PO ŠTA R IN A PLAĆENA U GOTOVU Uredništvo i uprava u Tiskari E. Vitaliani i Sin - Šibenik PO JED IN I BROJ STOJI DINARA 1.50IZLAZI SUBOTOM Telefon in terurban br. 47 MJESEČNO DIN 5 -

GODINA I ŠIBENIK, SUBOTA 4 MARTA 1933 BROJ 1

ZADNJENastup Roosevelta.

W a s h in g to n > 4. 111. jučer je stigao ovam o g. Fr. Roosevelt koji danas nastupa đu2nost.

Beneš 0 paktu Male Antante

P r a g , 4. III. Praška štam pa kom en­tira govor Dr. Beneša i izričito na­glašuje da pak t Male Antante nem a1 neće imati n ikakvog agresivnog k a ­rak te ra prem a nikom e a najm anje prem a Italiji.

Predavanje Constantine­scua u Rimu.

B u k a r e š t , 4. 111. Rum unjski po­slanik u Vatikani g. C onstantinescu održao je u Rimu predavanje o „fa­šizmu i demokraciji".

Hapšenje komunista u masama.

B e rlin , 4. III. P rem a zvaničnim po­dacim a u čitavoj je Njemačkoj do zado zatvoreno oko 6000 kom unista, od kojih o tpada na sam i Berlin 1500. Sada već ne izlazi nijedan kom unisti­čki list. Izdanja dem okratske štam pe su svedena na 20%-

Napad na nacijonalne socijaliste.

H a m b u rg , 4. III. Sinoć je ulicama Ham burga išla jedna povorka nacional- socijalista koja je iz jedne kuće bila napadnuta iz revolvera. Ubijen je je­dan prolaznik a više ih je ran jeno .

N j. V el. K ra l j A le k s a n d a r posje­tio je u nedjelju prije podne izložbu radova studenata arh itek ture na beo­gradskom tehničkom fakultetu, a na večer prisustvovao je sa Nj. Vel. Kra­ljicom sveslovenskom plesu.

P a k t M a le A n ta n te potpisan u Ženevi 16 februara ov. g. pretstavlja jedan naročiti datum nesam o u isto­riji Male Antante, već i čitave Evrope. U m om entim a velikog političkog pre­viranja, kada su se sa mnogih strana pojavili ozbiljni i sm ioni pokušaji da ae ruši ono što je iskupljeno krvlju tolikih milijona, da se ponovno pod­m etne požar nemirnoj i ekonom ski ugroženoj Evropi, jav lja se jedan do ­gađaj koji je ugrozio podesnu konju­k turu neprijatelja m ira i poratnog po­retka, te za dugo vrem ena paralizo­vao sve paklene pokušaje oko nasilnog revidiranja zavrem enog političkog s ta ­nja u Evropi. I ta Evropa ako savje­sno ispita uzrok i zam ašitost pak ta Male Antante, _ uvjeriće se, da je on jedna prvoklasnu garanc ija m ira, jer pretstavlja ozbiljnu branu svim opas­nim nadiranjim a i penetracijam a u osjetljivu tačku Evrope. Neka zna baš •n a nem irna Evropa, ko ja huška i provocira, ko ja začinjava revizionisti­čki front da je zaključak ženevski od 16 februara spasio I nju od k a ta stro ­fe ko ja bi neminovno nastupila kad bi t a revizionistička Evropa bila ua- pjola u svojoj razornoj zamisli. Pored Iran časke štam pe I sva o sta la avjet* aka javnost, a prvenstveno štam pa Veliko Britanije primila je odobrava*-

VIJESTI.H itle ru ne tre ba B a rto lo m e js k e p o ć i.B e rlin , 4. III. Hitler je u razgovori;

sa novinarim a rekao da su komične optužbe strane štam pe, koja kleveče nacinalsocijaliste zbog požara parla­m enta. Evropa bi nam , veli dalje Hit­ler, m orala biti zahvalna što sm o se pokazali strogi prem a kom unističkom teroru. Vijesti o nekom zlostavljanju i ubijanju kom unista su tendenciozne, jer nam a nije potreba n ikakva Barto­lom ejeva noć.

Gandhi napušta pasivnu rezistencu.

B o m b a y , 4. III. Gandhi je zatražio da m u dozvole da održi govor svojim pristalicam a u svrhu napuštan ja pasi­vne rezistencije usput je zatrazio opće političko primirje.

Sovjeti protiv HitleraŽ e n e v a , 4. III. Sovjetska je dele­

gacija Vanredno zabrinuta zbog govora i rada Hitlera, što može lako dovesti do diplom atskih zapletaja sa SSSR.

Za sigurnost Rooseveltova života.W a s h in g to n , 4. III. Kad je jučer

imao stići g. Fr. Roosevelt bile su preduzete najveće m jere opreza i si­gurnosti tako da su i sam i novinari bili udaljeni. Roosevelt se je odm ah zatim sastao sa senatorom Robinsonom.

Vojni izdaci Engleske p o ve ć a ti.L o n d o n , 4. 111. Budžet m inistar­

s tva vojnog Velike Britanije iznosi37,950.000 L, te je za 1,400.000 L, veći od lanjskog.

njem p ak t Male Antante kao jednu novu i značajnu m jeru bezbjednosti i m ira. Š ta više neki Idu u svom e pri­znanju i dalje, pa sm atraju pak t Ma­le Antante u današnjoj kaotičnoj si­tuaciji ne sam o putokazom k evrop­skom m iru nego i zaštitom naše ci­vilizacije.

T im je činom stvorena jedna me­đunarodna zajednica, ko ja na neogra­ničeno vrijem e osigurava jednu čvrstu o rgansku bazu za zavezničke ugovore i prijateljske odnose koji ujedinjuju zemlje Male Antante i tim e znatno povećavaju jam stva za održanje du­gotrajnog i pravednog poretka u Ev­ropi.

Mala je Antanta ovim svojim činom dokazala da je ona stabilna formacija sposobna za život. Ako se je pak od vrem ena svoga postanja izmjenila, to se zbilo sam o u opsegu organičkog razvoja ne mijenjajući nim alo svoju bit. Sadašnja transform acija obličja njezina je o rganska posljedica instin­k ta za sam oodržanjem ; stoga je sv a ­k a tv rdn ja o nekoj agresivnosti posve neosnovana i tendenciozna. Evropski m ir nije m aska za jednostrane agre­sivne ispade i revizionističke akcije, već je m ir uslov za opstanak novog duha koji je iza ra ta zavladao Evro­pom.

fo rm acija Male Antante pretstavlja jedan blok koji je pa svojoj veličini tfru a i po redu a Evropi- Slijedeći će brojevi najbolje Ilustrovati opseg, ve­ličinu I sn ag u te fo rm acije : Jugosla­vija 841.665 k m 1 sa 13,930,000 Šta-

l novnika, Čehoslovačka 140.394 km 3 sa 14,726.000 stanovnika, Rum unjska 294.390 k m 2 sa 18,025.000 stanovni­ka. Dakle ukupno- 683.449 k m 1 sa45,681.000 stanovnika.

U kupna površina Male Antante od­govara veličini Francuske i Grčke zajedno. Po broju žiteljstva Mala An­tan ta dolazi na četvrto m jesto.

N a r o d n a s k u p š t in a je aklam aci­jom i uz dugotrajne poklike: živila Rum unjska, živila Čehoslovačka, ži­vila Jugoslavija ratifikovala pak t Ma- le-Antante-

T a l i ja n s k a š ta m p a u produženju propagandističke akcije izmišljenim vijestim a protiv Male Antante objavi­la je nove tendenciozne glasove, nai­m e da između država Male Antante, kao i pojedinih sa Francuskom posto­ji ta jna vojnička konvencija.

Ovi glasovi i ove vijesti imali su što je sasvim prirodno i stanoviti od­jek u onim sredinam a koje žele da iskoriste svaku intrigu m a koliko ona apsurdna bila. T ako je, među ostalim iznesen u „Giornale d’ltalia* i sadržaj tobožnjih tekstova tajnih klauzula iz ranijih ugovora između država Male Antante.

I pored u cielini pbjavjjenog teksta o paktu Male Antante njezin stalni sav jet u Ženevi u cilju razbijanja intriga objavio je slijedeće:

„Sekretarijat Male Antante povo­dom skorašnjih izjava u talijanskoj štam pi i proširenih vijesti u njoj o tobožnjim vojnim klauzulam a koje sadrži pak t organizacije Male Antan­te, utvrđuje da p ak t ne sadrži nika- kov ugovor vojne naravi, niti m u je dodana m a k akva ta jna klauzula. Osim toga nužno je istaknuti da su potpuno lažni tekstovi, koji je obja­vio „Giornale d’ltalia* u svom broju od 26 februara kao tajne tekstove ranijih ugovora.“

P o s la n ik k r a l j e v in e J u g o s la v i je u A n g o r i g. Dr. M. Janković prire­dio je večeru u počast pretsjednika tu rske vlade Ism et paše. Večeri su prisustvovali Šukri Kaja beg, mini­s ta r unutrašnjih poslova, Hazan beg, potpretsjednik parlam enta, Numan beg, državni podtajnik u m inistarstvu vanjskih posala, Gemil beg, rek tor univerziteta, te britanski i poljski po­slanik.

H o la n d ijs k a k r a l j i c a V ilh e lm i- n a prim ila je u oproštajnu audijen­ciju jugoslavenskog poslanika u Ha- agu g. Dr. M. Stražnickoga i druge članove poslanstva. Kraljica je zadr-

Š ire s e o z b il jn i g la s o v i da će Hitler poslije izbora 5. m arta pozvati von Papena, Hugenberga i Seldtea, da napuste Vladu, te da ć t položaje njihove i njihovih drugova popuniti svojim ljudima.

U B ra u n » c h w e ig u zam ijenjena su dozadanja Imena ulica Im enim a čla­nova dinastijo Hohenzollern, Sto je izazvalo veliko nezadovoljstvo dem o- krata.

H it le ro v o r g a n »Angrtrf« tra t i re­viziju svih trgovačkih ugovora u že­lji da ee postave na jodinstvanu basu . Ukimste *e Wau»ulu najvećeg povla- štenja zg ag rarne peoizvod«, a zavesti

žala poslanika na večeri. Tim povo­dom ga je odlikovala velikim križem reda O range-N assau s lentom.

S r e b rn i k o m a d i p o 5 0 d in a r a djelomično su se kovali u kovnici u Beogradu, a djelomično u Londonu. Da se jedni od drugih razlikuju, beo­gradska je kovnica postavila pod sli­ku Nj. Vel. Kralja malim slovima »Kovnica A. D.«, dok kovnica u Lon­donu nije ništa napisala ispod slike Nj. Vel. Kralja. Prem a tom e će u bu ­duće biti u prom etu kom adi od 50 dinara sa napisom „Kovnica A. D.“ pod slikom Nj, Vel. Kralja i bez toga napisa.

P r e g o v o r i između jugoslovenske i njem ačke delegacije za zaključenje trgovačkog provizorija povoljno na­preduju. Pošto 5 o. mj- ističe dosa­dašnji ugovor, koji je o tkazala Nje­m ačka, sklopiće za sada privremeni ugovor, a pregovori za definitivni u - govor povesti će se tek koncem ovog m jeseca dok se srede prilike nakon izbora.

In ic i ja t iv o m ju g o s lo v e n s k o g o d ­b o r a za unapređivanje privrednih od ­nosa sa Švajcarskom održana je u Beogradu konferencija uvoznika i iz­voznika. K onstatovalo se, da naša država ne pravi n ikakve sm etnje švajcarskom uvozu, dok u Švajcar- skoj postoje razna ograničenja za naš izvoz tako da je naš izvoz u Švaj­carsku jako ograničen, ako nije i po­sve pao. Na konferenciji je zaključe­no da se najprije poradi na tome, da se zam rzla potraživanja likvidiraju, da se poveća uvoz iz Švajcarske i tim e sklone švajcarsku vladu da po­veća kontigente za uvoz naše robe prem a kapacitetu prijašnjih godina.

A u s tr i jsk i s lu ž b e n i p o d a c i do­kazuju da je naša trgovina s Austri­jom u januaru bila aktivna. Naš u - voz u Austriju stoji u januaru na drugom m jestu iza Njemačke, a iza nas dolazi Ć. S. R, Poljska i M ađar­ska. Ponajviše izvozimo u Austriju svinje, blago, jaja, vino i kože.

U m in is ta r s tv u p o l jo p r iv r e d e proučava se plan o uređenju pitanja ribolova u našoj zemlji. Izaći će novi pravilnik kojim će se predvidjeti sve potrebne m jere za unapređenje ribar­stva i trgovine ribom. Ovaj pravilnik odnosiće se na sve v rste ribolova.

N a š tu r is t ič k i p a r o b r o d „Kralji­ca Marija* kreće 15 aprila na svoje prvo kružno putovanje po M editeranu, gdje ć« pristati u svim većim lukam a Sredozem nog mora.

t. zv. .k a tas tro fa ln a klauzula", koja omogućuje da se carine uvijek mije­njaju prem a potrebi. Industriji će so narediti da ima trošiti u prvom redu dom aće poljoprivredne proizvode.

J a p a n s k i d o n ji d o m izgiazao jo predlog za iskrenu i duboku zahval­nost Slamu, Sto se njegov pretstav* nik suzdržao od glazanja na sjednici (.Ige Naroda u m andžurakom sporu-

L ig a N a ro d a je pozvala Sjedinje­ne Pržave I SSSR d a u čfttv u ju .u d a ­ljem donošenju m jera za « p rO rfra n j« ra ta na Dalekom la tf oooblto z a obustavu liferacija o ru lja .

DOMAĆI P R E G L E D

5 T R H m P R E B D E D

NARODNA TRIBUNA

Z a k l ju č a k L ig e N a r o d a o zab ra­ni izvoza oružja i ra tnog m aterijala u Kinu i Japan izazvao je u Kini pravo zaprepašćenje. U kineskim se krugovim a tvrdi da ova naredba ide u korist sam o Japanu, koji se je već do zubi naoružao.

S o v je ts k a j e v l a d a izvršila oštar pro test kod japanske i m andžurske v lade radi događaja, koji se od igra­vaju u neposrednoj blizini istoćno k i­neske željeznice, koja pripada Rusiji i stoji pod njezinom upravom , a osim toga je odlučila da energičnije nastupi protiv japanskog prodiranja u Aziju.

Z b o g E lz a s a i L o ta r in g ije neće njem ački -narodni socijalisti n ikada ra tovati protiv Francuske, izjavio je prof. ReventIow, jedan od uglednih yođa Hitlerove stranke.

V ije s ti o p r e m je š te n ju C la u d e la f r a n c u s k o g a m b a s a d o r a u W a s - h in g to n u našle šu svoju potvrdu u njegovoj, izjavi, koju je dao novina­rim a, kad se je vraćao sa jednog sa ­s tan k a sa novim m inistrom inostranih poslova Hull. Im a dosta izgleda da će za novog francuskog am basadora u "VVashingtonu biti postavljen ,de la Bonlaye.

U f r a n c u s k im n o v in a r s k im k r u ­g o v im a pronose se vijesti da su rim ska i berlinska v lada odlučile da se Hitler sastane sa Musolinijem i to I u vrem enu od 20 do 25 m arta. Da­kako da će put Hitlerov ovjsiti o re­zultatu parlam entarnih izbora.

U v e z i s a p o d m e tn u t im p o ž u ro m u palači n jem ačkog parlam enta, po­duzete su energične m jere protiv ko­m unista, koji su po rezultatim a istrage jedini krivci. V atra je bila pod­m etnuta na m nogo m jesta tako da Se isključuje m ogućnost da bi to bila izvela sam o jedna osoba tim više, | Sto se je na garištu našlo m nogo ra ­zbijenih. flaša, kojet su sadržavale pe- trolej. N eposredno-pred parlam entom je uhvaćen neki Holandanin Van der Liibbe, koji se već od . 1931 nalazi u inozem stvu; navodno u Rusiji. On je bez okolišanja priznao da je potpalio zgradu, ali poriče da bi ga tko na to 1 bio nagovorio. O dm ah je zatim pro­vedena. prem etačina . u Domu Karla L iebkpechta (centrala njam ačkih ko­m unista), gdje j.e p ronađen m aterijal, koji ; dokazuje d a su .kprm jnisti p r i- premali čitav niz terorističkih . akcija

i . zavjera protiv istaknutih ličnosti. T eroristička akcija treba la je da za­počne potpaljivanjem Reichstaga, rnj- nistarstava, javnih zg rad aJ.i. m uzeja. To bi bio zn^k za opću kom unističku; revoluciju. M inistar Ooring uspio je m eđutim da ukloni tu opasnost. Na: sjednici vlade je donesena odluka d a '

jse zavedu, stroge m jere protiv kp-; m uqi^j{ikpg . terora. Hm denbfug je u sm islu. {1,. t ^eirqarg|<pp: u s ta v a ' jpotpisao, ukaz o Vanredno,m slanju, J^oji-stavlja ,van snage sve one ustavne članke, koji se odnose na ličnu slo ­bodu, nepovredivost starta, pismovriu i telefonsku tajnu, slobodu zbora i dogovora te zaštitu privatnog vlasni- š tv jvPtedW đjne«u1te5k«^k*zne za n a j­m anji p rek ršaj. jfragireha je i ka,zna sm ftl za ^Veleizdaju," trovanje i pot- paljivanje, ugrožavanje željezničkog; saobraćaja, aitentat =na državnog prćt-j Sjednik.a i čianove vlade te za po-: kušaje*» pribavljanja1 političkih talaca. |

Nakon .p o žara Reichstaga provjs-l dena sti "brojna hapšenja komunisti-!

.^k lh prvaka osobito <u Hannoveru ’pkoi -MD i .u .Berlnjii oko. 130. i j ; r.\ j -.•.-KomuništijOji poslanik Torgler, na kofca še .sum nja d a je « vezi sa pod­m etnutim požar,om, svnjevoljno ,$e. je prijavio trtirlinsknj .{^pjiclji jU ^pfjtn jl§ v e g ;^ f r t t ^ j* ,^r,: R oš^nfj^Ja-.' .^Q»vpjrJ(' s e ' A & .su -uhapšene. dv(je| osobe, koje šp '^elgfpnski;. razgpvaraiej za redakcijom * socijaldem okratskog'

lista ,,Vorw arts“ o odgovornosti p ret­sjednika Reichstaga Gflringa za pod­m etnuti požar. Njihova imena se drže u tajnosti. Na preslušanju su kazali da ih je redakcija „V onvarts" upozo­rila na odgovornost nacionalnih so­cijalista zbog požara.

Nad istaknutim ličnostima kom uni­stičke stranke vodi se nadzor. Svi kom unistički listovi, časopisi, manife­sti i plakati zabranjeni su za jedan mjesec. Zabranjeni su i socijalistički listovi za dvije nedjelje, pošto je u- tvrđeno da je a ten tato r podržavao ve ze i sa socijalistim a.

U č ita v o j H o la n d ij i izazvala je veliko uzbuđenje vijest o požaru Re­ichstaga. Holandijska š tam pa posve­ćuje čitave stranice novom nasilju boljševizm a, kojem u pripisuie i ne­davne događaje na k rstašu »Ševen Provincien«.

H a p š e n ja k o m u n is t ič k ih p o s l a ­n ik a , i funkcionera još se uvijek na­stav lja ju . Saznaje se podjedno i za neka nova strana lica, koja su navo­dno upletena u terorističku akciju.

G B rin g , p r u s k i k o m e s a r z a u - n u t a r n j a d je la izdao je naredbu o zabrani svih spisa, u kojim a se vrije­đa Adolfa Hitlera.

N e z a p o s le n ih u N je m a č k o j n a 15 februara bilo. je 6,047.000 t. j. za33.000 više nego 1 januara ove go­dine.

S lik e V ilim a II., koje su bile iz­bačene iz njem ačkih ureda, po odredbi pokrajinskog nam jesnika u Hessenu, vraćene su natrag.

P r e d a v a n je v je r o n a u k a u Nje­m ačkoj, u školam a, gdje toga dosada n jje bilo, uvest će se prilikom o tva­ran ja nove školske godine, ko ja u Njemačkoj ppčinje na Uskrs.

Č in o v n ic im a h o la n d i j s k e v o js k e i m o r n a r ic e strogo je zabranjeno da budu članovi socijal - dem okra tske stranke.

Č e tir i p o s la n ik a N ije m c a u če- hoslovačkom parlam entu izručena su sudu, je r su pripadali „V olks-sportu“, vojničkom pokretu, koji je bio uperen p ro tiv sigurnosti i teritorijalnog inte­g rite ta Čehoslovačke.

R u m u n js k a k r a l j i c a m a t i dovr­šila je svoje m em oare, koji će dosko­ra u tri knjige izići na engleskom j e - ‘ ziku.

M a ts u o k a , j a p a n s k i d e le g a t , iza napuštan ja svog m jesta kod Lige Na­roda otputovao je u Holandiju u svr­hu sklapanja pak ta o n enapadan ju ' izm eđu Japana i Holandije.

U č e h o s lo v a č k u ž a n d a r m e r i ju stupili su m nogi mladići sa srednjo­školskom sprem om , koji su prije ra­dili u kancelarijam a, pa su zbog krize ostali bez nam ještenja.

U B u g a r s k o j s u n a redu razna politička ubistva, a kako se javlja biće ih još i više,, j e r . j e prekinuto , prim irje između grupa M akedonstvu -' jjUšćih, Ositji toga .ministar unutr. po­jilo va Girginov zabranio j.e sye kom u­nističke skupštine bilo u zatvorenom prostoru b.ilo . na otvorenoni, a js to tak o i- sve m anifestacije em igranata koji se vraćaju u' zemlju, te skupštine knje bi oni pokušali prirediti.'

O M e š tro v ić e v o j iz lo ž b i u P a r iz u piše sv a pariška- š t a m p a j izrazuje divljenje v e l ik o g -jiigoslpyens,kPrtit u - njjetnfku. ,.Vi ; i, Atn.yj.i-3j

i* E c h o def P a r l s donosl vijest iz pouzdanog izvora, po kojoj je Italija u ’toku posljednjih 6 mjeseci prebacila

tpna, zagušljivih gasova, -tu kpličinu . valja .uračunati i težinu. naročitih bocat

U kojim a je gas trafispbrtkan i koje

u dosta slične bocam a za transpor* kom prim iranog uzduha. Ti zagušljivi gasovi posljednji su put tran sp o rt'ra - ni 17 decem bra 1932 god. dak le ne­posredno pred pošiljku h irtenberških m itraljeza i pušaka. T ransportiranje boca sa otrovnim gasovim a stalno je vršeno željeznicom, i to norm alnom prugom preko Austrije, kojom se je kasnije transportiralo 50.000 pušaka i m itraljeza.

Spom enuti list dalje govori kako su ti otrovni gasovi pravljeni u Italiji, u Milanu i Savoni, gdje fabrike i sada rade punom parom dan i noć za ra -

Danas F.RoosevelUvijek su ekonom ska p itan ja p re ­

težno ravnala, svijetom , a danas n a ­ročito zadiru u sva područ ja ljudskog života i rada.

Danas je siluac 'ja u svijetu tako složena i kom plikovana d a su na dnev­nom redu brojni i suviše heterogeni problem i, koji ip ak u svojim poslje­dicam a pokazuju neko jedinstvo .

Ni jed n a točka naše zemlje nije o- stala pošteđena od n jihovih korelata, što je donekle i utješljivo, je r je čo­vječanstvo eto ipak u jednoj stvari ujedinjeno.

I to čovječanstvo u svakoj novoj pojavi instinktivno očekuje neko olak­šanje sadašnjeg socijalnog i ekonom ­skog pritiska, goji nadu , da će ili stanoviti događaj ili stanovita ličnost ipak uspjeti d a depresiju ukloni., ,

Poboljšanje općeg stan ja u svijetu ovisi o duhovnom zdravlju svijeta. A kada će to zdravlje n a stu p iti? Kad će narodi doći k pam eti?

D o s ta ! Odgovor bi bio i suviše ne- l rljatan.

Pokušaji, sastanci, konferenciji i si. pro igrali su svoju uvjerljivost i efika­snost i narod i očekuju pozitivne do­gađaje, da oni svojom zam ašitošću neumoljivom nuždom poprave stanje. Ali takovih događaja n em a ; ne p a ­daju s neba. Čpvj.ek je n jihov tvorac. P a gd j.e , je taj čovjek? Da to nije m ožda g. R oosevelt ?

Da v id im o!N ovoizabrani p retsjednik sjeveroa-

m eričke unije danas prim a v last po­glavara najm oćnije države i podjedno p°^% ie ,$e£ofn ,najnezayisnije vlade na svijetij. S tu p a p red ta io presudne i opsežne' p rob lem e s pozivom, d a ih što uspješnije i što h itrije riješi, T a činjenica kao i ogrom ni njegov izbor­ni uspjeg treb a da ga prije zabrine nego li razveseli,' je r one ; eksplozije m ahnitog oduševljenja m asa, kojim je prim ljen rezu lta t izbora n isu išle to­liko n a adresu P. R oosevelta, koliko pa adresu mogućnosti, povratka staro j sreći i b lagostanju. r.

Iz tem elja p re inačena stranačka pri­padnost te m ilijonsko m ijenjanje mi Sljenja dokazuju nam hazafdno ra s ­položenje m asa, koje svoje, posljednje nade stavljaju na jed n u k a rtu : ili ži­vot ili sm rt. Za vrijem e izborne kam ­panje svi su oštrovidni posm atrači o- pazili da ličnost F . Roosevelta nije uzrokom tolikom oduševljenju, koliko m ogućnost nekog rad>kalnpg riješenja

.neizdrživih životnih o d n o ša ja .. Svijet je u napuštanju 'H oov,era vidio neku instinktivnu po tr ehu v d a sreću pokuša sa ovim drugim kandidatom , koji .i^u doduše ne me.že donijeti ono što. on želi, ali kako se ipak živjeti m nra , a u sp u t i tražiti kakav takav izlaz, je p n d a u pom anjkanju boljega,« uo- b a r i onaj, koji se prvi nađe pri ru - Cfo U tom e i leži ključ za psihološko tum ačenje uspjeha novog pretsjednika

P a što će m oći R oosevelt da u ra d iš

• ' BHo': bl„ prejjeradp, ji

čun ta lija n sk i vlade i njezinih save­znika.

Na k raju list veli, da je šef talijan­ske vlade poslao svom e am basadoru u Londonu energične instrukcije na­glasivši mu, da će u slučaju ponovnog uznem irivanja zbog tih afera otvoreno priznati, da doista šalje oružje M ađar­skoj, Austriji i ostalim državam a.

Sirite i pomozite

Narodnu Tribunu"ft •_____-____________________

[ nastupa (južnostjednog čovjeka, pa m akar on ne znam kakvu vlast imao, da popravi i uklo­ni teškoće, koje su dovele do ove de­presije u svijetu. P r n i a sadašnjem stanju te depresije čini se, d a bi tek jed an div m ogao da uspije u borbi pro tiv nje, a za sada nitko ne v jeru­je da je F r. R oosevelt takav div.

1 n jegova zvanična dužnost i p a tr i­otski osjećaj najprije m u nalažu da se tem eljito i isključivo pozabavi sa svojom rođenom zem ljom , a tek zaj- tim d a se u sm islu W ilsonove »nese­bičnosti A m erike" ogriješi o M onroe- vu doktrinu .

S ituacija je danas u Uniji vrlo oz­biljna. Svaki je .treći za rad sposoban A m eričanin bez posla. N akon slom a poljoprivrede, koji seže duboko u do ba C oolidgeova režim a, slijedio je ka­tastrofalnom brzinom form alno jedva prikriveni slom bankarskog i indus­trijskog sistem a. P riv idno je sve osta­lo p ri sta rom D olar je sačuvao svo­ju zlatnu vrijednost. H iljade i h iljade novčan ih zavoda još., uvijek p ro p ad a­ju , sam o se održavaju, oni najveći. Željeznice doduše rad e i dalje i ako se njihove akcije upotreb ljn ju kap prem ije u stanovitim velikim p red u - zećima. Svak, tko trijezno misli, zna­de da se ekonom sko-socljV na a do­nekle i financijska s tru k tu ra Unije po­država sredstv im a," knj im a će ipak jednom doći’ kraj. '

Ovo najbolje svjedoči o slom u ra­dikalnog priv rednog individualizm a, koji, je podržavao H oover i njegovu stranka. Koja će se ideja nam etnu ti am eričkom ekonom sko-socijalnom si­s tem u? T o s# jo š ke zna. Svakako

.će brzim tem pom m orati dem okratska većina ozbiljno 4 a prihvati riješavanje tog proDl'enja, ako ne želi da je do­gađaji preteku.

Z adaci vanjske politike nisu nim alo bplji, i jednostavn iji od svega onoga, što je gore već spom enuto. Vanjsku je trgovinu prigušila nezapam ćena kriza. Silne carinske ograde oslanjaju se n a varavoj pretpostavci, da neko m ože sam o prodavati, a ne i kupovati, te da dužnićke države m ogu udovo­ljavati svojim financijskim obvezam a nekim možda nadnaravnim načinom , a ne svojim proizvodim a te carinskim i inim u stu p c im a .' U sto se’na dalekom Istoku zbivaju događaji tako zamašiti i tp d presudnog utiqaja n a p riv redno- političku ravnotežu Pacifika, da se ne zna gdje treb a najprlje p ristup iti li­ječenju.

Koliko A m erika to l ik o 'i E v ro p a1 b- 1 Čekuje od F . : R oosevelta da iskreno .zam ijeni prijašnju uskogrudnu politi­ku slatkih fraza-realističkom p o litik o p

; razbora i.sm je lo š iu Uvjerenja o ne­razdvojivoj povezanosti svjetskih ln -

>resa i narodnih p 6treb,a. "treba že­ljeti i u interesu pašeg kontinen ta da npvi pretsjednik po tpuno • i- ispravnu

.izvrši svoju m isiju ne sam o na teH a ■ i- dobrob it naroda, koji g a .je ' l gotovu

plebiscitarnim oduševljenjem izabrao, i aj|. na,Vza^ovjiljstjo ^ itM O g ,fvij*j(a.

I | l l Hž||l il| 5 »!TJii i u V

NARODNA TRIBUNAN a u č n i ° ° s j e k

Šibenik, 4 HI 1933.

Redovno se dešava, da ljudi odmah opaze stanovitu pojavu, ali ne i nje­zine uzroke. Da se iskreno o tome osvjedočimo dovoljno je prisustvovati kojemu nacional socijalističkom zboru, ili ako to nije moguće, onda barem preko radija slušati urnebesnu viku 1

oduševljenje golemih masa njemačkog naroda, koje gutaju zvučne i prima­mljive riječi i obećanja Adolfa Hitlera.

Prema utiscima i informacijama sa­vjesnih prosmatrača, izgled tih masa, njihova vanjština te razgovor pokaznj« da je u pitanju njemački malograđa­nin. Te su mase danas osjetile na vla­stitoj koži u uslovima današnjeg ži vota teško stanje u koje su ih doveli posljeratni događaji. Te su mase da­nas na čistu da je svršilo nekadašnje dobro predratno vrijeme, u kome je vladao njemački car i čitavi onaj mi- litarističko-birokratski sistem. Te mase u želji da obnove ono staro zlatno do­ba kliču i zaklinju se na vjernost svome velikom vođi Adolfu Hitleru.

Od trideset miliona njemačkih gra­đana koji se bore za svagdašnji krnli samo je polovica radnika. Zbilja taj broj zapanjuje, ako ga se uporedi sa onim u drugim državama, ali taj broj istodobno nam potvrdjuje činjenicu da u Njemačkoj ima ogroman broj seljaka, zanatlija, malih trgovaca, či­novnika i namještenika. To je ono što se obično naziva srednjim staležem i taj srednji stalež obuhvata 45 po sto radnog stanovništva. Poslijeratna sta­tistika donosi konstataciju da se je broj trgovaca i trgovčića te obrtnika nerazmjerno povećao prema broju sta­novništva.

Osim toga događaji koji su se re­dali iza 1918 presudno -su uticali na ekonomsko stanje čitavog svijeta a Njemačke napose. Svi financijski a na­pose ekonomski tereti pali su na malog građanina i seljaka, jer su to baš oni koji su još nešto imali. Oni novona­stali trgovci i obrtnici bijahu pogo­đeni neizdrživom konkurencijom, koju su im nametnula velika trgovačka i konsumna preduzeća. Uto je došla još jedna velika nesreća: inflacija, koja je štediše, a i mnoge špekulante upra­vo upropastila. Sve je to postepeno stvaralo kod srednjeg staleža ogromno nezadovoljstvo te istodobno i utiralo put procesu proletarizovanja uvodeći ga u istu kolotečinu, kojom ide rad­nik. Jest, ali radnik je mogao i može uvijek preko stanovite svoje organi­zacije tražiti neku zaštitu i materijalnu pomoć, ali srednji stalež i po svojoj funkciji bio je posvema prepušten sa­mome sebi.

Dok je u Njemačkoj sistem visokih carinskih ograda protiv uvoza poljo­privrednih proizvoda bio u snazi, do­tle je uz velikog posjednika mogao da se time okoristi i zaštiti i seljak. No kako je Njemačka prvenstveno indu­strijska zemlja te po tom upućena na uvoz poljoprivrednih proizvoda to je doskora sistem visokih carina napušten. To je uvjetovalo konkurenciju stranih agrarnih proizvoda na štetu seljaka, jer kupovna moć širokih potrošačkih masa nije dozvoljavala opskrbu sa skupim domaćim agrarnim proizvo­dima. Još otprije zaduženi seljaci, mo­rali su sada, u svrhu' da se održe, praviti nove dugove a zatim da stenju pod teretom kamata.

Svi su ti događaji iz temelja potre­sli ekonomskim ustrojstvom srednjih staleža u Njemačkoj. Svi su im se ži­votni uslovi sasvim promijenili, ali njihovo mišljenje i vjerovanje ostalo je isto. To nam potvrđuje i njihova naivna politička orijentacija, po kojoj slijepo vjeruju da je ipak moguće po­vratiti ono zlatno doba, kada im je bilo daleko bolje u onako idealnim životnim uslovima, za kojima danas

neodoljivo čeznu.Psihološko raspoloženje, koje je na­

stalo u takovim prilikama, gdje po­razno djeluje upoređivanje sadašnjice sa prošlošću, ne dozvoljuje dublje i suptilnije razmišljanje o uzrocima, Šta više i samo razmišljanje postaje u tim životnim prilikama neprijatno. Tu masa traži hitro riješenja, traži uslove života i to odmah, traži kirurga koji će izvršiti operaciju na bolesnom or­ganizmu. I našla ga je u osobi spret nog i rječitoga Adolfa Hitlera, koji je na tako plodnom terenu razvio svoju akciju. Veliki broj nezadovoljnika stvo rio je veliki broj njegovih pristaša.

On je uspio da njihove težuje po­veže u snažni poklik sa tragičnim o- djekom : Wir wollen zuruck! Od ta­kove mase mogao je stvoriti veliki pokret. Jedna konstatacija: propalo je carstvo, Njemačka je pobjeđena Ho­ćemo treće carstvo i nacionalnu afir­maciju.

Našao je. za svaku kategoriju malo- gradskog svijeta odgovarajuću krilati­cu. I što nam se više čine njegova o- obećanja neostvarljivima, tim ona onom svij.ćtu, koji traži hitro poboljšanje ži­votnih odnošaja, izgledaju sve više i više dostižna i realna.

Seljaku se obećaje, da će ga zašti­titi velike carinske ograde, koje će o- graničiti uvoz agrarnih proizvoda, a osim toga, da će se naći načina, kako će prestati njegovo stenjanje pod te­retom velikih dugova. Mali trgovci i obrtnici oslobodiče se neizdržive kon­kurencije velikih trgovačkih preduzeća koja drže u rukama Zidovi. Činov­nički će stalež u Trećem carstvu do­čekati opet one lijepe dane ugleda i poštovanja i opet će postati odabrani društveni sloj.

Zbilja ugodna i utješljiva obećanja, koja svakoga, tko dublje ne razmišlja, neodoljivo privlače. Ona ne postav­ljaju neke perspektive za raj buduć­nosti, nego vode računa o konkretnim svakidašnjim pitanjima i brigama.

U onom staležu i u tim obećanjima leži temelj i snaga njemačkog fašizma. Masa slijepo očakuje što će „der gros- se Fuhrer* najprije ostvariti od svojih utješljivih obećanja.

S P O R T

N o g o m e t:Sutrašnjim danom poćimlje borbr«

o drž. prvenstvo. Razna klupska igra­lišta u državi postaće sutra središta interesa športske publike, koja će du­hovno i ove godine kao i ranijih ući u tu borbu te se sa svojim sirrpati- jama opredjeljivati pojedinim klubo­vima, koji su kao najbolji izabrani da povedu časnu i vitešku borbu u kojoj će konačno biti izabran između najboljih najbolji klub za prvaka dr­žave u godini 1933.

NA ZNANJE !Izdavanjem „Narodne Tribune" kao tjednog glasila Šibe­

nika te sjeverne i srednje Dalmacije, pokretači žele da uz dobro­voljnu — i na idejnim načelima baziranu — suradnju prijavljenog broja ugl. lica popune prazninu koja se osjeća na polju raznih pitanja prosvjetnog, privrednog, socijalnog i komunalnog te uopće progrešnog značaja.

Polazeći sa stanovišta tih načela, a imajući pored toga u vidu današnje teške privredne prilike svrha nam je, da se oko tjednika i dalje okuplja sve veći broj pozitivnih intelektualnih elemenata, bez razlike na njihovu nacijonalno-političku opredje ljenost, koji bi bili spremni da jedino na idejno j bazi u svakom pogledu rade oko podizanja ovoga dijela Primorske banovine.

D a s e ov o m e pothvatu nebi dao karakter m a te­rijalne k oristi pojed inaca, izjavljujem o v eć u sam om p očetku da osim sta ln e i redov ite pretp late n e tražim o n ik ak ove potpore. Jedino ćem o ta k o im ati slobodne ruke u svom e poslu.

Naše je mišljenje da je samo pokretanje lista u ovim teš­kim vremenima dovoljan i jasan dokaz da se ne ide za nikakovim materijalnim probicima. Iako znamo da će u prvim počecima troš­kovi oko izdavanja i uzdržavanja glasila biti veći od prihoda re­dovite pretplate, mi smo spremni da se do krajnjih mogućnosti žrtvujemo i ustrajemo, sve za napredak sjev. i srednje Dalmacije i Šibenika kao njihovog privrednog centra.

Ne sumnjamo da ćemo u ovome poslu za opću stvar biti prepušteni sami sebi, jer se nadamo da će nas u tome podupi­rati one ustanove, društva i pojedinci, kojima je stalo do toga, da se društvene, prosvjetne, privredne, komunalne i ostale prilike ovih naših, prirodnim krasotama obdarenih krajeva što više po­prave i dovinu odgovarajuće visine.

Eto, to je cilj koji će se tim prije postići ako bude do­voljnog odaziva i razumjevanja barem kod onih od kojih se oče­kuje moralna pomoć, obzirom na položaje koje zauzimaju u javnom društvenom životu.

Svi kao jedan moramo nastojati da pobijemo onu poznatu ravnodušnost dobrog dijela građana, koja koči svaki pravilan napredak. — ža lo sn a je konstatacija , da s e ta ravno­dušnost opaža u najvećoj mjeri b aš k od on ih lica, k oja su u prvom redu pozvana da podižu narodni duh u svak om sm jeru. - Još žalosn ija konstatacija , koja zavrijeđuje javnu osudu je s t ta , da izvjesna lica sv o ­jim raznim kritikam a svak u ideju i p oth vat za op će dobro osuđuju i proriču im propast u sam om e začetku . - H valevrijedno i korisno bi bilo da i ta — za kritikovanje sp osobna — lica svojim iskustvom , zna­njem i au toritetom pripom ognu ostvarenju tih ideja i p oth vata te ta k o osiguraju njihov konačni uspjeh.

Daleko smo od namjere, da time ikoga vrijeđamo, napro­tiv smatraćemo uspjehom budemo li ta lica mogli ubrojiti u re­dove svojih pozitivnih saradnika.

Smatramo potrebnim napose istaknuti da ćemo se kloniti svakog polemiziranja, koje bi moglo javnost cijepati u protivničke tabore i ujedno na opću stvar i svrhu štetno uplivati. - Polemika bazirana samo na stvarnosti i pravednim argumentima, a ne na pristranom lokalnom domoljublju, neće se izbjegavati, ako bude u pitanju obrana interesa Šibenika i onog dijela primorske bano­vine koji njemu teži.

Nema dvojbe, da će odasvuda biti zamjeraka, ali one će biti ublažene kad se saznade da na izdavanju ovoga lista sara- đuju ljudi samo iz svoje nesebičnosti za plemenite ciljeve, ne tražeći nikakove koristi.

Uvjereni, da u krajevima koje će zastupati „Narodna Tri­buna" ima velik broj vrijednih i plemenitih ljudi slobodni smo računati na njihovu suradnju, te sa stalnošću nadamo se, da će sadašnji skromni počeci dati poticaja jačem napretku i tako

služiti na čast svima onima koji su u bilo kojoj mjeri dopri­nijeli svoj udio za opću korist i napredak.

Vaso Čok i Jero FaklarŠIBENIK (Dalm acija) . .S L A V I J A "

TVORNICA SAPUNA

Braća Iljadica- G rM ić j a t PetraŠ I B E N I K

Proizvađa za domaćice najbolji i najkorisniji sapun za praDje rublja: žut i , z e l e n i i b i j e l i .

T̂nmrirmni'TTm'iTFrrrfi'fi Josip Iudiiimi Šibenik

Bogato skladište stakla za prozore, šupljeg stakla, porculana, kuhinjskog po­suđa. Aluminijsko,emajlira­no, papirnate robe, mine­ralne vode, bombona i t. d.

Uiastiti proizvod c rkv. svijeća

tr M e đ u n a r o d n o E o t p r e m n i š t v o

agentura,E kom isionalna,

pom orska E p o s l o v n i c a

Poveljeni Trgovački - Pomorski

t Mešetar.Er U t e m e l j e n o 1906. E Brzoj. Sped. Jadronja ~ Telef. broj 3 i broj 27

P Kom isionalna sk lad išta IT 1 zastupstva prvih r" tv rtka i tvornica u

tuzem stvu 1 inozemstvu

Adresa za brzoj. Č ok-Š ibenik

Broj računa kod

■ Ček. Zavoda — Sarajevo 4343.

J O S I P T A R L Emješovita trgovina na veliko i malo Utemelj, g, 1895.

ŠIBENIK (Dalmacija)Brzojavi: Josi Tarle, Tel. br. 44.

NARODNA TRIBU NA

GRADSKE VIJESTI

Koliko je p a rag ra fa im ao H am urab ijev z ak d n ik ? . ,

P o s t a v l j e n j a . Na drž. U čiteljsku ško lu postav ljen je g. prof. Ja k o v E šk in ja , a na real. g im n. g. prof. Mi­loš G anza.

P l e s p . s . k . , ,K r k a “ . N a zadnji d an poklada p. s. k. ,,K rka“ o d ržao je svoj trad ic ionaln i ples. K ako svake godine, tako i ovog p u ta b io je to najuspjeliji p les u Š iben iku . B ro jan posje t i ob iln i d o p rin o si su dokazom kako Š ib en čan i vole svo ju ,,K rku“ . Sve p ro s to rije g ran d H o te la ,,K rka“ b ile su ukusno i o rig ina lno iskićene po gospodinu Šim i P av ličev iću prof. u m . Š ibensk i ja z z -o rh e s ta r p o d vod* stvom g o sp o d in a Pav ličev ića, m aj­s to rsk i i neu m o rn o je sv irao do 6 sa ti u ju tro . B ro jne k rab u lje un ije le su jo š više raspo ložen ja , te su posje­tioci b a r za tu noć zaborav ili na n e sre tn u k rizu . K ao n a jusp je lija k ra - b u lja b ila je n a d a re n a gđica Vučetić. K ao najbo lji p lesni p a r p rog lašen je gđica Ju rin i g. l lo š i. P lesu su p r i­sustvovale civilne vlasti, vojsku su zastupali pukovnik gosp. Božić k o ­m a n d a n t o b ran e Š iben ika, k o m an d an t m jrn a r ic e gosp. A nđeli, k o m an d an t b a ta ljo n a gosp. B abić , n a ro d n i posl. gosp. Miletić, d ir. G ep h o rt sa g o sp o ­đam a. Osim m ješćana m oglo se za bilježiti veliki b ro j gostiju iz D rniša, K nina, Sk rad ina, Z la rin a , Vodica, pak i iz Sp lita . G osti su n a ulazu dočekan i od c je lokupne u p rav e i ve­slača , m eđu kojim a su se isticali u veslačkim d resovim a veslači četvorca bez k o rm ila ra , koji su zastupali „K rku11 n a evropsk im šam pionatim a;

S v e č a n o s t Č e tn ič k o g U d r u ž e n ja U neđelju, dne 26. februara t. g. na Poljani K ralja P e t r a : bilo je obavljeno razviće i posveta b a r ja k a mjesnOg četn ičkog udruženja, uz p risustvo če­tn ičk o g vojvode K. Pečanca i m jesnih četn ika. Pored njih svečanom činu prisustvovali su izaslanici Nj. Vel. Kralja i B ana P rim o rsk e Banovine, p redstavnici v lasti, u stan o v a , ko rp o ­racija i uzvaniei te m nogobrojno g rađ an stv o .

Po svršenom činu . sa stav ila se m a- n ifestacijona povorka ko ju je p redvo­dila Soko lska G lazba, dok je istodobno g lazba iz K aštel Sučurca predvodila om ladince iz Sp lita i K aštela i oko l­nih m jesta.

Po v o rk a je p rošla g lavnim g radsk im u licam a doprativši uzvan ike do „Ho­te la Kosovo*’ a po tom se v ra tila na­tra g i u uzornom redu razišla.

B anket u čas t V ojvode Pečanca održan je iste večeri.

U k a t e d r a l i sv. Ja k o v a k roz ovu korizm u propovjedi M. P. 0 . Miolin i tb : nedjeljom u 1115 s., te s r ijed o m . i petkom u 19 sati.

P r e h r a n a . Po uzoru d rug ih naših g rad o v a i u Š ibeniku je oko 20. XII. prošle godine počela d jelovati „P re­h ran a" novoosnovana i u sadašn jim vrem enim a besposlice v eom a po trebna ustanova,* ko ja dnevno dijeli 75 o- b roka besplatno .

Sredstva p rik u p lja od dobrih i plem enitih ljudi, te d ru štav a i u s ta ­nova. U cilju o lak šan ja bijede onim a koji su najteže pogođeni današn jom besposlicom stav ljam o n a srce im u­ćnijim g rađ an im a i d ru štv im a da svo ­jim prilozim a š to ' izdašnije om oguće ovaj hum ani i hvalevrijedni rad „Prehrane*4.

R a d io - a m a te r i iz raznih gradsk ih p red je la tuže nam se da se sv a k o ­dnevno opetu ju sm etnje, koje im onem ogućuju svako prim an je .- Stoga upozoravam o sve one vlasnike razno­v rsn ih e lek tričn ih a p a ra ta i n ap rava kojim a je M inistarskom naredbom o d ređeno vrijem e u p o rabe,, da se drže^ p rop isa . N adležne pak vlasti m olim o d a pro tiv p rek ršite lja na js trože postupa , eda se vlasnicim a rad io -ap a ra ta . za p re tp la tu koju redovito p la­ćaju , uzm ogne zajam čiti nesm etano prim an je.

N a š s u g r a đ a n i n narodni poslan ik k n in sk o g sreza g. Dr. N. Subotić po­ložio je m an d a t u k o ris t sv o g a za ­m jen ik a g. Dr. T ode N ovakovića.

N a r o d n i p o s l a n ik g. Dr. G rga A nđelinović na p ro lasku za B iograd zau s tav io se neko vrijem e i u Šibe­niku.

S k u p š t i n a S o k o ls k e Ž u p e Š i­b e n i k —Z a d a r o d ržana je u srijedu 1 m arta . Na sk u pštin i su bila Drojno z a s tu p a n a sv a p o dručna d ru š tv a preko svojih izaslan ika.

S k u p š tin a je započela u 8.30 sa ti u ju tro , a o tvo rio je s ta reš in a br. Ko­vačev, koji se u p rvom red u sjetio Nj. V. K ralja i s ta reš in e S aveza Nj. Vis. P rijes to n asljed n ik a P e tra i predložio da im se od aša lju pozdravni telegram i. Uz burno odušev ljen je ti te leg ram i su p rihvaćen i. Pozdrav io je zatim iza­s lan ik a Saveza Soko la K raljevine J u ­go slav ije br. Buića, k ao i sve d ru ­š tv en e izaslan ike. O svrnuo se zatim na ra d neprija te lja S o k o lstv a i po­zvao sv u braću n a što ak tivn iji rad .

Posle to g a su slijedili opširni refe­ra ti po jedinih funkcionera. Svoje izvje­šta je su podnijeli ta jn ik br. T orre, načeln ik br. Meliš, p ro sv e tar br. G a- m ulin, b lag a jn ik br. Benković, s ta ti ­stiča r br. Ježek i član nadzornog od b o ra br. Zenić. Po podnetim izvje­šta jim a razv ila se d iskusija , ko ja se vodiia d o sto jan stv en o i stvarno .

Iz izv ještaja m oglo se razab ra ti po­ra s t jed in ica u to k u prošle poslovne godine, k roz ko je razdob lje je o sno­vano 1 novo d ru štv o i 10 novih ćeta, tak o d a d a n as župa Š ib en ik — Z ad ar im a začlan jen ik 19 d ru š ta v a i 30 č e ta I u s ta rim jed in icam a p okazao se po­ra s t u b ro ju č lanstva, ta k o n. pr. u d ru štv u Š iben ik upisalo se u poslije- dn je v rijem e preko 200 novih Članova

Na sk u pštin i je izab rana nova u- p rava. U sta reš in s tv o su ušli s ta re ­šina br. K ovačev Pavao, I. zam jen ik J s ta reš in e br. Božić Ž ivorad , II. za - I m jenik s ta reš in e br. V lahović Ante, ta jn ik br. Ježek Josip , načelnik br. M eliš Vinko, I. zam jen ik načeln ika br. P o k ra jac G juro, II. zam jen ik n a ­čeln ika P ro teg a Ivo, načeln ica se stra K ušar Nada, I. zam jen ica načelnice se s tra M udronja Vilma, II. zam jen ica načelnice se s tra S v a tek Ana, p rosv je­ta r br. G am ulin Ćiro, b laga jn ik br. B enković Egidije, referent za čete br. T riv a Miloš. U od b o r je ušlo još 10 odb o rn ik a i 10 zam jen ika.

Poslije g o v o ra br. K ovačeva i s a ­veznog izaslan ika br. Buića sk u p š tin a je zak ljučena.

I z le t u M a n d a l in u . K ao i ranijih godina n a „Č istu S rijed u *1 tako i ove godine n isu izostali trad ic io n a ln i izleti u M andalinu, kam o su izletnici od la ­zili p ješke i željezn icom , a veći se d io p revezao m otorn im lad jam a * , N irvana14 i „Sv . N iao la41. U prkos krizi ove ob ičaje p o d ržav a stanoviti bro j g rad jan a, uvijek jedL akim zan i­m anjem , te se tam o uz vino i p eče ­nje veseli i zabav lja d o kasn e večeri.

O s n iv a n je J u g o s l a v e n s k e A k c ije u Š ib e n ik u . U srijed u na večer o - d ržan a je, u p ro sto rijam a N arodne Ž enske Z ad ru g e osn iv ačk a sk u p štin a Jug o slo v en sk e Akcije u Šib niku.

Nakon što je v iše govornil^a g o ­vorilo o političkom i socijalnom p ro ­g ram u Jug o slo v en sk e Akcije, jed n o ­g lasno je izab rana p rva u p rav a ši­benske organizacije na čelu za p re t­sjedn ikom g. Drom M arkom G rdovićem .

K ako sm o inform irani, Jug o slo v en ­sk a A kcija n am jerav a d a razv ije svoju d je la tn o st i u ostalim m jestim a sje ­verne D alm acije, i

I z v o z iz š ib e n s k e lu k e kroz m je­sec feb ruar bio je vrlo slab. U febru­aru je našu luku posjetilo svega 25 . p arobroda i m otornih jed ren jak a od kojih je bilo 11 talijansk ih , 12 d o ­m aćih i dva engleska. Izvezeno je ug ljena 3815 tona, g rađ ev n o g d rv a 8382. kubična m etra, gorivog d rva 504 tone, c ianam ida 6 l0 to n a te g v o ­zdenog lim a 35 tona. Kroz prošli m jesec uvezeno je u našu luku 110 to n a cem enta i 5000 pločica.

N o V i F i l m o v iK la s i f ik a c i j a p o v r i j e d n o s t i

P o s l j e d n ja i g r a 2Oskar Sima, Gustav Griindgens

U e k s t a z i 1Hedy Kiesler

M a r a to n s k i t r k a č 2Pane Hartmann, Brigita Helm

S r e ć a u n o ć i 2Hermann Thimig

S k i tn ic a 2Jackie Cooper

G o s p o d a r i M a k s im a 2Leo Slezak, Oskar Karhveiss

R e b e l 1Luis Trenker

A u d i je n c i ja u lš lu 3Marta Eggerth

P u s t a s v i je t l i 3Rosy Barsony, Tibor Halmay

P o s l j e d n j i r a j 1

Č o v je k iz č e l ik a 2G. Bancroft, Wynne Gibson

Š to z n a ju m u ž e v i 2Tony van Eyck, Hans Brausewetter

, ,B a b y “ 1Anny Ondra

G r a d s to j i g l a v e 2Szoke Szakall

L u đ a k k in a 2Harold Lloyd

Br. 1 — prvorazredni film„ 2 — isto dobar zabavni film„ 3 — film osrednje vrijednosti„ 4 — film ispod osrednje vri­

jednosti

K r e ta n je r a d n e s n a g e n a t e r i ­to r i j u J a v n e b e r z e r a d a Š ib e n ik . P re m a izvještaju ekspozitu re Javne berze ra d a u Š iben iku u toku ovog tjed n a prijavljeno je 180 nezaposlen ih rad n ik a i to 172 m uška i 8 ženskih.

T raž e ra d a m ušk i:1 lijevač željeza, 6 kovača, 8 m eha- niča, 8 lim ara, 1 kolar, 9 d rvođjćlaca , 6 p osto lara , 3 b rijača , 1 krojač, 3 p e ­kara , 1 - tjesten ičar, 1 m esar, 4 k o ­n o b a ra , 1 po d ru m ar, 1 kuhar, 4 b o - jad isa ra , 3 z idara, 7 trgovačkih p o ­m oćnika, 45 n ad n ičara , 63 poM orca razn ih struka , 6 činovnika, 1 in k asan t 1 šeg rt.

Ž e n s k e :1 k ro jačica , 1 so b arica , 1 služavka, 1 g lazben ica , 2 p jevačice.

P re p o ru ća se gg. poslodavcim a, da p o treb n u ra d n u snagu nabavljaju p u tem B erze rad a .

E ksp o z itu ra be rze rad a vrši sva posredovan ja ra d n e snage besplatno i bez n ap la te ikakvih taksa.

V rijedn im đopisn ićim a še n a jtop lije zahvalju jem o n a njihovoj ia ra d iH , uv jeren i, d a će n jihov tru d don ije ti ko risti našim zapušten im krajevim a.

Ovom prigodom napom in jem o , d a se zbog tehn ičk ih razloga nije' m'bgtb p rije izaći sa lis tom i đ a sti riiekr d o ­pisi ra d i p reo b iln o g m ate rija la m o ra ­li izostati. Oni će b iti uvršteini u sli­jed ećem bro ju . U redništvo.

U m je tn ič k o v e č e p lastičnih i k la ­sičnih igara gdje. M aše A rsenjeve b. članice B eogradskog PozoriŠta održat će u p ro s to rijam a G rand Ho&l Krka dne 4 i 5 III. P o če tak u 21*30.

P o r e s k a u p r a v a Š ib e n ik donosi do zn an ja sv im onim poreznim ob- vezanicim a, koji su u sm islu § 14 zak o n a o izm jenam a i d o p u n am a za ­k o n a o neposredn im porezim a tražjli o tp is poreza, d a će se n jihove rilolbe p re tresa ti počam od 10 m a rta 6 . g. unapred .

Individualni pozivi b it će svakom m olite lju posebno uručeni

U in te resu je m olioca d a sam i p ri­s tu p e odbo rsk o j sjednici, e d a Iizm d- gne do k aza ti razloge, koji s li’ ga n a ­veli d a traži o tp is poreza.

N e p r e k id n u s lu ž b u vrši k roz ovu sedm icu ljek a rn a M ontana.

M e te o ro lo z i izvještaj za orati Šibenik/cp = - 4 3 ° 44’ 3” S |‘j \ X = 15° 53’ $ )

Dne 4 m arta 1933 U 3 sati*

T lak z rak a 76’0;5 mm’.

T em p era tu ra 11 •2 °

V laga / E, 2 1 km

Sm jer i b rz ina v je tr^ n65 %

Nebo Pokriveno

More ti m irno

O borine 1 ‘9 rtfm

Opći ra sp o red t la k a :A tlanski ciklon sa sred ištem na

Islandu 736 m m . pom iče se p rem a kofitinentu, i već je zahvatio ' zapadni dio M editerana. Jed an an tic ik lon se n a la z i.u Rusiji 772 m m , a drugi na Uralu 776 m m .

Prognoza v rem ena za 5 m arta 1933: V rijem e o sta je nestalno sa teriđeh-

cijom d a se jo š pogorša . Nebo m je­stim ično oblačno uz povremene* kiše. V jetar će p re tešno d u vati sit s jev ero ­istoka. T em p era tu ra u laganom po­rastu . M ore ta lašito .'

NARODNA TRIBUNA

VIJESTI IZ SJEVERNE DALM ACIJEBenkovac

25. I i . 1933.Doznavši d a se u Š ibeniku n am e-

rava izdavati neovisni i vanparlijsk i list, „N arodnu T rib u n u " , B enkovac i n jegova okolica su tu n am jeru na jis kren ije pozdravili, b u d u ć i da su ose- ćali p o tre b a lišta koji bi nep ris trano zastupao i objavljivao m nogobrojne ekonom ske i duševne p o treb e sjever­n e Dalm acije uopće, a Benkovca kao m etropole R avnih K otara napose.

U vjereni sm o naim e da ćem o jed i­n o pu tem savrem enog rasp rav ljan ja i obav eštav an ja k ro i novine m oći u je ­d in iti snage i n ap o re sv ih on ih česti­t ih faktora u našem javnom i d ru ­štvenom životu koji se od našega u- jed in jen ja , u slijed razn o v rsn ih razloga, uzalu d tru d e d a n as u d ru že u zajed ­n ičk u b o rb u za naše zajedničke in te ­rese. Sanjo ovakovim naprecim a, u s a m a će se p o b u d iti n a d a d a ćemo se i m i u ovim zaostalim krajevim a, za k ratko vrijem e, m oći upored iti sa d rug im napredn im po k ra jin am a u d r ­žavi.

T vrdnja d a su naši krajevi u istinu zao sta li n ije z lo n am je rn a ; njoj je sa ­m o n am jera da n as opom ene d a se trgnem o iz p o sp an o sti i n e rad a , i da p ro b u d im o naš b istri i rad in i, sam o­m e sebi p rep u šten i n a ro d . Je r njego­vi p rosvećeni ljudi, zbog m eđusobne nesloge, n e d a ju m u n i u najm anjoj m jeri ni in te lektualnih , hi psifiičnih, i l i m oraln ih n a d ah n u ća .

O tuda se osjeća velika p o treb a da se ne sam o u vode prosvećen i ljudi Iz d ru g ih krajeva države, već d a se i dom aći osposobe za o b razovane na ć ijo n a ln e radn ike , koji će svojom sposobnošću , neseb ičnošću i požrtvo - vanjem ,' 'pO1 u tv rđenom p la n u , , voditi fizički, duševni i” gosp o d arsk i n a p re ­d ak .

T re b a uk lon iti sve zap reke d a se -ovakova akcija u ip ešn o p rovede. T o j e najnužn ije . Koje su to zap reke i koliko ili im av iznjjećem o' u idućein. b ro ju ..

... T re b a p ro n a laz iti, s tvara ti, predvo-, diti i u jed in iti! I b u d u ć i,d a znam o d a su "to glavne " n am jere „N arodne T r ib u n e " , m i od srca pozdrav ljam o n jeno objavljivanje.'

Miloš Karrier':|j u p r . 'P o re s k o g u re d a u m . !

1 2 1933.6 . D u šan Jurković, zem. sud. sa­

vjetn ik u. m . i kr. jav n i belježnlk u Benkovcu slavio je 31. I. o. g. svoju k rsn u slavu sv. T anasiju .

Ovim povodom opet se je p okaza­lo, koliko je on viđen i poštovan od svih onih m nogih, koji su imali p ri­gode, da upoznaju n jegov otm jeni karak ter, p redusretljivost, duboko zna n je i dobro n am jern o st p ram a svako­m e i S rb in u i H rvatu , g rađ an in u i seljaku. P okazale su to i m n o gobro j­ne posjete i čestitke, a i zdrav ice o d ržan e n a ručku , ko jem u je p risus­tvovao i k o m an d an t m jesta i 11. p. p u k a „K arađorđie“, g. pukovnik Savić sa gđoin sup rugom , koji su su trad an otpu tovali u B eograd.

P oživ io n am ' B og našeg nenad o k n a­divog g. n o ta ra Jurkovića jo š m nogo ljeta. G rađanin .

12 2 1933,U ned je lju 5, 2. 1933. od ržala je

Sokolska četa u Bukoviću kod B en­kovca svoju glavnu godišnju sk u p šti­nu.

P o što je s ta rešinstvo čete u odlič­nim ruk am a, skupština je od ržan a bez intervencije m atičnog d ruštva .

S o k o l

12 2 1933.D elegati m atičn o g Sokolskog d ruš­

tva u B enkovcu, b ra t sta reš in a i o s ­ta li posjetili su u nedjelju 5. ov. m j. g lavnu godišnju skupštinu Sokolske čete u K uli-A tlagić kod B enkovca. N a skupštin i je bilo oko 220 članova i p rija te lja čete i oko 80 n a rašta jaca i d jece iz se la K ula A tl. i K orlata, željnih sokolskog života i odgoja.

D elegate je četi p re ts tav io prošve- t a r čete m jesni p a ro h b ra t B ožidar M agud, pozdravivši p risu tne.

D odirnuvši sm išljeno sve važne tač ­ke naše u n u ta rn je i vanjske politike te vjerske prilike govorn ik je oduševio sve p risu tne , kao i slijedeći govornik požrtvovni i p o zn ati m jesni učitelj b ra t A ljašenko, koji je selo isto m no­go zadužio .

N a p o zd rav u i dočeku p risu tn i n a j­ljepše su .se zahvalili. N apose pak je održao lijVpi skladni odgojni govor, referen t ža ćete b ra t Kalanj.

Veliko je zadovoljstvo i ra d o st iza­zvala po b ra tu p a ro h u M agudu p rio ­p ćen a p lem enita od luka tu torstva srp', p ravoslavne crkve sv. N ikole u

! Kuli Atl.’, d a tu to rs tv o ' stavlja , č e ti-n a . ra sp o lag an je novosagrađenu svoju k u ­ću na najljepšem položaju u selu, k o ­ja će u jedno b iti p rv i Sokolski dom u općin i benkovačkoj.

N a skupštin i izab rano ' je starešin - ’stvo čete od lica, kojai će če tu ne san jo uzd rža ti, nego sigurno m nogo uzn ap red iti. S o k o l .

21. II. 1933. Skoro cjelokupna uprava Sokolskog

društva u B enkovcu kao m atičnog posjetila je u nedjelju 29. 1. 1938. svoje jed in ice Sokolske čete u Pulači te u Jagodnjoj gornjoj, gdje su se nakon dosto jn ih dočeka održale značajne godiš, skupštine gdje se istakao S o ­kolski rad i dr.

N akon izm jenjenih b ra tsk ih razg o ­vora i govora delegati, zatečeni od m raka vratili se u B enkovac uvje­ren i, da će gokolstvo u 1933 godini kod nas svakako m nogo u zn ap red o ­vati, p t gotovo po našim čestitim se lim a. S o k o l .

27; II .' 1933. Dneva 19. 2. o .g . D rž av n a ' osnovna

škola u Bukoviću proslavila 'je uz p ripom oć ; bukovičke ' sokolske čete i ako sa ihalim ali vrlo um jesnim i sa- vrem enim zakašn jen jem Svetosavsku proslavu, koja je u m oralnom i m a­terija ln o m pogledu usp je la Vanredno do b ro i to in icijativom g. Jo v e G rub- n ića , uprav itelja škole u BukPvićo. 1

Od pozornice do školskih u lazn ih vra ta dupkom p u n a školska dvorana i pre tsob lje nisu m ogli d a p rim e niti treć in u posjetilaca p rired b e , što je d o ­kaz, kolikp je ovaj b is tri poluvaroški n a ro d željan sokolskog i općekultu r- nog v asp itan ja , ra d a i n ap retk a , a ti­m e je dokazana i n eo p h o d n a p o treb a p ro širen ja n jegove školske zg rade i g radn je vlastitog Sokolskog dom a.

N akon VbđoosVećenja i sječenja ko lača, obavljenog po m jesnom p a ro ­hu p ro ti S. K neževiću izvršen je o p ­sežni p rogram Od 33 tačke zanosn ih ro d o lju b n ih deklam acija učen ika i u - čenica te k om ada „m alih zanatlija* ove osnovne škole.

Zatim dali su dom aći d ile tan ti vrlo uspjeli „ Š a ran kom ad" u jed n o m či­nu , a deklam acije ćerke m jesnog uči­te lja g -ce G rubnić izazvale su b u rn o oduševljenje. '

P o z n a ti uvaženi rodoljub S jeverne D alm acije g. D ušan Jurković, n o ta r u B enkovcu, pom lađen je bio , videći sveopće n a ro d n o zadovoljstvo, održao je p risu tn im a značajno rodoljubiv i govor, koji je izazvao zanosne m an i­festacije Nj. Vel. K ralju i t. đ .

K ratko i iskreno, B uković nam je p rired io jed a n d an veselja, ‘ro d o lju b ­lja i zadovoljstva i dokazao , kako . je 'ljubav p rem a n a ro d n o j d ržavi i izg ra­dn ja n a ro d n ih tekovina sa dovoljno p re rađ en im m aterijalom jed in i tem elj za so lidn i i sigurn i napredak , a ne površno p rih v aćan je i usvajanje š te t­n ih tu đ ih p razn ih fraza i um išljena superijo rnost, p ro p ag iran a o d dem a­goga i seb ićn jaka te am bicijozn ih špe- k u lana ta n a š te tu tro im enog našeg n a ro d a . S o k o.

K n i n2. III. 1933.

G r a d n ja v o d o v o d a . U najskorije vrijem e počet će se radovim a oko podizanja rezervoara i g radn je vodo­voda u K ninu. Koliko je to od korisU i od p o treb e svakom m jestu, a oso­b ito Kninu, suvišno je i isticati. Naj­veća zasluga za to ide novom naro ­dnom poslaniku gosp. Dr. T odi No- vakoviću.

D o b r o v o l jn o V a t r o g a s n o - d r u ­š tv o . Dobrovoljno vatrogasno društvo u K ninu pbštoji Već dulje vrem ena- Z auzetnošću i požrtvovnim radom članova u p rave i d ruštva u zadnju vrijem e isto se reorganiziralo . O sobita su članovi U prave uvidjeli kako je p o treb n a što bolje organizovana va­tro g asn a četa usljed naglog širenja g rad a K nina, pak su sve svoje sile u to uložili. S ad a kad društvo im a svoje p rostorije , nabavilo |je uniform u i neke n a jp o treb itije vatrogasne spravu Već je! počelo i sa vježbanjem svojih članova. D ruštvo u svem u nastoji' d a što b o lje posluži g rad jan im a u teškim m om entim a, p ak bi b ila dužnost i sv ih g rađana , bez razlike, da ovo hum ano društvo što bo lje pripom ogne.

S v r š e t a k „ k a r n e v a l a " . Z adnji dan karnevala p ro tekao je u K ninu veom a veselo. Uveče1 oko 7 sali z a ­kupio se cijeli K nin, d a . čuju „ tra d i­cionalnu krnjinu rasp ravu i osudu11. P r i ''s a m o j'ra sp ra v i, a osobito p ri či­tan ju i,osude11 palo je m nogo zgo­dnih p rim jed ab a n a raču n po jedinih građana. Poslije ra sp rav e i osude či­tao se „ testam en at11 po kojem u ju „K rn je11. ostavio svakom e po nešto a najljepše je ostavio „susjedim a preko lokve11. Poslije toga izvršena je o suda i ,,K rnje11 zapaljen.

O r h e s t a r S o k o ls k o g d r u š t v a , p rired io je n a zadnji dan karnevala vrlo uspjeli m ask iran i ples. K rabiilju je b ilo m nogo i to jed h a zgodnija' oii d ruge, te su doprin ijele raspoloženju p ri p lesu , koje je p o tra ja lo sve du kasna .

S o k o ls k i p le s . Jed n a od najuspje­lijih zab av a ove pokladne sezone u Kninu bio j e ' soko lsk i ples, koji ju S okolsko društvo priredilo u sub o ta 25. februara. Da će ples tak o - lijepu usp je ti u m oralnom i m aterijalnom pogledu m oglo se očekivati i po za- m in f pripreftiam a. 1 ak o 'še nemožu k aza ti ni is taknu ti tk o je najv iše ra ­dio, jer isu svi- jednako radili,: ipak treb a istaknu ti članove društvenog orhestra i članice, koji su toliku žrtvovali i tru d a i vrem ena. N ajljepšu zadovoljština i nagrada za n jih J t bila baš večer sa m o g a 'p le sa . D vorana je dav ala izg led 1 ve legradske plesne dvorane. Sve je bilo u najboljem

M o o „sm iješnim s i t M m a “ ' r ,!i j e f r u c r l t t e r a t t r t ^ l t i .Ujprtrjam oVljigdSjšnJćfm btA ju o m i­

škog lista za književnost i ku ltu ru »Jadranske Vile11, donio je u redn ik sam oga lista g. JakoV Tom asović je ­dan pohvalan . č lanak o 'k n jižev n ik u Anti Dukiću, p rigodom izdan ja n je­gove .zb irke p jesam a ,O d osv ita do su to n a 11. Ovaj č lanak je pohvalan u toliko, što je g. T om asov ić došao na

.iz v rsn u ,id?jiu ,.da dade prikaz 1 d Du- kićevoj zbirci pjesam a, koliko prikaz i o sam om au toru , je r 'z b ir k a to za­služuje k a o i sam au to r. Ali g. T o - p a so v ić izgleda,".da je u ovom član­k u dao previše od svoje tem pera inen-

T nošti. Se“ bcTuvjerenja, v 'e B tb * ? "o d iem p eram en tn o sti i neke sta re , kon­z e rv a tiv n e zajedljivosti. | n

U početku g. T om asović govon <J i pjesniku kao u m je tn in i ' stvaraocu.

t l jB 'š e đ je io s tvara sam om u jv an jsk i-p o d raža ji ga ,po-,J

m ažu kod ' ra đ an ja . Ako ti vanjski p o ­d raža ji n isu p o v o ljn j,. p jesničko djelo osta je n e ro đ en o 11. M eđutim o n dalje p iš e : „Im anje m i" tak o ' d o b rih p jesni­ka 1 koji n e izda ju knjige, pače koji’ i n e p išu stihove. S v o je ' č ed o 'n o se u sebi, g u ta ju svoju bo l — : ali si 'Ušte­d e razo čaran je .1* Ja ne razum ijem , kako~ t6~ 'g . TOm asović misli. Dobri pjesnici, koji n e p išu stihove i t*. d . P rije svega, onaj čovjek, kojji ne p iše štihove n ije pjesnik čak n i u najširem sm islu riječi. A ako nose u sebi neki boi, znak je "njihove n ježne duše t.' j i osjećaja. A d a te osjećaje izliju na1 pap iri p o treb n o je zato talenta- ’ j

... No m eftnjim je zanim ljivije, što gi Tomasović, dnjje p iš e .- ’t a i * e liv -„N a- .p rb tlv ,. ip ja n jf tiiSTU' sOu-- istihotvoraC a ■ n ep jesn ika, k n ji^ae .o jjK n ii Mpur^iajejj ~«i i fraze, p z ^ n W je o iu đ ^ - .M || | nta ju tu $ im osjećajim a g ura ju ,sg na- .Vpipjed timjelnlčkoiitf W je tu na. štejtu

um jetnosti* . . ' 1 ________* Ovo, ^ tp. g. T om asović k a je , p re ­

sm iono je. S tiho tvorci ili nepjesnici, kako ih on nazivlje nem ogu d a se g u ra ju u um jetničkom svijetu sa „tu­đim ". Ako se gu ra ju kroz svijet m i­slima, ali osjećajim a nikako ne. Jer po jed inac nikako n e m ože proživjeti jed an tu đ i osjećaj, ako n a nj ne u ti­ču toliko prilike, okolina i raspolože­nje, . koliko n a onoga, ud ko jega to kopira.,.,

N apokon, glavni razlog da se ovi „stihotvorci" ne rnpgu da g u ra ju „ tu ­đ im 11 kroz um jetn ički svijet, sastoji s e -u tom e, što je to ap so lu tno nem o­guće. Je r p rije svega, pojedini knji­ževni časopisi ne štam paju nego ono, što je do tje rano , lično ili barem do ­nekle orig inalno, a zatim knjiga lično ne proživljena, neorig inalna , p u n a tu ­đ ih misli i t .d . doživljuje k rah kao i n jezin, a u to r . U pravo je zanim ljivo ka­ko to g.. Tom asović p ro su đ u je sa ne­kim jetkim bom bastičkim frazam a b e z vidljivih argum enata .

Ali na jin teresan tn ije slijedu G. T o­

m asović nazivlje sm iješnim m ladog , s l 'h tvorca11, .k o ji ne zna još ni tko 11.14 fclavu nosi, a cm izdri u svojim radovim a n ad težinom života, nad p ropalim nad am a - - - -*

G. T om asović m ora znati, d a da ­našn jom književnošću d rm a većinom om ladina. K njiževnost je o d raz ž ivota jed n e epohe. D anašnje teško životnu stan je m ože najbolje d a ' proživi ,(.«*- sjeti om ladina i te osjećaje da izliju na papir, stupa juć i u život, u borbu za svakidašnji hljeb. „Stari* su za tu već ostarjeli. N jihpvo, je vrijem e p r e ­šlo, Oni žive um irenim i m onotonim životom . A ako se g. Dukić u s t a r a t i iz jadao , treb a znati, dp o n te jad e np - si u sebi jo š od „osvita*, dakle sigu r­no, jo š iz rane m ladosti.

Dakle, čitavo dan ašn je teško soci­jalno stanje« b o rb u za životno- egzi­stenciju iskreno proživljo je najbolje® « m lad ina, j e r , je u p a la u ta j vrtlog id u ć i svom e o jlređepom cilju. A kaku sam već napom enuo , a kako danu

NARODNA TRIBUNA

redu i svaki se zadovoljio. Ni jedne primjedbe u n ikakvom pogledu Ilije bilo ' ■ Članovi orhestra do ■ zadnjeg fa sa bili su neum orni svakoga -za­dovoljili. Razni odbori, koji' su na se uzeli razne dužnosti kao buffett, lu­triju i t. d. izvršili su sa veTtkim tru - ' dom pohvalno svoju dužnost. R aspo­loženje je bilo na vrhuncu kroz cijelu noć.■ U. svem u je soko lsk i ples nadasve uspio koliko u m oralnom , toliko i u m aterijalnom pogledu, što se i po tom e m ože zaključiti, što je zabava po trajala do 8 sa ti izjutra.

V o jv o d a K o š ta P e č a n a c u K n in u , ponedjeljak, 27. februara s t i ­gao je vlakom iz Šibenika u 12 sati vojvoda Košta Pečanac. Na stanici je bio dočekan od svojih p rijatelja i m nogobrojnih poštovalaca. Sa svojim prijateljim a održao je uži sastanak , u na m olbu m nogobrojnih g rađana održao je popodne u Sokolan! po­zdravni govor. Prije toga je pošao sa prijateljim a na izlet do vodopada Krke, gdje je putem bio dočekan i oduševljeno pozdravljen od seljaka •bližnjih sela. Istoga dana o tputovao j e za Split.

Z a s tu p s tv o n a jm o d e rn i j ih r a d io ­a p a r a t a , dobiće ovih dana g. D ra- gičević I ra n od gosp. M. Grim ani iz Šibenika. Z ato neka se izvole o b ra titi svi oni, koji su nam jeravali nabaviti ap ara t do nekoliko dan a u radn ji gosp. Dragičevića.

O k 1 a j1 III 1933.

O snutak ju g o sla v en sk e č itaon i­ce pri m jesnom Tam bur, društvu. P red m jesec i po d an a m jesno Tam - bnraško društvo održalo je svoju ovogodišnju glavnu skupštinu. N a is­to j se b irala nova uprava. Z a p re t­h od n ik a je jednoglasno izab ran g. Ivica Ćorić, trgovac u Oklaju, a za ­tim se prešlo na dnevni re d : U vršte­n je § 3 društvenog pravilnika. J e d n o ­glasno je zaključeno da se osnuje č i­taonica koja će b iti u vezi sa T am ­buraškim društvom kako to p redv iđa § 3 n jihovog pravilnika.

O davna se do ista osjećala po treba Čitaonice koliko za starije ljude, to li­ko za m ladost, gdje će se ona navi- kan ti društvenoj zajednici radeći na prosvjeti i lijepoj um jetnosti. Odlučili su također naručiti, pored broja ča­sopisa i dnevnika, jed an rad io -ap ara t 4 a tako budu spojeni sa čitavim sv i­je to m i d a p ro b u d e što življu volju i nastojanje za sve što je lijepo i ko­risno. N akon življeg razgovora za­ključeno je d a se uvede i điletanska sekcija, koja je glavni pokretač p ro ­svjete i um jetnosti, a što 8« ujedno nalaže i svakom T am b. društvu kao

osjeća cijelo čovječanstvo pa mislim ' i g. Tom asović, d a je današnje soci­jalno stan je katastrofalno, bo rb a za tiv o tn u egzistenciju teška i uzaludna, m oraju onda m ladi „stiho tvo rd", kako koji, t . j . neki da se p repuste sudbini i da „plaću*, .jad iku ju* , proklinju, neki da se grčevito bore, da viču itd. Jedna se ista no ta opaža kod svih današnjih m ladih liričara. O na je so­cijalna. I onda je ta no ta neiskrena, u oni su „smiješni*?

N adalje se g. Tomasović vrlo neli- jepo izražava o današnjoj socijalnoj lite ra tu ri za koju veli da je u m odi. Mislim, d a to nije lično m iiljenje g. T om asovića, već uticaj nekih naših književnih ličnosti. Fakat je, da su današnji socijalni problem i savrem e- n i i pod njihovim uticajem sv« v ile se širi i soc. literatura. O na se širi ne rad i tog« tto je u „m odi*, već s ra ­zloga, što M tvi današnji, A naročito m lađi intelektualci bav* socijalnim problem im a, i kojim a za oni ito b ra -

svetim zakonom i da širi prosvjetu bilo poučnom knjigom bilo" d ile tan t­skim ili kojim drugim udruženjim a. Ovo je društvo našlo, da je na tom polju, na polju prosvjete i ekonom ­skog napretka našeg Prom injca po treb n a i lijepa knjiga i pjesma i ova sekcija.

T ako će se ovo jedino naše agilno društvo upu titi n a teški i daleki pu t koji će ga sigurno dovesti do p rav o ­ga uspjeha. Mi m u želimo sreću i na ­predak i sp rem ni smo uvijek doći u susret, kad bu d e trebalo.

H. K.

T i j e s n o1 III 1933

U sp je li P le s G la z b e . Na 28 fe­bruara o. g. G lazbeno D ruštvo ,,liartić“ obdržalo je u prosto rijam a „Jugosla­venskog S k u p a 1 svoj prvi ples, koji je bez p re tjeravan ja završio neočeki­vanim uspjehom .

Prostorije Jugoslavenskog Skupa, i ako za m jesne prilike, d osta udobne nijesu m ogle da prim e onoliki broj goštiju, je r odaziv ovom plesu bio je upravo izvanredan.

Prvi ples naše glazbe, kom e su gosti čak iz Š ibenika pohrlili po trajao je do poslije 5 sati ju tra , tako da su gosti ravno sa p lesa otputovali paro ­brodom svojim k u ć am a

Neočekivani uspjeh oduševio je osobitim načinom priređivače, pak vjerujem o, d a će im ovaj dati postreka za daljnji svoj rad . — . . —

R a l i23 U 1933.

Od ribara s a zadarsk ih otoka, n a prvom su m jestu Kaljani. Za n jih se m ože reći da su prvi i na či­tavoj našoj obali obzirom na vještinu, n a kap ita l kojega su uložili u svoje m reže, b rodove i m otore, te po glav­nom zanim anju m uškaraca. Osim to ­ga oni su i napredovali u svom za­n a tu , je r im aju skupi m otorni b rod sa m režom za tunolov na visokom m oru, m otorni b ro d sa m režom za p o t'g , 6 m otora koji im pom ažu r i­bolovu i p rom etu , nekoliko kružnih m reža za srdele i desetak običnih. Veliku im štetu donaza što nem aju slobodno riban je (zbog čega im se dnevno plijene m reže) i Sto se novča­no kažnjavaju, i što nem aju u blizini p ijace povezane sa zaleđeni. Uz p ri­ro đ en u b istrinu i spretnost, uvelike b i im koristile sređenlje prosvetne prilike, koje su inače u m jestu vrlo slabe. Selo naim e sa velikim brojem stanovništva im a školu sa dva odjeljenja, kao što ju je imalo 1892. kad je novčanom požrtvovnošću sela b ila pod ignuta . Kako je razum ljivo, to m nogo šteti napretku , je r poslije

znju i teoretski ih nadahnjuju osjeća­jim a za najniže slojeve društva. P re ­m a tonje, pod takovim uticajem oni pišu, a po srijedi je opet osjećaj koji je i lično proživljen. A da se lično proživi takav osjećaj, ne treb a zalazi­ti u tvornice i rudokope m eđu ra d ­nike, je r su danas i ulice pune jo š žalosnijih prizora, nego što ih pruža­ju rudokopi i tvoruice. A g. T om a­sović im a krivo kad piše onako tem ­peram entnim i nezgodnim načinom o soc. literatu ri, kao i o .obogaćenom * piscu koji se .rasp izao o izrabljivanju radničkih i pro leterskih maza*. Želio b ih znati, d a li je prigodom ovih r i ­ječi g. Tom asović pomislio n a koje današnje soc. pisce. Ako je pom islio, m ožemo li znati koji su. Prosuđnjm o onda, d a li je g. Tom asović to svi­jesno pisao i d a 1| su „oni* l. j. soc. pisci — pisci iz m ode L j. koji sn se suhoparno raspisali o .izrabljivanju n d n ič k ib i proleterskih maza* i l d.

B. P.

svršene osnovne škole maio koji od seljaka uzm e knjigu ili novine u ru ­ke. U zadnje se vrijeme teškom m u­kom uspjelo da se osnuje sokolska četa. N eophodno bi bilo da se vlasti već jed a n p u t pobrinu za izgradnju nove šKole n a ovom m jestu, najosje­tljivijem u političkom pogledu, tim prije što je za g radnju sve p rip re ­mljeno. N ada je da će vlasti čestim opravdanim željam a K aljana doći u susret, i to čim prije, je r je skrajnje vrijem e. B. V.

S o k o ls k a č e t a u Kalima, osnova­n a p red kratko vrijem e, odi žala je na Novu godinu svoju glavnu skup­štinu. S tarešina je govorio o potrebi š to intezivnijeg rada ovdje na jednoj od nsjizloženijih tačaka p rem a otuđe­nom Z adru , gdje se, kako sam i m o­žemo dnevno vidjeti, nadaju (!) da zagospoduju većim dijelom lijepe i bogate obale. Zatim je izab ran a no­va upravo. Ponovno je izabran za starešinu B. Valjin, upravitelj osnov­ne škole, za tajn ika J. Babić, učitelj, za p rosvetara Z. Zgur, učiteljica, za b lagajnika Š. Kolega i za načelnika I. Vjekoslav. B. V.

P a g24. II. 1933.

P r i s t a n i š t e - g ra d nije n a n a jp o ­voljnijem položaju u pogledu sao b ra ­ćaja. T o se zapaža kad a parobrodi I za nevrem ena, zbog bure, n e m ogu j

proći kroz Fortičk i tjesnac. Oni bi [ tada svoje pu tn ike mogli d a dovedu ' u luku K ošljun, um jesto d a se snjim a sklone u druge susjedne uvale.

Ni po dolasku u Pag nije bolje. Um jesto d a se pu tn ic im a da prilika d a čim prije siđu n a obalu , oni b u d u zadržan i dok se b ro d ne okrene ka- j ko bi lakše slijedećeg dano m ogao da otplovi. 1 ako voda koja se v raća iz So lane om eta tu nam jeru , onda se to o k retan je očajno zavlači.

S ok olsk i p le s . N edavno je Soko d ao svoj ples sa velikim uspjehom .

M A L I O G L A S N I KCjjena do 16 riječi 6 din. svaka daljnja riječ 25 para

V e lik i a u to m a t ič n i k a n ta r (vaga) do 10 kvintala, tvrdog drveta i želje­za po tpuno ispravno, p ro d a je se. 0 - bra titi se tisk. E. V italiani i Sin.

S o b a u novoj izgradnji, izložena Suncu, p a rketirana i pogled n a m ore unajm ljuje se. O bratiti se uprav i.

P a p i r za zam otavanje po Din 4 kg. kod tisk. E. Vitaliani i Sin.

Zbog velika odaziva, silno i nezapam ­ćeno raspoloženje potrajalo je do zore.

R ib o lo v . Ma da ribarski b rod „L u- c ija“, koji je otplovio u Košljun zbog riban ja, nije do sada im ao većih lo­vina, pažani očekuju d a će im on donijeti nem ale koristi. D.

Z e m u n i k22. II . 1933.

S o k o ls k a č e ta . Uz veliko učešće članstva, nedavno je održana glavna godišnja skupština sokolske čete. Sku­pštinu je otvorio starosta ćete, b ra t Ilija Paleka On je iznio rad čete u minuloj g o d in i: p riredbe, nastupe,p rigodna p red av an ja i javne vježbe.jj N aglasio je kako su se uza sva siro­m ašna vrem ena postignuti lijepi u - spjesi.

Zatim se je požalio n a neosnovane n apade katoličkih biskupa. Pored svih svojih p lem cnit'h i silnih ideja, Soko nije m ogao da bude pošteđen od laži i kleveta. N am jere kojim a se na-! stoji porušiti ono što je nečuvenim žrtvam a stećeno, on je uz silno odo­b ravanje članstva odriješito osudio.

Poslije izvještaja d ruštven ih funkci-l jonera, bila je izabrana nova uprava na čelu sa dosadašnjim starešinom .

P rom jene na općin i. Budući da je rok za podnošenje m olba za ta jn i- čko m jesto istekao, ovih dan a se oče­kuje im enovanje novog tajnika.

SEDMIČNI RADIO-PROGRAMO p e r e 1 o p e r e t e V e ć i k o n c e r t i

19.45

nedjelja s s20.45

Duboka zemlja Vlkt. f njezin Husar Zemlja smijehaLjubav u vinogradu

ZiirichBukar.Brussel.Rim

I1J019.001X3020.30

Bacb-Kantata Slmfon. konc. Simfon. konc. Koncert

Laipz. VVien Toulouse Bari Praha

M j e l . i20.35

Angelina Prenos opere]] AidaA. Chenler (ploča)

WienBeogradWaršavaBari

19.4020.0520.1020.15

Brams konc. Orch. konc. Brams konc. Sjev. gtazba

BudapestHanburgFrankf.Stoclch.

19.30

M K20.30

TravlataJakobinacEvaFalstafi

Budapest Prag Sjev. Ital. Palermo

17.00 20 00 20.2021.00 21.30

Simf. koncert češke kompoz. Orh. koncert Simf. koncert Klas. Orh. glaz.

VVaršavaPresburgBukareštWienParisien.

20.46

SrijedaPrenos iz opere Rim

19.4520.15 21.00 21.0581.15 21.30

Slmf. konerat Jupiter Slmf. Franck Slmf. BachSimf. Konz. T!chalkowsky

ZiirichHamburgBrusselBukareštDav. Nat.Strasburg

Četvrtakss Napasta Princ, od ChlkalM

BukareštLangenberg

20.0521.0021.1521.3021.30

Orh. konc. Flammis. komp. Slmf. Konz. Beethoven Jupiter Slmf.

Wlen Brussel U. London Strasburg Stuttgart >

Petak i Prenos opere Manon,,L« Chandelier"

BudapestPalermoStrarburg

200020.45 21.0021.45

Orh. Konz.Ital. komp. Slmf. konc. Konc. Oebussy

Bukarešt Wlen Sjev. Ital. Toulouse j;

19.3020.16

s n u s sU 21.00

21.00

Prodavač ptica LJutlta Tereza LakmiFriderlk - LebarLI Fay< dt dlaldtal

StraiburgVVlenFrankfurtPalermoBrussel.Mfiačhea

22.00 Konc. Travins.

UfrtBRi. i

Toulouse I

■'1

■ , I U - , ■■Otavui saradnici: Ugledna Ha jŠtampa i vlzanlKvo: Odlik. G ra l Zavod Tisk. E. VITALIANI i SIN, Slkenlk. Odgov. urednik : privremeno, Hamilkar Vitaliani