir da biste odredili jednu jedinu osobu. Istina je da je svaka osoba zapravo cijeli svemir. Gledajuæi s "odreðene toèke u vremenu i pro storu, vi ste beskonaèni. Vaša duša je dio vas, a ona je u isto v rijeme i univerzalna i individualna i odraz je svih ostalih duša.Želimo li odrediti dušu na taj naèin, moramo razumj eti upravo tu univerzalnost i istovremenu individualnost duše jer se znaèenje toga proteže u podruèje iznad onoga koje smo u stanju is kusiti na uobièajen naèin. Duša je promatraè koji tumaèi i donosi odluk e u zamršenom klupku odnosa. Ti odnosi èine pozadinu, odreðuju naše vrij ednosti, karakter te dogaðaje koji oblikuju naše živote. Baš kao što je i duša63Deepak ChopraIstvorena kroz odnose te je stoga odraz svih odnosa, tako je i život iskustvo stvoreno od okolnosti i znaèenja.Pod okolnostima mislim na sve ono što nas okružuje, a da nam is dobno omoguæuje razumjeti znaèenje radnji koje izvodimo, rijeèi k< izgovaramo,pojave koje zapažamo ili bilo što drugo. Rijeè može im vrlo razlièita znaèenja ovisno o drugim rijeèima koje ju okružu Re kli bismo da znaèenjerijeèi ovisi o kontekstu. Èesto smo u situa< da nam netko uzme rijeèi ili reèenicu iz konteksta. Na taj naèin želii reæi daje znaèenje tih rijeèi izgubljeno ili krivo protumaèeno jer k( teks t odreðuje znaèenje svega. Protok znaèenja protok je života. K( tekst u kojem se mi nalazimoodreðuje naèin na koji tumaèimo stv koje opažamo ti jekom života i ta tumaèenja postaju naše iskustvo.]Konaèno smo stigli do šireg odreðenja duše. |Duša je promatraè koji tumaèi i donosi odluke temel jene na karr Ona predstavlja takoðer zamršeno klupko odnosa iz kojeg pak iz njaju životnikonteksti i znaèenja iz kojih stvaramo iskustva. Du ša medij koji koristimo prilikom stvaranja života.Najbolji pristup razumijevanju dualnosti duše i ula zak u svijet ne

kaliziranog polja potencijala jest meditacija. Medi tacija nas nesn tano može provesti kroz zbrku misli i emocija koje nas o bièno èvr; vežu za pojavnost fizièkog svijeta. Kada zatvorimo oèi u me ditac misli spontano poèinju navirati. Postoje samo dvije vrste misli k< možete imati: sjeæanja i maštanja, no kako smo prije objasnili, o i vrste misli nisu originalan dio našega fizièkog tijela. Isprobajte s ijed« misaoni pokus: sjetite se veèere koju ste jeli juèer. Možete li se sjei što ste toèno jeli? Kakvog je okusa bila hrana? Kakvi su se razgo vorii dili oko vas? Sad razmislite gdje su bili ti odgovori prije nego što sæ vam postavio pitanja? Veèera se doista dogodila, no informacije o n nisu postojale osim u potencijalnom obliku. Kada bi neurokirurg p tražio vaš mozak, ne bi naišao ni na kakvu informaciju o oku juèerašnje veèere. Sjeæanja se nalaze na razini duše i ostaju tamo s dok se ne poz ovu. Kada smo konaènoodluèili da se prisjetimo ju rašnje veèere, zapoèin je elektrièna i kemijska aktivnost u mozgu. T64

Spontano ispunjenje žeijase tada sjeæanja pojavljuju u vašoj glavi, odnosno procesom prisjeæanja ili postavljanjem pitanja virtualna se sjeæanja pre tvaraju u stvarna. Tek tada ona postaju stvarnost.Ista stvar dogaða se s maštanjem ili zamišljanjem. Sve dok misao ne izaðe iz virtualnog podruèja, ona ne postoji u vaše m mentalnom ili fizièkom životu. No mašta ili zamišljanje mogu snaž no djelovati na um i tijelo. Zamislite kako režete limun na kriške te uz imate jednu i zagrizete u nju. Nastavite s mislima kako vam kisel i sok teèe po ustima.Ako ste poput veæine ljudi, uskoro æe vam se usta i spuniti slinom što predstavlja naèin na koji tijelo kaže da vjeruje mi slima. Pitam vas ponovno gdje je bio limun prije nego sam tražio od vas da razmišljate o njemu? Nije postojao nigdje osim na razini potencij ala.Namjera, zamišljanje, predodžba, kreativnost, intui cija, znaèenje, svrha, razumijevanje, sve to nema veze s našim mozg om. Oni rukovode svojom aktivnošæu pomoæu mozga, no to su kvalitete nelokalizi-ranog podruèja koje je izvan vremena i prostora. Unatoè t ome, njihov utjecaj je vrlo jak. Kad jednom uðu u naš mentalni sklop, u m mora nešto uèiniti s njima, a upravo to što uèini, djelomièno odreðuje tko smo i što smo. To je zato što smo po prirodi razumna biæa pa nasto jimo imati razumne misli kojima æemo graditi razumne prièe. Evo nekoli ko takvih: moj muž mevoli ili moja djeca su sretna ili volim svoj posao. To su misli oko kojih æete sagraditi vašu prièu koja takva postaje smislom vašega života. Kada ste našli smisao, odlazite mirni živje ti svoj život u materijalnom svijetu i to je ono što zovemo svakida šnjim životom.Naše su prièe rezultat odnosa, konteksta i znaèenja koja nisu dio nas, veæ ih pozivamo kroz sjeæanja koja su spremljena u dijelove duše pod nazivom karma i iskustvo. S vremenom shvaæamo da te prièe nisu originalne. Makar se detalji razlikuju od osobe do osobe, temelji i motivi prièe su vjeèni. Arhetipovi koji se beskonaè no ponavljaju. Herojii kukavice, grijeh i iskupljenje, dobro i zlo, zabr anjena i bezuvjetna ljubav. To su prièe koje nas kroz kazalište, televi ziju, tjednike iznovaza-panjuju i koje se obièno predstavljaju s blagim pretjerivanjem. Odu-/ :-•>Deepak Chopraševljeni smo jer se èesto možemo u nekim dijelovima poistovjetiti njima.Toènije reèeno, poistovjeæuju se neki vidovi naše d uše s arhe povima koji se u jako pretjeranom obliku mogu naæi i u grè koj, indija skoj ili pak egipatskoj mitologiji. Drama koja se odvija u m itološki prièama, unatoè tome što se radi o mitu, vrlo je uvjerljiva jer te pri odzvanjajuu našim dušama. iSada možemo dobiti još finiju definiciju duše: duša je klupko zr èenja, okolnosti, odnosa i mitoloških prièa ili arhetipski h tema kc potièu svakidašnje misli, sjeæanja i težnje (ovisno o karm i) koje op stvaraju

prièe dio kojih i sami postajemo. Veæina nas postaj e dijele tih prièa nesvjesno. Mi smo poput glumca u drami koji nikada ner cijeli scenarij pred sobom, veæ kako predstava napreduje tako dobi redak po redak teksta. Kada doprete do duše, tada vidite cijeli sc ena odjednom. Tada razumijete. Kao i prije tako i sada sudjelujete u p n stavi s tom razlikom da sada to radite svjesno, s radošæu i pot pur Možete raditi izbore temeljene na znanju i slobodi. Svakom sljede æe trenutku odajete zahvalnost shvaæajuæi njegovo znaèenje u okoln tima koje vas okružuju. Ono stoje najbolje od svega jest to da ste u n guæn osti preraditi svoju ulogu u drami ili èak cijeli scenarij jednost nom n amjerom, korištenjem prilika koje se nude kroz podudarnosti iskrenim pri stupanjem vlastitoj duši. 466^NamjereSvako dijete koje je èulo prièu o Aladinovoj svjeti ljci sanja o tome kako æe je jednom pronaæi i kako æe kad je protrlja iz nje izaæi duh koji ispunjava sve želje. Kad odrastemo, jasno nam je da takva svjetiljka ne postoji i da æe sve želje morati osta ti i dalje u nama. Ali, što ako se želje ipak mogu ispuniti? Što biste zaželjeli za sebe? Što bi ispunilo vaše poirebe na najdubljoj razini? Što bi vašoj duši pomoglo izgraditi njezinu sudbinu? Sve što se dogað a u svemiru poèinje snamjerom. Kada želim pomaknuti stopala ili kupiti ž eni poklon za roðendan, popiti kavu ili napisati knjigu, svaku tu radnju zapoèinjem s namjerom. Izvor namjere uvijek se nalazi u nelokali ziranom podruèju ili u univerzalnom umu, a pomoæu individualnog uma namj era postaje locirana.Jednom locirana, namjera postaje fizièka realnost.Može se reæi i obrnuto: fizièka realnost ne bi post ojala bez namjere. Namjera pokreæe nelokaliziranu sinkroniziranu korel aciju u mozgu.67Deepak ChopraJUvijek kada doðe do prepoznavanja ili zapažanja fiz ièkog svije razlièitidijelovi mozga se postavljaju u stanje "faznog i fr ekventn zakljuèavanja" slijedeæi shemu okidanja individualn ih neurona u r lièitim dijelovima mozga. To je nelokalizirana sink ronizacija èija fn vencija iznosi otprilike èetrdeset hertza (èetrdese t ciklusa ili periodisekundi). Taje sinkronizacija, takoðer zvana frekve ncija vezanja, m na za spoznavanje. U protivnom ne bismo vidjeli osobu kao osol kuæu kao kuæu, drvo kao drvo ili lice na fotografiji kao lic e. Umje; toga vidjelibismo samo crno-bijele toèke, niz razbacanih linija te pr tor ispunjen svijetlim i tamnim dijelovima. Zapravo se objekti v aše zapažanja u mozguregistriraju pomoæu elektromagnetskih impulsa naèel u "ima/nema". Sinkronizacija uspostavljena namjerom pretvi crno-b ijele toèke, nasumiène linije, elektriène naboje, svijetlo-tam p odruèja u cjelinu, u jedinstveni plan koji stvara sliku svijeta pozn; ka o subjektivno iskustvo. Svijet ne postoji u slikama, veæ same pod ruèjima "da/ne" impulsa, toèaka i mrlja, digitalnih kode nastalih o d naoko sluèajnih elektriènih okidanja koje sinkronizac pomoæu namjer e organizira u iskustvo unutar mozga. Tako naši zvukovi, tekstovi, oblici, okus i mirisobilježeni su od strane neloka! rane inteligencije što u trenutku omoguæuje stvaranje materijalnih jekata unutar vaše subjektivne svijesti. 'Svijet je poput Rorschachovih mrlja koje pretvaramo u svijet r terijalnih objekata pomoæu sinkronizacije uspostavl jene namjero Svijet prije promatranja i živèani sustav prije želje ili namjere da ne promatra postoje poput dinamiènog (u stalnoj promje ni) nelinearr kaotiènog polja aktivnosti u stanju neravnoteže (ne stabilna aktivno; Namjera u nelokaliziranom podruèju sinkronistièki o rganizira te p mjenjive, naoko kaotiène i neusklaðene aktivnosti u visoko urede samoorganizirajuæi dinamièki sustav koji se istodob no oèituje i 1 promatrani svijet i kao živèani sustav kroz koji je taj svijet promatr

Sama namjera ne pripada živèanom sustavu iako je kr oz njega spro dena. Ipak, namjera je odgovorna za mnogo više od samog p ror tranja i zapažanja. U pozadini uèenja, pamæenja, rasuð ivar68Spontano ispunjenje željapredodžbi leži namjera. Ona je motor aktivnosti i b it samog temelja stvaranja.Prastari vedski tekstovi Upanišade kažu: "Ono si èe mu najviše težiš. Kakva je tvoja težnja, takva je i tvoja namjera. Ka kva je tvoja namjera,takva je i tvoja volja. Kakva je tvoja volja, takva su i tvoja djela. Kakva su tvoja djela, takva je i tvoja sudbina." Su dbina neizbježno izranja iz najdubljih predjela naših težnji, odnosn o namjera. To dvoje je vrlo blisko povezano.Stoje to namjera? Veæina ljudi reæi æe daje to misa o o neèemu što želitenapraviti u svom životu i misao o neèemu što želite . U stvarnosti namjera je više od toga. Namjera je naèin na koji i spunjavate odreðene potrebe koje imate bilo da se radi o materijalnim s tvarima, odnosima, duhovnosti ili ljubavi. Namjera je misao koju nosit e u sebi sa svrhom davam pomogne ostvariti vaše potrebe. Po logici stvar i, kad ispunite odreðenu potrebu, bit æete sretni.Promatrano na taj naèin, cilj svih namjera je biti sretan i ispunjen. Postavite nekome pitanje što želi. Osoba može želje ti više novaca, novu vezu ili nešto treæe. Upitajte je nadalje zašto žel i više novaca. Odgovor bi mogao glasiti zato što novac omoguæuje d a više vremena provodi s djecom. Napokon postavljamo i zadnje pita nje: zašto želi provesti više vremena s djecom. Vjerojatni odgovor osobe bit æe povezan sa sreæom koju joj donosi vrijeme provedeno s djeco m. Vidimo, dakle, daje u osnovi cilj svih ciljeva ispunjenje na duhov noj razini koje zovemo sreæa, radost, ljubav.Sve aktivnosti u svemiru potaknute su namjerom. Pre ma vedskoj tradiciji namjera je sila prirode. Ona održava ravnotežu svih elemenata i sila unutar univerzuma te na taj naèin omoguæuje da se o n neprestano razvija.Èak se i kreativnost dogaða kroz namjeru. Kreativno st je vezana uz individualnost, no ona se pojavljuje i na razini un iverzalnog omoguæujuæi svijetu da periodièno napravi kvantni s kok u smjeru razvoja.Kada umremo, duši se neizbježno dogaða kvantni skok u kreativnost. Uèinak toga su sljedeæe rijeèi duše: "Sad moram naæ i novi duh/tijelo sus-= ¦•>;Deepak Chopratav kako bih se ponovno izrazila ili reinkarnirala" . Namjera potjeèe d univerzalne duše te prelazi s nje na individualnu g dje napokon biv izražena kroz individualni lokalizirani um.Iz iskustava koja imamo iz prošlosti stvaramo sjeæa nja koja su t< melj zamišljanja i unutarnjih težnji, koje su opet osnov a za neku dj< latnost. Time se krug zatvara. U vedskoj tradiciji i budizmu to s nazivakotaè samsare, temelj zemaljskog postojanja. Neloka lizirari "ja" postajelokalizirano filtrirajuæi se kroz proces karme. iKada se namjera ponavlja, to stvara naviku. Što se namjera vis puta ponovi, postoji veæa vjerojatnost da æe univerzalna svijest stvorii isteobrasce i oèitovati namjeru u fizièkom svijetu. Pri sjetite se ra: prave iz kvantne fizike na prijašnjim stranicama gdje smo rekli da j val-èestica u nepromatranoj kutiji istodobno i val i èe stica te da užim konaèan oblik tek kad promatranje poèinje. U poèetn om trenutku prc matranja vrši se prijelaz iz vjerojatnosti u odreðe nost. Ista zamisa može se primijeniti i kod namjere. Što se namjera v iše puta ponovi, t æepostojati veæa vjerojatnost da æe se obrasci u nelo kaliziranom um razvijati u njezinom pravcu te na posljetku oèitova ti u fizièkom svijetiTaj postupak stvara iluziju što je teško, a što lak o; što je moguæe, a št nije. Zato, želite li prodrijeti iznad svjetovno ga, morate nauèiti misliti sanjati nemoguæe. Samo ponavljanjem misli n emoguæe se može pre

voriti u moguæe kroz namjeru nelokaliziranog uma. N elokaliziran ur koji se nalazi u meni isti je kao i u vama. Zapravo isti je kao i u nose rogu, žirafi, ptici ili crvu. Èak i kamen ima nelok aliziranu inteliger èiju. Nelokaliziran um onaj je koji nam daje osjeæa j za "ja". Onaj "ja koji kaže: "Ja sam Deepak", "ja" koji kaže: "Ja sam ptica", "ja" koji pit tko si ti, odnosno što vjeruješ da jesi. Univer zalna svjesnost jedino j "ja" koje postoji. Ona se pretvara u gotov o beskonaèan broj promæ traèa i promatranoga, gledatelja i prizorišta , organskih i anorganski; oblika te svih biæa i oblika koji èine fizièki svijet. Obièaj univerzaln svijesti da se pretvori u individ ualnu svijest prethodi procesu ti maèenja. Stoga prije nego "ja j esam" kaže "ja sam Deepak, žirafa i! crv", postoji samo "ja jesam". Be skonaèni potencijal "ja" prevodi zæ70Spontano ispunjenje žeijajednièki "ja" u "ja" koje pripada meni, vama ili bi lo kojoj drugoj stvari u svemiru.To je ista zamisao kao i kod duše koja ima dvije ra zine: univerzalnu i individualnu, ali prenesena u kontekst osobnosti. L judska biæa razmišljaju o individualnom jastvu kroz "ja" bez da su svjesni šireg univerzalnog "ja" koje se još naziva univerzalnom d ušom. Korištenje rijeèi "ja" predstavlja zgodnu referentnu toèku u k ojoj lociramo vlastito jedinstveno gledište unutar univerzalne du še. Vežemo li se iskljuèivo za individualno "ja", gubimo moguænost p rodora u podruèja koja se tradicionalno smatraju nemoguæima, odnosno nepostojeæima. Unutaruniverzalnog "ja" ne samo daje sve moguæe veæ i sve postoji. Potrebna jejoš samo odreðena namjera koja æe potaknuti prijela z na razinu fizièke pojavnosti.Sljedeæa tablica zorno prikazuje razliku izmeðu ind ividualnog ili lokaliziranog "ja" i univerzalnog ili nelokaliziran og "ja".Deep ak ChopraLokalizirani um1. EGO - UM2. INDIVIDUALNI UM3- INDIVIDUALNA SVIJEST4. UVJETOVANA SVIJEST5. PRAVOCRTAN6. FUNKCIONIRA UNUTAR PROSTORA, VREMENA, UZROÈNOSTI7. VREMENSKI VEZAN I OGRANIÈEN8. RAZUMAN9. UVJETOVANOST PONAŠANJA I RAZMIŠLJANJA PO UNAPRI JED ZADANIM OBRASCIMASTVORENIM NA OSNOVI ZAJEDNIÈKE I INDIVIDUALNE SVIJE STI.10. NECJELOVITOST11. UNUTARNJI DIJALOG: "OVO SAM JA I OVO JE MOJE"12. DOMINACIJA STRAHA13. ZAHTIJEVA ENERGIJU14. ŽUDI ZA ODOBRAVANJEM15. RAZLIKUJE "JA" U PROMATRAÈU OD "jA" U PROMATRA NOME '16. RASUÐUJE PO NAÈELU UZROK-POSLJEDICA17. ALGORITMIÈAN18. KONTINUIRAN19. svjestan20. aktivan je kad su aktivna osjetila jer je osjet ilno iskustvo lokalizirano21. iskazuje se preko voljnog živèanog sustava (in dividualan izbor)72Spontano ispunjenje željaNelokalizirani um1. DUH2. DUŠA3. univerzalna svijest

4. èista svijest5. sinkronistièki6. djeluje izvan vremena, prostora, uzroènosti7. bezvremen i beskonaèan8. intuitivan/kreativan9. neuvjetovan, beskrajno korelacijski i kreatiVA N10. JEDINSTVEN11. UNUTARNJI DIJALOG: "SVE SAM JA I MOJE JE SVE"12. DOMINIRA LJUBAV13. DJELUJE BEZ ENERGIJE14. IMUN NA KRITIKU I DODVORAVANJE15. POISTOVJEÆUJE "JA" PROMATRAÈA I "jA" PROMATRAN OGA16. SVJESTAN JE BEZUZROÈNE POVEZANOSTI ILI MEÐUZAV ISNE KORELACIJE17. ODSUTNOST ALGORITMA18. DISKONTINUIRAN19. vrhunski svjestan20. uvijek aktivan, ali više usmjeren prema sebiHad su osjetila u pasivnom stanju kao za vrijeme sp avanja, meditacije, sanjanja, transa,MOLITVE21. iskazuje se kroz autonomni i endokrini sustav te što je najvažnije kroz sinkroniziranosttih sustava (takoðer kroz sinkroniziranost individu alnog i univerzalnog,mikro i makrokoz-mosa)73Deepak ChopraRazlika izmeðu lokaliziranog i nelokaliziranog uma razlika je 12 meðu uobièajenog i neuobièajenog. Lokalizirani um je oso bni i indi vidualni za svakog od nas. Sadrži naš ego, samoproglašeni "j a" koj luta svijetom robujuæi našim navikama. U njegovoj je osnovnoj pri rod da nas razdvaja od cjeline. Postavlja neprobojne, umjetne granice k oji smo èak i spremnibraniti makar to znaèilo gubitak pravoga znaèenj; s tvari i povezanosti suniverzalnim. Lokalizirani um je spor, podložai umo ru, razuman i bez poriva za kreativnošæu. Potrebna mu je staln; pažnj a i odobravanje zbog èega stalno naginje strahu, razoèaranju ^ bolu.S druge strane, nelokalizirani um je èista duša ili duh poznat ka< univerzalna svijest. Vršeæi svoju aktivnost izvan g ranica vremena prostora, to je velièanstvena i jedinstvena sila u svemiru, beskonaèna 1svojoj velièini i trajanju. Po svojoj prirodi nelok alizirani um spaja svi stvari jer i on jest sve. Nije mu potrebna ener gija, pažnja, odobravanje veæ je u potpunosti neovisan i stoga pl ijeni ljubav i naklonost. Bes konaèan u kreativnosti, mjesto je od akle izviru sve kreacije. Orno guæuje nam vidjeti preko granica koj e naš lokalizirani umpostavlj; kao krajnje moguæe. Ohrabruje nas da razm išljamo izvan zadanilobrazaca i da vjerujemo u èuda.Moderna znanost i sama sve više dopušta moguænost p ostojanja ne lokaliziranog uma i prostora u kojem izvodi svoje k reativne skokove Praznine u prouèavanju fosilnih ostataka kroz evolu ciju navode nas ni pomisao 0 postojanju èudesnih kreativnih skokova sa me prirode (teo rija poznata pod nazivom punctuated equilibrium). Na pri mjer, postoji fosilniostaci amfibije i fosilni ostaci ptica, ali ne mogu se naæi ostac biæa koje je postojalo u prijelaznom razdoblju, odnosno koje povezuji amfibiju i pticu. To nas navodi na postojanje kvant nog skoka zamis ljanja u kojem je amfibija htjela nauèiti letjeti, a ptica je proizašla ka< rezultat te namjere. Znanstvenici vjeruju da su se ljudi razvili od pri mata, ali im nedostaju fosilni ostaci koji bi p otvrðivali vezu izmeði jednih i drugih. Prvo su postojali samo prim ati, a onda su se odjednon pojavili ljudi. Što je bilo izmeðu? Ništa.74MSpontano ispunjenje želja

Skokovi mašte neprestano se razvijaju u nešto što z ovemo svemirom. U našem životu svjedoci smo razvoja televizije, Inter neta, nuklearne tehnologije, putovanja u svemir. Mašta je prisutna gdje god da krenemo ipremda pripada univerzalnoj svijesti ona se oèituje svuda oko nas kroz razlièite oblike. Ljudska se biæa mogu probiti izna d tih oblika. Ona mogu pomoæu lokaliziranog "ja" izraziti namjeru koj u dalje preuzima i ureðuje nelokalizirano "ja" u nastojanju da se namj era ispuni. To je naèin na koji snovi postaju stvarnost.Objasnit æu ovo primjerom. Lokalizirano se "ja", na zvano Deepak, želi dobro osjeæati tako što æe izvoditi tjelovježbu i t ime poraditi na vitkosti tijela. Svaki dan Deepakovo lokalizirano " ja" ide na trèanje uzobalu ili trèi na pokretnoj traci. Nelokalizirano " ja" u Deepaku uèinit æe to moguæim tako što æe omoguæiti Deepakovom tije lu izvršavanje mnogihusporednih funkcija. Srce mora poveæati broj otkuca ja i pumpati više krvi. Tkivo mora trošiti više kisika, pluæa moraju udisati više zraka. Šeæer, gorivo u mojem tijelu, se mora što brže pret varati u ugljièni dioksid i vodu da bi se mogla stvarati energija. U sluèaju pomanjkanja goriva, izluèit æe se inzulin tako da glikogen pohr anjen u jetri može nadomjestiti energiju. Stanice imunog sustava moraj u biti aktivirane kako bi trèanje u odreðenoj okolini prošlo bez ikak vih ozljeda ili infekcija. To je samo kratak spisak nekih osnovnih funkcija koje nastupaju simultano i sinkronizirano tako da moja ž elja za trèanjem možebiti ostvarena. U stvarnosti se moraju izvršiti bil ijuni i bilijuni nelokaliziranih i sinkroniziranih aktivnosti kako b i Deepak mogao uživati u trèanju.O tome da tijelo savršeno funkcionira brine se nelo kaliziran um i dok sesve te akcije sinkroniziraju, Deepak jedino osjeæa blagodati trèanja. Nemora se brinuti o tome da li æe njegovo srce pumpat i dovoljno krvi, da li æe se jetra sjetiti pretvoriti glikogen u šeæer. To je posao nelokalizirane inteligencije. Lokalizirano "ja" pok reæe namjeru, a nelokalizirano sinkronizirano ureðuje sve detalje p otrebne za izvršenje namjere.Problem je što lokalizirani "ja" nije uvijek sprema n na suradnju te75Deepak Chopraponekad donosi loše odluke. Zamislite èovjeka koji se zove Jim Smit Nalazi se na nekoj zabavi gdje lokalizirani Jim Smi th izjavljuje: "Baš! dobro zabavljam." Uzme èašu šampanjca, opusti se i potraži kak\ priliku za novim poznanstvom. Nelokalizirani um se takoðer dobro z bavlja odraðujuæi svoj dio posla. No što ako lokalizirano "ja" ponesen veselim ozraèjem odluèi malo više popiti ili se napiti. Sta nje opijenos znaèi stanje prekida izmeðu dva "ja" te nelokalizirano "j a" upozora\ svog lokaliziranog partnera da æe taj prekid imati svoju cijenu u oblik sutrašnje glavobolje i mamurnosti. Na taj naèin nel okalizirano "jj šaljeporuku lokaliziranom "ja" da je posljedica takvog l uksuza mi guæa bolest. Ukoliko bi se lokalizirano "ja" oglušilo o upozorenja neL kaliziranog "ja", s vremenom bi posljedice bile sve teže. Èesta opijanj dovela bi do gubitka posla, moguæeg raskida braka t e na kraju do c rože jetre, odnosno smrti. Zašto? Zato jer odluka o nepr estanom alki holiziranju nije bila jednako u interesu obojici "j a". Kad se namjei spustila iz podruèja univerzalnog, bila je iskrivlj ena od strane lokalizranog "ja". Kako se kretala iz podruèja u podruèje, tako je mijenjal oblik. Namjera može biti ispunjena obostrano samo a ko služi svr: obaju "ja". Nelokalizirana namjera je uvijek evolucijska i stoga u; mjerena u pravcu skladnih meðudjelovanja koja služe opæem dob ru Stanište namjere je uvijek u podruèju univerzalnog. Slijedeæi pori d ak stvari, namjera u univerzalnom podruèju nastoji ispuniti lokaliz ranu namjeru sve dok je to u interesu lokaliziranog uma (mene)i nelokalizir anog uma (univerzalnog duha). Samo æe u tom sluèaju do( do o bostrane suradnje. U svemu tome postoji otežavajuæi èimbenil Postoje mil ijarde ljudskih biæa i bilijuni drugih entiteta svaki sa svojir namjeram a. Recimo da želim

napraviti zabavu i da planiram ispeæi kc laèe. Imam sve što mije potrebno: brašno, šeæer, maslac te razne drug dodat ke koji se koriste kod spremanja kolaèa. Sve te stvari kao i u dri gim kuæanstvima obièno stoje u ostavi, gdje su se okupili i neki drug gost i poput mrava i pokojeg miša u namjeri da takoðer iskoriste moji br ašno i šeæer. To otkriæe natjeralo me je da kupim zamku za miševe i koju su se neki i ulovili. Slijedile su bakterije kako bi zapoèele pr oce76Spontano ispunjenje željaraspadanja uginulih životinja.Razmotrimo li gornji scenarij u širem kontekstu, vi djet æemo da iza njega stoji zamršeno klupko veza i odnosa koji izra njaju jedni iz drugih. Za poèetak potrebna nam je pšenica i šeæern a trska. Za njih su nam potrebne farme, zemljoradnici, kiša, strojevi, željeznice, trgovina,tržišta, prehrambeni duæani, kemijska industrija, z nanost o kemiji i tako možemo do beskraja. Broj individualnih lokaliz iranih umova je ogroman.Nameæe se pitanje tko ili što u toj zbrci ima glavn i utjecaj? Èija namjera pokreæe dogaðaje? Moja je namjera bila ispe æi kolaèe. Jesam li time htio utjecati i na ponašanje cijelog planeta: od farmera do tržišnog analitièara trgovinom pšenice; od mrava i miševa u mojoj ostavido svih ostalih elemenata i sila u svemiru? Je li b aš moja namjera da poslužim goste kolaèima ona koja je udružila sve sn age svemira da djeluju kao jedno? Miš bi, pod uvjetom daje svjesta n svoje namjere, mogao pomisliti da je njegova namjera pokrenula lan ac dogaðaja od aktivnosti zemljoradnika pa sve do vremenskih uvjet a i na kraju moje odluke da ispeèem kolaèe. Bakterije takoðer imaju p uno pravo sebe postaviti u prvi plan ukljuèujuæi i moju odluku da kupim otrov koji stvara proteine, odnosno hranu za bakterije. Tražen je glavnog pokretaèa mogao bi uistinu biti težak i zbunjujuæi posao.Èija je namjera pokrenula svu tu aktivnost? U stvar nosti, "ja" koji rukovodi cijelim spletom dogaðaja jest univerzalno nelokalizirano "ja". Ta organizirajuæa sila simultano koordinira i sinkr onizira beskrajan slijed -dogaðaja. Nelokalizirani se um neprestano v raæa u svoje ishodište obnavljajuæi sebe i svoju kreativnost tak o da je uvijek svjež i mlad. Unatoè tome što namjera dolazi od pojedinaè nog nelokalizira-nog "ja", iz moje perspektive te iz perspektive maèka, miša, bakterija ili gostiju izgleda da namjera dolazi od naših osobnih "ja".Svako biæe bez obzira na mjesto gdje se nalazi mogl o bi reæi daje to njegova namjera. Svatko vjeruje da njegovo osobno " ja" pokreæe stvari, no širi nam uvid u stvari govori da se svi lokalizi rani umovi meðusobno stvaraju i potièu na djelovanje kroz namjeru neloka liziranog77

..''¦<¦Deepak Choprauma. Drveæe mora disati ukoliko i ja želim imati ki sik. Rijeke mor; teæida bi krv u mojim žilama mogla cirkulirati. Postoji samo jedan 1 jan, izdašan, vjeèan, ritmièan, nedjeljiv "ja". Djeljivo st je opsjena, a kalizirano "ja" doživjet æe sebe istodobno i kao ne lokalizirano sam« sluèaju da postoji povezanost izmeðu njih. Tada poè injete osjeæatL postoji samo jedno univerzalno "ja". Kada je veza o stvarena, ta možete doživjeti iskustva poput ljubavi, istine, zahvalnos ti, opraštan suosjeæanja, prepuštanja, mira. Oni koji upražnjava ju molitvu, zn< za to. Veliki pjesnik Alfred, lord Tennvson jednom je rekao: "Mo vom se postiže više nego što svijet može uopæe zamisliti." Molitva k< u sebi sadrži profinjenost, predanost, posveæenost, zahval nost, su< jeæajnost, omoguæuje lokaliziranome "ja" da spozna svoj univer za: oblik. jLjudi su èvrsto vezani uz svoj lokalizirani, indivi dualni, osobni "j koji nas zasljepljuje i onemoguæuje da vidimo svu v elièanstvenost kc se

nalazi iznad njega. Ignoriranje èini svjesnost ogra nièenom. Ipak, biste nešto uoèili ili izdvojili, morate sve ostalo zanem ariti. Na naèin nelokalizirano postaje lokalizirano. Kada nešto zam ijetim, ta zaboravim na sve ostalo koje samim time ne nestaje, veæ napro ti1 dalje, kao i do trenutka mojega zamjeæivanja, èini ono što sam izdv oj moguæim jer je sastavni dio promatranog objekta. Kada ego predst; lja "ja", promatranjem izdvajamo sam objekt, a zanemarujemo n jeg univerzalni dio. Univerzalnost svega i u svemu omoguæuje prorr tranj e objekta tako da ga prividno izdvoji od svega ostaloga i vidi oi "ja" k oje je predstavljeno našim duhom.Povezanost ili nerazdvojnost univerzalnog i pojedin aènog ili izd\ jenog ono je što èini život ne samo moguæim veæ i èudesni m. 4More beskrajnih meðupovezanosti stvara pjenušave va love s pc vuda razbacanim, na tren oživjelim mjehuriæima koji se r azigrai gaðaju zrakama svjetlosti s jedinim ciljem da ponovno snaž no zaroi u oceanske dubine. Postoji samo jedan vjeèni trenutak -jedna v jeèi ljubav, svijest i duh - koji je istodobno i promatraè i prizorište. Mi sn mjehuriæi nastali na trenutak iz vala, lijepi i jedinstveni, meðusobi78sadržani odražavajuæi jedan drugoga. Svi mi potjeèe mo iz vjeène ljubavi,duha ili svijesti, predodžbe univerzalnoga "ja". Un atoè tome što naša tumaèenja, sjeæanja i navike stvaraju iluziju jedno liènosti i ponavljanja našeg bivanja iz minute u minutu, stvar nost je potpuno drukèija. U biti našega biæa postoji beskonaèan bro j moguænosti koje za svoje ostvarenje trebaju samo namjeru.Namjera je ona koja pokreæe moguænosti. Pitate li s e postoji li onda idealna namjera?Što biste tražili kad bi se vaše želje mogle trenut no ispuniti? Bude li vaša namjera naginjala više osobnoj koristi, mogla bi se izgubiti sink-roniziranost izmeðu lokaliziranog i nelokaliziranog "ja". Koliko ste puta èuli nekoga da želi osvojiti dobitak na lutrij i? To æe se možda i dogoditi ako ispunjenje te namjere ima širi cilj od pukog zadovoljavanjaosobnih ambicija poput kupovine novog automobila. I sta želja Majke Terezije imala bi veæu podršku univerzalnih sila bu duæi daje njezina namjera rezultat želje da se pomogne drugim ljudima , prije svega onima koji si nisu u stanju sami pomoæi. Takvom služenju životu i opstojnosti živih biæa otvorena su sva vrata na dubljim razinam a. Kada lokalizirano "ja" služi namjerama nelokaliziranog "ja", ono post aje više cjelovitije prirode i samim time djelotvornije.Za svaku namjeru koju iskažemo morali bismo se upit ati: kako æe ona služiti meni i svima drugima s kojima doðem u dodir ? Sreæa i zadovoljstvo na osobnom i zajednièkom planu uèinit æe da moja namjera ujedini svoja nastojanja s nelokaliziranom podrškom i tako ostvari vlastito ostvarenje. Postoje tehnike, o kojima æemo kasnije raspravljati, pomoæu kojih možemo otkriti èistu i o sobnu prirodu namjerekoja predstavlja vašu sudbinu. Tehnika koja nam je u ovom trenutku najvažnija poèinje na mjestu tišine i èiste svjesno sti kako bi se u vašem srcu stvorila pravilna namjera koja æe poveza ti lokalizirano i neloka-lizirano "ja" te omoguæiti da se kroz vas os tvari božja volja. Toje vještina kojoj sam do sada pouèio mnoge i svi su se pozitivno oèitovali o njezinoj djelotvornosti.Ponekad je teško oblikovati namjeru koja ni po èemu nije u sukobu79i'-f-Deepak Chopras namjerama univerzalnog. Dobar primjer za to jest nastojanje znar stvenika da zemljama u razvoju omoguæe dovoljno hra ne. U tor smjeru zapoèeli su projekt pod nazivom Zlatna riža, a iza njega se krij genetièki modificirana riža koja u sebi sadrži prir odnu otpornost ri nametnike te je na taj naèin omoguæen obilan prinos . Problem je nas tao zbog nedostatka karakteristiènog mirisa koji privla èi razlièite ir sekte

važne za oèuvanje i razvijanje hranjivog lanca. Eko lozi strahuji da bi pojava zlatne riže mogla poremetiti lokalni ekosust av što bi n posljetkudovelo do promjene klimatskih uvjeta i prenijelo pr oblem n globalnu razinu. Ogranièena svijest rješava probleme lokalno ne uz: majuæi u obzir šire posljedice njezinoga djelovanja. Univerz alna svi jest, naprotiv, polazi od odnosa i to ne samo živih biæa poput ptica pèela, vjeverica veæ i odnosa klimatskih uvjeta koji su ov isni o šumam; te flori i fauni nekog sustava. Stoga i dobre namjere mogu poluèiti loš-rezultate ako se zanemari širi kontekst, odnosno na mjere nelokalizira nog "ja".Namjera se ne može siliti ili "gurnuti". Ona je pop ut mjehura sapu nièe koji lebdi u zraku. Njezina osjetljivost ne dopušta nikakvu gru bost. Isto vrijedi za meditaciju ili spavanje. Ne možete pokušati spavat ili meditirati. Te aktivnosti zahtijevaju opuštanje te što se jaèe trudite bit æete manje uspješni. Meditacija se dogaða, baš kao i san, a isti vrijedi i za namjeru. Što se manje upliæemo, to viš e možemo svjedoèit beskrajnoj energiji koju namjera sama posjeduje. Na mjera u seb sadrži sve stoje potrebno da bi se ostvarila poput sjemenj a koje sadrž sve sastojke da bi izraslo u drvo, cvijet ili voæe. Sje menju ne treba ništi dodavati, veæ ga posaditi u zemlju i osigurati mu d ovoljno vlage. Om æe dalje sve uèiniti samo bez trunke moje pomoæi.Namjera je sjemenka posaðena u svijest ili duh. Obr atite pozornos i uoèite kako njezina nastojanja, kroz istodobno ureð ivanje bezbro stvari,idu u smjeru vlastitog ostvarenja. :Namjere stvaraju podudarnosti. One su razlogom ostv arivanja ono ga o èemu razmišljate. Zbog njih se dogaðaju iznenadna p ovlaèenje bolesti, odnosno ozdravljenja neke osobe. Namjera rukovodi s a svin80Spontano ispunjenje željašto se stvara u svemiru i mi kao ljudska biæa kroz namjere imamo sposobnost raditi pozitivne promjene u našim životi ma. Zašto onda ne iskoristimo tu sposobnost kad je veæ posjedujemo? Z ato što se zagubila utrenutku kada smo zamišljenom slikom o nama prekril i naše pravo ja i zamijenili ga za ego.Odvajanje, odnosno shvaæanje da je moje "ja" odvoje no od tvojeg "ja" zapoèinje u dobi od dvije ili tri godine. Tada dije te poèinje razlikovati "ja" i "moje" i njihovu negaciju. To ra zlikovanje stvara tjeskobu. U stvarnosti svijet nije odvojen od nas, veæ je dio kontinuirane svjesnosti. Namjera djeluje tako da us klaðuje stvaralaèke sile u svemiru na naèin koji æe je dovesti do vlast itog ostvarenja. To se zove kreativnost svemira i jednako je prisutna b aš kao i ona ljudska.Svemir je živ i svjestan i izlazi u susret našim na mjerama svaki put kadpostignemo onaj stupanj intimnosti u kojoj ga prihv aæamo kao proširen dio svojega tijela.Moæ namjere u nama možemo obnoviti ako se vratimo i stinskom sebi, odnosno ako postignemo samoostvarenje. Oni koji to postignu, ponovno postaju povezani s nelokaliziranim umom. Gube želju za manipulacijom i kontrolom. Imuni su na kritike i dodvoravanje. Ne s matraju se ni od kogapotlaèeni niti su kome nadreðeni. Referentnu toèku ne èini više ego, veæduša. Nestankom ega nestaje i tjeskoba kao nešto èi me se ego štiti. Tjeskoba je stalni neprijatelj spontanosti namjere koja predstavlja naèin na koji se duh pretvara u materiju.Zrela duhovnost zahtijeva razboritu svjesnost. Ako ste mirni i staloženi, spremni ste za suradnju i istodobno imun i na kritiku i laskanje. Uèite kako-pustiti stvari i kako prestati brinuti o posljedicama. Vaš stav ispunjenje povjerenjem i poè injete primjeæivati sinkroniziranost stvari koje vas okružuju. Namjera potièe prilike i mi moramo biti spremni prepoznati ih i znati kako ih i skoristiti.Uvijek kada djelujete, zauzmite stav da niste vi ta j koji izvodi neku akciju, veæ da to radi nelokalizirana inteligencija , odnosno univerzalni

duh. Takav stav dovest æe do smanjenja tjeskobe i m anje æete pozornosti obraæati na sam rezultat.Jedan vid tjeskobe jest i stres. Ako ste pod streso m, tada ne možete8lDeepak Choprani zapoèeti razmišljati o sinkronicitetu. Sinkronic itet je naèin kai doæi u dodir s Bogom. To je put do smisla i svrhe v ašega života. I moæu toga spoznajemo ljubav i suosjeæanje. To je naèin n a koji povezujemo s nelokaliziranom inteligencijom svemira. U sluèaju d a moja pozornost usmjerena na neku stresnu situaciju, malo je vjei j atno da æemo postiæi stanje sinkroniziranosti. Ono se postiže tako se pr edate u ruke svemirskih prostranstava koja dostižu velièine r za mislive ljudskom umu.Kad kažem "predati se", mislim na dos žanje onoga s tupnja vjere koji vamdaje hrabrost da skoèite u r poznato. Vjeru možete poèeti graditi sljedeæim unutarnjim dijalogoi "Stvari se ne odvija ju na naèin kako bih ja htio. Stoga æu ih prepust da idu svojim tokom. N a taj naèin morat æe se mijenjati i moj odn prema 'ja i sebi'". Ostvarit e li taj èin vjere, bit æete nagraðeni. Zate nete li sebe kako zabrinut o razmišljate o raèunima koji æe sljedeæ mjeseca doæi na naplatu, b ilo bi lijepo od vas da se podsjetite kako va namjera nije samo ispunjen je osobnih potreba, veæ i potreba drugi Neke od njih su obiteljskog kar aktera poput školovanja djece, a ne su od društvenog znaèenja ka o što je doprinos razvoju zajednice, ljudskoj je prirodi da teži ostv arenju tih ciljeva, no sama težnja nije c voljna. Ciljevi se moraju jas no postaviti, a željuza ispunjenjem tre èvrsto izraziti. Na taj naèin pr edajemo naše opredjeljenje u ru beskrajnog uma sa sljedeæim rije èima: "Stavljam sve svoje namjere tvoju nadležnost. Neæu sebe muèiti br igama jer æeš se ti, nelokali rana inteligencijo koja prebivaš u meni, p obrinuti da se one ostvan Veliki umjetnici, jazz-glazbenici, pisci te znanstvenici govore prekoraèivanju njihovih individualnosti za vrijeme stvaranja. Rad sam s mnogim glazbenicima, ali još ni od jednog nisam èuo da vrijeme pisanja pjesama razmišlja o prihodu od autorskih prava. ] s anje pjesme zahtijevaodvajanje od svakidašnjice i rutine. Ono za tijeva od pisca da se ugnijezdi u podruèju nelokaliziranog i da na i naèi n dopusti da pjesma sama doðe k njemu. Svi stvaralaèki proc< ovise o to j fazi inkubacije i otvorenosti našeg uma. U tom konteks sinkronizacija je takoðer stvaralaèki proces, a stvaralaèki um u oveSpontano ispunjenje željasluèaju je sam svemir. Kada brige nestanu, nelokali zirana inteligencija stupa na scenu.Imajte na umu da vaše misli ne smiju biti u sukobu s planom na razini univerzuma. Želja za dobitkom na lutriji može poveæ ati osjeæaj odvojenosti od svemira. Èesta su otuðenja dobitnika od obitelji, prijatelja ili rodbine. Kada novac sam za sebe post ane cilj, proces otuðivanja je neizbježan.Kako znate koja namjera ima veæu vjerojatnost da se ispuni? Odgovor ležiu pažljivom promatranju znamenja i znakova koji dol aze iz podruèja nelokalizirane inteligencije. Promatrajte podudarno sti u životu. Podudarnosti su poruke. To su znakovi od Boga ili d uha ili nelokalizirane stvarnosti koje vas tjeraju da prodr ete izvan karmicke uvjetovanosti te da napustite uobièajene obrasce ra zmišljanja. Nude vam priliku da uðete u podruèje svjesnosti gdje æete se osjeæati voljenim i zbrinutim od strane beskrajne inteligencije èije st e i sami dijete. Duhovne tradicije takav dogaðaj nazivaju stanjem za hvalnosti.Illoga podudarnosti ovoriti o podudarnostima kao o kodiranim porukama koje nan šalje nelokalizirana inteligencija èini naš život prièom iz miste rioznog romana. Obratite pozornost, uoèite znakove, odgonet nite zagonetke i na kraju otkrijte istinu. U mnogim sluèajevima to j< p ravilan put. Konaèno,život i jest prije svega misterij. \Ono što život èini misterioznim jest sudbina koja o staje skrivena p; tek

na kraju života imamo pregled puta koji smo slijedi li. Kad živo promatramo unazad, èini nam se logièan. Lako možemo slijediti ni na kojusmo nanizali sva naša životna iskustva. Èak i sad, u bilo kojo dobi da jeste, lako se možete okrenuti i pogledati rijeku s vog života Kako se razdoblja prelijevaju jedno u drugo, kako se završe ci jednit poslova poklapaju s poèecima drugih te kako prelazite iz je dnih život nih okolnosti u druge. Pokušajte zamijetiti kako bi sve te promjene bile lagane samo da ste znali svoj put unaprijed. Veæina ljudi gledajuæSpontano ispunjenje željana prošlost zna reæi: "Zbog èega sam se toliko brin uo? Zašto nisam bio barem malo blaži prema sebi i obitelji?"Kada bismo bili u moguænosti cijelo vrijeme živjeti na razini duše, tadane bismo trebali èekati zadnji trenutak života da s e suoèimo s velikim životnim istinama. Znali bismo ih unaprijed. Put bi bio vidljivo iscrtani ne bi nam trebali putokazi, znakovi ili podudarno sti.Nažalost, veæina nas ne živi na toj razini pa su na m podudarnosti potrebne jer nam pokazuju volju svemira. Svi smo mi dosad iskusili podudarnosti u našem životu. Znaèenje rijeèi može s e izvesti i iz njezine tvorbe. Koincidencija se može rastaviti na kosu i incindencija-dogaðanje. Na taj naèin dobijemo sudogaðanje ili su dogaðaj. Dakle rijeè oznaèava pojavu nekog dogaðaja zajedno s drugim dog aðajima u isto vrijeme. Buduæi daje iskustvo sudogadanja opæa i èe sta pojava, veæina ljudi ga uzima zdravo za gotovo kao životnu zanimlj ivost ponekad zadivljujuæeg, ali uvijek kratkotrajnog utiska.Podudarnosti su mnogo više od puke zabave za èovjeè anstvo. One su izraz volje koje nam šalje univerzum i stoga ih je prepun . Neki ljudi koriste izraz "znakovita podudarnost" da bi istovremena dog aðanja ili podudarnosti opisali kao nešto što ima posebno znaè enje za osobu koja ihje iskusila. Moje je mišljenje da je rijeè znakovit a u izrazu "znakovitapodudarnost" suvišna buduæi je sama pojava podudarn osti veæ sama po sebiznakovita. Da nije znakovita, podudarnost se ne bi niti pojavila. Sama èinjenica da se podudarnost pojavila veæ je dovoljn o znakovita. Razlika je samo u tome što smo ponekad sposobni uoèiti njez ino znaèenje, a ponekad nismo.Što je znaèenje neke podudarnosti? Dublji dijelovi vaše osobnosti to znaju, ali to znanje je potrebno izvuæi na površinu . Znaèenje ne izlazi iz same podudarnosti. Znaèenje izlazi iz vas, iz os obe koja proživljava neko iskustvo. Zapravo, bez našeg sudjelovanja svak i bi dogaðaj u osnovibio beznaèajan, baš poput cijelog svemira. Mi smo o ni koji dogaðajima daju znaèenje, a to èinimo kroz naše namjere. Podud arnosti su poruke nelokalizirane stvarnosti koja nas vodi u smjeru os tvarenja naših težnjii snova.85Deepak ChopraImati namjeru je lako. To je kao da nekome zaželite nešto. Ono štc nije lako jest postignuæe veæe duhovnosti. Mnogi koji vj eruju u svoji duhovnost još uvijek tapkaju u mraku tražeæi duhovn u silu. Umjestc da zarone u oceanske dubine, oni stalno plivaju uzduž i poprijeko.Èuda u stvarnom svijetu :Èuda su stvarne pojave. Sve tradicije istièu postoj anje èuda, ali svaka od njih koristi svoj vlastiti jezik. Opæenito govor eæi, èudom srna tramodogaðaj kada se željeni ishod oèituje na dramatièan , uzbudljiv naèin. Želje mogu iæi u smjeru tjelesnog ozdravljenja, stj ecanja bogat stva, stjecanja duhovnosti ili spoznaje smisla života. Ka d se ti dogaðaji doista pojave, zateèeni i široko otvorenih usta izg ovaramo rijeèi poput;"Oh, kakvo èudo!". Netko ima želju, težnju ili namj eru i ona se ostvari,Èudo je dramatièan primjer onoga što se dogaða kada zademo u duhovno podruèje u kojem, iskazujuæi odreðenu namjeru, oèit ujemc pravac vlastitesudbine.Dopustite da vam isprièam jedan primjer. David je b io zaljubljen u ženu po imenu Joanna. Iako do ušiju zaljubljen, David ni je vjerovao u

predanost i brak. Nakon nekog vremena, na izletu, k onaèno je odluèio zaprositi Joannu. Nije bio siguran da to želi, ali odluka je bila konaèna. Tog dana pred izlet imao je vrlo dobar osj eæaj. Bio je vrlo miran. Sve je pripremio: od hrane do deke za ležanj e i bio je vrlo zadovoljan. Kad su veæ bili nadomak parka, David je zapoèeo razgovor o moguæoj zajednièkoj buduænosti. Taman se spremao da izusti sudbonosno pitanje kad gaje prekinula buka zrakoplova koji je prelijetao toèno iznad njihovih glava. Joanna je podigla glavu i ugl edala kako zrakoplov vuèe vijoreæi natpis za sobom. "Nikako ne mogu proè itati što piše!?" rekla je i dalje pokušavajuæi proèitati cijeli natp is. David nije ni pogledao prema gore veæ je ispalio: "Joanna, hoæeš li se udati za mene?" Joanna gaje pogledala u nevjerici. Oboje su gledali prema gore i gle èuda, natpis je odgovarao Davidovim rijeèima. P ali su jedno drugome u zagrljaj osjeæajuæi istodobno zaprepaštenje i sre æu. David je bio siguran da je86Spontano ispunjenje željauèinio pravu stvar. Sljedeæeg su dana èitali u novi nama kako je netko zaprosio neku drugu Joannu toèno u trenutku kad je to uèinio i David. Tanevjerojatna podudarnost bila je kljuèna za Davidov u odluku oko buduænosti. Nisu pogriješili jer još i dandanas živ e sretno.Ljudi koji nisu skloni duhovnosti pripisuju ovakve dogaðaje sreæi. Osobno vjerujem da sreæa, onako kako je uobièajeno smatramo, nema veze stime. Ono što veæina ljudi naziva sreæom nije ni ma nje ni više nego djelovanje sinkroniciteta u smjeru ostvarenja naših namjera. Louis Pasteur, znanstvenik koji je prikazao mikrobe kao m oguæe uzroènike bolesti, je rekao: "Prilike nagraðuju pripremljen u m." To se može pretvoriti u jednostavnu jednadžbu: prilika + pripr emljenost = dobra sreæa. U potpunosti je moguæe, kroz poduke o sinkro sudbini, dovesti um ustanje potrebne pripremljenosti u kojoj æete vidjet i da u životu doista postoje trenuci kad su vam prilike sklone. Kada ih uoèite te se pozabavite njima, moguæe je promijeniti sve. Sreæa je rijeè koja se u modernom svijetu koristi kako bi se opisalo èudo.Podudarnosti sa znaèenjem, sinkronicitet, èudo, sre æa, sve su to imena za jedan te isti fenomen. Kao što smo vidjeli, inte ligencija tijela oèituje se kroz podudarnosti i sinkronicitet. Šira inteligencija prirodei ekosustava takoðer djeluje kroz podudarnosti i si nkronicitet jednako kao i temeljna inteligencija svemira.Kada na podudarnosti gledate kao na životne prilike , tada svaka podudarnost dobiva neko znaèenje. Svaka podudarnost postaje prilika za kreativnost i svaku možete iskoristiti kako biste p ostali upravo ono štovam je svemir namijenio.To je temeljna istina sinkrosudbine: ukupnost svemi ra urotila se kako biskrojila vašu osobnu sudbinu, a da bi to postigla k oristi se s neuzroènim nelokaliziranim vezama. Kakve su to veze ?Razmotrimo li sva razlièita dogaðanja tijekom život a, vidjet æemo da su na dubljoj razini povijesne niti svih tih dogaðaja meðusobno isprepletene tkalaèkim strojem koji nazivamo vlasti ta sudbina. Ne-uzroènost znaèi da su dogaðaji povezani jedan s dru gim, ali ne po površinski vidljivom naèelu uzroka i posljedice. Vr atimo li se na prvo87Deepak Choprapoglavlje gdje sam opisao svoje djetinjstvo, mogli bismo postaviti pi tanje kakve veze ima naklonost gospoðe Mountbatten prema mojen ocu s mojim prouèavanjem radova Sinclaira Lewisa ili pak s pri jateljstvom izmeðu mene i Oppa? Nema druge oèite veze niti obja š njenja osim da su sve to dijelovi moje povijesti koja me je dovela dc moje osobne sudbine.Niti jedan od spomenutih dogaðaja nije izravne dove o do pojave ovog drugog. Gospoða Mountbatten nije naredila ma jem oc u da mi pokaže knjigeSinclaira Lewisa, a ipak su ta dvæ dogaðaja zajedno oblikovala moju sudbinu. Svi su ti dogaðaji bil: povezani na dubljo j razini.

Mi nismo sposobni zamisliti svu zamršenost sila koj e djeluju izL svakog dogaðaja u našim životima. Postoji urota podudarnos ti èija je namjera ispreplesti mrežu karme ili sudbine i na taj naèin stvoriti osobni, individualni život - moj ili vaš. Jedini razlog koj i nam onem« guæuje iskustvo sinkroniciteta u svakidašnjem životu jest taj što ne živimo na razini gdje se to dogaða. Naša uobièajena iskustva temelje se na uzroèno-posljediènim dogaðajima. Ovo uzrokuje to, t o uzrokuje ono koje pak uzrokuje nešto treæe - i tako od dogaðaja do do gaðaja. Ispod tog površinskog viðenja nalazi se gusto isprepletena mr eža razlièitih veza meðu dogaðajima. •Što više postajemo svjesni postojanja takve mreže, to æemo prije uoèiti isprepletenost naših namjera s njom, koja svojom ob uhvat-nošæu uvelike prelazi dogaðanja temeljena na našim površinskim is kustvima. ~\Vrlo èesto zapadamo u rutinu svakidašnjice ponavlja juæi iste stvarf iz dana u dan. Jednostavno ugodimo naš mentalni sklop na odreðeni naèin i nastavljamo tim smjerom cijelo vrijeme. Kako možemo žarni-; jetiti èudesno u životu kada marširamo kroz njega zatvoren og uma ne obraæajuæi pozornost na okolinu? Podudarnosti su nalik na neob iène; zanimljivosti koje susreæemo uz cestu privlaèeæi snažno našu pozo rnost prema neèem važnom u životu. To su bljeskovi koji odvraæaju po- j zornost na naèin drukèiji od svakidašnjeg. Možemo odluèiti ne zami-j jetiti ih te žureæi nastaviti svojim putem ili pak stati i dopustiti se bi]88Spontano ispunjenje željadoživljaj èudesnoga što èeka na nas.Kad sam završavao medicinu, znao sam da želim radit i na podruèju neuroendokrinologije prouèavajuæi kemijsko ponašanj e ljudskog mentalnog sklopa. Veæ tada sam mogao naslutiti daje to mjesto gdje se sastaju znanost i svijest. Želja mije bila to istražiti. Da o sam molbu za rad u timu kojeg je predvodio jedan od najpoznatijih endo kri-nologa. To je bioznanstvenik koji je radio samo na vrhunskim projekt ima uvijek konkurirajuæi za Nobelovu nagradu. Od više tisuæa k andidata samo nas je šest bilo primljenih. Bio sam ushiæen i pun radne e nergije. Ipak, ubrzo nakon poèetka shvatio sam da je njegov laboratorij više služio za zadovoljavanje ega nego za stvarni znanstveni rad. Nas su tretirali kao strojeve za proizvodnju znanstvenih publikacija i o stale papirologije. Bilo je to veliko razoèaranje raditi s nekim tako p oznatim i imati priliku uèiti, a opet osjeæati se zbog svega toga u žasno nesretnim. Mjesto sam prihvatio s velikim idealizmom, a završi o sam tako što sam pocijele dane uštrcavao kemikalije u nesretne glodavc e.Svakog sam dana prouèavao natjeèaje u dnevnim novin ama, svjestan vlastitog razoèaranja, ali opet uvjeren daje to jed ini put da doðem do onoga što želim. Sjeæam se sitno ispisanog natjeèaj a za voditelja neke lokalne hitne službe. U stvari, svakog bi mi dana t aj natjeèaj nekako zapeo za oko. Èak i ako bih samo proletio novinama, nekako se dogaðalo da baš otvorim stranicu s tim natjeèajem. Pogledao bih ga i brzo izbacioiz misli. Duboko u sebi mogao sam se zamisliti u ul ozi voditelja hitae službe pomažuæi ljudima umjesto da punim štakore ke mikalijama, ali to senikako nije uklapalo u moju zamisao da radim u timu vrhunskih struènjakapredvoðenih glasovitim uèenjakom.Jednoga dana taj mi je isti znanstvenik pristupio i prozvao me na vrlo neugodan i ponižavajuæi naèin. Posvaðali smo se i j a sam otišao u predvorje kako bih se smirio. Na stolu su stajale d nevne novine otvorenena stranici gdje je bio natjeèaj za voditelja hitne službe koji sam veæ tjednima odbacivao kao moguænost. U tom trenutku do nio sam odluku. Konaèno sam priznao sam sebi da sam na krivom mjest u i da89Deepak Chopraradim krive stvari. Bio sam sit rutinskih poslova, raznih egoistiènih i

pova, glodavaca i još k tome potpuno nesretan s oni m što sam radio. I tog sam trenutka otišao do njegovog ureda i dao otk az. Èovjek je izleti za mnom vrišteæi od bijesa i prijeteæi mi kako æe s e pobrinuti da rr. više nitko ne zaposli. Još mi je njegovo vrištanje zvonilo u ušima ka sam ušao u prostorije hitne službe tražeæi namješte nje. Poèeo sam r ditiistog dana i odmah me preplavio dobar osjeæaj kojeg nisam bi svjestan dugo vremena. Natjeèaj u novinama dugo me je poziva o, noj sam ga nemilice odbijao. Napokon sam prepoznao podudarnost i 01 luèio promijeniti vlastitu sudbinu. Unatoè tome što je ra d u laborati riju bionešto èemu sam težio cijeli život, prihvaæanjem mje sta u hitni službi razbio sam obrazac ponašanja. Bila je to poruka nam ijenjen samo meni, znak pokraj ceste kojom sam išao. Sve što sam uradi o d tog trenutka bilaje priprema za promjenu. Neki ljudi smatraju daj en dokrinologija kao posebno udruženje pogrešno samo po sebi. Ipa] da ni je bilo toga, možda ne bih došao u Boston i ne bih doznao za na jecaj z a voditelja hitne službe. Ne bih možda nikad prepoznao z kakvim poslo m teži moje srce. Bezbroj se detalja moralo poklopiti namjeri da se o vaj dio mojega životadogodi na ovakav naèin. '¦Moj omiljeni pjesnik i filozof Rumi rekao bi sljede æe: "To nij stvarna stvarnost. Stvarnost je iza zavjesa. U stvarnosti m i nism ovdje. To je naša sjena." Ono što smatramo svakidašnjom stvarnoš æ puka je igra sjene.Iza zavjese se nalazi duša: živuæa, energièna; besm rtna, izvan dosega vremena i prostora. Djelujuæi s te razine možemo sv jesno utjecati na vlastitu sudbinu. To se postiže kroz sini ronizacij u naoko nepovezanih dogaðaja kako bi sudbinu smjestili željeni kalup. D rugim rijeèima, da dobijemo sinkrosudbinu. U sinkrc sudbini svjesno su djelujemo u stvaranjuvlastitoga života razumijeva juæi svijet izvan uobi èajenog iskustva, odnosno svijet duše. .1Podudarnost svemira \Ništa, baš ništa ne bi postojalo da se nije radilo 0 nevjerojatnonSpontano ispunjenje željasluèaju podudarnosti. Èitao sam èlanak jednog fiziè ara u kojem opisuje veliki prasak, trenutak kad je roðen svemir kakvog vidimo. U tom djeliæuvremena postojalo je nešto više èestica nego antièe stica. Tada je došlo do poništenja parova i do emisije fotona. Zbog nera vnoteže u broju ostalo je nešto neuparenih èestica. Njihov broj izn osio je otprilike 1 iza kojega slijedi osamdeset nula, dakle deset na o samdesetu. Daje broj preostalih èestica bio samo malo veæi, došlo bi do kolapsa èestica u tijelo beskonaène gustoæe koju nazivamo crna rupa. S druge strane, daje broj bio manji, širenje svemira bilo bi toliko brzo da ne bi došlo do stvaranja èvrstih oblika.Prvi stvoreni atomi bili su atomi vodika. Ukoliko b i snažna sila koja drži jezgru atoma bila za vrlo mali postotak manja, vodik ne bi mogao prijeæi u stanje deuterija, koje je prijelazno stan je vodika u helij i sve bi stalo na vodiku. Suprotno, u sluèaju prejake sile vodik bi naglo izgorio ostavljajuæi tijela poput zvijezda bez potr ebne energije. Sile poput gravitacijske ili pak elektromagnetske moraju ostati upravo takve kakve jesu, ni manje ni veæe jakosti kako bi zvijez de postale supernove i da bi došlo do nastanka težih elemenata.Mnoge su podudarnosti morale biti usklaðene kako bi nastali prvi atomi ugljika i kisika, presudnih elemenata za nastanak b ioloških organizama. Te podudarnosti održale su se do današnjega dana, a dokaz toga smo svi mi, odnosno naše postojanje. Opæenito vrijedi daje vjerojatnost postankasvemira kakvog poznajemo danas vrlo mala i da je za pravo svemir gotovo nevjerojatan skup podudarnosti. Èudo od sa-moga poè etka pa sve do danas.Da ste u bilo kojem vremenskom trenutku bacili pogl ed na svemir, ne biste mogli vidjeti cjelovit obrazac njegovog razvo ja. Kad su se raðale prve zvijezde, niste ni mogli zamisliti planete, a da ne govorimo o žirafama, paucima, pticama, ljudima. Kad je muška s tanica oplodila jajašce u procesu stvaranja vas samih, nitko nije m ogao reæi kakva æe fantastièna životna prièa nastati iz te oplodnje. K oliko uspona i padova

vas èeka, koliko stvorenih i raskinutih veza, kolik o ljubavi, djece kojeæete odgojiti, trag koji æete ostaviti na Zemlji. A opet ste tu, živiDeepak Chopradokaz svakidašnjeg èuda. Mnogi æe to smatrati svaki dašnjicom jer 2 njih je èudo maðionièarski trik ili nešto slièno. Ipak, èuda se staln dogaðaju samo što za neka treba proæi više vremena da bi se otkrila cijenila.Evo još jednog primjera iz mojeg života koji zorno pokazuje kako j sinkronicitet ponekad vrlo spor i dugotrajan. Sve j e poèelo kad sai imaodeset ili jedanaest godina. Tada je mojega brata i mene ota poveo na utakmicu kriketa izmeðu momèadi Indije i zapadne In dijt Karipske zemlje imale su izvrsne igraèe. Neki od njih bili su u sta nj baciti lopticu okostotinu šezdeset kilometara na sat. Momèad z; padne Indije igrala je vrlo loše i bila je na rubu katastrofalnog poraz; U jednom trenutku, na strani Zapadne Indije u igru su ušla dvojic mladih igraèa koje æu radi zaštite privatnosti nazvati Saleem i Mohan.Njihovim ulaskom napravljen je èudesan preokret, a oni sami igrai su fantastièno. Uspjeli su obraniti sve napade i istod obno napadati^ maksimalnim uèinkom. Na kraju je zapadna Indija pob ijedila što s èinilo sasvim nemoguæim. Cijeli se stadion tresao od oduše vljenja gle datelja. Za mene i brata ta su dvojica mladiæa bili heroji. Zbog nji] smo osnovali klub kriketa i otvorili poseban album u ko jem sm skupljali sve što bi našli o Saleemu i Mohanu. iÈetrdeset godina kasnije nalazio sam se s još tri p rijatelja u Aus traliji. Nismo mogli uhvatiti taksi kako bismo došl i do zraène luke. S\ do jednog bili su zauzeti. Naime, toga se dana igra la kriket utakmica h meðu Australije i Zapadne Indije što je u gradu stv orilo neopisivi gužvu. Nismo mogli unajmiti èak ni auto. Tada smo d obili informaciji da jedna limuzina upravo kreæe prema zraènoj luci i da ima mjesta i z; nas.Osjeæali smo se pravim sretnicima. Unutra se nalazi la žena zvan; Kamala i još jedan muškarac. Vozeæi se prema aerodromu, sv ako mal< zaèuli bismovrištanje iz vozaèeve kabine. Pitali smo ga što se naprijet dogaða. Rekao nam je da Zapadna Indija uvjerljivo vodi prot iv Aus tralije u kriketu. U tom trenutku moje su misli odlutale na u takmici kriketa u ranoj mladosti. Osjeæaj je bio toliko jak da sam ga morao is prièati svojim suputnicima. Sjeæao sam se svih detalja maka r se utakSpontano ispunjenje željamica odigrala desetljeæima ranije.Kad smo stigli u zraènu luku, službenik je kod prov jere karata rekao Kamali da je njezin let planiran tek sutra poslijep odne. Kamala je cijeli jedan dan uranila. Na njezin upit ima li mje sta za današnji let dobila je nijeèni odgovor. Isto sujoj rekli kad je htjela produžiti boravak u hotelu za još jedan dan. Zbog utakmice so ba je odmah bila rasprodana. Mi smo joj tada predložili da otputuje s nama u Brisbane. Moj joj je prijatelj usput natuknuo nešto poput tog a kako se ponekad nevjerojatne stvari znaju urotiti kako bi se ostvar ila volja svemira. Prihvatila je naš prijedlog. U zrakoplovu je meni s lijeva sjedio Indijac. Prepoznavši me, izvukao je knjigu Sedam du hovnih zakona uspjehakako bih mu napisao posvetu. Na moj upit rekao je d a se zove Ramu. "U redu, Ramu", rekao sam. "A kako glasi vaše prezime? " "Menon", odgovorio je kratko. "Niste valjda sin Mohana Menona?" upitao sam ga s nevjericom u glasu. Odgovorio je potvrdno. Mohan Menon bio je prije mnogo godina moj i bratov heroj kriketa. Razgovarali smo dva sat a bez prestanka. Bio sam potpuno preplavljen emocijama. Rekao mi je da j e i sam bio igraè kriketa te da je igrao s mnogim poznatim igraèima. Spomenuo je igraèa Ravi Mehra na stoje Kamala poskoèila od iznenaðenja . Ravi Mehra bio je njezin brat. Tijekom razgovora shvatili su da mogu ostvariti zajednièki poslovni interes iz kojeg oboje mogu dobro zaraditi . Ja sam pak bio u ulozi sretnika koji je pomogao da dvoje ljudi, do m alo prije potpuni stranci, preusmjere svoje živote novonastalim pozna nstvom. Dogaðaj od prije èetrdeset godina, uz pomoæ kompleksne i nepre dvidljive mreže

odnosa, omoguæio je pojavu novih prilika i zamisli. Nikad ne znate kako i kada æe neko prošlo iskustvo ponovno oživjeti. Is to tako ne možete znati kada podudarnosti vode do prilike života.Pozornost i namjeraSvjesnost usmjerava svoju aktivnost u odnosu na poz ornost i namjeru. Kada na nešto usmjerite pozornost, to postaje ispun jeno energi-93Deepak Choprajom. Ono što prestaje biti predmetom pozornosti, en ergetski išèezava Dosad smo nauèili da je namjera ona koja dovodi do promjene Možemo reæi da je pozornost ono što aktivira polje energije, do k je namjera ono što aktivira polje informacije. •Svakom svojom rijeèju vi odašiljete informacije kro z polje energije koristeæi se zvuènim valovima. Svaki put kad pošalj ete ili primite po ruku putem elektronièke pošte, koristite se i energ etskim poljem i po ljem informacije. Informacija se nalazi u rijeèi ko ju koristite, a ener gija u elektromagnetskom impulsu koji putuje elektr onièkim medijem kao stoje Internet. To dvoje je neraskidivo povezano.Jeste li ikad primijetili da kada obratite pozornos t na neku stvar, bojuili rijeè, odjednom se uèestalost pojavljivanja tog a predmeta naglo poveæa? Moj prvi auto bio je Volkswagen tipa Beetle . Automobili nikada nisu naroèito zaokupljali moju pozornost, no nakon kupnje Beetlea stvar se naglo promijenila. Svuda naokolo poèeo sam primj eæivati Beetle automobile, pogotovo one crvene boje. Èinilo se daj e svaki treæi automobil Beetle. Dakako, nije se radilo o naglo po veæanom udjelu tog automobila u ukupnoj slici voznog parka niti je Bee tle dobio važniju ulogu na planetarnoj razini. Zbog poveæane pozornos ti na Beetle sve sam više stvari, koje prije nisam primjeæivao, sada dov odio u vezu s mojim automobilom bilo da se radilo o istoj boji, obliku ili nekoj drugoj sliènosti.Milijun stvari se dogodi svakoga dana, a da mi toga uopæe nismo svjesni.Buka s ulice, razgovor ljudi oko nas, novinski èlan ci preko kojih naše oèi brzo prelijeæu, naèini odijevanja, boje cipela, mirisi, natpisi, okusi i mnoštvo drugih stvari. Naša svijest može is todobno obraðivati samo odreðen broj informacija. Pozornost je ono što èini odabir informacija koje æemo uzeti u obzir. Što god da to jest, proæi æe kroz naš um. Zamislite, primjerice, da razgovaram s vama na nekoj zabavi.; Naš nas je razgovor toliko zaokupio daje od zabave ostala tek pozadini ska buka. Tada odjednom zaèujete kako je netko izgo vorio vaše ime. Ui istom trenutku vaša se pozornost usmjerava u pravcu odakle ste èulij glas. Pozadinska buka se naglo stišava, a moj glas neæete èuti makari94Spontano ispunjenje žeijavam se derao u uho. Toliko je velika moæ pozornosti .U stvarnom svijetu postoji mnogo naèina na koji mož emo pribaviti informacije. Pomoæu televizije, radioaparata, telef ona, mobitela, raznihradioveza te ostalih èuda tehnike u moguænosti smo zatražiti i dobiti informaciju. Jednostavno uzmete pogodni prijemni su stav i uðete u polje informacija uzimajuæi, kušajuæi te ispitujuæi stvar i koje vas okružuju. No želite li na isti naèin uæi u polje informacija duše, potreban vam jedrukèiji pristup.U normalnim okolnostima mi nismo u stanju usmjeriti pozornost na stvari iz viših dimenzija iako su tamo korijeni svega što se dogaða u nama poznatom svijetu. Tamo je sve povezano sa svim osta lim. I dok se u duhovnom svijetu te veze sasvim lijepo vide, u mate rijalnom se svijetu stvarnost oèituje tek kroz kratkotrajne bljeskove k oje nazivamo podudarnosti. Obraæanjem pozornosti na njih stvaram o energiju, a namjerom stvorenu energiju oblikujemo. Pozornost i namjera dva su osnovna alata u rukama onoga tko želi proniknuti u duhovni svijet. To suokidaèi kojima pokreæemo proces stvaranja odreðene energije i proces stvaranja odreðenih informacija.

Što veæu pozornost obraæate na podudarnosti, to æet e ih i više privlaèiti te biti vještiji u razjašnjavanju njihov ih znaèenja. Obraæanje pozornosti na neku podudarnost privlaèi e nergiju, a postavljanje pitanja: "Što to znaèi?", privlaèi inf ormacije. Odgovor može doæi kroz neku zamisao ili intuiciju. Iznenadn i susret ili nova veza takoðer mogu biti naèini na koji æemo dobiti o dgovor.Može vam se dogoditi da tijekom dana doživite nekol iko naoko nepovezanihdogaðaja i tek na veèer, gledajuæi televiziju, vaš um pohodi neka nova zamisao. "A-ha!" uskliknut æete u sebi povezujuæi d ogaðanja proteklog dana u logiènu cjelinu. Vještina prepoznavanja podu darnosti, kao i moæ tumaèenja istih, postiže se poveæanom pozornošæu i istraživanjem. Kada se jednom izvježbate u tome, to æe postati vaš put ispunjenja.Ljudsko iskustvo razlikuje prošlost od buduænosti. Prošlost se doživljava kroz sjeæanja, a buduænost kroz maštu, o dnosno moæ zamiš-95Deepak Chopraljanja. Na razini duhovnog nema ni prošlosti ni bud uænosti, a niti bil kojeg drugog vremenskog oblika. Sve postoji istodob no. To je popi glazbenog CD-a. Na nosaèu zvuka postoji dvadeset pe t pjesama, ali j trenutno slušam prvu. To naravno ne znaèi da ostali h pjesama nemj Stvar je u tome da ih ja ne èujem. Pomoæu tipke za mijenj anje mog pustiti bilokoju pjesmu. Kad bismo imali takvu tipku kojom bist ri mogli prebacivati naša životna iskustva, "slušanje" prošlosti ili bt duænosti ne bi predstavljalo nikakav problem. Ljudi koji su sposob r doprijeti do veæih dubina unutar njih samih to mogu jer njihovo jastv nije odvojeno od univerzuma. Budisti kažu da je jastvo unutarnje biæ povezano sa svime što postoji. Vi ste neraskidivi dio kozmièke kvantn juhe.Znaèajna podudarnost }iDo sada smo nauèili da obraæanjem pozornosti na pod udarnosi poveæavamo uèestalost njihovih pojava, dok namjerom otkrivam z naèenja tih podudarnosti. Na taj naèin podudarnosti postaju klj uè n zumijevanja volje svemira i sinkroniciteta koji u njemu vlada o me guæujuæi nam da iskoristimo brojne prilike koje nam život pruža Pro blem koji se ovdje javlja jest kako u moru informacija prepoznal one p rave. Kako odvratiti pozornost od svake kapljice èaja koji ispi jamo, od svake televizijske reklame, od tisuæu lica koje dnevno sus reæemo na u lici, a da ne propustimo vrijedne prilike koje nam se i životu nu de?Na to pitanje nema jednostavnog odgovora. Dio nauèa vanja sinkrc sudbine jest i postizanje stanja u kojem tijelo postaje ist anèan instru ment osjetljiv na dogaðaje iz okoline. Sada na trenutak zatvorite oèi Pokušajte osjetiti što se sve nalazi u vašoj okolin i. Kakve zvukove èu jete? Kakve mirise, kakve okuse osjeæate? Kakvi vas osjeæaji zao kupljaju? Pokušajte odvojiti svaki osjet zasebno i obratiti pozornost nisvakog pojedinaèno. Budite svjesni svakog od njih.Ukoliko se prvi put susreæete s ovakvom vrstom vjež be, vjerojatneSpontano ispunjenje željaæete mnoge stvari koje vas okružuju propustiti ili tek jedva zamijetiti.To nije stoga što su one nejasne, veæ smo toliko na vikli na njih da ih više uopæe ne zamjeæujemo. Na primjer, što ste osje æali? Kolika je bila temperatura? Jeste li osjeæali kakvo gibanje zraka ili je sve bilo potpuno mirno? Koji je dio vašega tijela dodirivao stolicu? Jeste li osjeæali veæi pritisak u bedrima ili u donjem dijel u leða? Jeste li zamijetili kakve zvukove? Veæina æe lako èuti udalj eni lavež psa ili djeèji žamor u susjednoj prostoriji, ali što je sa zvukovima profinjenije prirode? Èujete li sagorijevanje plina u peæi? Lagano šištanje zraka u ventilacijskom sustavu? Èujete li vlastiti dah ili krèanje u trbuhu? Èujete li prigušene zvukove s uda ljenog prometnog raskrižja?Ljudi osjetljivi na takve podražaje i dogaðaje prep oznat æe i podudarnosti koje stvara svemir. Za kljuè razumijev anja neæe uvijek biti

dovoljno otvoriti poštansku omotnicu ili pak upalit i televizor (makar sei to može dogoditi). Razumijevanje može doæi u obli ku mirisa dima iz lule koji je sluèajno ušao kroz otvoren prozor i po dsjetio vas na oca, odnosno na knjigu koju je on volio, a koja na neki naèin može odigrati važnu ulogu u vašem daljnjem životu.Barem jednom dnevno obratite pozornost na jedno od pet osjetila (vid, sluh, okus, opip, miris) i dopustite sebi zamijetit i što je moguæe više razlièitih naèina na koje se ono oèituje. Na poèetk u æete morati uložitipodosta napora da biste to postigli, no s vremenom æe vam to postati prirodno. Prigušite ostala osjetila ako smatrate da vam previše smetaju.Na primjer, dok jedete zatvorite nos i oèi te obrat ite pozornost na saSržaj hrane bez da ste ometani s tim kako ona izg leda od-nusno miriše.Sasvim je prirodno da snažni i neobièni podražaji p rivlaèe vašu pozornost. Upravo su to stvari u vašoj okolini na k oje morate biti najviše pozorni. Stoje podudarnost nevjerojatnija, to je poruka oèitija.Kada se namjeravate vjenèati, tada reklamu koja nud i vjenèano prstenje neæete uzeti kao neku znaèajnu podudarnost jer ih i onako ima na sve strane. No kad vidite natpis "Joanna, udaj se za me ne!", u trenutku kadase spremate zaprositi izabranicu svojega srca koja se još k tome97Deepak Chopraisto tako zove, tada je to više nego jasan znak što cijeli svemir oèekujod vas.Kad se podudarnost pojavi, nemojte je ignorirati, v eæ se zapitajl što taporuka znaèi. Ipak, nemojte pokušavati doæi do odgo vora gro nièavo razmišljajuæi o znaèenju. Ne optereæujte se previše , veæ èekaji da odgovor sam doðe. Postavite pitanje i budite pozorn i u èekanj odgovora. To može biti neki unutarnji znak, spontano stvarala èk iskustvo ili pak nešto sasvim drugo. Možda naiðete na neku osob pove zanu s podudarnošæu koja se pojavila. Susreti, odnosi, situaciji okolno sti - sve su to moguæi izvori rješenja koje vas obièno natjera n uz vik: To je to! O tomese radi. :Razmislite o mojem primjeru u kojem je rasprava izm eðu mene mojeg nadreðenog na odjelu endokrinologije dala smisao og lasu \ bostonskim novinama u kojem se tražio voditelj hitne službe. P r mijetio sam oglas èim je izašao, ali nisam na njega obraæao pozornos Kljuèno je obratiti pozornost i istražiti moguænosti.Još jedan naèin kako æete postati vješti u podudarn ostima jest d pišete dnevnik podudarnosti koje su se dogodile u vašem ži voti Osobno sam nakonnekog vremena voðenja dnevnika napravio vla titu po djelu podudarnosti namale, srednje, velike i dvostruko veliki Vi možete napraviti neku svoju podjelu. Nekima je možda lakš dnevno zapisivati dog aðaje i onda eventualno podcrtati neka imem rijeèi ili cijele re èenice kao moguæe podudarnosti. Drugi imaju pos< bnu bilježnicu u koj u bilježe podudarnosti tako da na svaku stranic zabilježe sam o po jednu, a onda naknadno pridružuju vezane d( gaðaje.Za one koji se stvarno odluèe malo jaèe udubiti u p odudarnost preporuèiobih proces rekapitulacije. To je proces u kojem ste vi prc matraè vlastitoga života i vlastitih snova tako da veze, t eme, poduda; nosti i slike postaju jasnije. Zbog èinjenice da je naša ve za s un, verzalnom dušom znatno oèitija dok sanjamo, taj proces promat ranjj uvodi nas u cijeli jedan svijet novih podudarnosti.Kad legnete u krevet prije nego zaspite, provedite nekoliko minutSpontano ispunjenje željasvjedoèeæi dogaðajima upravo proteklog dana promatr ajuæi ih na zamišljenom ekranu vaše svijesti. Promatrajte taj d an kao da gledate film. Gledajte sebe kako ustajete, perete zube, dor uèkujete, vozite se na posao, radite, vraæate se kuæi, veèerate, završa vate dan i liježete ukrevet. Nemojte analizirati, procjenjivati ili sudi ti ono što vidite, veæ jednostavno promatrajte bez ikakvih primisli. J ednostavno gledajte film i pokušajte ga odgledati do kraja. Može vam se dogoditi da vam se

neki dogaðaj sada èini važnijim nego u trenutku dog aðanja ili æete zamijetiti daje žena u redu ispred vas u ljekarni i mala istu boju kose kao i vaša majka kad ste bili mali. Možda æete se z adržati na plaèu djeteta kojega je majka grubo vukla pokušavajuæi s njim proæi kroz ulaz u samoposluživanje. Nevjerojatno je što sve možete zapaziti gledajuæi dogaðaje na taj naèin, a koje inaèe u svakidašnjici uopæe ne primjeæujete.Gledajuæi film, pokušajte promatrati sebe na objekt ivan naèin. Promatrajte sebe jednako i kad èinite stvari na koj e ste posebno ponosni, i kad radite nešto što biste najradije pre skoèili i zaboravili.Imajte uvijek na umu da cilj promatranja nije moral no ili neko drugo vrednovanje glavnog lika, veæ njegovo upoznavanje m a kakav on bio.Kad rekapitulirate dan, što može trajati od nekolik o minuta pa sve do pola sata, recite samome sebi: "Sve što sam sada od gledao pohranjeno je na sigurno te bilo koji dio filma mogu pozvati i po novno ga pogledati. Kad pogledam ono što me zanimalo, slika æe jednosta vno nestati." Dakle, po završetku filma spremni ste za spavanje. Prije n ego što se lagano uljuljate u san, uèinite još samo nešto. Recite seb i sljedeæe: "Baš kao što sam sada rekapitulirao dan, tako æu dati upute mojoj duši, mojem duhu, mojoj podsvijesti da svjedoèi snovima." U poè etku možda i neæete primjeæivati neke promjene, no budete li uporni sva ke veèeri prije spavanja, nakon nekoliko tjedana imat æete jasno is kustvo da su snovi scenarij, a vi onaj koji ga gleda. Tada ujutro nako n buðenja rekapitulirajte noæ kao što ste to uèinili za dan.Kada postignete to da možete bilo kada pozvati scen e iz snova, zapišite one koje su vam se naroèito usjekle u pamæenje. Ukl juèite ih u99?-*¦'Deepak Choprasvoj dnevnik i naznaèite posebno zanimljive dogaðaj e. Nelokalizira inteligencija jednako šalje znakove za razumijevanj e i kad spavarm kad smo budni. Tijekom dana susreæem ljude, suraðujem s njima razne naèine, nalazim sebe u razlièitim situacijama, okolnostirr dogaðajima, odnosima... dok tijekom noæi radim iste te stvari. Razli je u tome što se tijekom dana dogaðaji èine logiènim, racionalno c jašnjivim. Snovi pak nisu samo èista projekcija naše svijesti, veæ s u: pravo naèin tumaèenja naših životnih puteva. Mehanizam snova je nak je mehanizmu onoga što se dogaða u takozvanoj našoj stvarnos odn osno ijedno i drugo je projekcija naše duše. Mi smo u oba sluèæ tek svj edoci.Redovitom vježbom postupno primjeæujemo korelacije, slike kc se ponavljaju i u stvarnosti i u snovima. Više podudar nosti osigura više kljuèeva za razumijevanje kojim bi putem morali poæ i. Shvaæar dobrobiti iskorištavanja ponuðenih prilika. Imamo osjeæaj da nas] poèela služiti sreæa. Sve zajedno nas upuæuje kojim smjerom morar krenuti. Kroz proces rekapitulacije promatramo obrasce koji se pon; ljaj u odmatajuæi na taj naèin zamršeno životno klupko.Taj je proces naroèito pogodan za odvikavanje od lo ših navil Život ima odreðene obrasce po kojima teèe. Neki su za nas dob ri neki loši. Ono štoje potrebno jest izbjegavanje ponavljanja los obraz aca vjerujuæi da æe ovaj put sve dobro završiti. Tipièan prim jest kad razvedena osoba ponovno ulazi u vezu. Velika je vjerojatne da æe za vršiti kao i u prethodnom sluèaju, odnosno razvodom. Pon; lja iste stvari kao i u prijašnjoj vezi te dopušta pojavu istih traun proži vljava iste patnje i onda se s ogorèenjem pita: Zašto mi se stalno dogað a? Rekapitulacija nampomaže promatrati tu sliku naèin da joj svjedoèimo, a ne da sudjelujemo u njoj. Na taj naèin raz krivamo istovjetnost loših obrazaca što nam pomaže u znatno opn nijem i svjesnijem izboru kod s ljedeæe veze. Zapisivanje nije nužno,: pomaže da razumijevanje la kše izaðe na površinu.Stoga vježbajte svoja osjetila, promatrajte okolinu , kako po dai tako i po noæi, te obvezno obratite posebnu pozornost na d ogaðaje k

100Spontano ispunjenje željastatistièki imaju malu vjerojatnost. Svi mi moramo do neke granice planirati kako sutrašnji dan, tako i dalju buduænos t. Sve što osujeti teplanove i skrene nas s puta kojim se kreæemo, može biti kljuèni znak. Imajte na umu da i izostanak dogaðaja koji oèekujet e takoðer može biti znak kojeg vam svemir šalje. Ljudi koji s mukom ust aju kako bi otišli naposao, koji se jedva mogu vezati uz ono što rade, a na kraju radnog vremena osjeæaju se emocionalno mrtvi moraju na tak ve stvari i te kako obratiti pozornost. To su važna upozorenja i znaci da moraju postojati naèini kako bi vam život bio više ispunjen. Možda s e èudo krije nadomak vas. Nikad to neæete otkriti ako ne obratite pozorn ost, izoštrite svoja osjetila kako biste primjeæivali znakove iz okoline , slijedite lanac podudarnosti i pomognete si stvoriti sudbinu kakvu želite.Ponekad je život težak te nas optereæuje s raznim s vakidašnjim poslovimakoji s vremenom postaju preteško breme. Podudarnost i su takve prirode davas ponekad opkole sa svih strana, a onda ih opet j edno vrijeme nema ni za lijek. Kako æete naæi svoj put u tako zamršenom svijetu? Uzmite si pet minuta na dan i provedite ih u tišini. Za to vr ijeme usmjerite pozornost na sljedeæa pitanja: Tko sam ja? Što želi m od svojega života? Nakon toga prestanite razmišljati i dopustite struj i svijesti, unutarnjem tihom glasu, da naðe odgovore. Nakon pet minuta otvorite oèi i zapišite ih. Radite to redovito i bit æete iznena ðeni kako æe se situacije, dogaðaji, okolnosti, ljudi lijepo poslož iti u skladu s odgovorima koje ste zapisali. To je poèetak sinkros udbine.Nekima æe za odgovore trebati više vremena. Mnogi l judi nisu uopæe navikli razmišljati o tome što bi htjeli kad bi mog li ostvariti svoje želje, a ako i jesu, sigurno ne oèekuju da se ostva re. Ako nemate jasno oznaèen životni cilj, što zapravo radite? Bilo bi o d velike pomoæi kad bi nam svemir dao jasnu zamisao, kompas ili ako hoæ ete pravac kretanja kojim moramo iæi. U stvari, kompas postoji. Da bist e ga otkrili, morate zaviriti unutar sebe i saznati što vaša duša želi, o èemu ona sanja. Sjednite u tišini. Kada otkrijete svoju dušu i njez ine želje te njihovu temeljnu prirodu, imat æete stalnog vodièa kojega m ožemo prispodobiti u obliku arhetipskih simbola.101Spontano ispunjenje željastatistièki imaju malu vjerojatnost. Svi mi moramo do neke granice planirati kako sutrašnji dan, tako i dalju buduænos t. Sve što osujeti teplanove i skrene nas s puta kojim se kreæemo, može biti kljuèni znak. Imajte na umu da i izostanak dogaðaja koji oèekujet e takoðer može biti znak kojeg vam svemir šalje. Ljudi koji s mukom ust aju kako bi otišli naposao, koji se jedva mogu vezati uz ono što rade, a na kraju radnog vremena osjeæaju se emocionalno mrtvi moraju na tak ve stvari i te kako obratiti pozornost. To su važna upozorenja i znaci da moraju postojati naèini kako bi vam život bio više ispunjen. Možda s e èudo krije nadomak vas. Nikad to neæete otkriti ako ne obratite pozorn ost, izoštrite svoja osjetila kako biste primjeæivali znakove iz okoline , slijedite lanac podudarnosti i pomognete si stvoriti sudbinu kakvu želite.Ponekad je život težak te nas optereæuje s raznim s vakidašnjim poslovimakoji s vremenom postaju preteško breme. Podudarnost i su takve prirode davas ponekad opkole sa svih strana, a onda ih opet j edno vrijeme nema ni za lijek. Kako æete naæi svoj put u tako zamršenom svijetu? Uzmite si pet minuta na dan i provedite ih u tišini. Za to vr ijeme usmjerite pozornost na sljedeæa pitanja: Tko sam ja? Što želi m od svojega života? Nakon toga prestanite razmišljati i dopustite struj i svijesti, unutarnjem tihom glasu, da naðe odgovore. Nakon pet minuta otvorite oèi i zapišite ih. Radite to redovito i bit æete iznena ðeni kako æe se situacije, dogaðaji, okolnosti, ljudi lijepo poslož iti u skladu s odgovorima koje ste zapisali. To je poèetak sinkros udbine.Nekima æe za odgovore trebati više vremena. Mnogi l judi nisu uopæe

navikli razmišljati o tome što bi htjeli kad bi mog li ostvariti svoje želje, a ako i jesu, sigurno ne oèekuju da se ostva re. Ako nemate jasno oznaèen životni cilj, što zapravo radite? Bilo bi o d velike pomoæi kad bi nam svemir dao jasnu zamisao, kompas ili ako hoæ ete pravac kretanja kojim moramo iæi. U stvari, kompas postoji. Da bist e ga otkrili, morate zaviriti unutar sebe i saznati što vaša duša želi, o èemu ona sanja. Sjednite u tišini. Kada otkrijete svoju dušu i njez ine želje te njihovu temeljnu prirodu, imat æete stalnog vodièa kojega m ožemo prispodobiti u obliku arhetipskih simbola.101Težnje i arhetipoviSada dolazimo do samog srca sinkrosudbine. Do sada smo usvoji spoznaju odvojnosti duše te da smo dio nelokalizirane intelig ei èije na isti naèinkao što je i val dio oceana. Takoðer smo nauèi uoèi ti sinkronicitet u svim stvarima: matricu koja nas povezuje s samim iz vorom svemira. Znamo se odrediti prema podudarnostim kao prema porukama koje nam šalje nelokalizirana inteligencija pok zujuæi nam na taj naèin smjer kojim bismo trebali iæi. Napokon znam i da same naše namj ere mogu utjecati na taj smjer. To su temelju stvari koje moramo svladat i želimo li živjeti ispunjen život. Ipak, kad tražimo znakove koji æe n as voditi kroz svakidašnjicu, moramo se zap tati osnovno pitanje o nama samima: što želim i èemu težim. To pa zasigurno vodi do pitanja tko sam ja i što hoæu, koja je moja životn svrha.Svjesni smo da je izvor naše iskonske veze, našeg z naèenja te oki102\Spontano ispunjenje žeijaline sama duša. Naša težnja, ta velika, predivna i mitska potreba, takoðer izlazi iz duše. Dok smo živi, naša duša neæ e biti ispunjena sve dok ne završi svoju mitsku potragu koju možemo zami sliti kao Velik plan unutar kojega su odreðene i naše sudbine. U svakom ljudskom biæu nalazi se jedna prevladavajuæa tema, predložak za herojski život, bog ili božica u obliku embrija željnog da se rodi. To je o no što je planirano postiæi. To je naše jastvo koje porièemo da postoji u nama jer veæina nas nije sposobna vidjeti to polje bezgraniènog pot encijala koje nam je na raspolaganju. To je ono najbolje u nama, jastvo lišeno ega, djeliæ svemira koji koristi nas da bi èinio dobro ostalima .Ljudi koji žive obièan svjetovni život rijetko dola ze u dodir s tim mitskim biæem unutar njih. Ipak, razumijevajuæi pla n zapisan u vašoj duši, njegujuæi veze koje vam otkrivaju smisao i zn aèenja te sudjelujuæiu vlastitoj mitskoj drami, možete sebi poploèiti pu t do prosvjet-ljenja.Iz toga se raða ljubav i milosrðe. Iz toga se raða ispunjenje i cjelovitost.Te mitske prièe, ti heroji i heroine nazivaju se ar hetipovima. Arhetipovi su vjeèni obrasci nastanjeni u univerzal noj kolektivnoj duši koja pomoæu njih izražava svoju žudnju, imaginaciju te najdublje èežnje.Njihovo postojanje jest oduvijek. Nalazimo ih u spi sima prastarih kultura, ali isto tako i u kasnijoj literaturi te s pisima modernog vremena. Možda se oblik malo razlikuje ovisno o pov ijesnom trenutku, no jezgra ostaje uvijek ista. Moderno ih vrijeme stavl ja u svijet filma, kazališta te u razne teme novinskih tjednika. Svaki put kad je neki lik "iznad života", nailazimo na arhetipski primjer. On i su jednostavni, jasni i èisti u namjeri bez obzira kakva ona bila. Dobar ili zao, pobožan ili svjetovan, grešnik ili svetac, avanturi st, mudrac, spasitelj, predmet ljubavi, izbavitelj - sve su to razlièiti naèini na koji se svjesna energija kolektivne duše može prisp odobiti.Arhetipovi se raðaju u kolektivnoj duši, ali se oèi tuju i u individualnoj. Njihova mitska drama odigrava se sva ki dan u fizièkom svijetu. Pogledamo li lik Marvlin Monroe, vidjet æe mo u njoj utjelovljenje Afrodite, božice seksa i ljepote, dok bi Robert Downey lako mogao biti

103Deepak Choprabog Dionis ili Bacchus. Princeza Diana je bila Arte mida, simbol bu tovništva, neukrotiva i sklona kršenju pravila, neu strašiva u borbi ono u što vjeruje.Svako ljudsko biæe nosi u sebi barem jedan ili više arhetipo\ Svatko od nas sazdan je od odreðenog sklopa na razini duše št o rezi tira odreðenimarhetipskim znaèajkama. To je sjeme zasijano u nam Kada klija, ono oslobaða stvaralaèku silu koja omoguæuje rast tijel a odreðenu biljku. Sjeme rajèice neæe izrasti u cvijet ruže, veæ uvije k biljku rajèice. Tako æe arhetip, èija se aktivacija na individualno j raži postiže kroz naše težnje i namjere, osloboditi stvaralaèku silu i om guæiti da se uoblièimo u ono što nam je sudbinski predodreðen Da kle, tko ste onda vi?Što želite? Koja je svrha vašega postojanja? 1 najd ubljoj razini ta pitanja dolaze od same duše. Odgovore æete na budet e li razgovarali s dijelom kolektivne duše koji je oblikovan san za va s, odnosno s vašom jedinstvenom individualnom dušom. Na 1 naèin uèimo odrediti individualnearhetipove.Društvo u kojem živimo potpuno je deterministièko u smjerene svaka stvar i svaki odnos mora imati svoj naziv. Nažalost, na p utu traživanja duhovnosti i naše duše to nam neæe biti od velike p omo' Mene neki ljudi nazivaju piscem, drugi me smatraju duhovnim misli c em, a netko treæi lijeènikom ili savjetnikom za duh-tijelo sustav. Me djeca vide u meni svoga oca, dok me supruga smatra svojim muški partn erom. Sve te uloge pomažu da se odredim tko sam, no u stv< nosti ja se neprestano nanovo odreðujem u skladu s neprestanim c matanjem klupka koje se zove sudbina.Ukoliko se èvrsto poistovjeti s nekom ulogom, dolaz ite u opasnost da vašput tu i završi. Prihvaæarj nekog arhetipa nije pro ces svoðenja osobe u kalupe ili granice te stq nema govora o poistovjeæi vanju. Baš suprotno tome, arhetipovi suI votni modeli, slike, zamisli k oje usmjeravaju životprema konaèn sudbini duše. Shvaæanje vlastite narav i, neometajuæi njezino bujan dio je ljepote življenja na razini du še gdje postajete heroji i heroii mitske sage.Dopustimo li da nas, bez obzira na dobronamjernost, zanesu si104Spontano ispunjenje žeijamaterijalnog svijeta, to æe nas svakako udaljiti od sudbine naše duše. Poèinjemo željeti stvari koje nam nisu namijenjene te izražavati namjerekoje nisu u skladu s namjerama svemira. Kako izgled aju te sile? To može biti savjet prijatelja kamo da usmjerite život; utj ecaj medija i reklamakoje nas mame na kupnju, odnosno potrošnju; primaml jiv položaj zamjenikaupravitelja neke kompanije s milijunskim primanjima . To su poruke materijalnog, a ne duhovnog svijeta. Plan koji je s vemir osmislio za vasotisnut je unutar vaše duše. Svaka podudarnost uvid je u tek mali dio, aarhetipovi su naši stalni vodièi na putu prema cjel ovitom uvidu u taj plan.Kako æete nakon svega toga znati stoje dio vaše sud bine, a stoje rezultat masmedijske kulture? Koliko djevojèica san ja postati nova Brit-ney Spears? Koliko djeèaka sanja postati novi Micha el Jordan? U njima nalazimo uzore jer su oni osobe koje su oživotvoril e svoje vlastite arhetipove, osobe koje su uspjele u svojoj unutarnj oj potrazi. Poèetak spoznaje vlastitih arhetipova i vlastite sudbine na lazi se u univerzalnoj duši. Stoga prvo morate doprijeti do n je tako što æete odrediti svoje duboko usaðene težnje te izabrati ar hetipove najbliže vašim namjerama slijedeæi njihove prastare obrasce.Uloga arhetipovaOtkrivanje arhetipova izrazito je osobno iskustvo. Nitko, pa èak ni netko tko vas dobro poznaje ne može reæi: "Ah, vi s te taj i taj arhetip." Vedski spisi, dio indijske tradicije, sma traju da osim ako ne stupite u vezu s bogom ili boginjom u vama te ako n e dopustite njegovo ili njezino roðenje, neæete se nikad duhovno razvit i i život æe vam

zauvijek ostati svjetovan. Uspijete li zametak boža nskog oživotvoriti u sebi, moæi æete raditi velike i èudesne stvari.U današnje vrijeme više volimo oponašati obrasce po našanja slavnih osobanego u sebi potražiti nama jedinstvene obrasce. To je dio onoga od èega smo stvoreni. To je materija od èega su sazdani naš i snovi, mitovi, legende, prièe oko logorskih vatri. To je ono što n adah-105Deepak Chopranjuje velike slavne redatelje i njihove filmove. U Ratu zvijezda Lul Skywallker izražava arhetip vjeènog avanturiste, uv ijek sklonog pre zimanju rizika kad se radi o istraživanju nepoznato g. Princeza Leia poput Artemide: nezavisna žena lova, zaštitnica. Yo da je mudri pr rok, èuvar znanja povezanog s nelokaliziranim u kojem le ži ogromi moæ. To su likovi naše kolektivne mašte preneseni iz prastarog u fut ristièki oblik.Arhetipovi su vitalni za razumijevanje i odgovor na pitanje tko srri To su pojedinaèni izrazi kolektivne svijesti. Mitologi ja je izvor dana nje civilizacije. Kada ljude lišimo mitologije, dogaða nam se da se oi pridružuju skupinama koje danas nazivamo uliènim ba ndama. Oi imaju voðe,rituale, inicijacije, odnosno sve ono što imaju i m ito\ Naša djeca se ukljuèuju u bande u potrazi za mitskim iskustvom. K ac èovjek napravi nešto veliko, poput hodanja po mjesecu ili vratolor nog leta u nadzvuènom zrakoplovu, to je oponašanje mitologije: Jasc koji traži Zlatno runo i Ikar koji leti na krilima od perja i voska. Bilo c se radio Plutovoj otmici Persephone ili Orfejevoj potrazi za vlastitoi nevjestom meðu sjenama Hada, o Apollu, Krišni, priè ama iz keltsl mitologije - sve je to dio najdubljeg izvora civili zacije i identiteta.Privlaènost bandi, filmova te slavnih osoba leži u njihovom pon sanju koje je prepuno mitskih obrazaca. Ipak, to je drugo razredni n domjestak mitologije. Pravi arhetipovi utjelovljeni su u ljud ima popi Mahatme Gandhija, M. L. Kinga mlaðega, Rose Parks i svih on ih ko su uspjeli u svojoj svakidašnjici doprijeti do èudesnog. Njihova je me u tome što mogu sagledati više usporednih moguæih puteva odjed noi te na osnovi togaizabrati naèin djelovanja, pa èak i predvidjeti bi duænost. Kažu da je Mahatma Gandhi, kad su ga bacili iz jureæe vlaka, z atvorio oèi i vidio raspadanje britanskoga carstva diljem svijet; Taj j e dogaðaj smjer povijesti. "¦Takvi dogaðaji stvaraju pomak u ustroju spoznaje i zapažanja. Po uobièajenim okolnostima naš nam mentalni ustroj omo guæava vidje samo onošto je neposredno ispred nas. No u pojedinim trenuc im106Spontano ispunjenje željamožemo probuditi uspavani potencijal unutar nas i i skoristiti ga. U sanskrtu je to poznato kao siddhi, što znaèi nadnor malna moæ, izvanrednaosjetljivost zapažanja, sinkronicitet, telepatija - sve sami proizvodi nelokaliziranog podruèja. To su moæi koje postoje s amo kao mit.Pronaðite vlastiti arhetipProces otkrivanja vlastitih arhetipova morao bi sam po sebi biti radost.Ne brinite ako izbor nije bio naroèito mudar. Buduæ i je izvor arhetipovakolektivna svijest, svaki se arhetip nalazi u svako me od nas. Ipak neki su od njih jaèe zastupljeni, a vaš je zadatak prona æi dva do tri takva. Nemojte izabrati kvalitete kojima se divite ili one koje su izraz vaših želja. Tražite u sebi ono što vas privlaèi i nadahn juje. Ako ne znate stoje to, znat æete kad ih naðete. Najbolje od sveg a je što nema pogrešnih odgovora.Postoji jedna vježba koja bi vam mogla pomoæi u pot razi, a izmislila ju je moja prijateljica Jean Houston, autorica knjige Mitski život; nauèitekako živjeti mitološke prièe. Uz ovu ona je osmisli la i mnoge druge vježbe koje bih takoðer preporuèio. Opustite se i p okušajte se osloboditi misli. U idealnom sluèaju kod èitanja sl jedeæeg èlanka oèi bitrebale biti zatvorene, èitanje bi trebali slušati s nekog CD-a ili au-

diokasete. Na taj naèin bi lakše mogli predoèiti sc ene koje slijede, no i èitanje æe takoðer biti u redu.Zapoènite s nekoliko dubokih udisaja i izdisaja. Na taj naèin otklo-nitesve napetosti koje osjeæate u bilo kojem dijelu tij ela. Nastavite s laganim dubokim disanjem te se svakim izdisajem pri micite mjestu mirnijeg i opuštenijeg ozraèja.Sada zamislite šetnju prekrasnim drvoredom daleko i zvan gradske vreve. Svremenom primjeæujete bujnu vegetaciju prirode oko vas, prodorni ptièji pjev, plahe zeèeve koji pretrèavaju stazu te leptir sko šarenilo i njihovnasumièni let. Na èistini nedaleko od vas ugledate šarmantnu rustikalnu kuæicu s nadstrešnicom èija otvorena vrata poka-107Spontano ispunjenje željamožemo probuditi uspavani potencijal unutar nas i i skoristiti ga. U sanskrtu je to poznato kao siddhi, što znaèi nadnor malna moæ, izvanrednaosjetljivost zapažanja, sinkronicitet, telepatija - sve sami proizvodi nelokaliziranog podruèja. To su moæi koje postoje s amo kao mit.Pronaðite vlastiti arhetipProces otkrivanja vlastitih arhetipova morao bi sam po sebi biti radost.Ne brinite ako izbor nije bio naroèito mudar. Buduæ i je izvor arhetipovakolektivna svijest, svaki se arhetip nalazi u svako me od nas. Ipak neki su od njih jaèe zastupljeni, a vaš je zadatak prona æi dva do tri takva. Nemojte izabrati kvalitete kojima se divite ili one koje su izraz vaših želja. Tražite u sebi ono što vas privlaèi i nadahn juje. Ako ne znate stoje to, znat æete kad ih naðete. Najbolje od sveg a je što nema pogrešnih odgovora.Postoji jedna vježba koja bi vam mogla pomoæi u pot razi, a izmislila ju je moja prijateljica Jean Houston, autorica knjige Mitski život; nauèitekako živjeti mitološke prièe. Uz ovu ona je osmisli la i mnoge druge vježbe koje bih takoðer preporuèio. Opustite se i p okušajte se osloboditi misli. U idealnom sluèaju kod èitanja sl jedeæeg èlanka oèi bitrebale biti zatvorene, èitanje bi trebali slušati s nekog CD-a ili au-diokasete. Na taj naèin bi lakše mogli predoèiti sc ene koje slijede, no i èitanje æe takoðer biti u redu.Zapoènite s nekoliko dubokih udisaja i izdisaja. Na taj naèin otklonite sve napetosti koje osjeæate u bilo kojem dijelu tij ela. Nastavite s laganim dubokim disanjem te se svakim izdisajem pri mièite mjestu mirnijeg i opuštenijeg ozraèja.Sada zamislite šetnju prekrasnim drvoredom daleko i zvan gradske vreve. Svremenom primjeæujete bujnu vegetaciju prirode oko vas, prodorni ptièji pjev, plahe zeèeve koji pretrèavaju stazu te leptir sko šarenilo i njihovnasumièni let. Na èistini nedaleko od vas ugledate šarmantnu rustikalnu kuæicu s nadstrešnicom èija otvorena vrata poka-107Deepak Choprazuju dobrodošlicu. Zavirivši unutra, vidite ugodno utoèište s hod kom koji vodi u zadnji dio kuæe. Osjeæate se vrlo sigur no i ugodno 1 da ste se vratili vlastitoj kuæi te radoznalo kreæete hodn ikom u po dinsku sobicu. Prolazite pokraj vrata izbe i otvarate ih. Na kraju pros rije primjeæujete prolaz. Kreæete se prolazom i zapažate da vodi prei prastarom kamenom stepeništu koje se kružno spušta. Kako je svje sve manje, tako se spuštate sve sporije pazeæi na svaki korak da ne bi pali.Idete sve dublje i dublje. Konaèno dolazite do kraj a stepeniši naðete seispred rijeènog jezera punog srebrne mjeseèine. Sje date obalu i slušajuæi huk rijeke pogledate u nebo ispunjeno zvi jezdam.Odjednom ugledate obrise èamca koji klizi prema vam a. Pojž obuèena u dugu lanenu odoru maše vam pozivajuæi vas da se ukr ca Bez trunke straha našli ste se u èamcu prihvaæajuæi ponuðenu odje za plovidbu okiæenu prastarim simbolima. Navlaèite je na sebe. ( mac je veæ zašao u uzak tunel kojem, èini se, nema kraja. Na kr brodice jed an je bradati mornar poèeo pjevušiti. Melodija vam nepoznata i više lièi na neku mantru.

Odjednom ste postali svje! poveæane budnosti osjeti la. Vrlo ste opušteni, a opet sva osjetila neobièno radoznala i živa.Iz daljine je doprla svjetlost koja je, bližeæi se kraju tunela, postajisve sjajnija. Približavajuæi se tom sjaju, postajet e sve više svjesr poziva da uronite u virtualnu stvarnost. Nastavljat e dalje u svjetlo Imate jasan osjeæaj bestežinskog stanja. Izdižete s e iznad èamca i jecate kako vas svjetlost prožima. Osjeæate kako po stajete svjetlo Sada ste virtualno biæe raspršeni u pulsirajuæu svjetlos t. Iz toga pc ruèja èistog potencijala možete se pojaviti bilo u kvantn om ili mate jalnom podruèju, u bilo kojem obliku i na bilo kojem mjest u u prosti vremenu. %Iz dubine svjetlosnog biæa izranjate u obliku božic e Here, kralji Olimpai svih grèkih bogova, simbola kraljevske moæi i lje pote. Na èe ste svijeta ispunjeni samopouzdanjem i autoritetom. Vaš i se podan oslanjaju na vašu sigurnost i snagu. Utjelovljenje ste moæi i vjere sebe. Osjetitekako je to biti u tijelu tako moænog biæa. Osjeti108Spontano ispunjenje željaushiæenje postojanja i kretanja božjeg tijela. Poku šajte zamisliti kako je to. Predoèite si pokrete božanskog, rijeèi koje izgovara, izraze lica. Pogledajte svijet njezinim oèima i èujte ga k roz njezine uši.Tada se oprostite od boginje i vratite svojoj svjet losti. Ponovno ste u obliku èistog potencijala koji pulsira moguænostima . Jedna od beskonaènomnogih jest vaša sljedeæa pojava u tijelu starog, m udrog kralja iskusnogu vladanju olujama života. Vi se mudrac obrastao du gom bradom, rishi koji vidi oblike i pojavnosti svijeta kao kozmièki ples. Vi ste u ovom svijetu, ali ne i od ovoga svijeta te svaka vaša ri jeè, misao ili djelovanje izražava apsolutnu toènost. Osjetite kak o je to kad imate svjesnost mudraca. Zamislite njegove misli, rijeèi i pokrete. Pogledajtesvijet njegovim oèima.Kad napustite tijelo proroka, ponovite postupak vra æanja u svjetlost. Okupajte se malo te se prikažite svijetu kao izbavi telj. Utjelovljenje ste suosjeæanja, zraèite opraštanjem i nadom. Vaša nazoènost tjera i najdublji mrak. Vi ste bit inkarnacije hindu božans tva, bit Krista i Bude. Vaša priroda pretvara iskustvo u vjeru. Svjed oèite mislima koje prolaze glavom spasitelja. Osjetite emocije u njego vom srcu. Iskusite svijet oèima iskupitelja preplavljeni suosjeæanjem i ljubavlju za sva živa biæa.Nakon ovog iskustva vratite se po treæi put u vaše primordijalno stanje.Utopite se u bazenu univerzalne energije. Vi ste sa v potencijal koji je ikada bio, koji sada postoji i koji æe postojati u buduænosti. Zaronite ponovno u dubine vašega bazena i izronite u tijelu božanske majke. Sada*ste hrana koja daje život. Zovete se Demetra, Šakti i imate žensko lice Boga. Majka ste boginja koja svoju brigu posve æuje svim živim biæima. Vi ste iskonska stvaralaèka sila iz koje se raðaju oblici i pojavnosti. Iskusite svjesnost božanskog materinstv a. Promatrajte stvaranje njezinim oèima i poslušajte raðanje njezi nim ušima. Udah-nite i izdahnite pluæima boginje Majke.Recite toj divnoj osobi zbogom i vratite se svojim izvorima, svojoj svemoguæoj svjetlosti kako biste se ponovno otisnul i s obale bezbrojnih moguænosti. Ovaj put postat æete bog Dioniz. Bog sl adostrašæa, ek-109:%Deepak Choprastaze, opijenosti, bog izgreda i gubitništva. Perso nifikacija ste potpu predaje trenutku. Ništa u vama vas ne zadržava da n eprestano za njate u iskustva koja vas èine živim. Opijeni ste ljubavlju . Iskus svijet dionizijskom sviješæu. Osjetite opijenost. Zapažajt e svijet èulir Dioniza. Poslušajte glazbu univerzuma kojom slavi b iæe poput v Uðite u ekstazu izlažuæi svoja osjetila životu. iOstavimo ipak Dionisa i vratimo se tamo gdje možemo biti sve, a je ovaj

put boginja mudrosti Atena ili Saraswati. Sada ste zaštitnik ci lizacijesa zadatkom da èuvate znanje, umjetnost, mudrost i znano Istinski ste duhovni ratnik kojemu je cilj uništiti neznanje koj e prijeèi na putu istine. Pogledajte svijet njezinim oèima i poslušaj važne razgovore njezinim ušima. Vi ste kultiviranost, otmjenost, ci liziranost i mudrostnajviše vrijednosti. iOdmaknite se i od nje i postanite ono što izvorno j este, postani virtualna svjetlost. Pretvorite se natrag u biæe be z granica, bez a tovanja, pulsirajuæi beskonaènim moguænostima. Jedn a od njih j< Afroditaili Venera, boginja ljubavi i ljepote. Utjelovljenj e ste senzu, nosti, strasti i seksualnosti. U vašoj se nazoènosti smrtn ici rasp meæuju zaklinjujuæi se na vjernost bogu Erosu. Izrazite se i iskusi svijet krozboginju ljubavi. Osjetite tijelo boginje, kušajte n jezii senzualnost. jPromotrite svijet njezinim oèima i lagano se oprost ite od nje. iPonovno ste samo jezgra ili svjetlost u svijetu svi h moguæih, a ip; bez ikakvog oblika.Tek što ste se vratili, veæ izranjate u tijelu svet og djeteta, izraza è:toga božanskog potencijala. Vi ste inkarnacija nevi nosti utjelovljuju oèekivanje bezuvjetne ljubavi i kao davatelja i kao primatelja. Nov roðenèe ste božanskih roditelja i plod ste sudbine te kozmièkog pote cijala. Sagledajte svijet oèima svetog djeteta. Osj etite kako ljubav te< vašim nevinim srcem. Iskusite zaigranost kao djet eta svjetlosti koje ;raduje vlastitom postojanju.Oslobodite dijete u sebi te se ponovno stopite s vi rtualnom svje lošæu. Na trenutak se odmorite bez tereta ikakvog oblièja. Vi ste otki110Spontano ispunjenje žeijacaj energije sposobne da se pretvori u bilo što. Sa da je to kozmièki alkemièar. Vi ste prvi meðu èarobnjacima i maðioniè arima. Sposobni ste pretvoriti ništa u nešto i nešto u ništa. Svijet po retka i logike pretvarate u besmislenost. Materijalan svijet za va s tek je izraz vaše svjesnosti, sama energija koja kroz vašu namjeru i pozornost postaje na posljetku materija. Možete uzeti bilo koji oblik, ž iv ili mrtav, jer vaša je svjesnost postojana bez obzira u što se mas kirali. Vi ste Krišna, beskonaèna moguænost. Dajte sebi iskustvo K rišne, kozmièkog alkemièara, sposobnog da se oèituje u svemu što iza berete. Iskusite preobražaj vaših misli u pojavnost. Pogledajte svem ir oèima Krišne. Osjetite ga kao svoje tijelo. Vi niste u svemiru, s vemir je u vama.Sada se nekoliko minuta poigravajte svojom kreativn ošæu. Oèitujte se u bilo kojem obliku koji želite. Možete odabrati jeda n od nabrojenih likova ili pak stvoriti neki svoj. Postanite bilo k oji oblik koji želite. Poprimite svjesnost poznatog glazbenika ili slikara. Iskusite svijet kroz djelovanje moænoga politièkog voðe. Pos tanite orao i zauzmite perspektivu ptice koja lebdi u visinama. B udite kit i osjetite ogromno tijelo koje pliva beskrajem oceana. Ne post oje granice koje bi vas sputavale u izražavanju. Uživajte u svojoj virt ualnosti ispunjeni znanjem i iskustvom sebe kao bezgraniènog potencija la. U tom obliku vi ste sve. Utjelovljujete sve bogove i boginje, arhet ipove i mitske slike.Sljedeæih nekoliko trenutaka dopustite bilo kojoj s lici, frazi ili simbolu te svakoj rijeèi koja se pojavi da zauzme n eki oblik u vašoj svijesti.Kada osjetite da ste iskusili široki spektar zaniml jivih moguænosti, izaberite tri arhetipske slike ili simbola, rijeèi ili fraze koje unutarvas najjaèe odjekuju, koje vas nadahnjuju i motivir aju. To mogu biti bliski oogovi ili boginje koji su vam poznati, slik e, životinje, simbolielemenata, sile svemira, rijeèi, fraze ili bilo koj a kvaliteta koja vam nešto znaèi. Bilo što što izaziva ugodu u vama kad pomislite na to. Osjetite ili steknite dojam da ulazak tih kvaliteta u vaš svijet te njihovo ostvarenje kroz vas uzdiže vaše sposobnosti da èinite velike i èudesne stvari. Uvijek savjetujem muškarcima da iza beru barem jedan

ženski arhetip, odnosno ženama da izaberu barem jed an muški. Svi posjedujemo obje111Deepak Choprakvalitete: i muške i ženske. Ignoriranjem bilo koje strane, nepotret bismo ugušili jedan dio osobnosti.Zapišite svoja tri simbola ili arhetipa. Poènite sk upljati umjetnii radove, slike, nakit i sve što vas podsjeæa na neki od izabranih arh pova. Neki ljudi su èak znali podiæi mali oltar kao centralno mjesto i hove potrage za jastvom. Ukoliko se glavne kvalitet e izabranih ar tipovamogu izraziti rijeèima, zapišite ih kako biste imal i nešto što vas stalno podsjeæati na njih. Najmanje jednom dnevno, najbc poslije meditacije, pogledajte što ste zapisali i tiho uput ite poziv: "ft lim vas doðite i izrazite se kroz mene." Pustite neka v am budu stal životno nadahnuæe. Kada se izgubite ili osjetite da ste na krivom pu oni æe vam biti kompas pomoæi s kojim æete se vratiti k sebi.Umjesto da pratite zadnje modne trendove ili oponaš ate stile poznatih osoba, radite na sebi mijenjajuæi sebe i svoje misl i u sklad vašim arhetipovima. Ljudi to ionako rade svaki dan, a da toga nisu svjesni. Jeste li ikada èuli nekoga da je postavio pitanje: "Što bi I: uradio na mojem mjestu?" Kršæani koji se naðu na raskrižju sv oje života ili u nekoj nedoumici èesto postavljaju takvo pitanje. To naèin korištenja snažnog arhetipa izbavitelja, utjelovljenog u tiji Isusa Krista kao životnog vodièa. Na isti naèin koristite osobne arh i pove. Zapitajte se:Da lije moje ponašanje u skladu s mojim arhetij vim a? Evo jednog takoðerrazboritog pitanja: Jesam li iskren prei sebi? Naæi æete ispunjenje krozvlastite arhetipove dopustite li bo; vima, boginjam a, totemima, osobnostima da kroz vas odigraju sve ulogu. Oni su kljuèni za rješenje zagonetke koja se zove vaša sudbing112Dio drugi^Kako poploèiti put sudbine.SMeditacija i mantre ajjaèe oružje koje posjedujemo za uèenje kako živj eti sinkro- sudbinu, za shvaæanje veze izmeðu raznih obrazaca u svemiru te za izvoðenje raznih èudesa kao posljedice vlastitih težnji jest meditacija. Pomoæu nje možemo našu pozornost i namjeru premjestiti u p odruèje još neviðene i neistražene energije i informacija. Kad biste od lijeènika dobili jamstvo da æe dvije šetnje na dan u ukupnom trajanj u od pola sata održati zdravlje, otkloniti zabrinutost te poveæati uspješnost u životu,biste li se pridržavali toga? Veæina ljudi bi barem pokušala. Za uspješno življenje sinkrosudbine šetnju zamjenjuje meditacija. Dva puta dnevno od petnaest do dvadeset minuta iza kojih sli jedi kratak poziv vašem arhetipu, kako je opisano u prethodnom poglav lju, bit æe dovoljni da uoèite promjene u životu. Meditirajte ujutro, pr oživite dan te nakon toga ponovno meditirajte na veèer. To æe vas samo p o sebi odvesti na putživotnih promjena te na poèetak stvaranja èuda koje želite.115. i] ""' ' i . -Deep ak ChopraSve što ste do sada proèitali u ovoj knjizi priprem a je za meditac koja æe vas dovesti do prosvjetljenja i moguænosti da ži vite sinkrosi binu. Dosadašnji uvod samo je pozadina koja nije nužna za postizai cilja. Razumijevanje kvantne fizike može biti korisno, ali to nam e jamstvo da æemo postiæi cilj. U protivnom, svi kvantni fizièar i bili prosvijetljeni. Ipak, kako se to obièno dogaða, pio niri kvantne fiz posegnuli su i u podruèje duha postavljajuæi pitanj a o smislu pos janja.U njih možemo ubrojiti vrsnoga znanstvenika Wolfgan ga P lija koji je zajedno sa psihologom Carlom Jungom prvi progovorit sinkronicitetu. Envin Schrodinger, Paul Dirac, Werner Heisenbe Max Planck, David Bohm te

John Wheeler bili su takoðer svjesni kvantna fizika neæe moæi biti razumljiva dok se ne ukljuèi svjesn kao primarna ko mponenta temeljne stvarnosti. No da biste se p duhovih, nije potrebno proniknuti u religiju, filozofiju ili znanost, i što trebate ura diti jest obratiti pozornost na sljedeæe upute. 5Meditacija je jednostavni proces kojega je teško ob jasniti, no vrle lakoizvodljiv kad se jednom uvježba. U sljedeæem odlomk u objas æu osnove meditacije kako biste mogli uspješno primijeniti os no\ temelje sinkrosudbine opisane u nastavku knjige.Kako meditirati jNaš je um uvijek vrlo živ i aktivan. Neprestano ska èe s misli na i sao, s emocije na emociju. Doæi u vezu s nelokaliziranom inteliger jom znaèi pronaæi put kroz maglu misli i doprijeti do univerz alne d\ koja stanuje u nama, odnosno jest dio nas. Kao i u stvarnosti, i ovdje ne možemo uèiniti ništa više kad se radi o magli. Želimo li g urno prijeæi ulicu pomaglovitom vremenu, neæe nam pomoæi kakva fizièka r adnja koju smo u stanju izvesti. Naprosto moramo 1 strpljivi i èekat i da se magla digne, odnosno da se vidljivost toli poveæa da uspijemo u namjeri prelaska ulice. Kako se magla diže, te je put ispred nas sve jasniji, a kad je potpuno nestane može se nazi ili èak vrlo jasno vid jeti ono stoje dosad bilo skriveno. Isto vrijedi i116naše misli. Ako smo smireni, možemo doživjeti trenu tke potpune tišine ili kako sam ih nazvao "misaone praznine" kroz koje možemo na odreðeno kratko vrijeme doprijeti duboko unutar duše. Svako takvo putovanje poveæava naše razumijevanje te napokon dolazi do ši renja svijesti.Svrha meditacije je zaustavljanje misli na neko vri jeme, èekanje da se magla digne te napokon uvid u duhovni svijet. Stiša vanje misli težak je zadatak za veæinu ljudi. Najteže je na poèetku kada veæina nas postaje frustrirana neuspjehom. No, frustracija je samo još jedna misao koja namstoji na putu. Cilj je osloboditi se svih misli, st rpljivo i bez napora.Uobièajen naèin kako zapoèeti meditirati jest blago usredotoèenje pozornosti na odreðeni predmet. Na taj naèin sprije èit æete preveliko lutanje mislima. Ja osobno meditaciju zapoèinjem ko ncentracijom na disanje.Naðite ugodno mjesto te sjednite u udobnu stolicu t ako da vam stopala budu na podu. Ruke stavite u krilo s dlanovima okre nutim prema gore. Zatvorite oèi i pozorno slijedite svoj dah. Promatr ajte strujanje zraka bez pokušavanja kontrole bilo èega. Možda æete prim ijetiti da vam disanje postaje brže ili sporije, dublje ili pliæe te s moguæim kratkim stankama. Svjedoèite promjenama bez da im se opiret e. Dogodi li vam se da vam pozornost odvuèe zvuk iz okoline, tjelesni p odražaj ili neka misao, nježno i bez velikog napora vratite se na di sanje.To je osnovna meditacija te kada je dovoljno uvježb ate da možete bez pfobleina sjediti u tišini neko vrijeme, preporuèio bih da meditaciji dodate mantru. Njezin je zadatak stvoriti mentalnu pozadinu koja æe omoguæiti širenje svjesnosti.MantreRijeè mantra sastoji se od dva dijela: prvi dio rij eèi je man stoje osnovni glas rijeèi mind (duh), dok je drugi dio ri jeèi tra, osnovni glas rijeèi instrument. Tako bi se mantra mogla pre vesti kao instrument117¦•¦'IDeepak Choprauma. U Vedantama, tradicionalnim indijskim spisima mudrosti, ri toje uèenja o prirodi zvukova i osnovnim vibracijama koj e nas ofc žuju. Premanjima te su vibracije izraz beskonaènog kozmièkog u m temelj su svakog ljudskog jezika. Izgovorite li slova abecede, uoèit æ< da ste proizveli iste zvukove koje rade sve bebe na ovom svijetu na s vim spontan naèin. Vibracije koje nastaju zbog tih zvukova jednak© i k od životinja. Pozornim slušanjem uoèit æete da su ti zvukovi pris u svuda u prirodi. To

su zvukovi vjetra, pucketanja vatre, grmljavii toka rijeke, udaranja valova o obalu. Sama priroda je vibracija. B konaèn o biæe je vibracija iona je ritmièna, muzikalna i primordijal] Vibracija je razmišljanje krozkoje se beskonaèno biæe izražava oèi juæi svemir.Poznato nam je da se oèitovani svemir - graðen od è vrstih objeka' sastoji od vibracija u kojima razlièiti objekti vib riraju na razlièitim f kvencijama. Naravno, ako udarim nogom u veliki ka men, neæu osje vibracije, veæ bol. Stvar je u tome što su stopalo koje osjeæa bol i \ koji ga registrira takoðer vibracije èije meðudjelo vanje mi tumaèh kao pojavu ili materiju. Mantra je samo rijeè koja opis uje tu kvalitc svemira.Prastari mudraci opisivali su te vibracije koje bi èuli za vrijei dubokemeditacije. Svatko od nas takoðer ih može èuti. To je vrlo ji nostavno. Sjednete li u tišinu i smirite li svoj um, èut æete vibraci Možete to napraviti kad god želite. Èak i kad rukama pokrijet e uši, i æete ih. Uradite li to u trenucima kada ste i vi i vaša okol ina uronjen tišinu, primijetit æete brujanje u pozadini vašeg opažanja. Vježbe æete postiæi da u tom pozadinskom brujanju jasno razaberete sve m; tre koje su opisane u vedskim spisima.U Vedama se takoðer navodi da ukoliko recitiramo ne ku mam glasno, uspostavljamo naroèit obrazac vibracija koji æe pro izvesti vi titi uèinak i biti sposoban stvarati dogaðaje u materija lnom svijetu. ] navijanje mantre bez glasnog izgovaranja, odnosno m entalno stv; mentalnuvibraciju koja na taj naèin postaje apstraktnija. U osm ona vas vodi prema polju èiste svijesti ili duha odakle je i sai118i:1: 'Spontano ispunjenje žeijaponikla. Mantra se pokazuje odliènim sredstvom prek oraèivanja u izvor naših misli, odnosno èistu svijest. Vibracije koje mantre stvaraju osnovni su razlog zašto se jedne više preporuèuju o d drugih.Mantra koju ja koristim i koju bih drugima preporuè io jest "so-hum". Onaproizlazi iz disanja. Obratite pozornost na disanje i na zvuk koji se stvara udisajem i izdisajem. Vaša pluæa neprestano izgovaraju "so-hum". Udisajem kažu "so" dok izdisajem izgovaraju "hum". Napravite pokus s disanjem tako što æete udahnuti duboko i zatvorenih oèiju snažno izdahnite kroz nos. Ako ste pažljivi, zvuk "hum" bi t æe kristalno jasan.Jedna od tehnika meditiranja jest jednostavno praæe nje daha. Zatvorenih oèiju udahnite i mislite zvuk "so" te isto tako izd ahnite uz zvuk "hum".S vremenom æe disanje postajati sve tiše, ali i zvu k koji ponavljate u sebi. Smirivanjem daha, smirujete um. U trenutku ka d prekoraèujete misaonu aktivnost, mantra "so-hum" u potpunosti nes taje i dah se trenutaèno zaustavlja. Vrijeme ne teèe i vi ste u p olju potpune svjesnosti, u nelokaliziranom podruèju, u polju duh a i vjeènoga postojanja.Mantra je naèin na koji možemo iskusiti nelokalizir anu svjesnost. Aboridžini i amerièki domoroci koriste mantru veæ t isuæama godina. U svakoj tradiciji mantra uvodi glasno ponavljanje od reðenih rijeèi da bi se stvorile odreðene vibracije, zvuk svemira koji j e kadar iz nièega stvoriti nešto i koji je sposoban premještati energ iju iz neoèitovanog uoèitovano.SutraSutra je mantra koja ima znaèenje. Mantra sama po s ebi nema znaèenja. Toje samo vibracija, zvuk. Ona postaje sutrom kada je u nju utkana neka namjera. Rijeè sutra dolazi iz sanskrta, a povezana je s latinskom imenicom sutura stoje osnova za englesku rijeè sutu re koja znaèi spojitidva dijela prišivanjem. Stoga možemo tumaèiti sutru kao dio prišit na dušu, a taj ušitak jest neka namjera. Sutra isto ka o i mantra119Deep ak Chopramože biti vodiè prema svjesnosti. Stoga mantru "so- hum" koristite

prekoraèivanie mentalne aktivnosti, a nakon toga na ðite rijeè, sui koju æete utisnuti u svijest.Poruke u sutri su istodobno i jednostavne i složene . Ako izgovoi sutru "aham brahmasmi" (jezgra mojega biæa jest bezuvjetn a stvarm ishodište i temelj svemira, izvor svega što postoji), bit æe mi potret cijeli dan ili pola knjige da objasnim ove dvije rijeèi. S dru ge stra, izgovorena sutra sadrži potpuno razumijevanje te složene misli i c zapravo sa svojedvije rijeèi objedinjuje to razumijevanje. Jednost nim obraæanjem pozornosti na sutru iskusit æete i razumjeti cjelov objašnjenje sadržanounutar nje.Postoje mantre i sutre koje su uspješne veæ tisuæam a godina upoznat æemoih u odlomku koji slijedi. One æe vam osigurati put j sinkrosudbine. Rijeèi uglavnom dolaze iz sanskrta i mogu vam zvuè èudno i nepoznato, ali to nimalo neæe umanjiti njihov uèinak. Èak mora te poznavati ni njihova znaèenja. Zapamtite da su to zvuèi ] rode s veæ utkanim znaèenjem. Duša æe razumjeti znaèenje bez obz razum ijete li ga vi.Možemo postaviti pitanje zašto koristimo nekadašnje , stare rij umjesto modernijih koje možda bolje poznajemo. Odgovor ima v< sa potencijalom. Korištenje modernih rijeèi otežalo bi stvaranje kus tva sinkroniciteta. Zamislite da do mojeg ureda postoji nekoli puteva. Mogu iæi autocestom, slijediti neku kartu vozeæi se lokaln putevima, mog u iæi helikopterom ili otiæi na obalu i ukrcati se na bn Ipak najsigur niji put bit æe onaj dobro utaban, poznat toliko da mogu vratiti zatvore nih oèiju. Ista se analogija može prenijeti na m; tre i sutre, odnosno korištenje onih kojesu tisuæama godina koriš milijuni ljudi da bi sa si gurnošæu prekoraèivali u nelokalizirano p< ruèje.Uz to postoji još jedna tradicionalna vrijednost ka da se koristi ne: prastaro u odreðene svrhe. Svaki put kad se neka ma ntra ili su koristi, to poveæava vjerojatnost da æe slièni rezultati bit i ostvareni kasnijoj uporabi istih rijeèi. Ako se prisjetite prvog pogla vlja u koje120Spontano ispunjenje željasmo govorili o valu-èestici kao èistoj moguænosti, vidjet æete da smo rekli da kada podjednaka moguænost vala-èestice zav rši valom, poveæava se vjerojatnost da æe i sljedeæi rezultat biti val. Sutre su zapravo nastojanja da se poveæa statistièka vjerojatnost ne kog dogaðaja. To zapravo znaèi da što više koristimo sutre, to æe bi ti veæa vjerojatnost da æe odreðene namjere biti ostvarene. Stoga je bol je koristiti stare dobro poznate sutre nego nove. Pokušajte da vas rij eèi na sanskrtu ne udalje od namjere. Prigrlite ih kao saveznike na pu tu transcendiranja prema sinkrosudbini.Sljedeæi odlomak nabraja sedam naèela sinkrosudbine i iznosi vježbe kojima æete postiæi njihovo razumijevanje. Tih seda m naèela su naèin razmišljanja o kvaliteti nelokalizirane inteligenci je te kako je ona povezana s vašim životom. Svako naèelo nova je podu ka, novi naèin povezivanja koji vas približava duhu i njegovim bes konaènim moguænostima. To je svojevrsni program kako ostvari ti sinkrosud-binu, specifièan naèin kako iskoristiti sve što ste dosad proèitali.1. Zapoènite svaki dan odlazeæi na mirno mjesto gdj e vas nitko neæe smetati. Stavite simbole vaših arhetipova ispred se be da ih možete vidjeti.2. Meditirajte dvadeset minuta koristeæi "so-hum" mantru. To æe proširiti vašu svijest i uèinit æe vas vrlo prijemè ivim.3. Kada otvorite oèi neposredno nakon meditacije, usmjerite pogled na simbole vaših arhetipova i pozovite njihove energij e da se ostvare i oèituju kroz vas. Recite u sebi: "Molim da postanet e dio mene i vodite me ksoz život."4. Proèitajte naèelo sinkrosudbine za taj dan. Post oji sedam naèela i sedam dana u tjednu. Prvi dan otkad ste zapoèeli s meditacijom proèitajte prvo naèelo. Nije nužno potpuno razumije vanje naèela. Važno je proèitati ga. Drugoga dana prijeðite na drugo na èelo. Treæega na

treæe itd. Nemojte preskakati naèela. Ona su osmišl jena tako da se nadograðuju jedno na drugo. Osmoga dana vratite se prvom naèelu i zapoènite novi krug.Svako naèelo ima sutru koja zaokružuje njegovo uèen je. Usvojite121Deep ak Choprasutru temeljito. Izvodite vježbe vezane uz sutru ta ko da one postai dijelom vaše svakidašnjice. Nakon mnogo tjedana moæ i æete osjet dobrobiti sutri koje èitate. U idealnom sluèaju nas tavit æete tu prak svaki dan te æete iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec biti sve bližipunjenju svoje životne sudbine. 'Ta prva èetiri koraka ne bi smjela trajati više od dvadeset do trides minuta. Ponovite ih još jednom istoga dana, ali u v eèernjim satimsOstali dio dana provedite na uobièajen naèin. Živit e svoj život ka do sada. Jutarnja æe meditacija pokrenuti vaše namjere tijekom cijel dana bez obzira da li vi razmišljali o njima ili ne. Èit anjem naèela stvaratenamjeru i na taj naèin omoguæujete nelokaliziranoj intelige èiji da sinkronizira milijun dogaðaja koji se moraju dogodi ti ne bi li vaša namjera ispunila. To je sve što morate napraviti. 'Iako namjere imaju vlastiti put ostvarenja povezan sa sinkronicŠ tom i organiziran od strane nelokalizirane inteligencije, sinkronizac može biti blokirana našim egom. Kako æete znati da vam v lastiti e smeta na putu ostvarenja namjera? Postoje mnogi znakovi, no jed od najvažnijih jetjeskoba, odnosno zabrinutost. Uvijek kad je va jas tvo ili vaš duh u sjeni slike koju imate o sebi ili o egu, osjetit æt tjeskobu. Vaše istinsko ja ne osjeæa stres ili tjeskobu isto kao n i oso koja je usklaðena sa svojom unutrašnjošæu. Ti osjeæaji sign aliziraju > niste više u prisnoj vezi s nelokaliziranim biæem. Mnogim a se-dogaða preèesto.Naèin na koji se možemo vratiti u stanje povezano i usklaðenosti jest daproðemo kroz proces koji sam nazvao helio'tro zam.Heliotropizam je mehanizam poznat kod biljaka koji im orr guæuje da rastu uvijek u smjeru svjetlosti. Primijenimo li to na èovjel svjetlost predstavljaju naše misli i namjere na koje svijet r eagira odreðen naèin.Posegnite za sutrama navedenim na kraju svakog seda m poglavlja uvijek kada osjeæate tjeskobu, brige ili ste izgubili < je caj usklaðenosti. Svaki dan jednostavno proèitajte sutru za taj de (M ožda je korisno da fotokopirate te dijelove kako bi ih uvijek imali, s obom, za sluèaj da vam zatrebaju). Proèitajte u tišini prvi navo<122Spontano ispunjenje željadopustite da vam se u svijesti stvori slika. Èim re gistrirate sliku, izre-cite sutru za taj dan (kao što je to navedeno u vježbama). Napravite isto sa svakim navodom. Kad završite sa z adnjim navodom, što neæe trajati duže od minute, osjetit æete usklaðeno st i mirnoæu.Na kraju svakog poglavlja naæi æete vježbe osmišlje ne za bolje razumijevanje navedenog naèela te za potpunije shva æanje sutri. Te vježbe nisu dio svakidašnje meditacije, veæ su doda tak. Izvodite ih kadaste raspoloženi dodatno raditi na razumijevanju naè ela sinkrosudbine.Na kraju, to je doista sve što morate uèiniti da bi ste ušli u svijet gdje se sinkrosudbina dogaða. Sedam naèela, sedam s utri, vaši arhetipovi, moguænost da meditirate koristeæi "so-h um" mantru i na krajuèitanje navoda uz sutru jesu kljuè da se vratite k svom središtu i povratite ravnotežu. To je alat u vašim rukama koji omoguæuje nastanak èuda.1238<Prvo naèelo: ste val u kozmièkom oceanuSutra: Aham BrahmasmiJezgra mojega biæa jest bezuvjetna stvarnost,ishodište i temelj svemira, izvor svega što postoji .

^T%rv0 naèelo sinkrosudbine govori o postojanju int eligencije 1 *¦ l-^omoguæuje postojanje i rast mojeg tijela, vašeg ti jela te sven u cijelosti: od zvijezda, galaksija pa sve do subatom skih èest Ta svjesna energijaje izvor kozmosa. To je tijelo koje svi dij elimo i 1 nas sve povezuje. Bit mojeg tijela ista je kao i ona vašeg tijela, kao i prisutna kod svih biæa. iVi, ja i svemir smo u potpunosti isti. Ja sam svemi r sveden na jedinaènoljudsko biæe. Vi ste takoðer svemir sveden na tijel o 1 upravo u ovom trenutku prostor-vremena èita ove retke. Oboje po j imo kao svojevrsni otok, greben ili izdanak u polju svjesne intelij124Spontano ispunjenje željaèije. Svaki je naš dio izražen i orkestriran tom ne ogranièenom nelo-kaliziranom inteligencijom, beskrajnim morem svijes ti iz koje smo potekli i vi, i ja, i cijeli svemir. Èak i naše mis li, naše želje, težnje, snovi nisu tehnièki naše misli, želje, težn je i snovi. Oni su oèitovanje cijelog svemira. Kad shvatite da vaše že lje i težnje u potpunosti odgovaraju onima koje ima svemir, napust it æe vas želja za kontrolom i predat æete se èudesnom životu u kojem ste se rodili da vas vodi putevima nezamislive ljepote.Kad jednom usvojite ovu premisu, razumjet æete sutr u za prvo naèelo sinkrosudbine: Jezgra mojega biæa jest bezuvjetna s tvarnost, ishodište itemelj svemira, izvor svega što postoji.Bio bi potreban cijeli životni vijek da bi se izmje rila dubina znaèenja ove sutre koja za ljudski život ima naroèiti smisao . Kada uspijemo u potpunosti shvatiti znaèenje ove sutre, sve æe post ati moguæe jer sve veæ postoji u nama. Vi i ja smo u potpunosti isti: bezgranièno biæe s vlastitom jedinstvenom toèkom gledišta. Moje jastvo nedjeljivo je od svega što postoji isto kao što je i vaše nedjeljivo od svega što postoji.Moæ te zamisli izlazi na vidjelo kada shvatimo da j astvo djeluje na sinkronistièki naèin. Buduæi da sam ja izdanak svje sne inteligencije, a ona je izvor stvarnosti, onda ispada da sam ja izvo r ukupne stvarnosti. Ja to i jesam jer stvaram svoju vlastitu stvarnost.Namjera izvire iz naših najdubljih težnji, a one su opet oblikovane karmom. Vi i ja nemamo istu karmu pa stoga i ne tež imo istome. Mi volimorazlièite ljude, posjeæujemo razlièite grobove, mol imo se ispred razlièitih oltara. Težnje su nešto stoje specifièno za svakoga.A opet, ako pratimo lanac težnje, na kraju æemo doæ i na isto mjesto. Želimo biti sretni. Želimo biti ispunjeni. Želimo s misao i svrhu u našemživotu. Želimo osjetiti vezu s Bogom ili duhom. Žel imo da nas drugi ljudi poštuju i vole. Želimo se osjeæati sigurno. T e su težnje univerzalne. Ono što nije zajednièko jest put kojim moramo proæi da bi ih ostvarili, a on ovisi o našim osobnim iskustvima i sjeæanjima ili karmi. Svi idemo prema istom mjestu, ali razlièitim putevima."Sr,Deep ak ChopraVježba i TIHI SVJEDOK IOtiðite na tiho mjesto gdje vas neæe smetati. Pusti te smiruju glazbu. Zatvorite oèi. Tada obratite pozornost na to tko za pravo sh glazbu. Zamijetite dva razlièita vida vas samih. Vaše uši p rim; glazbu dok mozakobraduje note i to je sustav kojim se služii prilik om slušanja. Tko zapravo spaja note koje oblikuju glazbu? Tkc taj ko ji sluša dok si vi postavljate sva ta pitanja?Primijetite tihog svjedoka, uvijek prisutnog šutlji vog slušatelja^ prisutnost ne postoji samo u vama veæ i u okolini. To je dio vas koj iznad trenutnih misli i osjeæaja, dio koji se nikad ne umara i nikad spava niti može ikada biti uništen. Prepoznajte tog stalnog tir pratitelja. To je onaj dio vas kojeg možete vidjeti u meditaciji kada misli dovoljno stišaju. Možete osjetiti to duboko s trujanje svijesti ui

tar vas.Svijest o tom tihom svjedoku poèetak je svijesti o polju svjesne ir ligencije - izvoru svega sinkronistièkog u našim ži votima.Vježba 2 'ZAŠTO STE OVDJE jZa ovu vježbu morate imati olovku, papir i deset mi nuta vrememZapitajte se: Zašto sam ovdje? Zapišite prvo što va m padne pamet. Ovo jepitanje podložno mnogim tumaèenjima, stoga j nostav no stavite na papir prvo èega se sjetite. Ne brinite za ot pisanja, to mogu biti samo natuknice.Tada ponovno postavite pitanje: Zašto sam ovdje? Za pišite n odgovor. Ponovite tako dvadeset puta. Nastavite tražiti razl ièite naè: na koje æete protumaèiti ovo pitanje tako da odgovori budu jed stveni.Kad završite, pregledajte svoje odgovore. Što vam o ni govore? Vi te li kakav obrazac ili slijed u odgovorima? Što vam odgo vori govor126Spontano ispunjenje žeijanaèinu na koji gledate svoj život?Možete promatrati svoj život kao skup vanjskih i un utarnjih dogaðaja, ali isto tako možete te dogaðaje povezati meðusobno ukljuèujuæi i duhovnu komponentu. Na taj naèin spoznat æete da je vaš život prilika dasa svijetom osobno podijelite poseban dar koji vam je dan. To je jedan od odgovora na pitanje zašto ste ovdje. Poznavanje svrhe pomoæi æe vam usredotoèiti vaše namjere.Navodi uz sutru za prvo naèeloZamislite da se cijeli svemir igra unutar vas. (kad stvorite sliku u umu, izgovorite rijeèi "aham brahmasmi")Zamislite da ste povezani sa svime što postoji, (ah am brahmasmi)Zamislite da ste komadiæ kristala koji odražava svj etlost svih ostaljh komadiæa. takoðer odrazite svjetlo cijelog svemira.i (AHAM BRAHMASMI)Zamislite da ste nit tkanja, (aham brahmasmi)Zamislite da ste vjeèni, (aham brahmasmi)127'Drugo naèelo:'Kroz ogledalo odnosaistražujem svoje nelokalizirano jaSutra: Tat Tvam AsiVidim sebe u drugima i druge u sebi.^—-poznavanje kako djeluju meðuljudski odnosi kljuè no je za ra: *¦ l-^mijevanje sinkrosudbine. Na zapadu se oslanjamo na po] larnu psihologiju oèekujuæi od nje objašnjenja za naše mi s osjeæaje. Ima i podosta knjiga za samopomoæ koje predlažu promje sv e dok se ne zadovoljimo postojeæim odnosom. Ipak, stvoriti pozi ti> ljudski odnos više je od pukog traženja zadovoljstva. Ono znaèi o si] rati okolnosti dabi se mogla dogoditi sinkrosudbina. To je apsolut t emeljno poput gravitacije ili kisika koji udišemo. 3Mantra za to naèelo je "Ja sam to". Ovo se naèelo n adograðuje! prvo naèelo u kojem smo nauèili da smo svi mi dio istoga tijela i svat128Spontano ispunjenje željas vlastitim gledištem na svijet. Ja sam to podrazum ijeva da gledajuæi sve i svakog na ovom svijetu ne vidite ništa drugo doli drukèiju inaèicusebe. Vi i ja smo isti. Sve je isto. Ja samo to, vi ste to, sve je to. Svi smo mi ogledala za druge i moramo nauèiti vidje ti sebe u odsjaju drugih ljudi. To je ono što se zove ogledalo odnosa . Kroz to ogledalo otkrio sam svoje nelokalizirano jastvo. Zbog toga j e oèuvanje odnosa najvažnija stvar u mojem životu. Kad pogledam okolo sebe, vidim razlièite oblike sebe.Odnos je dakle sredstvo pomoæu kojega možemo postiæ i duhovni razvoj s ciljem dostizanja jedinstva svijesti. Mi smo svi ne djeljivi dio jedne

univerzalne svijesti, ali stvarni se napredak dogað a kada poèinjemo shvaæati tu nedjeljivost u svakidašnjem životu. Odn os je moæno sredstvo za postizanje jedinstva svijesti upravo stoga što s mo mi stalno u odnosu. Razmislite o mreži odnosa u vašem životu. R oditelji, djeca, prijatelji, suradnici, ljubavni partneri. Svi su ti odnosi u svojoj bitiduhovna iskustva. Kada ste zaljubljeni, imate osjeæ aj kako je vrijeme stalo te je za vas potpuno nevažno. U tom ste trenu tku mirni i sigurni. Osjeæate se predivno i ranjivo, zaštiæeno i izložen o. Mijenjate se, ali ste spokojni, osjeæate se èudesno. To su prije sveg a duhovna iskustva.Kroz ogledalo odnosa, svih odnosa, otkrivamo prošir ena stanja svjesnosti. To vrijedi za sve odnose: i one u kojim a volimo i one u kojima smo nekoga odbili ili bili odbijeni. Èime se zapravo povodimo kada osjeæamo privlaènost? Obièno nas privlaèe uspj ešne osobe koje imajuneke iste znaèajke kao i mi sami. Volimo boraviti u njihovom društvu podsvjesno se nadajuæi da æemo na taj naèin i sami uspjeti u svojim namjerama. Isti obrazac vrijedi kod odustajanja od odnosa. Znaèajke kojegušimo u sebi, a vidimo ih kod nekoga, bit æe uprav o razlogom odbijanja te osobe. Stoga znajte, ako prema nekome zauzmete i zrazito odbojan stav,ta osoba zasigurno posjeduje one znaèajke koje vi s ilno pokušavate zanijekati u sebi. Da ste bili spremni prihvatiti t e neželjene kvalitete, tada vas susret s takvom osobom ne bi uz nemirio.Shvaæajuæi da se možemo vidjeti u drugima, svaki od nos postaje129Deepak Choprasredstvo razvoja naše svijesti. Evolucijom vlastite svijesti poèinjer doživljavati iskustva proširene svjesnosti. To je s tanje gdje možei; iskusiti sinkrosudbinu.Kad vas sljedeæi put netko privuèe, zapitajte se št o vas je to privul kod te osobe. Da lije to ljepota, elegancija, graci oznost, moæ, inteligièija. Što god to bilo, znajte da ta znaèajka prevla dava i u vama. Obrat pozornost na te osjeæaje i bit æete u prilici nauèi ti još malo više o sebiKao što smo rekli, isto vrijedi i za ljude koji vas odbiju. Ka upoznajete sebe i sve više postajete ono što uistin u jeste, poèet 6 prihvaæati i one znaèajke koje su možda manje privl aène. Temelj naèelo univerzuma je istodobno postojanje suprotnih vrijed nosti, možete biti hrabar ako ne nosite kukavicu u sebi. Neæete biti d arežlj ako vas iznutra ne promatra škrtac. Krijepost neæete imati ukolika posjedujete moguænost da budete zli. iMnogo vremena u životu trošimo na poricanje tamnih strana n; osobnosti ito obièno tako završi da vlastite loše strane pokuš avai pronaæi, odnosnopremjestiti u osobe iz naše okoline. Jeste li ikc u poznali nekoga tko spontano privlaèi "krive" ljude u svojem živo Nemaj u ni najmanju ideju zašto im se to dogaða stalno, iz godin godinu. Stva r nije u tome da oni sami po sebi privlaèe loše osobine,' ih ne žele pre poznati u sebi. Kada pronaðete osobu koja vam se! sviða, to je prilika d a istražite paradoks supostojanja suprotnih vrij nosti te da otkrijete j oš jedno svoje lice. To je korak prema duhovn razvoju. Ljudi koji se sma traju vrlo produhovljenima s radošæu pi vaæaju potencijal svje tla i mraka. Kada stemeðu ljudima koji ima priznaju svoje tamne strane, neæete doæi u prilikuda vas netko r. suðuje. Samo kod onih koji suprotne kvalitete poput dobrog i loš pravog i krivog vide jedino u drugima može doæi prosuðivanja, iKad budemo u stanju prihvatiti svoje dobre i loše s trane, m æemo zapoèeti s ozdravljenjem sebe samoga i vlastitih od nosa. ] primjer, zamislite Adolfa Hitlera i zapitajte se da li je mo guæe da jetite simpatije prema tom èovjeku? Veæina ljudi odbija pr ihvatiti njenicu da se barem trunka Hitlerovog karaktera nalazi i u nji ma. B130Spontano ispunjenje željamislite malo dublje. Jeste li ikad imali predrasude prema nekim ljudima

na temelju njihove boje kože, govora, podrijetla i neèega drugoga? Ako se sjetite neèeg takvog, onda znajte daje dio vas k oji je odgovoran za izricanja takvih predrasuda jednak onome dijelu Hit lera koji je odgovoran za masovne grobnice. Svi smo mi višedimen zionalni, odnosno svedimenzionalni. Sve što postoji negdje u svijetu, postoji negdje i u nama. Kad prihvatimo sve razlièite vidove naše osob nosti, postat æemo svjesni naše veze s univerzalnom sviješæu i proširi ti vlastitu svjesnost.Postoji predivna sufistièka prièa koja dobro oslika va kako spomenuta ogledala utjeèu na naše živote. Neki je èovjek doša o u selo te se uputiokod majstora suflzma, starog seoskog mudraca. Èovje k reèe: "Moram donijeti odluku da li da se doselim u ovo selo ili ne? Zanima me kakvo je tu susjedstvo? Možete li mi reæi nešto o ovdašnj im ljudima?" Starac odgovori: "Reci mi kakvi ljudi žive tamo odakle dol aziš?" Èovjek reèe: "Sve sami pljaèkaši, lopovi i lasci." Na to æe star ac: "Znaš, upravo takvi ljudi žive i ovdje." Posjetitelj napusti selo i nikada se više ne vrati. Pola sata kasnije drugi se èovjek zaputi sta rcu te ga zapita: "Namjeravam se ovdje doseliti. Reci mi kakvi ljudi ovdje žive?" Mudrac postavi isto pitanje i drugom posjetitelju: "Kakvi su ljudi odakle dolaziš?" Ovaj odgovori: "Dobri, pošteni i vrijedni . Jako æe mi nedostajati." Starac odgovori: "Takvi ljudi žive i ovdje."Ova nas prièa još jednom podsjeæa da znaèajke koje vidimo u sebi najèešæe prepoznajemo i u drugima. Kada budemo spos obni pogledati u ogledalo odnosa, vidjet æemo i sebe u cijelosti. On o stoje potrebno prije toga jest prihvaæanje dvosmislenosti, dvoznaè nosti nas samih te svih naših vidova. Moramo se spustiti duboko da bis mo uvidjeli da postojanje negativnih znaèajki ne znaèi da smo roðe ni s greškom. Nitko nema samo pozitivne znaèajke. Postojanje i negativn ih strana jednostavnoznaèi da smo potpuni, odnosno nièeg lišeni. I tek t ako upotpunjeni možemo napraviti veæi iskorak prema našem nelokaliz i-ranom jastvu.Deep ak ChopraVježba 3 PRIHVAÆANJE DVOJNOSTIZa ovu æete vježbu trebati olovku i papir.Razmislite o nekoj osobi koja vas jako privlaèi. Na lijevoj stranii piranapišite deset kvaliteta koje ta osoba posjeduje. N apišite bilol što vampadne na pamet. Pišite brzo. Tajna je u tome da ne dopusl svojem svjesnom umu da analizira ono što napišete. Zašto v am se osoba sviða? Zašto vas privlaèi? Èemu se najviše divite kod te o sobe1; li ta osoba draga, ljubazna, prilagodljiva, samostalna? Divite li možda automobilu koji vozi, dobro ureðenoj kosi ili pak luksuzni sta nu u kojem živi? Vi ste jedini koji æe taj papir vidjeti stoga bud potp uno iskreni. Ako zastanete prije nego ispišete deset znaèajki, tiglasno izgovorite: "Divim se toj osobi zbog-------. " Stavite to stojizrekli na listu. Možete nabrojati koliko god znaèa jki želite, ali i manje od deset. iKada završite s time, naðite nekoga koga smatrate o dbojnim, i koga tko vas iritira, živcira ili nekoga zbog koga se na bil o koji naèinJ jecate neugodno. Zapoènite s negativnim znaèajkama zapisuj uæi takoðer, ne manjeod deset, na desnu stranu papira. Zašto vam se osob a ne sviða? Što vas smeta kod nje? Zapišite sve što vam padne pamet. 1Kada ste i to završili, ponovno se vratite na prvu osobu i pokušè naæi tri negativne stvari kod nje. Ne opirite se tome - nitko nije savrš Što ste spremniji prihvatiti negativnosti kod te osobe, prije æete ih pj vatiti i kod sebe. Po završetku tog zadatka uèinite isto s lošom osobo pokušajte naæi tri dobre osobine.Sada bi na papiru moralo biti ispisano barem dvades et šest i liteta. Proèitajte svaku od njih i zaokružite onu koju i sa mi posje jete. Na primjer, ako ste za osobu koja vam se sviða napisal i daje su jeæajna, zapitajte sebe jeste li i vi takvi. Ako jeste, tada zaokružite rij Ne

razmišljajte previše, veæ se predajte prvom utisku. Proðite t; cijelu listu te zaokružite one rijeèi u kojima se i sami n alazite bez13aSpontano ispunjenje željažira jesu li te osobine pozitivne ili negativne.Vratimo se nakon zaokruživanja rijeèi na one koje s u ostale ne-zaokružene. Pogledajte ih dobro i odredite one koje se nikako ne mogu odnositi na vas. Podcrtajte ih.Sada od pozitivnih osobina koje ste zaokružili izab erite tri koje vas najbolje opisuju. Okrenite papir i napišite te osob ine ponovno. Nakon toga vratite se podcrtanim osobinama, onim koje vam nikako ne pristaju, te izaberite tri koje se ni najmanje ne odnose na v as. Okrenite papir i zapišite ih ispod pozitivnih osobina te svih šest o sobina proèitajte sada naglas. Vi ste podjednako svih tih šest kvalit eta i znaèajki. Kvalitete koje ste najsnažnije zanijekali u sebi ta koðer su dio vas i velika je vjerojatnost da vam upravo te osobine pra ve najveæe probleme uživotu. Privlaèit æete ljude sa svih ovih šest kval iteta. Pozitivne znaèajke doæi æe u obzir zbog toga jer æe biti priv uèene mišlju da ih zaista zaslužujete, a negativne zbog poricanja isti h osobina u sebi.Jednom kad nauèite gledati sebe u drugima, bit æe v am puno lakše povezati se s njima te kroz te veze doprijeti do je dinstva svijesti. Tada æe vam se otvoriti vrata sinkrosudbine. Tako j e velika moæ ogledalaodnosa.Vježba 4 NAMASTESanskrtska rijeè namaste znaèi: "Duh u meni klanja se tvojem duhu." Kadgod pogledom uspostavite prvi kontakt s nekom os obom, recite u sebi namaste. To je naèin isticanja daje osoba s ove str ane jednaka onoj èijipogled sreæem.Kad tako èinite, sve što je vezano uz vas - govor t ijela, izrazi lica, ton glasa - bit æe prihvaæeno od te druge osobe na dubljim i finijim razinama. Èak i ako taj pozdrav nije izreèen naglas , druga æe osoba svjesno ili nesvjesno registrirati namjeru izricanj a poštovanja. Vježbajte ovu vježbu nekoliko dana i promatrajte da li æe doæi do bilo kakvih promjena u odnosima s drugim ljudima.133Deepak ChopraNavodi uz sutru za drugo naèeloZamislite da vaš duh nije samo u vama, jnego u svim biæima i svemu što postoji. 1(tat tvam asi) I|Zamislite daje svatko odraz samoga sebe. \(tat tvam asi) iZamislite da kad gledate u svemir, gledate u svoje ogledalo,(tat tvam asi) j1Zamislite da vidite sve što i drugi vide. >(tat tvam asi) jZamislite da osjeæate isto što i drugi osjeæaju.(tat tvam asi) <Zamislite da ste vi one kvalitete kojima se najviše divite uDRUGIMA. i(tat tvam asi) '.Zamislite da se kod drugih oèituju upravo one kvali tete \koje vi najviše cijenite kod sebe. \(tat tvam asi) I1Zamislite da ste u holu ispunjenom ogledalima te da se jMOŽETE VIDJETI KILOMETRIMA DALEKO I DA JE SVAKI \ODRAZ KOJI VIDITE VAŠ, ALI IZGLEDA DRUKÈIJE. "\(TAT TVAM ASl) \

13410Treæe naèelo: Ovladajte unutarnjim dijalogomSutra: Sat Æit AnandaMoj unutarnji dijalog odražava vatru moje duše.*—d reæe naèelo opisuje kako vaš um stvara ono što nazivamo stvar-• I nost te kako ovladavanjem unutarnjim dijalogom može te do-slovno'preoblikovati stvarnost u namjeri stvaranja obilja.Sama mantra - sat æit ananda - nam kazuje daje duša mjesto spontane ljubavi, spoznaje i blaženstva. Sat znaèi istina, o dnosno odsutnost svihogranièenja. Æit znaèi potpuno znanje, spontanost s poznaje ili èista svijest. Ananda znaèi blaženstvo, potpuna sreæa, cj elovitost ispunjenja.Stoga ono što nam ta fraza uistinu hoæe reæi jest: "Moja je duša slobodna od svih granica. Moja duša posjeduje spont ano znanje. Moja dušapostoji u potpunom ispunjenju, blaženstvu."Unutarnji dijalog jedna je od naših temeljnih znaèa jki. Kad sret-135•¦4Deepak Chopranemo nekoga koga ne poznajemo, skloni smo promatran ju njege odjeæe, automobila koji vozi ili vrijednosti sata na ruci. Na osnovi pokazateljastvorit æemo odreðeni dojam o toj osobi. Taj kratak p gled koji smo napravili zapravo nije ništa drugo veæ razgovor naš eg e sa samim sobom. Taj mali glas u vašoj glavi stalno nešto procjenjuj e nekog odmjerava. Dijalog koji se odvija na taj naèin ima vrlo važ ul ogu: prosuðujuæi stvari koje vidi oko sebe, omoguæuje nam p življava nje. Ta osoba može biti opasna. Ovo voæe izgleda jestivo. 0 nije najbo lji trenutak da upitam svojeg poslodavca za povišicu. Taj ] risni u nutarnji glas, a èesto i jest koristan, natjerat æe vas da pomisl da ste vi i taj glas, zapravo jedno te isto te da su ciljevi toga glasaj« naki vašima. No kao što smo vidjeli, postoji još jedno mjesto unu vas g dje jedan tihi svjedok ima svoje prebivalište. To je mjesto gdje v i spajate s duhom, mjesto gdje lokalizirani um biva zamijenjen ne kali ziranom inteligencijom. To je mjesto do kojega možete dopri jmeditacijom. jiUnutarnji dijalog i moæ jastva jSinkroniziranost s poljem inteligencije stvara fizi èku, emocional i duhovnu ravnotežu. Daje vam snagu i prilagodljivost koja vam on guæuje da se bez napora suprotstavite svim izazovima. Post ajete sj sobni pretvoriti izazov u vlastitu pobjedu iz koje izlazi te jaèi nego pri:Naš unutarnji dijalog daje nam takvu briljantnu moæ iz razloga 5 je to dijalog polja svjesne inteligencije. Kada smo uskla ðeni s univ zalnom sviješæu, kada smo sinkronizirani u polju nelokaliz irane inte gencije, umoguænosti smo uporabiti moæ nesputane sile. Ta m d olazi iznutra i kad je zadobijete ništa vam nije nedostižno. iPostoje dvije vrste moæi koje proizlaze iz jastva. Prva moæ je a koja proizlazi iz vašega statusa, odnosno vezana je uz v aše ime, bog stvo ilititulu. Moæ statusa može biti velika, ali ima svoj kraj. Prava m dolazi iznutra te je utemeljena na duhovnosti, a ne na vri jednostir materijalnoga svijeta. Ona je stalna i ne umire s t ijelom. Kod statu136Spontano ispunjenje željasu identitet i moæ vezani za vanjske prilike kao št o su podrijetlo, novac, poznanstva. Identitet u drugom sluèaju stjeè emo slušajuæi svoje istinsko ja, a moæ dolazi od unutarnjega vodstva du ha nastanjenog u nama. Kada suraðujete s unutarnjim vodstvom, osjeæa j jastva je vrlo jasan te je imun na vanjske utjecaje. To je izvor o sobne moæi. Kad vanjski èinitelji izgube snagu kojom napadaju vaš o sjeæaj kojim osvjescujete unutarnjeg sebe, tada ste postali imun i na sve vanjske

kritike i pohvale. Takoðer vam je jasno da smo svi isti jer svi pripadamo istom tijeku svjesne inteligencije. To zn aèi da imate spoznajuda u životu niste nikome ni podreðeni ni nadreðeni. Ne morate nikoga moliti, braniti se ili uvjeravati nekoga u nešto je r ne morate niti samesebe uvjeriti.Iako zvuèi sjajno, vrlo rijetki uspiju postiæi stan je unutarnjeg vodstva. Najèešæe tu poruku iznutra uspijevamo uèin iti nejasnom dopuštajuæi egu da se umiješa. Naše misli pod utjec ajem vanjskih èinitelja (poput brige o novcu, poslu te napetost u odnosima) prijeèe vlastiti duhovni razvoj što rezultira kretanjem u p ravcu suprotnom od onoga u kojem bismo željeli iæi.Dva najbolja naèina kako izbjeæi takvo stanje jesu meditacija i svjesno vježbanje pozitivnog unutarnjeg dijaloga. Unutarnji dijalog nam pomaže kretanje u željenom pravcu te radi na oèuvanju sink ro-niciteta i unapreðenja duhovnog razvoja. Pozitivnim unutarnjim dijalogom možemo stvoriti unutarnju moæ.Na primjer, pretpostavite da ste nezadovoljni trenu tnim poslom koji radite i žalite naæi novi. Poèinjete pratiti novine i razgovarati s prijateljima o tome, no ništa ne možete naæi. Možet e postati frustriranii vaš bi se unutarnji dijalog mogao javiti sa sljed eæim zakljuèkom: Nemanade za mene. Promotrite kako je taj primjer potpun a suprotnost primjeruiz jednog sasvim drugog dijela svijeta. Uzmite lovc a u amazonskoj prašumi koji ima problema s nalaženjem lovine. Ode li do ša-mana po savjet, ni on ni šaman neæe tražiti rješenje okolo, veæ u samom lovcu. Nikome ne pada na pamet da kaže: "U prašumi nema di vljaèi za mene." Problem je u lovcu, odnosno u neèemu što je uM137Deepak Chopranjemu, a što ga prijeèi da pronaðe divljaè. Stoga š aman poziva love« sudjeluje u ritualu koji æe promijeniti stanje lovè evog srca i uma je tomjesta odakle potjeèe naša stvarnost.Kada se naðemo u situaciji da kažemo kako na svijet u za nasi nièega nema, morali bismo se obratiti i našem srcu upitavš i ga im išta u njemu za nas? Moramo preispitati naš unutarnji dijalog bi smo našli mjesta kojaprijeèe protok svjesne energije te istodol ukloniti ego i pustiti neka vatra koja gori u našoj duši prosjaji kroz n tijelo .Vedske prièe govore da se vatra duše oèituje kroz s jaj oèiju. On; odražava spontano kroz govor i pokrete tijela. Sve što kažete, osjec ilinapravite, odrazit æe istu tu vatru unutar vas. Kak o to izgleda? postojiapsolutno objašnjenje, no sam duh ima odraz u savrš enom voru i ponašanjusuzdržavajuæi se od svega što bi mu moglo štd Duh s e oèituje u samopouzdanju, sreæi, zdravom humoru, u od nosti st raha, ljubaznosti te umjerenosti. Kvaliteta vašeg unutarnjeg jaloga lako je uoèljiva drugima iako oni ne poznaju vaše razloge. I vježbate unutar nji dijalog, ljudi æese vezivati uz vas, htjet æe vam moæi i biti u vašo j blizini. Htjet æe svama dijeliti ljubav i blažens koje sjaji u vašim o èima te je oèitovano u svakom vašem pokretu. T stvarna unutarnja moæ. -tIVježba 5 ]VATRA U OÈIMA IVatra vaše duše oèitovat æe se u vašim oèima. Kad g od se pogled u ogledalo, tiho ponovite u sebi tri temeljna naèela samoodnosne Prvo si recite: "Potpuno sam neovisan 0 dobrom ili lošem mi sije drugih ljudi." Drugo: "Nisam ispod nikog." Treæe: "Bez straha mogu suoèiti s bilo kakvim izazovom." Pogledajte svoje vlastite o< ogle dalu i promatrajte stav koji se nazire u njima. Ciljajte samo oè ne iz raz vašega lica. Potražite sjaj u oèima kako biste se podsjetili na tru vaše duše.138

Spontano ispunjenje žeijaNavodi uz sutru za treæe naèeloZamislite da ste potpuno usklaðeni i mirni, (sat æi t ananda)Zamislite da gledate na svijet sa znanjem i mirom, (sat æit ananda)Zamislite da su sva biæa ravnopravna, (sat æit anan da)Zamislite da se ne povodite za laskanjem ida vas ne vrijeða kritika.(sat æit ananda)Zamislite da ste usredotoèeni na putovanje,a ne na cilj putovanja.(sat æit ananda)Zamislite da je u vašoj nazoènosti svaka agresivnos tpobijeðena dubokim mirom. t" (sat æ it ananda)Zamislite da ste izvan zakona akcije-reakcije. (sat æit ananda)Zamislite da se u vama nalazi dubok ocean spokojau kojem nema ni najmanjeg vala.(sat æit ananda)139Deepak ChopraZamislite da ljubav zraèi iz vas kao što svjetlost izlazi iz krijesova.(sat æit ananda) ' iZamislite da ste u ljubavi sa svim i svakim. |Zamislite da ste opijeni ljubavlju. i(sat æit ananda) iZamislite da na spontan naèin dolazite do odgovora \uvijek kad vam zatrebaju. \(sat æit ananda) \Zamislite da znate toèno što æete uèiniti u bilo ko joj situacij(sat æit ananda) \14011Èetvrto naèelo: 'Namjera je tkalac svemirskog suknaSutra: San KalpaMoje namjere imaju beskonaènu organizirajuæu moæ.f-mi yaše su namjere oèitovanje cijeloga svemira je r smo dio njega. I XlTakoðer, u tim je namjerama sadržan mehanizam za nj ihovo ispunjenje. Svešto nam je potrebno jest jasnoæa namjere te ako ona postoji, preostaje još samo problem ega koji se postavlja na put ostva renja. Namjera privlaèi elemente, sile, dogaðaje, okolnosti, odnos e i sve ostalo stoje potrebno da bi se postigao željeni rezultat. Sami s e ne trebamo previše miješati u detalje jer to bi moglo izazvati suprota n uèinak. Pustite nelokaliziranu inteligenciju da sama sinkronizira a kcije koje su potrebne za ostvarenje vaše namjere. Namjera je sil a poput gravitacije, samo što je puno jaèa. Nitko nije posebno zadužen141Deepak Choprada pazi na gravitaciju ili daju èuva. Takoðer ne mo žemo reæi: Ja ne \ rujem u gravitaciju. To je sila koja postoji neovis no o tome da lije ra:mijemo ili ne. Ista je stvar i kod namjere.Gotovo se svatko od nas našao u prilici kad se poku šavao sje! neèijeg imena ili naslova neke knjige. Na vrhu vam je jezik a, ali ime kako da doðe. I što se jaèe trudite ne biste li se sjetili, to vam ono s više bježi. Jedini naèin kako æete doæi do informacije j est da potra prepustite nelokaliziranoj inteligenciji, a da bist e to napravili, mori se prvo obraèunati s vlastitim egom i maknuti ga u stranu. Tada: namjeraimati slobodan protok do virtualnog podruèja koje æ e poèeti s traženjem onoga što vas zanima. Nije važno o èemu razm ljate, da li gledate neki film ili možda spavate; nelokalizirana intelig« èij a neumorno radi na vašem upitu. Odgovor æe se u jednom trenut jednosta vno pojaviti ispred vas i istodobno vas uèiniti zadovoljnih zadivljenim . Ovaj jednostavni primjer zorno objašnjava kako djeh namjera. Sve što moramo napraviti

jest stvoriti namjeru i predati je ruke svemira. ]Moæ namjere mora biti osloboðena, a to možemo uèini ti spajaji se s poljem svjesne inteligencije meditirajuæi svaki dan . Kad oso dostigne odreðenu razinu svjesnosti, svaka joj namjera posta je stv nost. Postoje osobe èije su veze sa poljem svjesne inteligencije toli èvrste da im se svaka namjera trenutno oèituje - cijeli se svemirsk i aj rat pokreæe da bi ostvario namjeru. Naravno da to ne znaèi da im; ostvaruje svaka osobna namjera, ali to nije ni želja te osobe. Kad; spojite s univerzalnom sviješæu, tada se i namjere mijenjaju. Može reæi da svjesnaosoba ostvaruje svaku svoju namjeru zato jer njihov i ostvarenjem dolazi do ostvarenja težnji kozmièkog uma.Naèin izražavanja namjere je potrebno uvježbavati i za to su na potrebnamirna mjesta i mirni trenuci. Društvo u kojem danas živin nažalost nema razumijevanja za takve stvari. Malo pak je vjerojat no i æete se povuæi uneku osamu ili na vrh planine da biste sebi osigur; mir potreban za razvoj duha. Prometni èepovi, stanka dok èeka stran ku ili važan telefonski poziv, vozila gradskog prijevoza, taksi te j142Spontano ispunjenje željakojekakvi proizvodi modernog društva mjesta su gdje æete èesto morati upražnjavati duhovne vježbe.Namjera nije jednostavni hir. Ona traži pažljivost i odvajanje od okoline. Jednom kad smo ozbiljno izrazili namjeru, moramo se maknuti i prepustiti detalje ostvarenja univerzumu. U protivn om u igru ulazi ego koji proces ostvarenja baca u sjenu. Uskoro postaje mo frustrirani zbog neispunjavanja naših želja. Vaš status i vaše mjest o u društvu bivaju ugroženi i poèinjete sažalijevati sami sebe. Namjer a u biti sama rukovodi svojim ostvarenjem. Jedino što joj može st ati na put ostvarenjajest potreba dominacije vašeg ega.Naravno, najlakši naèin ostvarenja svih namjera jes t da ih izjednaèite sonima koje svemir ima prema vama. Kada ih izjednaèi te, uvid-jet æete da sinkronicitet ima vrlo veliku ulogu u životu. Najbo lji naèin za postizanje sklada sa svemirom jest njegovanje osjeæ aja zahvalnosti. Budite zahvalni prema svemu u životu. Odajte zahval nost za svoje mjesto u svemiru i što vam je dana prilika da promièete su dbinu koju svi zajedno dijelimo. Odbacite sve optužbe i bit æete b liže skladu. Optužbe dolaze od ega. Životinje nemaju nikakvih problema s a prigovaranjem i optuživanjem. Jedino je ljudima svojstveno da ne mo gu ispuniti svoje namjere zbog raznih vrsta emocionalnih koènica. Sve ih morate otpustiti i odbaciti želite li stvoriti èistu namjeru.Vježba 6 ^ USREDOTOÈENJE NAMJERE*.Najbolji naèin da se usredotoèite na namjeru jest d a je zapišete. Iako se to èini logiènim, mnogi ljudi to ne rade. Rezult at toga jest oslabljena usredotoèenost na namjeru te njezino neo stvarenje.Otiðite na mirno mjesto gdje neæete biti ometani. Z apišite sve što želite bez obzira jesu li želje površne ili imaju n eku dubinu. Ukljuèitesve razine: materijalizam, ego, zadovoljenje, odnos e, samopoštovanje te duhovnost. Budite što odreðeniji.Zapitajte se što želite u svijetu materijalnoga? Ka kvog ste obilja naj-Deepak Chopraviše željni? Želite li kuæu s èetiri spavaæe sobe? Zapišite to. Želi djecu poslati na fakultet? I to zapišite. Zapišite što biste željeli n zini osjetila. Kakvu glazbu, èiji dodir, miris, oku s ili pogled te s^ opet uredno zapišite.Zapitajte se što biste željeli u odnosima. Zapišite kakve biste nose željeli imati: od romantiènih, roditeljskih pa sve do onih pa nih. iNapišite što biste željeli na polju osobnih dostign uæa te kako 1 željeliuklopiti sebe u društvo u kojem živite. Što biste ž eljeli uèini svojim

životom kad se radi o okolini u kojoj živite, o zem lji èij, državljanin te o civilizaciji opæenito? Èime biste željeli prid onijeti; društvenoj zajednici? Zapišite što biste željeli kada razmišlj ate o s smislu svojega postojanja. Tko biste željeli biti? Što bi od duhovi unijeli u život? Sve zapišite na papir. Kako vam se želje mij enjaju i punjavaju, tako ih dodajte ili maknite s liste. jMeditirajte kakav bi život bio kada bi se sve te že lje ispu Pokušajte oživjeti unutarnje vizije potpunog ispunjenja na ma te; noj i duhovnoj razini. Neka vas ne zabrinjava njihov redoslijed il i listiènost. Jednostavno ih pustite da budu u vama te ih pokušaj ti jetiti sa svih petosjetila. Cilj je da se s jednakom pažnjom odm prem a svima bez obzira s koje razine potjeèu. Kad ste pažljivi, i tarnji dij alog je vrlo jasan i èist te æe vam pomoæi uspostaviti jedin svijesti. ]Namjere ne traže stalnu pozornost veæ stalnu usredo toèenost. 1 navika koja se stjeèe s vremenom. Jednom do dva puta dnevn o pc dajte listu kojuste napravili. Proèitajte je neposredno prije medit a Tijekom meditacije dovodite sebe u tišinu. Ego se povlaèi. Posije toga je odmak od rezultata vaših namjera te odustajanje od vlasi mij ešanja u naèin ostvarenja èime oslobaðate prostor beskom organizir ajuæoj moæi više inteligencije da umjesto vas rukovodi i njenjem svi h navedenih namjera. Važno je odmaknuti se od ra ega da biste omoguæili nelokaliziranoj inteligenciji rad na ispunjf vaših težnji kroz sink ronicitet.144Spontano ispunjenje željaU poèetku možete biti sebièni koliko god želite. Sv e vaše namjere mogu se odnositi samo na vas i biti ono što biste željel i da vam se dogodi u životu. S vremenom æete shvatiti da je cilj ispunje nje na svim razinama,a ne samo na osobnoj i razini ega. Kada poèinjete u viðati da vam se osobne namjere ispunjavaju, prestat æe biti izazov i krenut æete dalje. Kad imate obilje hrane, ona vam više uopæe nije važ na. Isto je s namjerama. Kada shvatite da je ispunjenje svake nam jere moguæe, više vasneæe zanimati samo osobni interes, veæ i interes ok oline. Taj se proces ostvaruje u etapama. Budite strpljivi i ne propušta jte trenutke kada se èuda stvaraju.Vježba 7 SUTRA SRCAOvo je vježba meditacije koja pokazuje moæ namjere. Istodobno, to je vježba za usredotoèenje pozornosti i namjere.Uzmite si petnaest minuta vremena i naðite mirno mj esto gdje vas neæe smetati. Zatvorite oèi i pet minuta prakticirajte p rimordijalni zvuk "so-hum" koncentrirajuæi se na dah.Nakon pet minuta pomaknite mentalnu svjesnost u pre djele srca, u sredinugrudi. Obraæanjem pozornosti na srce mogli biste os jetiti kako vam srce jaèe lupa. To je sasvim normalno. Usporedno sa osje æajem kucanja srca zapoènite sa osjeæajem zahvalnosti. Napravite to ta ko da se prisjetite svih dogaðaja, veza i odnosa te stvari prema kojima imate razloga biti zahvalni. Dopustite slikama prošlosti da izaðu na p ovršinu vaše svijestidok vam je pozornost još uvijek u predjelu srca. Ne koliko trenutaka provedite razmišljajuæi 0 ljudima koje volite i koj i su dijelili svoju ljubav s vama.Tada recite sebi: Svaka moja odluka svodi se na izb or izmeðu žaljenja i èuda. Moj izbor je èudo. Zamjerke i žaljenje te lju di koji su vezani uz njih mogli bi izaæi na površinu vaše svijesti. Doðu li, jednostavno recite sebi: Moj izbor je èudo. Nakon toga postanit e svjesni ponovno svojega srca i svjesno udahnite. Udišuæi, ponavljaj te: Lju-Deepak Choprabav... znanje... blaženstvo... ljubav te izdahnite ponavljajuæi isto.i pravite stanku od nekoliko sekundi izmeðu udisaja i izdisaja. Èinit tri do èetiri minute. Kroz meditaciju vezanu uz sutru s rca vatra \ duše - ljubav, znanje i blaženstvo - poèet æe samu sebe zr aèiti kroz s To je mjesto gdje se susreæu treæe i èetvrto naèelo sinkr osudbine. V; vaše

duše sada zapoèinje stvarati vašu namjeru. iNakon minute oslobodite se svih misli i osvijestite podruèje s Osjetite kucanje srca bilo kao zvuk ili kao pojavu. Osjetite snagu o caja. Nakon što ste osjetili otkucaje srca, premjestite svjesno st na r te pokušajte osjetiti kucanje srca u rukama. Obznanite namjeru p < æanja protoka krvi u ruke. Stvorite namjeru. Kako se protok krvi b pov eæavao, jaèat æe i otkucaji srca ili æete osjeæati toplinu, šum ili n< slièno. Stvorite namjeru poveæanja topline ruku tako da vam r postan u sve toplije i toplije. Osjetite toplinu u rukama dok sama q jera poveæava protok krvi.|Kada vam se ruke zagriju, pomaknite svjesnost prema licu u pre oèiju te stvorite istu namjeru kao i prije. Poveæajte protok krvi da \ lice postane toplije. Jednostavno stvorite namjeru. Možd a æete osj< pulsiranje u predjelu oèiju kako se protok krvi bud e poveæavao i zagrijavalo. *Konaèno vratite svjesnost srcu. Zamislite da se u n jemu na toèka svjetlosti sitna poput vrha igle pulsirajuæi u ritm u otkucaja s Ta toèkakoja pulsira u srcu jest svjetlost duše i njezino j e pulsin popraæeno s tri kvalitete duše: ljubavlju, znanjem i blaženstvo m ili chit anandom stoje takoðer i sutra za treæe naèelo u desetom pog la\ Osjetite pulsirajuæu svjetlost ljubavi, znanja i blaženstva. Na taj m duša odašilje svjetlost ostalim dijelovima tijela. Sasvi m polako do] tite svjetlosti da izblijedi u vašoj svjesnosti te se ok renite cijelom tij Osjetite senzaciju. Otvorite oèi, meditacija je got ova. \1461-Spontano ispunjenje željaNavodi uz sutru za èetvrto naèeloZamislite da je cijeli svemir ogroman ocean svjesno sti diljem kojega se pruža vaša namjera poèevši od srca.(san kalpa)Zamislite da vaša namjera rukovodi beskonaènim radn jamasvemira uravnotežujuæi cijeli ekosustav.(san kalpa)Zamislite da vaša namjera može lijeèiti bolesne, (s an kalpa)Zamislite da vaša namjera može nasmijatii razveseliti tužne i žalosne.(san kalpa)Zamislite da možete donijeti uspjeh onima koji su p ali.(san kalpa)Zamislite da možete osnažiti one ff. ^ koji s e osjeæaju slabi i bojažljivi. * (san kalpa)Zamislite da donosite nadu bespomoænima, (san kalpa )Zamislite da vaše misli utjeèu na prirodne pojavete možete donositi sunce, kišu, oblake, dugu.(san kalpa)147Deepak ChopraZamislite da svaka vaša misao, svaka rijeè koju izg ovorite^ svako djelo koje uèinite donosi neko dobro na ovaj svijet.1(san kalpa) \14812Teto naèelo: Iskoristite emocionalna previranjaSutra: Mokša Emocionalno sam slobodan. shvatimo da se stvarnost izvan nas ne može dijelit i od stvarnosti unutar nas te da je svemir ništa drugo nego nasta- našega tijela, razornost negativne energije unutar nas postaje i više nego jasna. Emocionalno previranje glavna je prepre ka spontanom

ostvarenju naših težnji. Sreæom, moguæa je pretvorb a negativne energije u više stanje svijesti.Rijeè moksha znaèi sloboda. Odzvanjajuæi u tijelu, ova sutra kao da govori: "Ja sam slobodan od emocija. Moja je duša i zuzeta od melodrame. U meni nema zamjere, optuživanja, agresivnosti ili krivnje. Ja sam osloboðen svojeg osjeæaja važnosti kao i samosažali jevanja. Mogu149Deepak Choprase šaliti na svoj raèun. Život ne shvaæam preozbilj no." Sve stoje na jeno, i mnogo više od toga, sadržano je u toj slobo di. U suprotnom nosnou sluèaju emocionalnog sputavanja, iskustvo duha pa st < sjenu ega pa se ni najbolje namjere neæe moæi ispuniti.Emocionalna sloboda vodi neizbježno takoðer i do ps ihološk duhovne slobode. U biti postoje samo dvije emocije: zadovol jstvo i; Ili se osjeæamo dobro ili nas nešto boli. Veæina ljudi mis li da su gla emocije ljubav i strah, no one su samo reakcije na moguænos t zado' stva, odnosnobola. Ljubav znaèi želja za zbližavanjem jer pretpo s ljamo da æe nam to donijeti zadovoljstvo. Strah znaèi želja za i ljava njem u nastojanju izbjegavanja bola.Život provodimo tragajuæi za zadovoljstvom i izbjeg avajuæi bol. i kome od nas razlièite stvari donose zadovoljstvo kao i b ol. To d1 proizlazi iz potreba koje imate. Žudim li za omiljenim sladol edo vidim li kako mi ga donosite, protumaèit æu to kao zadovoljs Donese li vam netko èokoladni sladoled, a vi ste alergièni na èokok pov ezat æete njegov èin s bolom. Sve je u zapažanju i tumaèenju. Eg taj koj i odreðuje što je bol, a što zadovoljstvo; ego je taj koji kad g poku ša zaobiæi ili prijeæi njegove granice, osjeæa bol.Optimalno stanje jest ravnoteža. Svaki put kad osje æamo emo nalna previranja, narušavamo unutarnju ravnotežu što zaus tavlja; duhovni razvoj i može prekinuti našu vezu sa sinkroniciteto m. O ipak nije rijeè o tome da su emocije same po sebi nepoželjne ili op asne. Ljudi æe uvijekimati emocije jer su one sastavni dio živ Problem s emocijama nastaje kada zbog njih skreæemo s puta koji vodi prema ispu njenju životne svrhe.Emocije mogu biti vrlo ja] uvijek æe postojati neki dogaðaji ili odnosi koji ih stvaraju. Isto takc kada neæemo potpuno isk orijeniti stvari kojedonose bol i tugu. ( što nikako ne smijemo dopustit i jest da se nasucemona neku od njiZamislite život kao rijeku s dvije obale od kojih j e jedna bol, a dr zadovoljstvo. Najsigurniji naèin plovidbe bit æe sr edinom rijeke. J vitejednako udaljeni od obje obale. Približite li se je dnoj od ob usporit æete putovanje i riskirati da se nasuèete. Previše zadovolji150rSpontano ispunjenje željavodi prema ovisnosti. Previše bola može zasjeniti r adost življenja.Važno je takoðer zamijetiti da bol ne mora biti sam o fizièki. Dakle, to može biti emocionalni bol ili èak samo sjeæanje na bol. Iako u nama postoje prirodni instinkti za izbjegavanje bola, s njime se moramo suoèiti odmah èim se pojavi jer æe svako odgaðanje prouzroèiti kasnije emocionalno previranje. Oblik previranja može biti razlièit i potpuno neoèekivan. Nesanica, bolest, tjeskoba, depresija s amo su neki od najpoznatijih oblika.Jedna od možda najrazornijih emocija je ljutnja. Ko naèni cilj duhovne pretvorbe je prosvjetljenje, vjeèno stanje jedinstv ene svijesti, stalna spoznaja da smo vi i ja i cijeli ostatak svemira ob rasci istoga materijala istkani rukom nelokalizirane inteligenci je. Ljutnja nas navodi na ranjavanje drugih te nas udaljava od pros vjetljenja i jedinstva svijesti. Ljutnja se tièe ega. Umjesto da se kreæete prema prosvjetljenju, ljutnja vas baca natrag èineæi vas lošim prijamnikom poruka koje vam šalje svemir.Stoga je presudno važno da kontrolirate taj oblik e mocionalnog

previranja. Izljev ljutnje nièemu ne pomaže, veæ èi ni ljutnju jaèom. Od trenutka kad se ona pojavi, ljutnje se morate riješ iti na pozitivan naèin što je prije moguæe. U tom smislu nije cilj z akopati ljutnju kako bi je ublažili ili pak pustiti da sagori u nama. Mo ramo naèiniti u sebi njezinu pretvorbu.Prvi korak pretvorbe jest preuzimanje odgovornosti za osjeæaje koje imate. U toj namjeri morate prepoznati emocije. Što osjeæate? Iz kojeg dijela tijela.dolaze ti osjeæaji? Kada ih konaèno o dredite, ostanite uz njih neko vrijeme svjedoèeæi im. Iskusite ih najobj ektivnije što možete,odnosno postanite neutralni prema njima. Ljutnju iz aziva bol. Pokušajte ga opisati s neutralne toèke gledišta.Nakon što vam to uspije, možete taj isti bol izrazi ti, osloboditi ili podijeliti. Pretvorite bolno iskustvo u svjesnost. Napokon, èak je moguæe da bol proslavite kao još jedan korak prema duhovnom prosvjetljenju. Kada prigrlite bol, emocionalna pre viranja nestaju i putprema sink-ronicitetu ponovno postaje prohodan.,*¦ JL»'. *'Deepak ChopraVježba 8 IUHVATITE SE U KOŠTAC S BOLOM *Za ovu vježbu trebat æe vam oko deset minuta tišine na neke mjestu gdje vas neæe nitko smetati. Zapoènite meditirajuæi neko li minuta. iZatvorenih oèiju prisjetite se nekog prošlog dogaða ja koji vas je r ljutio. To može biti neka svaða, povreda osjeæaja i li neka situacija kc vas je naljutila. Kad ste se odluèili za dogaðaj, p risjetite se što je rr guæe više detalja. Napravite mentalni film o tom dogaðaju.Prvi korak kod suoèavanja s bolom proizašlim iz te situacije' odreðivanje što toèno osjeæate. Koja rijeè najbolje opisuje vaše < jecaje vezane uz taj dogaðaj? Pokušajte naæi rijeè koja æe obuhvatiti š je moguæe više od onoga što osjeæate. Usredotoèite se na tu rijeè nel liko trenutaka.Dopustite da vam pozornost postupno klizi s rijeèi na tijelo. Kak fizièki uèinak proizvodi u vama ponovno proživljava nje tog dogaðaj Svakaemocija sastoji se od fizièkog i mentalnog dijela i oni se ne mo; razdvajati. Naši osjeæaji se pojavljuju istodobno u umu i tijelu. Osjetiuèinak koji je proizveden razmišljanjem o prošlom d ogaðaju. Jeste možda zamijetili kako vam se šake automatski stišæu? Osje æate' grèenje u trbuhu? Bol u utrobi? Primijetite tjelesni vid emoc ije tako < odredite odgovarajuæu toèku na tijelu.Sljedeæi korak jest izražavanje osjeta. Stavite ruk e na dio tijela i kojem mislite da se osjet javlja. Glasno recite: Ov dje boli. Postoji lijneko mjesto bola, ponovite postupak za svako od nji h.Kad god smo emocionalno povrijeðeni, rabeæi našu un utarnju m možemo uèiniti da bol nestane. Naša reakcija na vanjske do gaðaje in svoje mjesto u odreðenom dijelu našega tijela. Mi stvaram o emoci koje uzrokujufizièki bol. Kad shvatimo tu jednostavnu èinjenic m ožemo poèeti uèiti kako promijeniti vlastite reakcije na vanjske p dra žaje. Naš je izbor kako æemo reagirati na dogaðaje u svijetu. Ako to l jutnja, agresivnost, tjeskoba ili depresija, naše tijelo æe reagirati152Spontano ispunjenje željaskladu s time proizvodeæi potrebne hormone te izazv ati grèenje mišiæa i druge fizièke reakcije što æe sve zajedno rezultira ti bolom. Stoga moramo bit svjesni daje bol naša odgovornost te da drukèijom reakcijom na vanjske stvari možemo sebe poštedjeti neugodnost i i bola. Možemo se osloboditi emocionalnih drama i previranja.Kad jednom postanete svjesni bola te mu odredite mj esto, preuzimajuæi odgovornost možete bol osloboditi. Usmjerite pozorn ost na mjesto gdje osjeæate bol. Svakim udisajem izrazite èvrstu namje ru oslobaðanja napetosti. Pola minute dišite na taj naèin. Izbacit e to van iz sebe.

Izdahnite napetost iz sebe.Cilj sljedeæeg koraka jest podijeliti bol. Zamislit e da možete razgovarati sa osobom koja je sudjelovala u dogaðaj u kojega ste se prisjetili za vježbu. Što biste joj rekli? Razmišlj ajuæi o tome, prisjetite se da ta osoba nije pravi uzrok vaših ne volja. Vaša je emocionalna reakcija dovela do fizièkog bola. Vi st e odgovorni. Znajuæi to, što biste rekli osobi? Ono što kažete odnosi se samo na vas i vašu situaciju. Što god rekli da podijelite bol koji ste iskusili, pomoæi æe da se to iskustvo zauvijek izbriše iz svijesti. Pod ijelite što ste tada osjeæali, što sada osjeæate te kako æete se s time nositi ubuduæe.Vježbu možete koristiti kad god se naðete u emocion alnom previranju. Kada završite vježbu, uzmite si još malo vremena i proslavite što ste toneugodno iskustvo uspjeli transcendirati u viša sta nja svijesti. Budete li radili ovu vježbu redovito, bit æete u stanju os loboditi se emocionalnih previranja u potpunosti te si na taj n aèin pripremiti put prema sinkronicitetu.Vježba 9 NENASILNA KOMUNIKACIJAUvijek æe postojati situacije u kojima æe netko pri jeæi granice pristojnosti izazivajuæi jaku emocionalnu reakciju. Sljedeæa vježba izvaðena je iz odliène knjige Marshalla Rosenberga Nenasilna komunikacija.153Deepak ChopraNenasilna komunikacija se sastoji od èetiri osnovna koraka,; nosno èetiri pitanja koja si postavite uvijek kad se osje æate ugrožen Kad vas netko izazove, dolazite u iskušenje da izazov prihv atite: ipak nije optimalan odgovor, a još manje je produktivan. To j e i ludno rasipanje energije te stvara još više previranja u svijetu. Z a < se vježbu takoðerprisjetite nekog nedavnog dogaðaja koji vas je zl n eèega uzrujao. Razmišljajuæi o tom iskustvu slijedite ova èetiri r aka: {Prvi korak: Razlikujte zapažanje od procjenjivanjaiObjektivno sagledajte što se zapravo dogodilo. Nemo jte se oslan na subjektivno tumaèenje dogaðaja koje je vrlo èesto k rivo. Potruc se biti potpuno objektivni kad ponovno razmišljate o tome. Na što^ zapravo reagirali? Koji je bio razlog? Što ste vidjeli ili èuli? 1Na primjer, vozite se u autu i razmišljate da li im ate što za veèeru morate iæi u kupovinu. Vaš braèni partner primjeæuj e vašu šutljivosi vamse obraæa: "Što te toliko muèi?" Odgovarate: "Ništa me ne mt Razmišljam da li imamo što za veèeru." U ovom sluèaju vaš je p arti izašao s procjenom, a ne s primjedbom. Svaki put kada nekoj rad pridodate neko znaèenje, to znaèi tumaèenje ili procjenu. Proèita sljedeæe reèenice i pokušajte odrediti koja od njih izražava procjeni: koja primjedbu. '1. Vidjela sam te kako se upucavaš onoj ženi tamo.2. Razgovarao si s onom ženom više od jednog sata.1. Vidim da ti je posao postao važniji od obitelji . •2. Veæ tri tjedna odlaziš na posao prije zore i vr aæaš se poslije de uveèer. \1. Ne voliš me više.2. Više me ne ljubiš kad doðeš s posla.154wLSpontano ispunjenje žeijaU sva tri sluèaja prva reèenica spada u tumaèenje i procjenu.Kad god se naðete u situaciji da reagirate emociona lno, stanite na trenutak i pokušajte uoèiti razliku izmeðu vašeg tu maèenja dogaðanja i

tumaèenja s nepristrane toèke gledišta. Nepristrano st kod promatranja omoguæuje da možemo vidjeti u kojoj je mjeri naša r eakcija zasnovana na tumaèenju pa možemo mijenjati obrazac ponašanja kod reagiranja na tuðe izazove.Drugi korak: Odredite svoje osjeæajeRazmislite u sebi koji osjeæaju se javljaju u takvi m situacijama? Što osjeæam? Kod opisa nabrojite one osjeæaje za koje s te sami odgovorni, a izostavite one koji su izazvani. Evo jedne od moguæ ih lista osjeæaja. Dakle, možete osjeæati: ljutnju, neprijateljstvo, n ervozu, strah, hrabrost, ljepotu, samouvjerenost, blaženost, zbunj enost, dragost, slobodu, vedrinu, smirenost, zapanjenost, èilost, p ohlepu, nadu, radost,optimizam, ponos, opuštenost, krhkost, posramljenos t, dosadu, zbunjenost, samopoštovanje, potištenost, nezadovolj stvo, sumornost, iscrpljenost, krivnju, agresivnost, ljubomoru, lije nost ili usamljenost.Izbjegavajte osjeæaje za koje vam trebaju drugi da biste ih imali. Na primjer, ne možete se osjeæati napadnuto od samog s ebe. To je emocija koja dolazi od drugih. Izbjegavajte sljedeæe fraze: napušten, iskorišten, prevaren, izdan, prisiljen, ponižen, ma nipuliran, neshvaæen,preoptereæen, odbijen, nesaslušan, neprimijeæen, ne podržan. Kada takve rijeèi Jforistite da biste izrazili osjeæaje, to zn aèi da ste drugima dopustili previše kontrole nad vašim emocijama.Treæi korak: Izrazite jasno svoje potrebePostavite sebi pitanje: Što mi je potrebno u takvoj situaciji? Vaše emocije ne bi dobile toliko na snazi da vam nešto n e nedostaje ili smeta. Odredite što je to što vam nedostaje. Poènit e od najvažnije reakcije te krenite lanèano nadovezujuæi jednu na d rugu. Na primjer,155Deepak Chopraželite osjeæati ljubav. Zašto? Zato jer ste usamlje ni. Zašto? Jer nem; bliskih prijatelja. Dakle, morate potražiti nove pr ijatelje i razviti blis prijateljstvo. Na taj naèin linija razmišljanj a konaèno završava tako nešto od nekoga tražite. Ne možete tražiti od druge osobe da uèini se osjeæate voljenim. To je izvan moguænosti obièno g èovjeka. I možete tražiti od drugih da izaðu s vama u kino, na zabavu ili tek; kavu. ijÈetvrti korak: Molite, ne zahtijevajte \Kad jednom odredimo potrebu i spremni smo na sljede æi kor; umjesto molbe, skloniji smo zahtijevati od drugih da nam iz aðu u si ret. Zahtijevanje æe vjerojatno naiæi na neodobravanje i stoga æe vjei jatno rezultirati neuspjehom. Molba æe sigurno naiæi na p uno top] prijam. aNa primjer, umjesto zahtjeva: Pokupi smeæe!, onome kome go\ rite ljepše je èuti nešto kao: Hoæeš li molim te pokupiti ono s rneæegNadalje, slièno kao u treæem koraku postavite si pi tanje o vaše ponašanju. Što ga više precizirate, to je veæa mogu ænost da ono nai na odobravanje. Na primjer, umjesto da postavite pitan je: Hoæeš li ri zauvijek voljeti? koje više zvuèi kao fraza, postav ite sljedeæe pitan Hoæeš li se udati za mene? Nemojte postavljati pita nja poput: Zašto i provodimo više vremena zajedno? Radije recite: Idem o zajedno, park.Ovi koraci pomažu u svim situacijama, a naroèito ka da su u pitan sukobi.Kad god ste umiješani u neki dogaðaj koji izaziva n apetost, o maknite semalo od svojih emocija te uspostavite svjesnu komun il< èiju. Što primjeæujete? Kako se osjeæate? Odredite vaše potre be. Izi cite molbu. To bi trebalo pomoæi prevladati kratak spoj ili tre nutr napetost i omoguæiti vam da ostanete ravnodušni ili da je povr atite156Spontano ispunjenje željaVježba 10 IZLIJEÈITE SE OD DJEÈJE LJUTNJEZa ovu æe vam vježbu trebati otprilike 10 minuta vr emena.Razmišljajte o juèerašnjem danu. Zamislite da vam j e sjeæanje poput

videovrpce koju možete vratiti na bilo koji dio. Pr emotajte vrpcu 24 sata unatrag. Koje ste stvari radili tijekom juèera šnjeg dana? Da li vasje nešto uplašilo ili uèinilo ljutitim? To ne mora biti ništa posebno ili naroèito dramatièno. Možda ste nestrpljivo èeka li u redu ili ste svjedoèili neèijoj neuviðavnosti. U sljedeæih nekol iko minuta pokušajte se sjetiti što je moguæe više detalja. Usredotoèite se na trenutke ljutnje prisjeæajuæi se što ste osjeæali u tijelu k ao i emocija koje su prolazile vašim umom.Nakon toga vratite se još dalje s vrpcom, godinu da na ranije. Prisjetitese što ste radili na juèerašnji dan godinu dana ran ije sa stoje moguæe više detalja. O èemu ste razmišljali u to vrijeme? Sjeæate li se da ste bili ljuti zbog neèega? Prizovite emocije koje ste imali toga dana. Jesuli ti osjeæaji jednaki onima koje ste imali juèer?Sada se vratite u mladenaèko doba te se ponovno usr edotoèite na neku situaciju koja vas je uplašila ili naljutila. Proži vite osjeæaje mentalno i fizièki. Zamijetite kako se osjeæaji lju tnje koje ste juèer osjeæali temelje na emocijama iz ranijeg doba vašeg a života.Pokušajte se prisjetiti djetinjstva i nekog dogaðaj a u njemu. Možete li se sjetiti kada se ljutnja nakupila tijekom godina. Makar se toga ne sjeæate, postojalo je vrijeme prije nego što ste uo pæe i znali stoje to ljutnja, vrijeme potpunog mira i spokojstva. Probaj te zamisliti blaženstvo takvog stanja. Usredotoèite se na vrijem e prije straha i ljutnje. Vraæajte svoju vrpcu sve dok umjesto slike ne dobijete zacrnjenje te osjetite kako granice izmeðu vas i ok oline polako nestaju.Nekoliko trenutaka osjeæajte potpunu odsutnost naku pljene ljutnje, straha i ega.Osjeæajuæi to blaženstvo, u sebi poènite vrtjeti fi lm prema naprijed. Zaustavite se na istim mjestima na kojima ste stali kad ste išli unatrag. Stanite na mjestima straha i ljutnje u dje tinjstvu, mladenaštvu, odDeepak Chopraprije godinu dana te od juèer. Kako ih mentalno pro življavate, i ljuèiteistodobno osjeæaj blaženstva otprije. Pomoæu tog os jeæaja izb site svakitrenutak ljutnje koji dozivate ponovno se prisjeæaj uæi r ugodnih trenutaka. Ostanite nekoliko trenutaka mirni osjeæa juæi ole sanje nakon što ste izbacili nešto od ljutnje nakupljene od sam og d tinjstva pa sve do današnjih dana.Ovu vježbu možete provoditi kad god želite riješiti problem u njeg vom korijenu bez obzira koliko dubok on bio. Mnogi ljud i smatra ovu vježbu pogodnom za izvoðenje prije spavanja tako da se uju t probude potpuno osloboðeni od ljutnje. !Navodi uz sutru za peto naèeloZamislite da ste bez fizièkog tijela, *polje svjesnosti svuda i u bilo kojem vremenu. '(mokša) ¦Zamislite da ste zauvijek napustili osjeæaj ljutnje ili zamjere!(mokša) 'Zamislite da ljudima oko sebe ne nameæete krivnju *niti je sami osjeæate. <(mokša) j\Zamislite da nikad ne pristajete na dramu ili histe riju. ¦(mokša) ]158Spontano ispunjenje željaZamislite da možete izabrati bilo koji emocionalni osjeæajkoji želite iskusiti.(mokša)Zamislite da si možete postaviti bilo koji cilji da ga možete postiæi.(mokša)Zamislite da navike i obrasci ponašanja više ne utj eèu

na vaše ponašanje.(mokša)Zamislite da ste se oslobodili svake ovisnosti, (mo kša)Zamislite da nikada ne sudjelujete u tuðim naklapan jima.(mokša)Zamislite da ste uvijek spremni odgovoriti na najvi šoj razini bez obzirau kakvoj ste situaciji i o kome se radilo.(mokša)Zamislite da ne postoje granice vašeg oèitovanja. _ (mokša)¦* Zamislite da ste cijelo vrijeme u stanju vidjeti neogranièenemoguænosti, (mokša)159•mmmm13Šesto naèelo Slavite ples svemiraSutra: Šiva-ŠaktiUnutar mene raðaju se bogovi i boginje;kroz mene se oèituju njihove osobine i njihova moæ.Šesto nas naèelo potièe na život u kojem æemo ravno pravno pri titi i muške i ženske osobine našega biæa. Jedan od naèina kako to uraditi jestkorištenje i muškog i ženj arhetipa. Prema Carlu Gu stavu Jungu arhetipovi su naslijeðena æanja vidljiva kroz sjeæa nja i mitove kao univerzalni simboli. Arhet izraz svjesnosti. To je univerzalna koncentracija psihièke energije, hetipovi postoje u nama kao moguænost, ali da bi djelovali, moraju probuðeni. Svatko nosi barem jedan arhetip usebi koji ostaje uspa sve dok se nekim vanjskim dog aðajem ili pak svjesnim, odnc160iSpontano ispunjenje željanesvjesnim mentalnim životom ne pokrene. Jednom pok renut arhetip æe krozvas oèitovati svoju moæ i osobine. Ono što u životu radite do neke je mjere odraz kombinacije arhetipova smještenih u vam a. Na primjer, osoba koja u rukama ima veliku moæ poput kralja ili nekog premijera vjerojatnoæe posjedovati arhetipove Zeusa i Here kao simbola moæi i vodstva. Posjeduje li osoba uz to i zavidnu inteligenciju, m ože joj se pridodati i arhetip Atene kao simbol mudrosti.Arhetip je moguæe svjesno probuditi kroz namjeru. K ada odredite svoj primarni arhetip ili više njih, poènite ih prizivat i svaki dan. Okružitese sa simbolima, slikama te drugim stvarima koje pr edstavljaju odreðen arhetip te ih stavite blizu mjesta gdje spavate kak o bi ujutro kad otvorite oèi bili prva stvar koju æete ugledati. Za molite svoje arhetipove za vodstvo i mudrost te da postanu sasta vnim dijelom vas i onoga što radite oèitujuæi kroz vas svoje osobine. To je vrlo jednostavno napraviti. Recite sljedeæe: "Molim da p ostanete dijelom menei onoga što èinim ostvarujuæi se kroz mene. Vodite me kroz život."Pozovete li ih svaki dan odmah nakon meditacije, po èet æete snažno osjeæati njihovu prisutnost unutar vas.Vježba 11 PRONAÐITE SVEMIR U SEBISnimite ovo i kasnije preslušajte.Udobno sjednite ili ležite zatvorenih oèiju. Utišaj te svoj unutarnji dijalog koncentrirajuæi se na dah.Nakon nekoliko minuta usmjerite pozornost na predio srca. Vizua-lizirajte srce kao pulsirajuæu svjetlost. U toj svj etlosti vizualizirajte dva-tri božanstvena biæa ili arhetip ske energije. To mogubiti anðeli, bogovi ili boginje. Zamislite i ostata k tijela kao svjetlost. Sada lagano zamislite kako vaše svjetlos no tijelo unutar kojega pulsiraju božanstva polako ispunjava cijelu prostoriju. Pustite neka se širenje nastavi tako da izaðete izvan prost orije, a soba sad bude u vama. Neka vam tijelo

161Deepak Chopraputuje i dalje tako da cijeli grad bude u vama: zgr ade, ljudi, pro okolica.Nakon toga ukljuèite u svoje tijelo i državu u kojo j živite te nape i èitav planet. Uvjerite se da cijeli svijet živi u v ama: svi ljudi, sva biæa, šume, rijeke i planine, kiša i sunce, zemlja i voda postaju dij< vašeg tijela poput tjelesnih organa. *Sada tiho recite u sebi: "Ja nisam u svijetu, svije t je u meni." Sv narušava vašu ravnotežu naðite sada unutar sebe mol eæi božanst obliku pulsirajuceg svjetla da vam pomognu ponovno doæi u sred Zamolite ih da ispune sve vaše želje i da vam donesu mir, spokoj, ( tu i radost u razlièite dijelove vašega kozmièkog biæa. Nastavlja te prestanka grleæi planete i mjesece, zvijezde i galaksije.Sada kažite sebi: "Ja nisam u svemiru, svemir je u meni." Nj toga poènite polako smanjivati kozmièkog sebe na velièin u vaš© terijalne tjelesnosti. Zamislite milijarde stanica u vašem ti jelu, sami sudionici plesa, svaka stanica svemir za sebe. Podsjetite s v am svaka razina na kojoj postojite daje na raspolaganje božansft energ iju koja nelokalizirano orkestrira kozmièkim plesom da bi! r ila usklaðena meðudjelovanja elemenata i sila koje mogu ispi svak u želju. Izrazite svoju zahvalnost tim arhetipskim energijamaOstanite sjediti ili ležati u tišini osjeæajuæi èit avo tijelo. Mogli 1 se osjeæati èilo. Nakon dvije-tri minute otvorite o èi. Vježba je got<Navodi uz sutru za šesto naèeloZamislite da možete mijenjati oblik. (Šiva-Šakti)Zamislite da možete biti oboje: i muško i ženskoako tako izaberete.(Šiva-Šakti)162'•<-v<t^'Spontano ispunjenje željaZamislite da ste snažni, odluèni, hrabri, jasni, mo æni.(Šiva-Šakti)Zamislite da ste lijepi, seksi, intuitivni, nježni i ljubazni.(Šiva-Šakti)Zamislite da ste postojani poput planine. (Šiva-Šak ti)Zamislite da ste neuhvatljivi poput vjetra. (Šiva-Š akti)Zamislite da ste anðeo s krilima. (Šiva-Šakti)Zamislite da ste prosvijetljeno biæe s beskrajnom m ilošæu.(Šiva-Šakti)Zamislite da ste Bog koji se igra u nebeskom svijet u.(Šiva-Šakti)Zamislite ponovno da možete mijenjati oblike: da mo žete postati bilo koja životinja, ptica, insekt ili èak kamen.(Šiva-Šakti)Zamislite da sva mistièna biæa stanuju u vama, a ne ka od njih(poput arhetipova) posebno su nazoèna.(Šiva-Šakti)Zamislite da možete postati heroji i heroine kojima se divite.(Šiva-Šakti)¦fc163Sedmo naèelo: ^Razotkrijte zavjeru nevjerojatnogSutra: Ritam *Budan sam, spreman za podudarnosti za koje znam da su porukboga. Strujim kozmièkim plesom. ¦Sedmo naèelo ukljuèuje sve ostale vidove sinkrosudb ine za i kovanje

pristupa životu koji dolazi iz spokojne svjesnosti. Ritam znaèi: "Spreman sam se urotiti protiv nevjerojatnosti.' Sv aki dogaðaj ima odreðenu vjerojatnost dogaðanja. Vjerojat: dobitka na lutriji je mala. Vjerojatnost dobitka još je manja ako ne pite listi æ. -.Vjerojatnost dogaðanja može se poveæati odreðenim a kcija Mnoge od njih su odreðene našim karmièkim stanjem - nastalin* U ovom sluèaju sanskrtska rijeè ritam ima znaèenj e i na hrvatskom jeziku, i to znaèenj« je vrlo blisko izvornom.1641Spontano ispunjenje željamaèenjima prošlih iskustava i veza koja na taj naèi n oblikuju naše težnje i utjeèu na naša sjeæanja. Postoji li u vašo j prošlosti iskustvo sreæe, vjerojatnost da æete kupiti sreæku raste. Os oba koja pak nikad ništa nije osvojila, osjeæa obeshrabrenje èak i pri je nego kupi listiæ pa zbog toga možda i odustane od namjere.Ovaj potonji sluèaj traži promjene, a da biste ih n apravili, morate se osloboditi utjecaja karmièkog uvjetovanja. Morate m ijenjati tumaèenja onoga što se dogaða u vašem životu te skinuti sa se be naljepnicu gubitnika. Ta promjena zapoèinje na razini duše. On a daje znaèenje dogaðajima. Duša djeluje kroz utjecaj na naš um koj i svakom djelovanju pridružuje sjeæanje i tumaèenje. Znaèenje, iskustvo , tumaèenje, sjeæanje- sve je to vrlo usko povezano s karmièkim ciklusom .Naviknuti smo da stvari funkcioniraju na odreðeni n aèin te nastavljamo živjeti po tim obrascima jer smo tako navikli. Prom jena zahtijeva razbijanje obrazaca, a to nije lako iako ljudi to è esto èine. Najbolji naèin hvatanja signala novih moguænosti jest obraæa nje pozornosti na podudarnosti.Podudarnosti su poruke nelokalizirane domene koje n as pozivaju na rušenje karmièkih granica. One nas hrabre ne bi li napustili poznato i prigrlili nepoznato. Podudarnost je kreativni kvant ni skok u ponašanju samog svemira. Buduæi poznati sami po sebi, skup uv jetovanja iz prošlosti, kreativnost i sloboda - bilo koji dogaða j koji probije crtu vjerojatnosti odreðenu karmom - leže u nepoznatom. Zato je važno promatrati podudarnosti i pamtiti ih. Na taj naèin možete otkriti njihovo skriveno znaèenje za vaš život.Podudarnost je po definiciji sinkronistièko iskustv o. Dolazi iz nelo-kaliziranog podruèja i nepredvidljivo utjeèe na svi jet. Sama èinjenica da se radi o podudarnosti znaèi da dolazi od Boga. To bi nas trebalo trgnuti i potaknuti na djelovanje jer nam je to pri lika za kreativno izražavanje. Cilj prosvjetljenja jest prijeæi grani cu vjerojatnosti obrazaca u kojima živimo i iskusiti pravu slobodu. Zato se podudarnosti ne bi trebale zanemarivati. Nikada ne propustite pr iliku da zavirite u planove svemira. Aktivnost koju pokazujete u tom sm jeru još i dodatno165Deepak Chopraubrzava stvari otvarajuæi nove moguænosti. iTo je tajna sinkrosudbine. Sve te zamisli èine prav ila ponašanja mira. Budete li ih slijedili, poèet æete živjeti život iz vaših snova. R mijevanje da te zamisli nisu samo apstrakcije, veæ nešto što stv; djeluje kroz sve što èinimo znaèi više od same svje snosti. To je sla Kadovladate sinkrosudbinom, kad nauèite sinkronizirati vlastiti 2 sa svemirom, vi proslavljate kozmièki ples. 1Vježba 12 STAVITE SVE ZAJEDNOOtiðite na mjesto koje vrvi aktivnostima, na primje r trgovaèki' tar. Kupite nešto za jelo i sjednite na neko pogodno mje sto te zatvc oèi. S punom sviješæu kušajte hranu, mirišite je s pozorno šæu te jetite svaki pojedini sastojak. I dalje držeæi oèi zatvorene, ob ratite zornost na

zvukove iz okoline. Koja je to pjesma u pozadini? > božièna? Možda iz nekog filma? Možete se prebaciti na razgovor 1 koji stoje do vas? Èujeteli kako se izreèene fraze rasipaju ispred Raspoznaj ete li rijeèi? Èujeteli možda neki zvuk koji vam odvlaèi zornost više od ostalih?Poslije toga usmjerite svjesnost na samo tijelo. Os jetite sve' sebe. Osjetite klupu na kojoj sjedite. Od kakvog je mater ijala: d plastika ilimetal? ¦Sada otvorite oèi i promatrajte što se dogaða ispre d vas. Promati ljude koji hodaju gore-dolje, boje, trgovine, izloge i dr uge zai ljivosti.Ponovno zatvorite oèi i u mislima proðite još jedan put kroz sve ste iskusili: hranu, tuðe rijeèi, zvukove, scene iz oko line. Izaberit jednu temu iz iskustva svakog osjetila pojedinaèno. Na pr imjer ri ovakvo: okussladoleda od jagode na vrhu jezika, miris peèenog k n dodir kamenih izboèenja koja se upiru 0 vaša stopala, prekrasna s zalaska sunca iznad brda, božiæna pjesma te tema iz filma Jan Bonda Gol dfinger. Sada kažite sami sebi da su svi ti zvuèi, okusi, s]166Spontano ispunjenje željadodiri dio prièe. Upitajte se kako ide prièa. Zamol ite svoj nelokalizirani ja da vam je isprièa. Kada ste to na pravili, nemojte višemisliti o tome. Pustite vaš nelokalizirani ja da va m isprièa prièu u obliku sinkro-nistièkog oblika.Gornji opis pripada mojem vlastitom iskustvu koje s am doživio u jednom trgovaèkom centru za vrijeme Božiæa. Godinu dana ka snije nalazio sam se na Jamajci. Odveo sam se u okolicu grada i tamo sam vidio vrlu sliènu sliku zalaska sunca na brijegu pokraj oceana. Nakon raspitivanja saznao sam da se brdo zvalo Jagodin brijeg te daje na tom mjestu bio snimljen film o Jamesu Bondu Goldfinger. Na brdu se nalazio lijepi hotel kojega sam odluèio posjetiti. Imali su prekrasno luksuzno kupalište. Direktor kupališta me je oduševljeno doèekao rekavši mi daje pokušavao stupiti u vezu sa mnom radi savjetovanja o ajurved-skoj terap iji. Naš je susret nakraju završio sklapanjem poslovnog dogovora. Nekoli ko godina kasnije sreo sam i vlasnika tog hotela koji je bio direktor diskografske kuæe. Dao sam njegovoj ženi nekoliko savjeta vezanih uz n jezinu bolest. Tako smo se i sprijateljili. Kasnije mije pomogao oko iz laska mojega prvog nosaèa zvuka vezanog uz meditaciju. Iz godine u god inu naše je prijateljstvo ojaèalo do te mjere da je postalo ner askidivo. Znamo da smo karmièki povezani.167Deep ak ChopraNavodi uz sutru za sedmo naèeloZamislite da se kreæete u ritmu impulsa svijesti sv emira.!(ritam) 1Zamislite da plešete u ritmu svemira. j(ritam) i.Zamislite da su vaši tjelesni ritmovi u savršenom r edu. '¦(ritam) jZamislite da ste harmonija svemira. (ritam)Zamislite da svaki put kad tražite nešto,svemir šalje odgovor u obliku podudarnosti.(ritam)Zamislite da postoji veza izmeðu onoga što se dogað au vašim snovima i stvarnom životu.(ritam)Zamislite da se pretvarate i razvijate .u biæe više razine,(ritam)Zamislite da postoji znaèenje i svrhasvega što se dogaða i svega što radite.(ritam)Zamislite da imate udjela u stvaranju svijeta, (rit am)

|168Spontano ispunjenje željaZamislite daje život pun podudarnosti, (ritam)Zamislite da možete vidjeti ono što drugi ne mogu.(ritam)Zamislite da vidite skrivena znaèenja dogaðaja.(ritam)Zamislite da je život pun vrhunskih iskustava, (rit am)Zamislite da imate vrhunski talent koji koristiteda biste služili i pomagali drugima.(ritam)Zamislite da su sve vaše veze nježne i zaigrane.(ritam)Zamislite da uživate u igri i smijehu, (ritam), «¦169k' ".• ¦15^ivjeti sinkrosudbinu^^ -vtio bih se vratiti na pitanje koje sam postavi o na poè< *¦ I I knjige: da ste znali da su èuda moguæa, što biste i zabrali? Veæina ljudipomisli na novac. Imati milijune dolara u b; zasigu rno bi znaèilo odsutnost svake financijske nesigurnosti. Sk smo po misliti da kad jednomsteknemo financijsku sigurnost, i možemo potpuno sl obodno birati život koji æe nas èiniti sretnim punjavati sve naše potre be te uèiniti trag našeg života na zemlji ljivim i vrijednim. Da ste z nali da možete imati sve što želite možete raditi sve što želite, što bi ste izabrali i što biste radili?Sinkrosudbina vam omoguæava da ostvarite te želje b ez grani kraja, na naèin da vas neprestano nježno vodi iz lokalizirano g u n kalizirano podruèje. Kada živimo samo u lokalnom podruèju, 1 s mo bespomoæni. Naš raèun u banci duhovnosti je prazan. U loka ranoj do meni, gdje veæina ljudi provodi svoj cijeli život, nikada170Spontano ispunjenje žeijaznamo što æe nam se sljedeæe dogoditi. Hoæemo li us pjeti završiti dan, tjedan, mjesec? Ovdje svaka radnja nosi teret tjesk obe, misli prekrivajuoblaci sumnje, namjere bivaju sprijeèene zabrinutoš æu ega.Korištenjem sinkrosudbine da bi došli u dodir s nel okaliziranim podruèjem, omoguæeno vam je da uðete u svijet bezgr aniène kreativnosti ikorelativnosti. Tu osjeæate sigurnost i osloboðeni ste tjeskobe te možete postati osoba kakva želite biti. Ovdje imate milijune dolara preraèunate u duhovnost. U nelokaliziranom podruèju imate neogranièen pristup znanju, kreativnosti, nadahnuæu i svim mogu ænostima. Imate neogranièen pristup svemu što svemir nudi. Što god da se dogodi u vašem životu, ostajete smireni, zaštiæeni i vjeèno blažen i.Naèela sinkrosudbine nude izravni put prema stvaran ju veze s nelokaliziranim podruèjem. Vježbajte meditaciju te ponavljajte naèela vezana uz sutre i s vremenom æete se spojiti sa svo jom duhovnošæu ne samo na naèin da æete moæi raditi èuda veæ æe ona p ostati svakidašnja pojava.Kao i svako plodonosno putovanje i sinkrosudbina tr aži od vas odreðenu žrtvu. Jedna od njih je odbacivanje zamisli daje sv ijet dobro podmazani stroj lišen svijesti. Takoðer, morat æete se riješi ti osjeæaja da ste sami na svijetu. Nadalje, trebali biste poèeti vjer ovati da je èarobni život moguæ te da ga mnogi ljudi žive. Oni su nauèi li kako ponovno uspos-taviti vezu s beskrajnom energijom koja leži u srcu svemira. Nauèili su paziti na skrivene znakove koje nelokali zirano odašilje u svojim namjerama te iz tih znakova stvarati zakljuè ke o tome koje stvaritreba èiniti da bi se poveæala vjerojatnost dogaðan ja èudesnih stvari.

Sinkrosudbina i stanje svjesnostiPrema Vedantama postoji sedam stanja svijesti od ko jih veæina nije istražena od strane moderne medicine. Zapravo, post ojanje nekih stanja svijesti glavni znanstveni pravci uopæe ne priznaju . Jedan od najveæih indijskih proroka u dvadesetom stoljeæu Sri Aurobin do rekao171'. •«* . mm*p™'»>m$lDeepak Chopraje daje èovjek tek na poèetku svoje evolucije i sto ga poznaje same stanja svijesti: spavanje, snove i budnost. U kasni joj fazi evolu èovjekæe spoznati i druga stanja što æe sinkronicitet, te lepatiju, vidi tost uèiniti normalnom pojavom.Svako od sedam stanja svijesti pojaèava iskustvo si nkronicitet; nas svako novo naprednije stanje približava prosvjetlje nju. Veæ ljudi ima iskustva prvih triju stanja, no tu se uglavnom zavr šaval hovo duhovno napredovanje. ^Prvi stupanj svijesti je dubok san. U tom stanju sv jesnost je je< prisutna. Makar još uvijek reagiramo na zvuk, jarku svjetlost te do zapažanje naših osjetila znatno je umanjeno.U drugi stupanj svijesti spadaju snovi. Dok sanjamo , malo smo b niji i pozorniji nego dok spavamo. Sanjajuæi, doživljavamo iskus kroz slike i zvukove. Èak i razmišljamo u snovima. Svijet se, ma kar^ u snovima, èini stvaran, važan i bitan. Tek kad se probudimo, uviða da smo sanjali te dadogaðanja u snovima ipak nisu u vezi sa svijet u ko jem živimo kad smo budni, barem ne na izravan naèin.Treæi stupanj svijesti jest budno stanje. Veæina na s najviše vrerm provodi upravo u tom stanju. Mjerenja moždane aktiv nosti pokaži sasvim razlièitu aktivnost uma u budnom stanju od stanja k ada s vamo ili sanjamo. ¦Èetvrto se stanje svijesti pojavljuje kad na trenut ak dodirnei dušu, kadtranscediramo, kad postanemo makar i za djeliæ seku r savršeno mirni i tihi, u potpunosti svjesni promatraèa unutar nas. s e stanje javlja tijekom meditacije kada se uspijemo riješiti misli i tr kraæe ili nešto dulje ovisno o uspješnosti meditacije. Redovito med ranje pospješuje iskustvo toga stanja, a svako pojedino iskustvo jaè aj jecaj jastva. )Èetvrto stanje svijesti takoðer proizvodi vlastite fiziološke uèini Padarazina kortizola i adrenalina. Smanjuje se stres ka o i krvni pr sak. Imunološki sustav jaèa. Mjerenja moždane aktivnosti pokaži da tijekom odsutnosti misli um pokazuje sasvim razlièitu aktiv nost budnog i pozornog stanja. To znaèi da se fiziološke promjene kad do172Spontano ispunjenje želja\rujemo dušu dogaðaju i u tijelu i na razini uma. Èe tvrto stanje nam osimsusreta s dušom omoguæuje i zapoèinjanje sinkronici teta.Peto stanje svijesti naziva se kozmièkom sviješæu. U tom stanju vaš duh može promatrati vaše materijalno tijelo. Svjesnost petog stanja nadilaziuobièajenu budnost vašega tijela kao i svijest medi tacije te se ogleda ubudnom zapažanju okoline kao dio beskonaènog duha. Èak i kada tijelo spava, vaš duh - tihi promatraè - promatra tijelo k ao kod sluèaja izvantjelesnog iskustva. U tim trenucima postoji po sebna pozornost koja svjedoèi svjesnosti ne samo za vrijeme dubokog sna ili snova veæ i kad ste budni. Duh koji vrši promatranje istodobno ste i vi sami. Promatranje se istodobno može odnositi kako na usnu lo tijelo tako i na snove koje èovjek ima. Isto iskustvo postoji i u bu dnom stanju. Vaše tijelo može igrati tenis, telefonirati ili pak gled ati televizor. Cijeloto vrijeme vaš duh promatra aktivnost i tijela i um a.Peto se stanje naziva kozmièkim jer istodobno posto je dva kvalitativna

stanja svijesti: lokalizirana i nelokalizirana svij est. Kada ste u petomstanju svijesti te kad osjeæate tu nelokaliziranu i nteligenciju, poèinjese dogaðati sinkronicitet. Takoðer osjeæate kako je jedan dio vas lokaliziran, dok je onaj nelokalizirani povezan sa svime što postoji. Intuicija, kreativnost te uvidi u vama neprestano r astu. Istraživanja pokazuju da ljudi koji dostignu peto stanje svijest i kada su u punoj aktivnosti, odašilju moždane valove koji su znakovi ti za meditaciju. Drugim rijeèima, makar igrali nogomet, moždani valo vi tih ljudi bit æe isti kao da meditiraju.Šesto stanje svijesti naziva se božanska svijest. U tom stanju svjedok postaje sVeibudniji. Ne samo da osjeæa prisutnost d uha u svom tijelu veænjegovu prisutnost osjeæa i u svim drugim tijelima poput biljaka i kamenja. U potpunosti razumije da se životna sila o èituje u svemu što postoji u svemiru, kako u promatraèu tako i u proma tranome. To je upravoona svijest koja nam omoguæuje da spoznamo Boga u s vakoj stvari. Ljudi ušestom stanju svijesti èak su sposobni razgovarati s biljkama i životinjama. Za veæinu ljudi to nije trajno stanje svijesti. U to se stanje ulazi i potom izlazi iz njega. Ipak, veliki proroci i sveci kao što su173Deepak Choprabili Isus Krist i Buda te mnogi drugi jogiji živjel i su u tom stanju : jesti trajno.Sedmo i posljednje stanje svijesti, konaèni cilj, j est svijest jedinst To se stanje može nazvati i prosvjetljenjem. U tom se stanju promafc i promatrano stapaju ujedno. Kad vam se to dogodi, sv ijet vidite 1< jednostavno produljenje vas samih. Ne samo da se va ša svijest izj naèi sokolinom veæ sve oko sebe vidite kao projekciju vla stitogja. N taje potpuna pretvorba iz osobnog ja u univerzalno ja. N a tom stupi èuda su nešto sasvim uobièajeno, ali èak nisu ni potrebna j er je pris nost beskonaènog potencijala stvaranja stalna. To je tra nscendiraj života. Toje transcendiranje smrti. Vi ste duh koji je postoj ao oduvi, i postojat æe uvijek. ~>Kretanje po stupnjevima svijesti iSinkrosudbina ubrzava našu moguænost napredovanja k roz sti njeve svijesti koristeæi èetiri pristupa. Prvi i najvažni ji jest svakidaši meditacija. Meditacija nam dopušta da dodirnemo duš u kada udei u prostorizmeðu dvije susjedne misli otkrivajuæi promatraèa unu nas. To je naèin koji nam pomaže prijeæi iz treæeg u èetvrto stanje, stanja jedva primjetne budnosti do potpune svjesnosti vlastite d uš<Drugi stupanj odnosi se na vježbanje rekapitulacije opisane u tom poglavlju. Rekapitulacija nam pomaže u razvoju tiho g pror traèa koji nasmože prenijeti iz èetvrtog u peto stanje svijesti.Rekapitulacija nam pomaže shvatiti da ono što se do gaðalo tijekc dana nakraju prelazi u snove baš kao što i snivana stvarno st bi zamijenjena dnevnim aktivnostima. Naprosto uputite sljedeæe rij samima sebi: Želim svjedoèiti svojim snovima i iskusit æete ono što na ziva "lucidnim snovima". Uskoro æete postati koreografi ravnal vla stitih snova mijenjajuæi ih po volji. Rekapitulacijom dnevne aki nosti i snova vi zapravo poèinjete svjedoèiti ijednima i drugima.U treæem se pristupu radi o razvijanju odnosa ne ka o ego prei egu, veæ kao duh prema duhu.To znatno olakšava pomicanje s p ei174Spontano ispunjenje željana šesto stanje svijesti. Napuštanje starog sustava vrednovanja i kontrole prijelaz èini ubrzanim. Kada su ljudi u po tpunosti na istoj valnoj duljini, tada doživljavaju sinkronicitet u s vojem odnosu. Èetvrtipristup uvodi èitanje Sutri. Iz vlastitog iskustva znam da ako èitate istu reèenicu svakoga dana, ona æe poprimiti novo z naèenje te stvoriti novo iskustvo kako se vaša svijest bude razvijala. Vedska mudrost tvrdi

daje znanje razlièito na razlièitim stupnjevima svi jesti. Razvojem svijesti iste reèenice poprimaju za nijansu drukèij e znaèenje što pak rezultira dubljim razumijevanjem. Razumijevanje, na dalje, utjeèe na vaš doživljaj svijeta, a sam doživljaj utjeèe na stanje vaše svijesti i takose krug zatvara. Uz redovito vježbanje s vremenom æ ete vidjeti svijet u obliku o kojem niste ni sanjali: svijet pun èarolij e i èudesa u kojem seispunjava svaka želja vašeg srca.Što oèekivati od sinkrosudbineIako zamisli predstavljene u ovoj knjizi mogu biti motiv poèetku doživotne osobne evolucije i ispunjenja, ipak o vam a samima ovisi da li æete prijeæi granicu nevjerojatnosti i spoznati skr iveno blago koje ležiiza. Put prema sinkrosudbini možete zapoèeti kako b iste stekli bogatstvo, našli smislenu i ispunjenu vezu ili pak radi uspješne karijere. Sinkrosudbina æe vam sigurno u tome pomoæ i. Uz sve to pravi jecilj sinkrosudbine širenje svjesnosti te otvaranje vrata prosvjetljenju.Uživajte u putovanju. Svaka dionica donosi nova èud esa, novi naèin zapažanja i življenja. Zamislite sinkrosudbinu kao ponovno raðanje i buðenje. Jednako kao što su vam trenuci kad ste bud ni potpuno razlièiti i puno uzbudljiviji od trenutaka dubokog sna, tako i buðenje u petom, šestom ili sedmom stanju pridonosi širenju onoga št o možete iskusiti. Pomoæu sinkrosudbine možete konaèno postati osoba k akvom vas je svemir zamislio: moæni poput želje i kreativni poput duha. Sve što je potrebno jest želja za kozmièkim plesom i volja za otkrivanj em èudesa duše. Kada pak èudo postane uobièajeno i svakidašnje iskustvo, vidjet æete da je sinkrosudbina zapravo samo površinsko175Deepak Choprastanje neèega mnogo dubljeg. To nešto je pomak u va šem identii buðenje svijesti o tome tko vi zapravo jeste. Poèinjete shv aæa uopæe niste osoba, veæ polje inteligencije u kojem osoba s kojo m < poistovjetili zajedno sa svim drugim osobama i okolinom ispre svo je postojanje kroz vlastite interakcije. Više ne doživljavate sv kao u kupan zbroj svih pojedinih èestica koje postoje u njemu, ve< jednu k oherentnu cjelinu u kojoj osobnost uz koju ste se vezali i njezine misl i te osobnosti i misli drugih biæa i svi dogaðaji i veze meðusobnu z avisnost tvoreæi obrazac nerazmrsivog klupka kao i tat pojedinaènog ponašanja vašeg nelokaliziranog ja. Vi ste sjajni terij iz kojega s e cijeli svemir izdiže i u koji ponovno èitav ponii trenutku samog osvita tog shvaæanja dogaða se potpuna pretv osobnog ja u univerzalni ja , prožeti ste iskustvom besmrtnosti t sutnošæu bilo kakvog straha pa i onog od smrti. Postali ste biæ© zraèi ljubav poput sunèeve svjetlo sti. Konaèno ste stigli na mjesto je vaše putovanje i zapoèelo.Lokalizirano jaje prijelazno i kratkotrajno ponašan je nelokal nog ja. Ono doðe i ode dok se nelokalizirano ja nastavlja r azvijati i iskustva apstrakcije i kreativnosti. i¦176Ne stoj pokraj moga groba, pusti jadJer ja nisam tuZa kretnjom muèi me glad.Ja sam vjetar što juri od dola do brijegaJa sam sjaj dijamanta na površini snijega.Sunèeva sam zraka što grije polja žita mladaJa sam tiha i nježna kiša što usred jeseni pada.Ima me u ptièjem letu neuhvatljivom i žustromParajuæi tišinu što se izdiže nad ranim jutrom.Ne stoj pokraj moga groba i ne plaèiJa nisam tuJer smrti kadar sam umaæi.- Pjesma amerièkih Indijanaca

177j^m- w ovoj ste knjizi nauèili osnovne vježbe pomoæ u kojih možete 1 \ nasPontan naèin postiæi ispunjenje želja koristeæi mo æ i snagu sihkroniciteta. Naèini pomoæu kojih se to postiže, naroèito sutre, preuzeti su iz jednog od najstarijeg poznatog izvor a znanja i mudrosti koji nosi naziv Vedanta. Na sanskrtu rijeè veda zna èi znanje. Vedanta jekujminacija, sam vrh ili završetak cjelokupnog zn anja sadržanog u Vedama. Drugim rijeèima, Vedanta je sama krema Veda .Osnovni element od èega je graðeno to prastaro tije lo znanja jest pretpostavka daje duh, odnosno svjesnost, nepobitna stvarnost. Upravo jenelokalizirano podruèje neèijeg postojanja ono koje se pretvorbom istodobno oèituje kao subjektivna i objektivna stva rnost. Subjektivna stvarnost postoji kao vaše misli, osjeæaji, emocije , želje, mašta, fantazije, sjeæanja te najdublje težnje. Objektivna stvarnost je vaše fizièko tijelo te svijet koji doživljavate posredst vom osjetila. I jednai179Deepak Chopradruga stvarnost supostoje istodobno i meðuzavisno. Ne uzrol jedna drugu,a opet su meðusobno ovisne. One se neuzroèno odi je dna prema drugoj. Isto kao što se jedna jedina stanica u matei razvij e u moždane stanice, živèane te stanice retine omoguæava nam time vidjet i svijet, tako je i jedan jedini nelokalizirani duh' dobno i promatraè i ono što promatramo,i fizièko osjetilo i fi; svijet prema kojemu je ono usmjereno, i biološki organizam i oko koja ga okružuje te misli i emocije.Vaš unutarnji i vanjski svijet dijelovi su neprekin utog slijeda je stvenog, cjelovitog polja aktivnosti. Vanjski svije t je ogledalo koje pokazuje tko ste u bilo kojem dijelu prostor-vremen a.Mnogi su ovu zamisao predstavili na razne naèine. D uhovni uèi govore namda ako želimo saznati kakvo je stanje naše svijesti ,; ramo se samo osvrnuti oko sebe i vidjeti što nam se dogaða. Želi r pak saznati stanje zajednièke svijesti, moramo se osvrnuti na isti n i pogledati što se dogaða u svijetu. Ubilo kojem vremenskom treni naša je osobna stvarnost orkestrirana sviješæu o vlastitom ja kori: sinkroni cizam i podudarnost.U sluèaju ogranièene svijesti o vlastitom ja ono æe se na takav rt i izraziti kao stisnuto i ogranièeno tijelo tjeskobno g izgleda u nesi noj okolini. S druge strane jaka svijest o vlastitom ja donosi isku opuštenosti u prijateljskoj i otvorenoj okolini u k ojoj se sve vaše ; sinkronistièki ispunjavaju. Vaše osviješteno ja uvi jek osjeæa vredn mirnoæu, slobodu i nesputanost te strahopoštovanje prema mist< koje nosipostojanje. Snaga kojom osjeæamo unutarnje ja taki odreðuje naše ponašanje. Pohlepa, arogancija, agresivnost, nez vo ljstvo te unutarnja nestabilnost oèituju se upravo kad nam je sv o naše m unutarnjem ja vrlo slaba. Nesebiènost, samilost, pomirlji1 zahvalnost te unutarnja snaga znak su osviještenog ja. jIsto vrijedi i za odreðenu masu ljudi, životne zaje dnice, institi gdje širina svijesti snažno utjeèe na njihov razvoj. Kad a je kult identitet neke zajednice oslabljen ili èak potpuno odsutan, t ada je naglasak stavljen na stvaranje profita, bezobzirno natjecanj e,180Spontano ispunjenje željanomiju imperijalistièkog tipa, radikalni nacionaliz am, vojne sukobe, nasilje i strah. U suprotnom, kada kritièna masa lj udi neke zajednice osvijesti vlastito ja, time se ne ispunjavaju samo njihove osobne težnje, veæ se istodobno mijenja i kultura samoga d ruštva. U promjenama takve vrste umjesto zavisti i pohlepe premoæ preuzi ma uslužnost i davanje, umjesto natjecateljskog duha razvija se du h suradnje, a otvorena tržišta zamjenjuju otvorena srca. Glavne t ekovine takve kultureogledaju se u nenasilnom rješavanju sukoba, suosjeæ anju, poniznosti, èuvanju mira te u socijalnoj i ekonomskoj pravednos ti.Pogledamo li današnji svijet i što se dogaða u njem u, vidjet æemo niz

dogaðaja meðusobno povezanih iako se ta poveznica z bog vremenske i prostorne raštrkanosti ne nazire jasno. Znanstvenic i tvrde da zbog ponašanja ljudske zajednice okolina u kojoj živimo uskoro neæe biti održiva zbog pretjeranog iskorištavanja prirodnih i zvora poput šuma, minerala, fosilnih goriva što dovodi do nepoželjnih uèinaka. Uèinak staklenika, promjena klime, olujni vjetrovi razaraj uæe snage te rast razine mora samo su neki od njih. Ovaj niz dogaðaja rezultat je smanjenezajednièke svijesti o vlastitom ja, a njihova je po java, iako na izgled nepovezana, èvrsto utemeljena na sinkronistièkim za konima. Religijski sukobi, oskvrnuæa, terorizam, devastacija Zemljinog tla, opasnost nuklearnih elektrana, ovisnost o drogama, istreblje nje vrsta, poplave i glad, opasne kemikalije koje nalazimo u prehrambeno m lancu, organiziranikriminal, ratovi zbog droge, industrija oružja, te ratovi zbog moæi i prevlasti su neuzroèno povezani dogaðaji.Kada bi stfaki pojedinac težio spoznaji vlastitog j a te kada bismo meðusobno dijelili ta iskustva, možda bismo tada sv i zajedno mogli postiæi stvaranje okoline temeljene na poštivanju ž ivota te na taj naèinponovno uspostavili ravnotežu u oceanima, šumama i svijetu divljine. Istodobno takva æe novostvorena okolina zauzvrat po taknuti niz dogaðaja koji æe voditi u potpuno novi svijet. Na takvom bi idealnom planetu zasigurno našli smirenje, osjeæaj uzvišenosti i sve tosti, poslovni uspjeh potpomognut meðusobnom podrškom, uèinkovite i èiste izvore energije, razumijevanje znanosti za novu stvarnost, cvje-181Deepak Chopratanje umjetnosti i filozofije te istinsku svjesnost o vlastitoj neraz jivosti. U takvome bismo svijetu jasno vidjeli da j e ljubav teme pokretaèka sila u srcu univerzuma.Sposobnost da spontano ispunite svoje težnje propor cionaln vašoj svjesnosti o vlastitom nelokaliziranom ja. Unatoè t ome što i tradicionalni izvori mudrosti, osobito Vedante, veæ tisuæljeæima i dobaruvid u nelokaliziranu stvarnost, moderna je znanost tek 01 davno poèela prouèavati ovo podruèje. Osobno sam istaknuo u knji zi novi pristup temeljen na znanstvenim naèelima u prouèav; sinkron iciteta te naèinu spontanog ispunjenja ciljeva. Choprina dacija od sa mog osnutka suraðuje sa znanstvenim krugovima ko bave ovom temom pridono seæi na taj naèin rasvjetljavanju tajni r kalizirane stvarnosti. '•Na sljedeæih nekoliko stranica nalazi se popis knji ga èiji je sad vezan uz temu ove knjige. Neke od njih obiluju tehnièkim opisim zahtijevaju odreðeno predznanje, dok su druge pisane laganim ; zumljivim rjeènikom koji se može s lakoæom pratiti. Nadam se d vam pomo æi kako biste produbili razumijevanje o podruèju u ko smo svi neo dvojivo povezani.i182Dodatna literaturaAstin, J. A., Harkness, E., and Ernst, E. (2000). " The efficacy of'di-stant healing': a systematic review of randomized t rials." Ann Intern Med 132(11), 903-910.Bastyr University of Washington and Chopra Center o n Neural En-ergy Transfer Between Individuals Who Have Undergone Cho pra Center for Well-Being Programs. A joint collaboration. Private com- munication.Braud, W.G. (1990). "Distant mental influence on ra te of hemoly-sis of human red blood cells" J Am Soc Psychical Res 84,1- 24.Braud W., Shafer D., and Andrews, S. (1993). "Furth er studies of autonomic detection of remote starring: replication s, new control pro-cedures, and personality correlates." J Parapsychol 57, 391-409.Byrd, R.C." (1988). "Positive therapeutic effects o f intercessory prayerin a coronary care unit population." Southern Med 8 1(7), 826-829.Delanoy, D.L., and Sah, S. (1994). Cognitive and ph ysiological psi responses to remote positive and neutral states. " From proceedings of

presented papers, 37lh Annual Parapsyhological Asso ciation Conven-tion, Amsterdam, The Netherlands, 128-138.Dossey, L. (1993). Healing words: The power of pray er and the Practice of Medicine. San Francisco: HarperCollins183^m^^H^' sSi^^^e^^ ~Deepak ChopraGrinberg-Zylberbaum, J., Delaflor, M., Attie, L., a nd Goswami. (1994). "The Einstein-Podolsky-Rosen Paradox in the Brain: 1 Transferred Potential" (physics essays). Rare manuscripts.Harris, W. S., Gowda, M., Kolb, J. W., Strachacz, C . P., Vacek, Jj Jones, P.G., Forker, A., O'Keefe, J.H., and McCalli ster , B.D. (1% "A randomized controlled trial of the effects of remot e intercess prayer onoutcomes in patients admitted to the coronary care unitKrucoff, M. W. (2000). "Growing the path to the pat ient: an ed rial outlook for alternative therapies." Altern Ther Hea lth Med 6( 36-37.Krucoff, M., et al. (2001). "Integrative noetic the rapies as adjun to percutaneous intervention during unstable coronary syndrom monitoring and actualization of noetic training (MANTRA) feasi bi] pilot." American Heart Journal 142(5), 760-767.Kwang, Y., et al. (2000). "Does prayer influence th e success of in tro fertilization-embryo transfer?" J Repro Med 46(9), 1-8. iNash, C. B. (1982). "Psychokinetic control of bacte rial grovvth* Am Soc Psychical Res 51, 217-221. iRadin, D. I. (1997). The Conscious Universe: The Sc ientific Tn of Psychic Phenomena. New York: HarperEdge.Schlitz, M. J. (1995). "Intentionality in healing: mapping the in gration of body, mind, and špirit." Alternative The rapies 1(5), 1 120.i(1996). "Intentionality and intuition and their cli nical impli tions: a challenge for science and medicine." Advances 12(2) , 58-6*184Spontano ispunjenje željaSchlitz, M., and Braud, W. (1991). "Consciousness i nteractions with remote biological systems: anomalous intentionality effects." Subtle Energies 1, 1-20.(1997). "Distant Intentionality and healing: assess ing the eviden-ce." Alternative Therapies 3(6), 62-73.Schlitz, M., and Harman, W. (1999). "The implicatio ns of alternative andcomplementary medicine for science and the scientif ic pro-cess." In Essentials of Complementary and Alternative Medicin e. Ed-ited by W. B. Jonas and J. S. Levin. Philadelphia: Williams & Wil kins.Schlitz, M., and La Berge, S. (1994). "Autonomic de tection of remote observation: two conceptual replications." From pro ceedings of presentedpapers, 37lh Annual Parapsychological Association C onven-tion, Amsterdam, The Netherlands, 352-364.Schlitz, M.. and Lewis, N. (1996, Summer). "The hea ling powers of prayer." Neotic Science Review, 29-33.Schlitz, M., Taylor, E., and Lewis, N. (1998, Winte r). "Toward a no-eticmodel of medicine." Noetic Science Review, 45-52.Schwartz, G., and Chopra, D. "Nonlocal anomalous in formation retrieval: a rrmlti-medium multi-scored single-blind experimen t." Pri-vate eommunication.Snel, F.W., and van der Sijde, P.C. (1994). "Inform ation processing styles of paranormal healers." Psychol Rep 74(2), 3 63-366.Stapp, H.P. (1994). "Theoretical model of purported empirical vio-lationof the predictions of quantum theory." Am Physical Soc 50(1): 18-22.185Deep ak ChopraTarg, E. (1997). "Evaluating distant healing: a res earch reviev tern

Ther Health Med 3(6), 74-78.(2002). "Research methodologv for studies of prayer and d: healing." Complement Ther Nurs Midwifery 8(1), 29-41.1Wilber K. (1996). A Brief History of Everything. Bo ston: Sh hala. ii '^H!»Wirth, D.P. (1995). "Complementary healing interven tion an< mal wound reepithelialization: an overview." Int J Psychosom 42 48-53. :186«*:»-v^-m ya inicijativu Choprine fondacije, neprofitne u druge, potak-*¦ l^kl nuto je u suradnji sa svjetskim vodama osnivanje po kreta za stvaranje nove svjetske društvene klime pod nazivom "Pokret z a novu ljudskost" koji se temelji na naèelima iznesenim u ovoj knjizi . Pokret takoðer ukljuèuje nobelovce, vodeæe ekonomske struènjake te niz drugih znanstvenika i ima cilj "stvaranje neuronskih mreža planetarnog uma radipostizanja kritiène mase svjesnosti o miru". Svjesn ost o miru ne podrazumijeva širenje antiratnih misli, veæ temelj za oèitovanje svijetakakvog u buduænosti želimo za sebe i generacije koj e dolaze. Ukoliko se želite ukljuèiti u taj pokret te postati jedna od " æelija mira", posjetite Internet stranice www.chopra.com.187V .f-s*w^ azumijevanje prirode nelokalizirane osobnosti od velike je l\ vaznosti' a °Pet vrlo ju je teško predoèiti na èovj eku razumljiv V, naèin. Zbog toga sam u ovu knjigu ukljuèio dva doda tka za one èitatelje koji æe imati želju iæi korak dalje u istraživanju ovog fascinirajuæeg podruèja. Prvi dodatak opisuje veæinu onoga što smo veæ upoz-nali u ovojknjizi s time daje napravljen pomak s povijesnog i filozofskog gledišta prastarog Istoka na gledišta ranih civilizacija Grè ke, Rima i Egipta. Kao i uvijek i ovaj put je drukèiji kut promatranja doveo do novih spoznajnih vrijednosti. Drugi dodatak donosi prièu iz jednog od najpoznatijih vedskih tekstova kako bi se slikovito prikazalo "ono koje se ne može vidjeti, ali gledanje èini moguæim; ono koje se ne može spoznati, ali spoznaju èini moguæom; ono što se ne može pojmiti, ali misao èini moguæom."Nadam se da æe vam ti dodatni tekstovi biti od pomo æi.189^Dodatak 54 prethodnim smo stranicama istražili kako se neloka lizirano ja pojavljuje u razlièitim oblicima u svemiru te smo s tekli znanje koje namomoguæuje spontano ispunjenje želja. Za kraj knjige napravljeno je moderno tumaèenje tradicionalnog teksta izvaðenog i z tradicionalne vedske mudrosti sabrane u zbirci pod imenom Vedanta . Da ne biste mislilidaje ovo znanje iskljuèivo povezano s ezoteriènim š kolama Dalekog istoka, u sljedeæih æu nekoliko odlomaka iznijeti z nanja iz hermetièke filozofije poznate pod nazivom hermetizam te ih usp orediti sa znanjem vedske tradicije. Hermetizam se javlja u vrijeme ci vilizacija prastare Grèke, Rima i Egipta, a temelji su filozofije saèuv ani sve do današnjih dana.Hermetizam je mistièna filozofija koja se bavi magi jom, alkemijom te drugim oèitovanjima pretvorbe duhovnog u materijaln i svijet. Temelje ovefilozofije postavio je èovjek pod imenom Hermes Tri smagis-tus o kojem sevrlo malo zna ukljuèujuæi mjesto i vrijeme roðenja.Deep ak ChopraUèenjaci smatraju da je živio otprilike dvije tisuæ e godina prije r ere.Mnogi se slažu da je on bio egipatski sveæenik te u temelj znanosti i umjetnosti kakvu danas na Zapadu poznajemo. Mis Her mesa Magistusa,

trostruko slavljenog, opisan je u prastarim tel vim a i Grka i Rimljana. Mitologija gaje podigla na razinu bogova, opisima n ajbliži je egipatskombogu mudrosti, inteligencije i pisar pod imenom Tho th. Neke tradicije gasmatraju èovjekom koji je tvorac zamisli o gradnji piramide Gize.U zadnja dva tisuæljeæa mudrost hermetizma bila je izvor na< nuæa mnogihgnostièkih tekstova i uèenja. Nije jasno jesu li ti napi; vorno plod rada jedne osobe ili je to djelo više uèenjaka uklj uèu Grke, Rimljane teEgipæane. U svakom sluèaju temeljne se postavi; loz oflje hermetizma moguizraziti kroz naèela koja slijede. •Prvo naèelo glasi daje sve oèitovanje duha. Duh je stanje postoj, koje omoguæuje nastanak prostora, vremena, uzroènosti, m aterij energije. Beskonaèan i nièim ogranièen duh sadrži cijeli sve kakvog ga mi vidimo. Ništa ne postoji izvan njega. Duh je poè« lanca pos tojanja, odnosno postojanje u cijelosti. Svemir izvire iz di sadržan je u njemu te neizbježno ponire u njega. To je prvo naèelo ] nam donosi vrlo jasnu sliku onoga što smo nazvali nelokalizira: podruèjem . :Drugo naèelo kaže da se oèitovanje duha odvija na n aèin da sd lina nalazi u svakom dijelu. Moderna znanost naziva ovo tumaèi holografskim modelom oèitovanja. Ono podrazumijeva postojanje li ne u svakom dijelu nekog tijela. Kao što su atomi odraz svemira, 1 je i ljudsko tijelo odraz kozmièkog tijela, a ljudski um odraz kozmiè u ma. Što to znaèi? Onopretpostavlja da se u svakoj pojedinoj st koju prom atramo, pa èak i u svemu što možemo zamisliti, na skriveni potencijal za nastanak apsolutnosvega. Cijeli je svemii držan u svakoj toèki isto k ao što je bilo koja kap mora odraz èiji oceana. U Vedanti je ovo naèelo ovako opisano: "Ono što je ovdj svuda, a ono što nije ovdje nije nigdje ."To nam govori da ne morate iæi nikamo da biste dozn ali istinu192Spontano ispunjenje željatina je uvijek toèno pred vama. Pitamo li se da li ljudska biæa postoje ovdje kao i bilo gdje u svemiru, odgovor je apsolut no da. Prouèavanje molekula je poput prouèavanja galaksije. Slièno tom e, sve je sadržano u temeljima vašeg vlastitog biæa. Pjesnik Rumi kaže d aje cijeli svemir sadržan u nama i daje to temeljna istina. Prema Bib liji kraljevstvo nebesko je u vama. U Novom zavjetu Isus kaže: "Zamo lite i dat æe vam se.Kucajte i otvorit æe vam se. Tražite i naæi æete." Školski sustav koji imamo temelji se na skupljanju informacija te što i h više imamo, postajemo sve više zbunjeni i sve nam je teže dopri jeti do mudrosti kojunam je sama priroda podarila. Stoga nauèite kako za moliti istinu o sebi te kako zakucati na vrata vlastitog biæa. To je ono znanje koje se naziva intuicijom, kreativnošæu, vizionarstvom, umi jeæem proroèanstva. To je razlog zašto se mudar èovjek usredotoèuje na promatraèa umjesto naono što se promatra. Promatraè predstavlja nelokali zirani dio jastva.Treæe naèelo tvrdi daje sve vibracija, da se svjesn ost sastoji od vibracija razlièite uèestalosti što rezultira svim moguæim oblicima i pojavama u svemiru. Ljudska su biæa svjesna energet ska polja koja postoje u suglasju sa ostatkom svemira.Želite li mijenjati svijet oko sebe, sve što morate promijeniti jest kvaliteta vlastitih vibracija. Promijenite li vlast ite vibracije, promijenit æe se i kvaliteta onoga što vas okružuje . Sluèajno je upravo to razlog zašto Sutre uspješno djeluju. One svojim djelovanjem osiguravaju stvaranje odreðene posebnosti vibracija ili drugim rijeèima,dodaju posebnu."arojnu" nelokaliziranom ja.Situacije,'okolnosti, dogaðaji i odnosi s kojima do lazite u dodir tijekom života odrazi su stanja svijesti koje vlada u vama.Èetvrto naèelo glasi da je jedino promjena stalna. Sve ostalo se mijenja. Vezati se uz nešto materijalno nalik je za državanju daha. Zadržite li ga predugo, ugušit æete se. Jedini naèi n da postignete neštoneizbježno vodi u potpuno odvajanje od materijalnog svijeta puštajuæi gada mirno protjeèe pokraj vas.

Ovo je vrlo važno razumjeti. To znaèi da se najbolj i rezultati postižu193Deepak Choprakada se usredotoèite na sam proces, a ne na njegov ishod. Pozoi usmjerena iskljuèivo na ishod dovodi do tjeskobe i stresa što se kc spontanim tijekom inteligencije u njezinom premješt anju iz n tovanog podruèja (duh) u podruèje oèitovanja (materijalni s vijet njenica daje promjenajedina konstanta, znaèi da neprestano živii neznanju. ,Sve što nazivamo poznatim spada u prošlost i jedino što sa s nošæu možemo tvrditi je da toga više nema. Poznato je zar obi; prošlosti. Nepoznato je uvijek novo što je odlika polja beskon a moguænosti. Zen majstori, majstori borilaèkih vještina i veliki duh uèitelji poduèavali su da uvijek treba iæi niz tok. Tok je polje prom O no što se ne mijenja truli i umire. Promjena je ples i ritam svei Imati jasan cilj, kretati se zajedno s promjenama te istodobno usi toèenje na sam proces umjesto na ishod naèini su kako doæi do* njenja želja uz or kestriranje sinkrosudbine.Peto naèelo govori da sve ima svoju suprotnost bilo da se r< iskustvu, stavu ili objektu. Bez obzira kakvi vas osjeæaji tr en prožimaju, dobri ili loši, ijedni i drugi istodobno postoje u vama. uopæe važno u kako ste dubokoj depresiji ako uspijete prepoznat zinu s uprotnost - radost ili zahvalnost - te obratiti pozornost na kako bi s e ti osjeæaji polako širili u vašoj svijesti potiskujuæi depn Pupoljci, koji kasnije omoguæuju procvat dobrog raspoloženja, kri u samom èinu premještanja pozornosti s beznaða na osjeæaj sreæe, vrijedi i za trenutke kada ste u ekstazi. Budite svjesni da ukorak' višenim osjeæaji ma ide i njihova suprotnost. Razumijevajuæi ovi èelo (daje svako stv aranje temeljeno na naèelu su-stvaranja i sup janja suprotnosti), možet e izvježbanom pozornošæu osvijestiti s one dijelove nekog iskustv a koje želite. sŠesto naèelo tvrdi da sve što postoji ima svoj rita m. Životni c klasièanje primjer. Nakon zaèeæa slijedi trudnoæa, roðenje, o tanje, starost, smrt i opet poèetak. Sinkronicitet smatra da su ci životnih doba u skladu s ciklusima svemira. Stara kineska izreka 1 Cvati u proljeæe, struji ljeti, odbaci lišæe u jesen, umiri se zimi. A]194Spontano ispunjenje željapotpuno uskladite s time, svaki æe ciklus biti najb olje doba vašega života. Kada se èvrsto nalazite u samom središtu bi ti života te ste potpuno nazoèni u sadašnjem trenutku, tada ste u do diru s nelokaliziranim ja i njegovom orkestracijom plesanj a svemira. Uspijete li još i uskladiti vaš ritam s ritmom svemira, sink rosudbina zapoèinje svoju èaroliju.Sedmo naèelo kaže da svaki dogaðaj ima beskonaèno m nogo uzroka koji opetvode u beskonaèno mnogo ishoda. Takozvani "uzrok-po sljedica" odnos nije pravocrtan. Ovo smo naèelo veæ upoznali u prijašnji m dijelovima knjige pod nazivom "meðuzavisno su-nastajanje", a uèinak t og naèela nam omoguæuje da uz uporabu sinkrosudbine shvatimo obra sce koji se kriju izasamih dogaðaja.Osmo nam naèelo govori da se energija stvaranja u s vemiru izmeðu ostalogoèituje i u seksualnoj energiji. Sve što postoji ro ðeno je uz pomoæ te iskonske energije. Dijete je roðeno iz nje. Ona je uzrok cvjetanja pupoljaka, a kasnije i nastanka plodova voæa. Ništa u stvaranju nije izuzeto od tog naèela. Kod ljudi seksualna energija znaèi strast, uzbuðenje te putenu budnost. Kada smo u dodiru s ne lokaliziranim ja, iskustvo entuzijazma i nadahnuæa dolazi spontano. R ijeè entuzijazam sadrži u sebi dva korijena: "en" i "theos". To znaè i biti jedno s Bogom,odnosno nelokaliziranim ja. Rijeè nadahnuæe slièno tome znaèi biti jednos duhom.Nadahnuæe, entuzijazam, uzbuðenje i strast daju ene rgiju našim namjerama

i stoga ubrzavaju proces spontanog ispunjenja želja .Deveto naèelo govori da snagom pozornosti i namjere možemo usmjeravatlseksualnu energiju. Veæ smo i prije vidj eli da kad na nešto obratimo p'ozornost (i time promatrani predmet stav imo u središte naše seksualne energije), ono procvjeta. Maknemo li pozo rnost s neèega, ono poèinje kopnjeti. Pozornost i namjera kljuè su prom jene bilo da se radi o nekoj situaciji, okolnostima, osobi ili stvari. S utre koje smo naveli u ovoj knjizi predstavljaju šifre za okidanje i akt ivaciju pozornosti i namjere.Deseto naèelo tvrdi da možemo postiæi sklad kroz si le i elemente koje nazivamo muškim i ženskim. Hermetièka filozofija tj . njezin dio195pod nazivom "naèelo spola" pretpostavlja da se isti nska strast s tek kada u sebi uspijemo uspostaviti ravnotežu muških i ženski] menata i sila. Muška energija izvor je agresivnosti, odluèno sti lovanja te hrabrosti dok se ženska energija oèituje u štovanju lje intuiciji, nježnosti, suosjeæanju i blagosti. Velika umjetnièk a^ uvijek su rezultatskladnog meðudjelovanja muškog i ženskog m jing i j ang. Zadatak sutre Šiva-Šakti jest aktiviranje skladnog med lovanja mu ških i ženskih energetskih obrazaca prisutnih u neloi ranom ja.Jedanaesto naèelo pretpostavlja daje priroda naše u nutarnjosi kakav se naš izgled zao èinio, uvijek saèinjena od ljubavi t e da^ bitna graða u svakom pojedincu može uvijek nanovo otkriti tak æem o je prepoznati u samome sebi. Ljubav stoga nije puki o: poput svih d rugih, veæ temeljno istinsko naèelo u srcu samog si nja. Ono je bezuvje tno i bezgranièno te snažno zraèi iz nas kada s dodiru s vlastitim nelok aliziranim ja.Ovih jedanaest naèela jednaka su naèelima alkemije i radu' mesa Trismagistusa kao i naèelima Vedante i naèelima svi h trajni] zofija kojeje èovjek postavio. Kad jednom usvojimo i prihvatim ! naèela, naši æe stavovi, snovi, misli i osjeæaji u odgovorima na ra z situacije biti potpuna novost u najpozitivnijem smislu. Na pri uko liko se uspijemo uskladiti s ciklusima, ritmom i životnim dol nikada neæemo postati nesretni zbog nekog dogaðaja ili dugot pasti u njeg ovu sjenu.196<Dodatak <BSljedeæa prièa, koja nam dolazi iz jednog od najèuv enijh vedskih 'tekstova pod nazivom Chandogya Upanishad, na prekr asan naèin opisuje prirodu nelokaliziranog jastva.Prije mnogo tisuæa godina veliki mudrac Uddalaka Ar uni poslao je svog dvanaestogodišnjeg sina Svetaketa na školovanje kod velikog gurua kako bi djeèak dobio dubok uvid u stvari koje ga okružuj u. Više od jednog desetljeæa djeèak je uèio pod budnom paskom uèitelj a i veæ kao mladiæ znao je sve Vede napamet. Kada se Svetaketu vratio u svoj dom, otac je primijetio da se mladiæ ponaša kao daje popio znanj e cijeloga svijeta. Stoga je odluèio mladog znalca staviti na test post avljajuæi mu sljedeæepitanje:"Moj uèeni sine što je to što se ne može èuti, ali slušanje èini moguæim; što se ne može vidjeti, ali gledanje èini moguæim; što se ne može spoznati, ali spoznaju èini moguæom i što se n e može zamisliti, alimisao èini moguæom?"197Deepak Chopra,kSvetaketu je bio zbunjen i zamišljen.Otac nastavi: "Kad upoznamo jednu jedinu èesticu gl ine, 1 nam znane sve stvari naèinjene od nje. Kad otkrijemo najsiæušnij men zlata, upoznat æemo sve što je napravljeno od zlata. Razli meðu dv a komadiæa nakita nalazi se u obliku i imenu. U stvarne sav nakit zla to, a posuðe glina. Možeš li mi na osnovi toga sada sine moj, što se mo že spoznati obrnutim naèinom; ako poznajem^ stoje to onda jedno?"Svetaketu odgovori: "Moj uèitelj Alas nije ništa go vorio o t Hoæeš li mi

ti reæi?""U redu", rekao je Uddalaka. "Reæi æu ti." '"Cijeli je svemir jedna stvarnost i ta je stvarnost èista svjes Èista jesvjesnost apsolutno postojanje. To je Jedno kome ni š prethodi niti ga što slijedi. U poèetku Jedno reèe: od jednog post m nogo. Tako su na taj naèin nastali svi što promatraju i sve što j< matra no. Jedno se pretvorilo u mnogo i tako je postalo jastvo s Sva b iæa koja jesu stoga su Jedno i Jedno je temeljni sastojak svej postoji. To si ti, Svetaketu.""Na isti naèin pèele proizvode med od raznolikog cv ijeæa. K med konaèno gotov, niti jedan dio nektara ne može reæi: 'Ja sa: toga cvijeta ili od onoga'. Isto tako kad se spojite s vlastitim nelol; ranim ja, spajate ses nelokaliziranim ja svih stvari što postoje, istin ski Ja koji je u svemu i taj si Ja i ti Svetaketu." ?Mladiæ reèe: "Još me prosvijetli, oèe moj!" ;Prije nego što je nastavio, otac napravi kratku sta nku: "R Ganga teèe prema istoku. Rijeka Ind teèe prema zapadu. Ipak i je druga u jednoj toèki neizbježno postaju more. Kad postanu moi jedn a ni druga rijeka više ne razmišljaju o sebi kao o rijekama pod nom G anga i Ind. Tako, mojsine, sve što postoji ima svoj izvor u¦ kaliziranom Ja i to Jaje najdublja srž svega. To je istinsko Ja. Te Svetaket u. \Kada tijelo vene i doðe do smrti, Ja ne umire. Vatr a ga ne i spaliti, voda ga ne može smoèiti, vjetar ga ne može isušiti niti ga198Spontano ispunjenje željakakvo oružje raznijeti. Ja nema roðenja, ni poèetka niti kraja. Neogranièeno vremenom i prostorom ispunjava èitav s vemir. To si upravo ti, Svetaketu.""Oèe, prosvijetli me još više!" reèe ushiæeni Sveta ketu.Uddaleka reèe: "Donesi mi voæe s drveta nvagrodha."Svetaketu donese voæe."Raspolovi ga", reèe otac.Svetaketu uèini što mu je reèeno."Što vidiš, sine moj?""Siæušno sjeme.""Raspolovi sada sjeme."Svetaketu raspolovi siæušnu sjemenku."Što sada vidiš, sine moj?""Vidim da nije ništa ostalo, oèe.""To što ne vidiš je sama srž i cijelo nvagrodha drv o dolazi iz toga. Isto tako i svemir nièe iz nelokaliziranog ja."Konaèno Uddaleka zatraži od sina da stavi kocku sol i u èašu vode te ga sljedeæeg dana zamoli da mu je donese natrag. "Ne m ogu je donijeti", odgovori mladiæ. "Rastopila se".Uddaleka zatraži od sina da okusi površinu vode. "R eci mi kakav okus ima?""Slana je, oèe.""Kušaj kakva je u sredini.""Slana je, oèe.""Kušaj j/sada kakva je na dnu.""Slana je, oèe.""Isto kao stoje sol lokalizirana u kocki, a rasprše na u vodi, tako je i tvoje Ja lokalizirano u tebi, a raspršeno cijelim s vemirom.""Moj dragi sine, ti ne zamjeæuješ Ja u svojem tijel u, ali bez Ja zam-jeæivanje ne bi bilo moguæe. Ti ne možeš pojmiti Ja , ali bez Ja poimanjene bi postojalo. Ne možeš zamisliti Ja u sebi, ali bez Ja ne bi bilo misli. Ipak, kada postaneš Ja i kada budeš živio na razini nelokaliziranog Ja, bit æeš povezan sa svime što po stoji jer Ja jest izvor svega. Is-199

Deep ak Chopratina, stvarnost, postojanje, svjesnost, apsolutno - nazovi to kako hoc je jedina stvarnost, temelj svega. I to si ti Sveta ketu.Živi na toj razini i sve æe se tvoje želje ispuniti jer na toj ražin neæe biti samo tvoje želje, veæ æe se one savršeno poklapati sa želja svega što postoji." 'Svetaketu je radio sve što mu je tada bilo reèeno t e je postao je< od najveæih mudraca u vedskoj tradiciji.aoo$:':t*yKnjige možete naruèiti na adresi nakladnika:Dvostruka Duga d.o.o.p.p. 184, HR-40001 Èakovecili telefonom 040 347 343www.dvostrukaduga.hr e-mail: info@dvostrukaduga.hrDosadašnja izdanja Dvostruke Duge:Biblioteka JUPITERA. P. Kezele: Stvaranje sreæe (1995., 2000., 2002.) Deepak Chopra: Tijelo i duh, rijeka vjeènosti (1995., 2002.)John Douillard: Tijelo, duh i šport (1996., 2000., 2004.)A. P. Kezele: Skrivene poruke, skrivena znaèenja (1 996., 2001., 2004.)Deepak Chopra: Put do ljubavi (1998., 2000., 2004.) )D. Epstein: Dvanaest stupnjeva iscjeljenja (1998.) A.P. Kezele: Tajne indijske astrologije (1998., 2001.)Hanna Kroeger: Zdravlje iz prirode (1999.)Caroline Mvss: Anatomija duha (1999., 2000., 2003.)A.P. Kezele: Umjetnost davanja (1999., 2002.)A.P. Kezele: Moj put do èarolije (2000.)Caroline Myss: Zašto se ljudi ne iscjeljuju (2001.)Deepak Chopra: Kako spoznati Boga (2001., 2004.)A.P. Kezele: Vastu - dobri duh prostora (2001.)A.P. Kezele i A. Hampamer: Integralna meditacija (2 002.)Caroline Mvss: Izaberimo zdravlje (2002., 2003.)Caroline Myss: Sveti ugovori (2002., 2004.) ["¦ ., A. P. Kezele: Život - smrt - život (2003., 2004.) * * A.P. Kezele: Neodance (2004.)Joan Z. Borysenko: Unutarnji mir za prezaposlene (2 004.)Joan Z. Borysenko: Unutarnji mir za prezaposlene že ne (2004.)Deepak Chopra: Spontano ispunjenje želja (2005.)A. P. Kezele: Jedno svjetlo, mnogo duša (2005.)Biblioteka AQUARIUSRene Erdos: Indijski gost (1996.)Deepak Chopra: Povratak Merlina (1997., 2002., 2003 .)M.S. Peck: Na Nebu kao i na Zemlji (1997.)Daniel Quinn: Ishmael (1997., 2001.)A.P. Kezele: Maitreya (1997., 2001.)James F. Twyman: Poslanik svjetla (1998.)A.P. Kezele: Anðeo pod maskom (1998., 2002.)Mario Morgan: Tihi zov Australije (1999., 2002.)Daniel Quinn: Prièa o B (1999.)Dan Millman: Put mirnog ratnika (2000.)Mario Morgan: Poruka iz Zauvijek (2001., 2002.)Malidoma Patrice Some: Afrièka inicijacija (2001.)A.P. Kezele: Èarobnica (2002.) Michael Roads: Šapat Prirode (2002.)A. P. Kezele: Bijela ptica (2002.)Dan Millman: Sveto putovanje mirnog ratnika (2003.)A. P. Kezele: Gospodar smrti (2003.)A. P. Kezele: Povratak Boginje (2003.)Deepak Chopra: Srodna duša (2003.)

Thom Hartmann: Prorokov put (2004.)Robin Sharma: Svetac, surfer i direktorica (2004.)A. P. Kezele: Duša Stare Europe (2004.)Robert Wolff: Izvorna mudrost (2005.)Biblioteka A URORA Deepak Chopra: Sedam duhovnih za kona uspjeha (1996., 2001., 2004.)Deepak Chopra: Put èarobnjaka (1997., 2002.)A.P. Kezele: Intuicija - mudrost pravoga izbora (19 97., 2001., 2004.)Louise L. Hay: Život! (1997., 1998., 1999., 2004.)Louise L. Hay: Moæ žene (1998, 2004.)Deepak Chopra: Sedam duhovnih zakona za roditelje ( 1998.)A.P. Kezele: Sedam èakri, sedam stanja svijesti (19 99, 2002.)Wayne W. Dyer: Ostvarite svoju sudbinu (1999, 2002. )A.P. Kezele: Kozmièka proslava (2001.)A. P. Kezele: Rijeèi nadahnuæa (2003.)Dan Millman: Zakoni duha (2004.) Barbara De Angelis : Samopouzdanje (2004.)Biblioteka ZNANOST NOVOG VREMENAM. Fox & R. Sheldrake: Fizika anðela (1999.)Daniel Quinn: Izvan civilizacije (2000.)F. David Peat: Sinkronicitet (2000.)Garv Zukav: Život duše (2002.) Gary Zukav i Linda F rancis: Srce duše (2003.)Riane Eisler: Snaga partnerstva (2003.)Daphne Rose Kingma: Buduænost ljubavi (2004.)Peter Russel: Od znanosti do Boga (2004.)Biblioteka SAVRŠENO ZDRAVLJEDeepak Chopra: Savršena težina (1996.)Deepak Chopra: Savršena probava (1996.)Deepak Chopra: Odmorno spavanje (1996.)Deepak Chopra: Neogranièena energija (1996.)Deepak Chopra: Prevladajte ovisnost (1997.)A.P. Kezele: Zdravlje s neba (2000.) A. Hampamer: A jurveda za svaki dan (2001.)Ostala izdanjaA. P. Kezele: TM-Korak naprijed (1994.)A. P. Kezele: Istina u pjesmi (1994.)Adrian B. Smith: Kljuè za kraljevstvo nebesko (1994 .)A. Hampamer & K. Kezele: Nova kuharica (1995., 1997 ., 2001., 2004.)A.P. Kezele: Kratki pregled novih misli koje mijenj aju svijet (2000.)A.P. Kezele: Savršena ljubav 1. dio (2000.) »-, A.P. Kezele: Dupinov san (2001.)Nije u prodajiA.P. Kezele: Trojedna - o ljubavi i vjeènosti (1996 .) A.P. Kezele: Velièanstveni Saturn (dosad objavljeno 12 izdanja)Dvostruka Duga je nakladnièka kuæa posveæena izdava nju knjiga koje istražuju moguænosti èovjekova duha i tijela, ukazu ju na blizak odnos èovjeka i prirode te naèine putem kojih možemo saèu vati dragocjeni planet na kojemu živimo. Želite li ubrzati svoju ev oluciju i sudjelovatiu stvaranju boljeg i sretnijeg svijeta- ovo su knji ge za vas!mBilo da se radi o duhu, tijelu ili okolini, uvijek postoje mjesta koja je potrebno istražiti i vještine koje je potrebno n auèiti. Napuci i savjeti - Biblioteka JUPITER.U trenucima kad je potrebna podrška i vizija, knjig e iz Biblioteke AURORA bit æe izvor nadahnuæa, poput zvijezde èije ime nose.bibliotekaBibliotekaBiblioteka AQUARIUS posveæena je romanima. Prièe, p arabole, legende i mitovi - mudrost se oduvijek prenosila baš tako.AQUARI«8l

Uzbudljivo istraživanje podruèja u kojem se susreæu znanost i duh! Knjige koje spajaju objektivno i subjektivno te tak o ocrtavaju put u novo tisuæljeæe - tisuæljeæe duhovnog razvoja.BIBLIOTEKA^ZNANOST NOVOG VREMENA1,1.Wf' ! ¦ rfoad biste J znati kalio * odnositi prema èudim *lo biste uradili?\\ ;