DOMESTI(FI)KACIJA

DOMESTI(FI)KACIJA I KULTIVACIJA

lat. Domus kua, prebivalite Domestificirati dovesti u domainstvo Domestifikacija razmnoavanje ivotinja u zarobljenitvu zbog ekonomskog profita ljudske zajednice koja se u potpunosti brine o razmnoavanju, smjetaju i prehrani tih organizama. ukljuuje bioloke (evolucijske) i kulturoloke procese koji se nastavljaju i danas

domestifikacija se moe smatrati najduim ljudskim eksperimentom

ZATO SE POJAVILA?

domestifikacija - vanija od bilo kojeg drugog odnosa ivotinja i ovjeka

odnos - vrlo slian simbiozi (bez predatora, stalna hrana, sol) i omoguava objema ivotinjama da proire svoj areal

s njom poela prva kontrola prirode od strane ljudi takva inovacija u povijesti ljudskog roda koja se

moe mjeriti sa kontroliranjem vatre ili razvojem i koritenjem oruja i orua

poela prije 10000 15000 god. - istovremeno na

srednjem istoku i istonoj Aziji

nakon oledbe ljudske skupine poele prelaziti iz

malih grupa nomadskih lovaca-sakupljaa na

sjedilaki nain ivota

zahvaljujui ovoj transformaciji uspostavljanje

veih centara ljudske populacije i snanije bavljenje

neproizvodnim zanimanjima umjetnost, znanost,

ratovanje

prve domestificirane ivotinje pas - radna,

za hranu ovca i koza

KORIST OD DOMESTIFICIRANIH IVOTINJA

IZVOR HRANE meso i mlijeko gotovo 100 % proteina za prehranu - 9 vrsta ivotinja: krava,

svinja, koza, ovca, vodeni bivol, (koko, patka, guska i pura)

NUSPRODUKTI koa i krzno (dlaka, vuna) odjea i zatita

kosti gumbi, ljepilo, minerali

mast melemi, kreme, lubrikanti, sapuni, hrana

lijezde medicina, dodaci hrani

vezivno tkivo ljepilo i elatina

gnojivo

KORIST OD DOMESTIFICIRANIH IVOTINJA

ZA RAD (pomo)

transport

obraivanje zemlje

kontrola drugih ivotinja

pomo slijepima i bolesnima

unitavanje nametnika make i fereti

medicinska istraivanja - eksperimentalne svrhe

ponaanje, testiranje lijekova i drugih preparata

kuni ljubimci pas, maka, hrak, zamorac

rtvene ivotinje

ZA DOMESTIFICIRANJE SU POTREBNE

ODREENE OSOBINE

ne premale i energetski efikasnije - biljoderi bolji koriste hranu koju ovjek ne koristi prilagodljive uvjeti okoline (generalisti) socijalne (drutvene) hijerarhija, ne agresivne socijalne, oporativne - lako se uvaju lako se koriste za dobivanje raznih proizvoda lako se razmnoavaju u zarobljenitvu - promiskuitetne, poligamne brzo rastu u odnosu na ovjeka

POTREBNE OSOBINE (ZNAAJKE)

- kljune za uspjenu domestifikaciju, ali ujedno i osnovni

ograniavajui faktor za veinu vrsta sisavaca ZATO?

STOGA

- manje od 1% sisavaca pogodno za domestificiranje

- male ivotinje (glodavci, imii, kukcoderi)

- ili ne zadovoljavaju druge kriterije

vrste ele proiriti svoj areal i biti konkurentnije

UZ OVJEKA

ZATITA - nepostojanje predatora

HRANA redovita hrana

MINERALI - izvor soli

SAMO-DOMESTIFIKACIJA

energetska (trofika) razina mesoderi??

specifina prehrana koala, panda

brzina rasta slon i gorila npr. - presporo rastu

problemi razmnoavanja (sloeno) npr. gepard, vikunja

OGRANIENJA DOMESTIFIKACIJE

nezgodnog karaktera medvjed, afriki bivol,

bradaviasta svinja, zebra, los, nosorog, vodenkonj -

bijesne, nervozne, nepredvidive

paniari burna reakcija - srna, jelen, antilope i gazele

ovca paniari ali se zbija u grupu pa ju je lako uvati

solitarne ovjek ne moe preuzeti vodstvo - dominaciju

znatno tee domestificiranje maka i feret?

teritorijalne - za vrijeme parenja brane teritorij - srna

OGRANIENJA DOMESTIFIKACIJE

UTJECAJ DOMESTIFIKACIJE morfoloke, fizioloke, reproduktivne i etoloke

promjene uniformno obojenje, ea reprodukcija,

vea legla

veliina - uglavnom manja od divljih srodnici (preci)

promjene veliine, oblika i rasta rogova

lubanje u pravilu krae, zubalo reducirano

manji mozak

UTJECAJ DOMESTIFIKACIJE promjene prehrane

sporije reakcije, smanjene odreene sposobnosti

vei reproduktivni potencijal, ranije spolno sazrijevanje,

vea legla, ee razmnoavanje koliina mlijeka,

- postaju potpuno OVISNE o ovjeku

ne mogu samostalno preivjeti u prirodi

podlone bolestima virusi, boginje, tuberkuloza,

gripa, rinovirusi, paraziti

genetiki problemi - hibridizacija

izumiranje nestajanje prirodnih populacija deve,

konj, europsko divlje govedo,

Europa - divlja maka, Hrvatska - primorski zec

PROBLEMI DOMESTIFICIRANIH IVOTINJA

ISHODITE DOMESTIFIKACIJE EUROAZIJA

ZATO EUROAZIJA ?

jedina kopnena masa u smjeru istok-zapad bez barijera ostali kontinenti - barijere ume, pustinje, planine,

prevlake

ZATO EUROAZIJA ?

odavde potekla veina ivotinja sa eljenim odnosno potrebnim osobinama za uspjenu domestifikaciju

ivotinja godina lokacija

pas 12000 p.n.e. Vie lokacija

koza 10000 p.n.e. Azija i Srednji Istok

ovca 9000 p.n.e. Azija i Srednji Istok

svinja 8000 p.n.e. Kina

krava 8000 p.n.e. Indija, Srednji Istok, sub Sahara

konj 8000 p.n.e. Ukrajina

magarac 4000 p.n.e. Egipat

vodeni bivol 4000 p.n.e. Kina

maka 3500-7500 p.n.e. Egipat; Cipar

VRIJEME i MJESTO

ivotinja godina lokacija

ljama 3500 p.n.e. Peru

alpaka 3500 p.n.e. Peru

jednogrba deva 2500 p.n.e. Arabija

feret 1500-500 p.n.e. Europa

zamorac 900 Peru

kuni 1000 Europa

lisica 1800 Europa

hrak 1930 SAD

srna 1970 Novi Zeland

VRIJEME i MJESTO

VJEROJATNIH 6 koraka domestifikacije 1. labave veze ivotinja-ovjek jo su divlje i

razmnoavaju se s divljim oblicima i nalikuju na

njih

2. ovjek kontrolira razmnoavanje selekcija manjih

oblika, manjih oruja, mirnijih jedinki, bez straha

3. kontrolira razmnoavanje s divljim oblicima radi

poveanja mase (koliine mesa), ali uz minimalno

vraanje ponaanja prema divljim oblicima

4. selekcija eljenih osobina razvoj pasmina, formi

VJEROJATNIH 6 koraka domestifikacije

5. istrebljivanje divljih populacija radi uklanjanja

kompeticije i ouvanja odabranih genetskih

znaajki

6. ljudi kontroliraju razmnoavanje do te mjere da i

neuspjeni i neprilagodljivi oblici opstaju i

razmnoavaju se dalje

pas (Canis familiaris) vuk (Canis lupus) - predak dananjeg psa jedna od prvih domestificiranih ivotinja

prije 16-30 000 godina;

koristio se kao pomo prilikom lova, a kasnije i kao uvar

te prilikom otkrivanja plijena

najnoviji podaci govore o tome da su psi nastali od

europskog vuka i to upravo na podruju Europe

danas se zna za oko 160 pasmina pasa koje su nastale

tijekom godina umjetne selekcije

- domaa koza (Capra hircus) - od divlje koze (Capra aegagrus) prije > 9000 godina

- ovca i koza su prve ivotinje koje su domestificirane radi

njihovih produkata (mesa, mlijeka, koe).

- vrlo otporne i prilagodljive - oportune

- i na brdovitim terenima, planinama pretvaraju

beskorisnu zemlju u korisnu

grka divlja koza (Capra aegagrus)

domaa koza (Capra hircus)

muflon - Ovis orientalis

ovca - Ovis aries

ovca (Ovis aries) - od azijskog muflona (Ovis orientalis) prije vie od 9000 godina

iskoritavanje (naseljavanje) - brdskih i planinskih

podruja

selekcijom postigli da se ne linjaju vuna za razne

proizvode

danas se potrebe mijenjaju

divlja svinja (Sus scrofa)

svinja (Sus (scrofa) domesticus)

svinja - od divlje svinje (Sus scrofa) - prije 7000-8000 godina na srednjem istoku i u zapadnoj Aziji;

domestificirana zbog raznolike prehrane (STRVINAR) -

CHEAP to KEEP - potpuna ISKORISTIVOST

velik broj mladih i nije potreban veliki nadzor

neke kulture je proglasile neistom ????

SVINJA - smatra se prljavom ivotinjom ili bar neistom

- vole blato kako bi se ohladile

- valjaju se u izmetu jer ih ovjek tako dri

stvaraju mu probleme i mogu pobjei

- jedina domaa ivotinja moe kontrolirati

defekaciju i uriniranje izbjegavaju vriti nudu

- omnivor hrani se svime BILE PRVI ISTAI

SVINJA - muslimani, idovi, ali i neki krani smatraju

je zabranjenom ivotinjom niti ne doticati

- potrebno im puno vode i hlad ne podnose

dobro sunce meso im se brzo i lako pokvari

- ruju i kopaju unitavaju ekosustav

- jede uginule organizme, izmet i otpad

- prenosi bolesti i parazite na ovjeka slina

anatomski, fizioloki i prehrambeno

domae govedo (Bos taurus)

divlje govedo Auroch (Bos primigenius)

domae govedo (Bos taurus) od divljeg goveda Auroch-a, (Bos primigenius - izumrlo) - prije oko 7000 godina vukli plug (prvo za rogove) vie obraene zemlje - poljoprivreda vea koliina mesa i mlijeka tee za pripitomiti i drati ekonomski gledano goveda su najvaniji produkt domestifikacije

jak (Bos grunniens)

divlji jak (Bos mutus)

jak (Bos grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus)

t