crijevni paraziti
DESCRIPTION
crijevni parazitiTRANSCRIPT
JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA
TUZLA
Mujabašić Merisa
MATURSKI RADKlinička medicina I- Interne bolesti
Tema: CRIJEVNI PARAZITI
MENTOR: KANDIDAT:
Prof.dr. Omazić Muhamed Mujabašić Merisa
Tuzla,juni 2015.
JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA
TUZLA
Maturski rad iz predmeta: Klinička medicina I- Interne bolesti
Tema: Crijevni paraziti
Tuzla,juni 2015. Učenik: Mujabašić Merisa
Prezime i ime: Mujabašić Merisa
Škola: Javna ustanova Srednja medicinska škola Tuzla
Tema: Crijevni paraziti
Maturski rad iz predmeta: Klinička medicina I-Interne bolesti
Mentor: prof.dr. Omazic Muhamed
Sastav komisije: 1. ______________________________
2. ______________________________
3. ______________________________
SADRŽAJ
CILJ I ZADATAK MATURSKOG RADA……………………………………………….…..5
1. UVOD…………………………………………………………………………………….…….6
2. GLAVNI DIO………………………………………………………………………………….7
3. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………
4. LITERATURA………………………………………………………………………………
CILJ I ZADATAK
Cilj i zadatak maturskog rada jeste proširivanje i unapređivanje znanja o crijevnim parazitima,
te razvoja svijesti i važnosti poznavanja oboljenja koji izazivaju paraziti.
Ovim radom upoznati ću se sa:
definicijom parazita,
crijevnim bolestima koje izazivaju paraziti,
učestalost crijevnih parazita i parazitarnih bolesti
klasifikacijom i etiologijom crijevnih parazita,
patogenezom i kliničkom slikom crijevnih parazita,
znacima i simptomima koji koji ukazuju na parazitna oboljenja,
dijagnoza i prognoza creijevnih parazita,
komplikacije i liječenje crijevnih bolesti.
Znanje koje steknem obrađivajući ovaj rad sigurno će mi biti od koristi u narednom školovanju
i životu. Kao budući zdravstveni radnik nastojati ću da svo stečeno znanje maksimalno
iskoristim prenoseći ga na svoju okolinu i šire, kao i doprinijeti ranijem otkrivanju crijevnih
bolesti,te liječenju pacijenata koji imaju probleme izazvane od strane parazita.
5
1. UVOD
Sve što živi na nama ili u nama i uzima hranu tj. hrani se nama je parazit. Paraziti /grčki
parasitos gotovan, badavdžija/ su bića koja se hrane na račun drugih organizama i koji
povremeno ili stalno borave na njima ili u njima. Paraziti se hrane sokovima,tkivima ili hranom
koja se nalazi u čovekovom probavnom traktu i lečiti bilo koju bolest a ne osloboditi se ovih
napasnika je samo gubljenje vremena. Postoje dvije mogućnosti borbe protiv parazita: Njihovo
ubijanje antibioticima (što nije pametno rešenja) ili uredjajima koji koriste struje odredjen
frekvencije.
Postoji veliki broj parazitskih vrsta koje mogu da žive na račun čovjeka. Pri tome se stalno
otkrivaju novi paraziti u čovečjem telu i opisuju bolesti koje oni izazivaju. Okrugli paraziti su
poput glista, mogu biti tanki kao vlas kose (paraziti zvani filaria) ili mogu biti mikroskopski mali
poput Trihinele. Pljosnati su izgledom nalik pijavici.
Ljudi nisu ni svjesni problema niti te činjenice medjutim patolozi potvrdjuju da kada u
mrtvačnici otvore telo ono bude prepuno parazita. Naravno oni nisu došli spolja, oni su već u
nama.
Istraživanja Američkog Nacionalnog Instituta Zdravlja (National Institute of Health) pokazala
su, da u našem organizmu prosečno ima oko 1 kg parazita.
Slika 1. Paraziti prisutni u ljudskom organizmu
6
2. GLAVNI DIO
2.1. CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Crijevne zarazne bolesti su najčešća oboljenja koja se javljaju u vidu epidemija. Karakteristika
im je put prenošenja- prenose se fekalno-oralnim putem, što znači da je lična i opšta higijena
osnovni uslov za nastajanje ovih oboljenja. Postoji nekoliko načina prenošenja ovih oboljenja, a
najčešći je putem zagađene vode. Mogu da obole sve kategorije stanovništva, ali se najčešće
javljaju kod djece ( oko 50% slučajeva). Opšta higijena, lična higijena, kulturno-socijalni uslovi
su bitni kod sprečavanja epidemija crijevnih zaraznih bolesti.
Epidemiologija ja nauka o rasprostranjenosti i uzrocima poremećaja zdravlja, kao i o njihovom
sprečavanju i suzbijanju. Edukacija stanovništva na svim nivoima je jako važna i mora da se
provodi kontinuirano u svim kategorijama ( od predškolstva, preko škola, do ponašanja na
radnom mjestu i uopšte u kolektivima).Ovdje se ukratko govori o putevima prenošenja crijevnih
zaraznih bolesti, o nekim vidovima zaštite i ukratko su objašnjene bolesti koje se mogu prenositi
fekalno-oralnim putem.U ovu grupu zaraza ubraja se mnoštvo bolesti. Zajednička karakteristika
je put prenošenja.Uzročnici crijevnih zaraznih bolesti mogu se prenijeti indirektno i direktno.
Zagađene ruke imaju značajnu ulogu u prenošenju crijevnih zaraznih bolesti. Npr. osobe oboljele
od crijevnih zaraznih bolesti, kao i kliconoše, često zagade ruke poslije defekacije (kod
dizenterije, virusnog hepatitisa A i dr) i uriniranja (trbušni tifus). Rukovanjem se ovi
mikroorganizmi prenose na osjetljive osobe. Zagađene ruke igraju značajnu ulogu i kad se radi o
indirektnom prenosu uzročnika.Npr.medicinska sestra u kontaktu sa bolesnikom lako
kontaminira svoje ruke, a njima predmete preko kojih se mikroorganizmi mogu prenijeti na
druge pacijente. Oboljeli od dizenterije, izmučeni mnogobrojnim stolicama, često ne vode računa
o higijeni svojih ruku, te njima zagade predmete iz svoje okoline.
Slika 2. Upalne bolesti crijeva 7
2.2. CRIJEVNI PARAZITI
Crijevni paraziti relativno se lako liječe uz pomoć lijekova, a povećanom higijenom može se
spriječiti daljnje širenje. Osobe s crijevnim parazitima mogu iskusiti probavne promjene,
uključujući gubitak apetita ili im hrana može uzrokovati mučninu.
Ako je riječ o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, što može uzrokovati zatvor.
Također mogu doći do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.
Infekcija trakavicom može uzrokovati bolove i grčeve u području trbuha. Također mogu
uzrokovati bolove u mišićima i slabost, kada paraziti migriraju kroz tijelo. Osobe s trakavicom
mogu razviti alergijske reakcije na koži kao što su oticanje, crvenilo ili osip, ukoliko se ličinke
ugrade u kožu. Infekcija glistama može uzrokovati svrbež oko anusa, osobito noću.
Žene zaražene glistama mogu imati svrbež i bolove u području genitalija i urinarnog trakta, a
teže infekcije mogu dovesti do upale zdjelice.
Zaraženi Ascarisom mogu iskusiti teškoće u disanju. Ako parazit napadne pluća, oboljeli može
imati česte napadaje kašlja. Mogu osjećati i bol kod dubokog disanja te otežano disati kod
tjelesnih aktivnosti ili vježbanja.
Mala djeca zaražena Ascarisom mogu imati problema s rastom i razvojem.
Odrasli inficirani glistama, trakavicom ili Ascarisom mogu također gubiti na težini.
Crijevni paraziti mogu se spriječiti pijenjem filtrirane vode, plivanjem u kloriranim bazenima,
pažljivom higijenom, posebno nakon kontakta s izmetom.
Infekcije se liječe prepisanim lijekovima, a posebno je važno brinuti o čistoći ručnika, posteljina
i odjeće s kojima inficirani dolaze u kontakt.
8
2.3. UČESTALOST
Većina ljudi ne obraća pažnju na parazite koji im žive u tijelu, već svako loše stanje u svom
organizmu pripisuju raznim bolestima bez određene i sigurne dijagnoze. Imate li kućne ljubimce
– bez preventive, zaraza je 100%. U uzrastu djece od 1,5 do 3 godine, zaraza glistama (helmiti)
dostiže 80%. Zaraženost djece toksoplazmozom je 100%. U školama je prava invazija parazita.
U dječjim vrtićima lambioza je 100% zastupljena.
Bebe se zaraze parazitima još pri rođenju preko sluzokože organizma:oči, usta, nos.Već u 5 – 8
mjesecu života dovodi do slabljenja pankreasa što često dovodi do neočekivanog dijabetesa,
tumora i drugih oboljnja.
Slučajevi oboljenja od parazita su sve učestaliji s obzirom na razvoj turizma, zagadjenost vode i
hrane i prokomernu upotrebu hemikalija i antibiotika. Gliste,nematode(okrugli crvi) i veliki broj
ameba (oni stvaraju sluz) u znatno većoj količini su rasporostanjeni među stanovništvom nego
što to tvrdi tradicionalna medicina. Velika koncentracija parazita uočava se u komercijalnim
svinjskim produktima (šunka,viršle,kobasice), a ne zaostaju ni druge vrste medsnih prerađevina.
9
2.4. KLASIFIKACIJA
Prema broju domaćina u kojima parazitiraju, parazite možemo podijeliti na:
monoksene parazite - koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaćina (kakva je npr. Ascaris
lumbricoides)
heteroksene parazite - koji žive na račun dva ili više domaćina pri čemu se razlikuju dva
tipa domaćina :
-stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
-prelazni u kome žive larve
autoheteroksene parazite - koji cijeli životni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom
domaćinu, kao što to čini npr. Trichinella spiralis
Odnos parazita prema domaćinu može biti:
1. uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da žive slobodno ili parazitski i
organizmu domaćina, a da ne nanose nikakvu štetu
2. pravi (obligatni) parazitizam kada žive na račun domaćina
U pogledu mjesta u domaćinu u kome parazitiraju dijele se na:
ektoparazite koji žive na površini tijela ili u pristupačnim prirodnim dupljama (npr. šugarac)
endoparazite koji žive duboko u šupljinama organizma domaćina, u njegovom tkivu ili krvi
Prema vremenu provedenom u domaćinu dijele se na:
permanentne koji veći dio ili čitav životni vijek provode parazitirajući
intermitentne (temporarni) koji u domaćinu provode samo određeno vrijeme potrebno da bi
zadovoljili svoje potrebe.
2.5. ETIOLOGIJA
Izazivači crijevnih bakterijskih oboljenja su gram- negativne bakterije: slmonele, šigele, vibrion
kolere, kampiobakter, helikobakter pilori, jersinija, ešerihija koli, proteus i dr.
Crijevne bakterije imaju dosta zajedničkih osobina. Sve su u obliku štapića koji je dug 1 – 3
mikrona. Po Gramu boje se negativno. Dobro rastu na hranjivim podlogama. Za salmonele i
šigele se koriste podloge (SS) jer na njima ne rastu bakterije normalne crijevne flore.
Bakteriski toksini igraju veliku ulogu u patogenezi crijevnih oboljenja. Dezintegracijom
salmonela, šigela, kampilobaktera, jersinije i nekih serotipova ešerihije koli oslobađa se
endotoksin.
To je kompleks lipopolisaharida, koji ima pirogena svojstva. Međutim, vibrion kolere i neki
sojevi ešerihije koli luče egzotoksin koji izaziva propustljivost crijevnog epitela, te se javlja
proliv. Sve bakterije imaju somatske O-antigene. Pokretne bakterije imaju i flagelarni, tj.
H-antigen, a neke bakterije imaju i kapsularni, tj. Vi-antigen.
Sve crijevne bakterije su otporne u spoljnoj sredini, čto omogućava fekalno-oralni put širenja
infekcije. Pored navedenih crijevnih bakterija infektivna crijevna oboljenja mogu da izazovu i
sljedeći mikroorganizmi: virusi, protozoe, helminti i gljive.
2.6. KLINIČKA SLIKA
Kao i većina infektivnih oboljenja i crijevna oboljenja se karakteriše prisustvom nespecifičnih i specifičnih simptoma.
Prva grupa su simptomi uzrokovani infektivno – toksičkim faktorima (febrilnost, subjektivni i objektivni simptomi infekata, cerebralni i kardiovaskularni simptomi, toksemija, splenomegalija).
Druga grupa su simptomi nastali zbog promjena gastrointestinalnog traka (inapetecija, mučnina, povraćanje, proljevi, bolovi u trbuhu, promjena frekfencije stolice itd.).
Treća grupa su simptomi nastali zbog poremećaja elektrolita i gubitka tečnosti ( žeđ, suhe sluznice, gubitak turgora, te simptome zatajenja bubrega). Kod hroničkih oblika bolesti ovog tipa češći su simptomi anemija, gubitka težine, avitaminoze i to nastali kao posledica malnutricije i malapsorpcije.
Opšti simptomi se javljaju većinom u akutnim infektivnim febrilnim formama bolesti, a njhova odsutnost govori u prilog toksičnom uzroku bolesti. Tako imamo infektivna (fabrilna) i toksična (afebrilna) trovanja hranom. Opšti simptomi su kratkog trajanja, prolaze za nekoliko dana i najizraženiji su u početku bolesti.
Lokalni crijevni simptomi se javljaju i u akutnim i u hroničnim stanjima, od njih su najčešći proljev, bolovi u trbuhu i ponekad povraćanje. Po ovim simptomima se mogu prepoznati akutni gastroenteritis (jako povraćanje s obilnim vodenastim stolicama uz grčevite bolove u trbuhu), te akutni kolitis ili dizenterički sindrom ( oskudne kašaste stolice s primjesama sluzi i krvi uz tenezme i grčeve u trbuhu). Simptomi o kojima zavisi prognoza bolesti su oni koji su posljedica gubitka tečnosti i elektrolita, zbog mogućeg nastanka renalne insufijencije i smrti. Osim opasnih opštih simptoma crijevnih zaraznih bolesti postoje i oni koji su specifični za pojedine crijevne zarazne bolesti što daje različite kliničke slike.
2.7. PATOGENEZA
Crijevne bakterije ulaze u organizam preko zagađene hrane i vode i izazivaju lokalno oboljenje crijevne sluznice.Zaraženi Ascarisom mogu iskusiti teškoće u disanju. Ako parazit napadne pluća, oboljeli može imati česte napadaje kašlja. Mogu osjećati i bol kod dubokog disanja te otežano disati kod tjelesnih aktivnosti ili vježbanja.
Mala djeca zaražena Ascarisom mogu imati problema s rastom i razvojem.
Odrasli inficirani glistama, trakavicom ili Ascarisom mogu također gubiti na težini. Ako je riječ o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, što može uzrokovati zatvor. Također mogu doći do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.
Crijevni parazit može napraviti štete, uzrokujući samo kolitis, Chronovu bolest ili iritirajuće
trbušne sindrome ili ništa od svega toga. Ali ako napadne neki drugi organ, kao što je maternica,
bubrezi ili jetra – nastaje velika šteta. Ako se naseli u jetri, uzrokuje rak,a ti ljudi imaju
izopropilni alkohol (često skraćeno IPA) u svojim tijelima. Ljudski crijevni metilj moze
uzrokovati karcimome. Izvor crijevnog metilja zasigurno potječe od nekuhanih mliječnih
proizvoda i sirovog ili napola sirovog mesa.
Treba istaknuti i ulogu želučanog aciditeta kao vrlo efikasnog u spriječavanju prodora bakterija u niže djelove probavnog takta. Samim uzročnici kada uđu u crijeva mogu patogeno djelovati na pet načina:
1. Izlučivanjem endotoksina, tzv. Entertoksina ( V. cholerae, enterotoksigeni sojevi E. coli ), pri tome ne dolazi do promjena sluznice, osim na nivou enzimatskih procesa s posljedičnom sekrecijom enormnih količina tečnosti,
2. Invazijom crijevne sluznice ( šigele, invazivni tipovi E. coli, itd. ), dolazi do akutne upale sluznice i razaranja epitela,
3. Salmonele takođe imaju sposobnost invazije sluznice i stvaranja upale ali bez razaranja epitela,
4. Rota virusi dovode do zamjene cilindričnog epitela kubičnim skraćivanja resice, što dovodi do smanjenja apsorcije što uz nedostatak saharidaza uzrokuje proljev,
5. Crijevni paraziti mogu izazivati bolesti ili izrazitom kolonizacijom površine sluznice ( ankilostoma i lambilija ) ili invazijom u samu sluznicu sa destrukcijom ( histolička ameba ) ili upalom ( strongiloides ).
DIJAGNOZA
Dijagnoza izazvana crijevnim parazitima se postavlja na osnovu klinicke slike, patogeneze i
nalazima.Za brzu dijagnostičku orijentaciju sve se više koristi tehnika fluorescentnih antitjela,
bilo da se bakterije traže direktno iz stolice ili iz kulture. Konačni dokaz crijevnih virusa se tačno
može postaviti laboratorijskim analizama.Upotrebom testova bazirani na otkrivanju virusnih
antigena u stolici.Kulturom stolice može se isključiti bakterijska infekcija, dobro je tada uraditi
analizu na parazite, kako bi se isključila i ta mogućnost. Dijagnoza prisustva i vrsta parazita se
postavlja koprološkim pregledom uzorka stolice, od čega zavisi uspešna terapija i preventva.
Konačni dokaz crijevnih virusa se tačno može postaviti laboratorijskim analizama.Upotrebom
testova bazirani na otkrivanju virusnih antigena u stolici. Kulturom stolice može se isključiti
bakterijska infekcija, dobro je tada uraditi analizu na parazite, kako bi se isključila i ta
mogućnost.
2.9. PROGNOZA
Prognoza bolesti zavisi od više faktora. Prije svega,od načina ishrane i vrstama hrane, starosne
dobi, uzročnika, težine bolesti i prisutnosti nekih drugih bolesti. Paraziti se javljaju u 92% ljudi.
Svako - bogati i siromašni - cijelo stanovništvo imaju parazite. Ona nije ograničena na niže klase
uopće. Kućni ljubimci su veliki nositelji parazita. Također, povrće može obavljati parazitski
organizmi. Crijevni paraziti mogu se spriječiti pijenjem filtrirane vode, plivanjem u kloriranim
bazenima, pažljivom higijenom, posebno nakon kontakta s izmetom.
Zato je neophodno da se osobe zdravo i kvalitetno hrane, odmaraju i vode računa o opštem
zdravlju, a da se i na prvu pojavu simptoma obrate ljekaru.
2.10. ZNACI I SIMPTOMI PARAZITNIH OBOLJENJA
Simptomi i znaci oboljenja kod žena- bijelo pranje, upala jajnika, bolne menstruacije sa
krvoprolićem, slabost, poremećaj rokova mentrualnog cikljusa, postepen razvoj fibroma, mioma,
upale nadbubrežnih žlijezda, mokraćene bešike i bubrega.
Simptomi i znaci prisustva parazitnih oboljenja kod muškaraca - prostatitis,impotencija, adenom, cistitis, pijesak i kamenje u bubrezima i mokraćnoj bešici.
Simptomi zaražene osobe:• slabost, apatija, depresija• hronični umor• gubitak apetita• manjak gvožđa• nesanica• nervoza, razdražljivost, hiperaktivnost
• nadutost trbuha i plinovi• glavobolja• bolovi u trbuhu
Pored ovih simptoma prisutni su i sljedeći znaci i simptomi parazitnih oboljenja:
Zatvori
Gliste,zahvaljući svom obliku i velikim razmerama, mogu mehanički da zatvaraju neke kanale
crijeva.Obilna infekcija glistama može izazvati zatvaranje opštih žučnih i crevnih kanala, što
uzrokuje retka i otežana pražnjenja.
Proliv
Jedan dio parazita,naročito protozoe, stvara materije slične hormonima koje uzrokuju gubitak
natrijuma i hlorida,što, uzrokuje česta vodnjikava pražnjenja. Prema tome, pri parazitskoj
infekciji proliv je funkcija parazita, a ne pokušaj organizma da se oslobodi prisustva infekcije u
njemu ili neprovilne ishrane.
Gasovi i naduvenost
Jedan broj parazita preživljava u gornjem dijelu tankog crijeva, gdje upala koju izazivaju dovodi
do naduvenosti i stvaranja gasova.Problem može biti još komplikovani pri upotrebi teško
svarljivih produkata tipa pasulja ili sirovog voća i povrća. Stalna naduvenost trbušnog organa
često je simptom prisustva skrivenih parazita. Ti gastrocrijevni simptomi mogu se ispoljavati sa
naizmeničnom snagom tokom više mjeseci pa čak i godina.
Bolovi u zglobovima i mišićima
Poznato je da se paraziti mogu premaeštati po čovjekovom organizmu sa ciljem da se smjeste
na najudobnimim mjestima, na primer, u zglobnoj tečnosti i mišićima. Kada se to dogodi čovjek
osjeća bolove koji se često smatraju posljedicom artritisa. Bolovi i upala zglobova i mišića su
rezultat traumiranja tkiva usljed dejstva nekih parazita ili imunološke reakcije organizam na
prisustvo parazita.
Alergije
Paraziti mogu da nadražuju, a ponekad čak i da probiju crijevnu opnu, što povećava rizik od
prodiranja velikih neprobavljenih molekula u crijeva. To može aktivirati imunološki odgovor
organizma u vidu stvaranja povećanih doza eozinofila – jednog od tipova zaštitnih ćelija
organizma. Eozinofili mogu da podstaknu upalu tkiva organizma,što uzrokuje alergijske reakcije.
Paraziti izazivaju, takodje, povećano stvaranje imunološkog globulina E u organizmu.
Problematična koža
Crijevni paraziti mogu izazvati koprivnjaču, ospicee, ekcem i druge kožne reakcije alergiskog
karaktera.Gnojne rane(čireve) na koži, tumori i kraste, papilomi i dermatiti mogu biti rezultat
prisustva prostih mikroorganizama (protozoa).
Anemija
Neke vrste crijevnih glista priljubljuju se uz sluzokožu crijeva i isisavaju hranjive materije
domaćina. Nalaze se u organizmu u velikoj količini, pa mogu da izazovu veliki gubitak krvi, što
uzrokuje nedostatak gvožđa u organizmu(anemije). Anemiju izaziva trihomonada i drugi
mikroparaziti koji se hrane ćelima krvi. Trihomonada se može hraniti spermatozoidima,što
izaziva imptotenciju. Ona ih guta slično crvenim krvnim zrncima.
Granuleme
Granuleme su tumorske mase, koje obavijaju uništena jaja parazita. Najčešće se stvaraju na
zidovima debelog i tankog crijeva, ali se mogu naseliti i u plućima, jetri, trbušnoj duplji,
materici.
Nervoza
Otpaci razmjene materija i toksične materije parazita mogu da nadražuju centralni nervni sistem.
Nespokojstvo i nervoza često nastaju kao rezultat sistematkog zaražavanja parazitima.Mnogi
ljudi ustanove da su po završetku procesa čišćenja organizma postali mnogo uravnoteženiji i
strpljiviji.
Poremećaj sna
Česta buđenja noću, naročito izmedju 2 i 3 sata, mogu biti pokušaj organizma da se oslobdi
toksičnih materija kroz jetru. U tim noćnim satima bioritmološki jetra je najaktivnija. Poremećaj
sna može biti isprovociran noćnim izlascima nekih parazita kroz anus, što dovodi do neprijatnog
bolnog osjećaja i svraba. Jedan od uzroka pojave hemoroida je razvoj parazita ispod sluzokože
pravog crijeva.
Škrgutanje zubima
Bruksizam – nenormalno škrgutanje zubima, stezanje zuba i njihovo trenje često prati parazitske
infekcije.Ti simptomi su posebno izraženi kod djece za vrijeme spavanja.Bruksizam može biti
odgovor nervnog sistema na strani nadraživač.
Hronični umor
Simptomi hroničnog umora obuhvataju slabost, žalbe na simptome slične gripi, apatija,
depresija, gubitak koncentracije i loše pamćenje. Ti fizički, umni i emocionalni simptomi mogu
biti izazvani parazitima koji uzrokuju anemiju, intoksikaciju, nedostatak hranjivih materija u
organizmu zbog slabe asimilacije bjelančevina, ugljenih hidrata, masti a posebno vitamina A i B.
Poremećaj imuniteta
Paraziti slabe imunološki sistem smanjujući liječenje imunoglobulina A. Njihovo prisustvo
stalno stimuliše reakciju sistema i vremenom može da oslabi taj životno važan imunološki
mehanizam, otvarajući put za prodiranje bakteriskih i virusnih infekcija u organizmam. U broj
izrazitih simptoma koji potvrdjuju da paraziti postoje u organizmu mogli bi svrstati i sljedeći
poremećaji: povećana tjelesna težina, prekomjerna glad, gubitak tjelesne težine, neugodan strani
ukus u ustima i zadah iz usta, astma, dijabetes, epilepsija, bubuljice, migrene i najčešći uzroci
smrti-srčana oboljenja i rak.
Onkologija
Ako se pacijent oslobdi tih parazita i tumori će nestati.
2.11. KOMPLIKACIJE
Nakon što inficiramo organizam parazitom, možemo ih prenijeti putem: krvi, sline, sjemena,
majčinog mlijeka.U 90% slučajeva u obitelji svi članovi obitelji imaju istu vrstu parazita. Ako
jedan član obitelji oboli od teške bolesti, ostali članovi obitelji najvjerojatnije imaju crijevne
metilje i trebali bi napraviti anti-parazitni tretman i čišćenje organizma od nametnika. Paraziti
mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme. Najmanje što vam mogu učiniti – krasti hranjive
sastojke, potrebne vašemu tijelu.
Kada paraziti zahvate tijelo, jest će tohranu koj jede o čovjek ili će jesti čovjeka. Parazit će
uzimati vitamine i minerale iz organizma, a za uzvrat ispuštat će toksični otpad.
Ukoliko se organizam pravovremeno ne očisti od nametnika ili se uopće ne čisti, nametnici
mogu mučiti čovjeka do smrti.
PREVENTIVA
Zaštita od crijevnih zaraznih bolesti nije teška i neizodljiva pogotovo ako znamo šta ih izaziva , kako se prenose i kako se klice uništavaju. Odgovarajućim mjerama može se smanjiti prenošenje i ograničiti širenje bolesti, a to se postiže u velikoj mjeri na sljedeći način:
Svakog bolesnika od crijevnih zaraznih bolesti treba hospitalizovati ili izolovati,
Djelovati na puteve prenosa održavanjem lične i opšte higijene, a naručito redovnim pranjem ruku, a hrana treba da dude dobro prokuvana i zaštićena od muha,
Voće i povrće ne jesti neoprano,
Vodu za piće upotrebljavati samo ako je higijenski ispravna,
Uništavati muhe, žohare, glodare,
Vršiti redovnu dezinfekciju.
2.12. LIJEČENJE
Crijevni paraziti relativno se lako liječe uz pomoć lijekova, a povećanom higijenom može se
spriječiti daljnje širenje.
Osobe s crijevnim parazitima mogu iskusiti probavne promjene, uključujući gubitak apetita ili im
hrana može uzrokovati mučninu.
Ako je riječ o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, što može uzrokovati zatvor.
Također mogu doći do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.
Infekcija trakavicom može uzrokovati bolove i grčeve u području trbuha. Također mogu
uzrokovati bolove u mišićima i slabost, kada paraziti migriraju kroz tijelo. Osobe s trakavicom
mogu razviti alergijske reakcije na koži kao što su oticanje, crvenilo ili osip, ukoliko se ličinke
ugrade u kožu.
Infekcija glistama može uzrokovati svrbež oko anusa, osobito noću. Žene zaražene glistama
mogu imati svrbež i bolove u području genitalija i urinarnog trakta, a teže infekcije mogu dovesti
do upale zdjelice. Principi terapije crijevnih oboljenja su sljedeći: opšte mjere, simptomatska
terapija, antimikrobna terapija i djeta.
1. Opšte mjere.
Po mogućnosti treba hospitalizovati malu djecu i sve teže bolesnike. Izolacija bolesnika se mora
prilagoditi mogućnostima i uslovima. Tako je izolacija stroža kada su higijenski uslovi života
loši Ž( zajednički ili poljski klozet, muve, prenaseljenost u stanu). Nasuprot tome, bolesnik može
da ostane u svom krevetu ako ima konforan stan, ali je neophodna dezinfekcija klozetske daske,
ruku bolesnika, predmeta koje je koristijo itd...
2. Siptomatska terapija.
Ima vrlo važno mjesto u liječenju, pogotovo ako su izraženi dehidracija i kardiovaskularni
kolaps. Ona obuhvata uglavnom borbu protiv dehidracije, kolapsa i bola.
a)Borba protiv dehidracije. Neophodno je što pre nadoknaditi tečnost i elektrolite. U tu svrhu se
lakšim bolesnicima prvenstveno daje topla, slana industriska supa i topli koncetrovani ruski
čajevi. Za oralnu dehidraciju se koristi rastvor: 4 supene kašike šećera, ¾ čajne kašike kuhinjske
soli, 1 čajna kašika sode bikarbone i jedna čaša narandžinog soka uz dodatak vode da ukupno
bude 1 litar. U težim slučajevima dehidracije treba dati perfuziju izotoničnog rastvora.³
b)Borba protiv kolapsa. Obuhvata rehidraciju, primjenu analeptika i zagrijavanje bolesnika. U
vrlo teškim slučajevima koriste se kortikosteroidi ( Urbason 25-200 mg u toku dana)
parenteralno.
c)Borba protiv bola u trbuhu. U principu treba smiriti ubrzanu peristaltiku, zato se daju
spazmolitici i stavljaju topli oblozi na trbuh.
3.Antibakterijska terapija.
Usmjerena je na gram negativne bakterije, te se mogu upotrijebiti sledeća antimikrobna sredstva:
ampicilin, baktrim, cefalosporini, aminoglikozidi, hloramfenikol i dr. Međutim, mnogi sojevi
šigela, salmonela i koli bacila su postali rezistentni na navedena antimikrobna sredstva, stoga je
poželjno ispitati osjetljivost bakterije antibiogramom, pa na osnovu toga izvršiti izbor
antibiotika. Antibiotike treba dati 5 -7 dana u srednjim dozama.
4.Dijeta
Ona je sastavni dio liječenja. Cilj dijete je da se poštedi obolelo crijevo, ali da istovremeno
obezbijede kalorije. Bolesnik uzima samo tečnosti ( tople supe, čajevi, pirinčna voda i voćne
sokove), često i po malo sve dok ima proliv. Kada glavne tegobe prestanu, u ishrani se uvode:
pečene jabuke, dvopek, pire od krompira, sutlijaš i jogurt. Kad se stolica počne normalizovati u
ishrani se uvode proteini: kuvano meso, viršle, mladi sir i obarena jaja. Na kraju se dodaju masti
te bolesnik prelazi na normalnu ishranu posle 10 dana bolesti.
Antiparazitni program je prirodni način čišćenja od parazita. Čišćenje od parazita se
preporučuje kod astme, alergija i raka. Antiparazitni program sastoji se od tri biljke, koje imaju
moćna anti-mikrobna svojstva i učinkovito uništavaju parazite
Kombinacija pelina, crnog oraha i klinčića omogućava da se riješite više od 100 vrsta parazita.
Pelin i crni orah efikasno uništavaju odrasle parazite i njihove ličinke, a klinčić uništava jajašca
parazita.
Čišćenje uz pomoć antiparazitnog programa mogu koristiti djeca, odrasli i stari ljudi.
– Ćetković D.: Akutne infektivne bolesti, Beograd 1995.
I. Matoničkin, I. Habdija, B. Primc-Habdija: "BESKRALJEŠNJACI - Biologija nižih beskralješnjaka", ŠK, Zagreb, 1998.
LINKOVI
www.medicina.hr/aktualna%20tema/clanci/trihineloza.htm www.mef.hr/Patologija/ch_9c/c9c_trichinella_cycle.gif www.mef.hr/studenti/edukacija/3god/mikrobi/trihineloza/trihineloza.htm www.medicina.hr/index/rijec.asp?id=205