duhovna promišljanja edith stein

7/24/2019 Duhovna Promiljanja Edith Stein

1/25

Sekuli, A., Mudroslovna i duhovna promiljanja, Prilozi 6768 (2008), str. 277301 277

MUDROSLOVNA I DUHOVNAPROMILJANJA EDITH STEIN

ANTE SEKULIZagreb

UDK 165.62 SteinPregledni lanakPrimljen: 3. 3. 2008.Prihvaen: 29. 4. 2008.

Saetak

Nakon uvodnih, pristupnih misli zabiljeeni su ivotopisni podatci Edith Stein,redovnice i muenice Terezije Benedikte od Kria. Slijedi popis znanstvenih, fi-lozofskih i duhovnih djela E. Stein. Prikaz promiljanja intelektualke, vjernice i

redovnice je sredinji dio ovog rada. Na zavrnim je stranicama prosudba o djelimai njihovu znaenju ne samo u stvaralatvu Edith Stein nego openito za ivot (i oivotu) u XX. stoljeu. Na kraju rada je popis literature o E. Stein i njenim mudro-slovnim i duhovnim promiljanjima.

Kljune rijei: filozofija, psihologija, ivot, vjera, istina, znanost, Kri, redovnitvo

Pristup

O minulom XX. stoljeu napisane su brojne, opsene i raznovrsnerasprave: o smjenama drutvenih ustroja, o monicima, krvnicima, o voj-skama siromanih i obespravljenih, o krutim i bezdunim glavniarima ibogataima. U knjigama i uenim raspravama eljelo se brojidbeno skupitii zabiljeiti rtve i njihove ubojice. Mudroslovci i znanstvenici promiljalisu o razlozima sloenosti ivota. Osobno sam proivljavao svoju mladost uprvoj polovici XX. stoljea kao sudionik kobnih nesporazuma, poglavito urazdoblju izmeu dva krvava svjetska obrauna. No u jesen 1942. proulase aptom vijest o pogubljenjuEdith Stein, bosonoge karmelianke Tere-

zije Benedikte od Kria. Dojam vijesti bio je muan, bolan, jamano i stogato je tih dana zapoinjao puni ivot samostana bosonogih karmelianki uBrezovici (prvi u Hrvatskoj) koji je utemeljio i skrbio se o njemu Alojzije


2/25

278 Sekuli, A., Mudroslovna i duhovna promiljanja, Prilozi 6768 (2008), str. 277301

Stepinac, zagrebaki nadbiskup. Ozraje u kojemu se ivjelo u one dane po-godovalo je ozbiljnosti vijesti. O umorenoj pak redovnici, vrloj znanstvenicimudroslovlja sluao sam od svojih profesora (Vilima Keilbacha, StjepanaZimmermanna, Karla Grimma, Ivana Kozelja i dr.).

Golemi i sudbonosni lomovi povijesnoga i zemljopisnog crtovlja tije-kom minuloga stoljea otvorile su grlike jame, ponore u koje su utonulebrojne osobe, ljudske skupine, narodi. Edith Stein je pak svojim ivotnimputem, znanstvenim radom, duhovnim sazrijevanjem i muenitvom osigu-rala svoje mjesto, u povijesti, u znanosti, u Crkvi, u vjenosti.

elim u svom radu slijediti ivot Edith Stein, ispisati njene misli i ra-zumjeti samozatajnost ivota. Dakako, u okvirima prostora i mogunosti.Roena idovka, duhovnim i znanstvenim iskustvima prihvatila je katoli-ko kranstvo te je na Novu godinu 1922. dodala svojem imenu Terezija,osobno krsno ime. No piu suvremeni povjesniari da je Edith Stein bilasolidarna sa svojim idovskim narodom.1Njena pak fenomenoloka i psi-holoko-pedagoka istraivanja i prouavanja mogu (jamano trebaju) bitiputokaz u suvremenim razmatranjima o smislu ivota, o Istini i Vjenosti.

ivotni putovi velike ene

ena intelektualka i muenica,Edith Steinje roena u idovskoj obite-lji 12. listopada 1891. u Wroclawu.2U rodnom gradu svrila je puku kolui gimnaziju i ondje studirala od listopada 1911. do Uskrsa 1913. Zatim je saSveuilita u Bratislavi prela na Sveuilite u Gttingenu gdje je studiralaetiri semestra filozofiju, psihologiju, povijest i germanistiku. U sijenju1915. stekla je pravo pouavati filozofsku propedeutiku, povijest i njema-

ki. Spomenuto pravo stekla je nakon dravnoga ispitapro facultate docendina Sveuilitu u Gttingenu, a poslije krae profesorske slube i doktorataiz filozofije u Freiburgu preselila se ljeti god. 1916. u Freiburg in Breisgaukao asistentica svoga uitelja E. Husserla.3

Desetak godina (1922.1932.) djelovala je Edith Stein kao uiteljica uliceju uiteljica dominikanki Sv. Magdalene u Speyeru, a god. 1932. prihva-

1 G. Bedouelle,Lhistoire de lEglise,Milano, hrvatski prijevod Stjepana Kuara, Za-greb, 2004., 159.

2 A. Sekuli,Karmelianski prinosi hrvatskoj kulturi, Zagreb, 2001., 121. Neki ivo-topisci pripominju da je na roendan Edith Stein one godine bio upravo idovski blagdan

pomirenjakoji potie idove na molitvu, post i pokoru.3 E. Stein,Znanost Kria,Zagreb, 1983., 184.


3/25


tila je poziv za docenta na Njemakom institutu za znanstvenu pedagogiku uMnsteru. No ve god. 1933. izgubila je spomenuti posao zbog idovskogapodrijetla. Najplodnije godine znanstvenog rada Edith Stein jesu one izmeu1928. i 1933. kada je objelodanila svoje radove uJahrbuch fr Philosophieund Phnomenologische Forschung, sudjelovala na brojnim pedagokim istudijskim danima i skupovima u tuzemstvu i inozemstvu; u ono su dobanastali njezini prijevodi Tome AkvinskogiNewmana.4

U tridesetoj godini ivota, na Novu godinu 1922. prela je Edith Steinna katolianstvo i primila ime Terezija.U nutarnjem, duhovnom ivotu sa-zrijevala je znanstvenica i kranka, koja je odluila odrei se svoje karijere,zaboraviti uspon k svjetovnoj slavi te je 15. travnja 1934. stupila u Karmelu Kln-Lindenthalu. Na oblaenju je primila redovniko ime: sestra Tere-zija Benediktaod Kria. Nasrtljivost i okrutnost graanskih vlasti prijetilisu redovnici koja je prevalila dug i naporan put do karmelianske tiine isamoe. Poglavarice su odluile premjestiti s. Tereziju Benediktu od Kriau nizozemski Karmel u Echtu, 31. prosinca 1938. No 2. kolovoza 1942.njemako tajno redarstvo doepalo se podataka o redovnici, uhitili su je ismjestili u koncentracijski logor u Westerborku(Drente, Nizozemska), alive 7. kolovoza 1942. odvezena je u Oswicim (lezija), gdje je oko 10.kolovoza u spomenutom mjestu (ili u njegovoj blizini) uguena plinom, azatim spaljena (prema podatcima u Husserlovoj pismohrani).5

Edith Stein je imala i osobne sklonosti prema psiholoko-pedagokojdubinskoj psihologiji i bila je usmjerila svoj rad prema modernoj filozofijiu fenomenolokom smjeru. No treba upozoriti i na njezine radove: vjernapromiljanja, mudroslovne i duhovne uspone na putu sazrijevanja osobnecjelovitosti i potpunosti.

Djela znanstvenih i duhovnih promiljanja

U prouavanju svega to je mudroslovno i duhovno promiljala EdithStein treba prelistati sve to je napisala i objelodanila (rasprave, knjige). Osimmaloga lankaDas mystische Shneleiden. Zum Fest des hl. Johannes vomKreuz (Okajavajue mistino trpljenje. U prigodi blagdana sv. Ivana od Kri-a) sastavljenoga jamano 1934. slijedila su druga djela sve do 1941.

4 A. Sekuli, nav. dj., ondje5 E. Husserl (1859.1938.), njemaki filozof koji je bio uenik Franza Brentana

(1838.1917.). Tvorac je fenomenoloke metode, novoga naina filozofiranja. Edith Stein jenjegova uenica i sljedbenica.


4/25


Kreuzeswissenschaft stoji neposredno ili posredno u vezi s:Aufbau dermenschlichen Person (Struktura ljudske osobe rukopis predavanja uzimskom semestru 1932/33. na Njemakom institutu za znanstvenu pedago-giju, Mnster); Theologische Anthropologie (nedovreni rukopis predavanjau ljetnom semestru, koje nije odrano jer joj je oduzeta sluba docenta); Ovjeri, znanju, spoznavanju (ulomak jednog rukopisa iz god. ca 1932/33.);Endliches und Ewiges Sein (Konano i vjeno bivstvo), 1936.; Wege derGotteserkenntnis, 1941.(Putovi spoznaje Boga). Vjetinom uivljavanjai analitikim objanjavanjemKreuzeswissenschaft ukazuje na disertaciju iz1917.Zum Problem der Einfhrung der Psychologie und Geisteswissensc-haften (Jahrbuch f. Philos. und Phnom. Forschung, 1922. Prilozi k filo-zofskoj podrci psihologije i duhovnih znanosti. Godinjak za filozofska ifenomenoloka istraivanja). Napokon prijevod pjesama sv. Ivana svjedoio iznimnom daru jezinog uivljavanja E. Stein kao prevoditeljice sv. Tomeiz Akvina (Quaestiones disputatae de veritate Pitanja o istini o kojimase raspravlja, 1931.1932.,Areopagita (rukopisi:Briefe des Areopagiten,ca 1933.; Himmlische Hierarchie, ca 1933.; Kirchliche Hierarchie, 1934. Areopagitova pisma, Nebeska hierarhija, Crkvena hierarhija) i kar-

dinala Newmana (The Idea of a University, 1933.1934.).6U ovom radu je potrebno zabiljeiti znanstvenu raspravu Vjekoslava

Bajsiaza postignue akademskoga stupnja doktor.Objelodanjen je saetakpod naslovomBegriff einer christlichen Philosophie bei Edith Stein.7

Dva su pak djela Edith Stein prevedena na hrvatski jezik i objelodanje-na:Znanost Kria (Kreuzeswissenschaft)8i ena(Die Frau. Ihre Aufgabenach Natur und Gnade).9

Sauvani spisi, pisma, dvije biljeke golema su batina ostala od znan-stvenice i redovnice Edith Stein, koja su ve objelodanjena i ona koja jo

ekaju na to, pruaju obilatu grau za poniranje u znanstvenu i duhovnuosobnost Edith Stein, koja je prevalila put od najmlaega djeteta u brojnojidovskoj obitelji do samozatajne katolike redovnice i muenice.

6 Usp. A. Sekuli, nav. dj., 122. Edith Stein,Znanost Kria, Zagreb, 1983., 194.7 A. Bajsi,Begriff einer christlichen Philosophie bei Edith Stein[excerpt from dis-

sertation, Pontificiae Universitatis Gregorianae], Bozen: Druck Ferrari Auer, 1961., pag. 39.(Alois; hrvatski Vjekoslav).

8 E. Stein,Kreuzeswissenschaft.Studie ber Ioannes a Croce, Freiburg, 1954., hrvatskiprijevod, Zagreb, 1983. (Na neoznaenoj 4. str. u knjizi zabiljeeno je da hrvatski prijevoddjela izlazi u povodu 60. obljetnice autoriina krtenja (1922.), 50. obljetnice sveuilinedocenture 1992. i 40. obljetnice uhienja i smrti).

9 E. Stein,Die Frau. Ihre Aufgabe nach Natur und Gnade,Werke, Freiburg, I. (s. a.)


5/25


Unato preranom gubitku oca primila je od svoje jake, sposobne iodlune majke sve to je bilo potrebno za napredak u uljudbenom i opemobrazovnom odgoju i napretku. Unato irokom skupu znanstvenih granakojima je E. Stein bila sklona, ve je za najvii akademski stupanj prihvatilaza doktorsku disertaciju temu iz psihologije. Doputeno je ipak pripome-nuti da je u svojim promiljanjima i zauzetosti bila prema filozofiji, premamudroslovlju koje na prijelazu iz XIX. u XX. stoljee obiluje raspravama onjemakom idealizmu, o Kantu, Descartesu. U ivotu E. Stein zbivali su seprevrati i pobune praene promiljanjima o drutvenim, gospodarskim, pa ivjerskim promjenama.

Dvije pripomene uz tumaenje

U ivotu Edith Stein spominju se podatci o njenoj suradnji s Edmun-dom Husserlom, filozofom koji se protivi psihologizmu i nastojanjima da sefilozofija svede na psiholoke uvjete ovjeka; njemu se pridaje zasluga zafenomenolokumetodu mudroslovnoga promiljanja, umovanja. Budui da

je taj povratak ve spomenut, treba saeto protumaiti u emu je bit spome-nute metode.

A) U tumaenju se istie, metoda polazi slino antiknim skepticima, koji suse suzdravali od suda kako ne bi izrekli neto neistinito. U prvoj histo-rijskoj redukciji stavlja se sve dosadanje znanje u zagrade, to znaida se ne bi umijeale neprovjerene predrasude. Tako se od spoznajnemoi transcendentalnoga idealizma dolazi do pasivne svijesti. Zadaa jefenomenologije opisati to se takvoj svijesti pokazuje (fainomai poka-zivati se). Time je opet omoguen objektivni govor, jer treba prihvatiti

sve to se pokazuje stvarno, dakako u okvirima u kojima se pokazuje!Husserl neposredno gledanje predmeta zove intuicijom, koja nije nitamistino ili misteriozno, nego naznauje isto gledanje bitnih oznakapredmeta. Husserl se posebice trsio oko objanjenja intencionalnih ina misaonih sadraja koji se pokazuju kao neto stvarno (vanjski pred-met) to postoji u sebi (prevladavanje jaza izmeu subjekta i objekta!).U prikazima Husserlove filozofije neki dre da je svojim umovanjemstigao u idealizam, ali da ga veina njegovih uenika nije u tome slijedi-la, nego su poli putem realizma.10

10 Usp. Vj. Bajsi, Filozofija i teologija u vremenu, uredio Stjepan Kuar, Zagreb,1999., 439440.


6/25


Vjekoslav Bajsi (1938.1995.) zakljuuje o spomenutom filozofu injegovu umovanju:

Husserlova je filozofija esencijalistika filozofija. To je povratak kstvarima (njemaki idealizam nema mjesta za samostalno postojanje stva-ri, predmeta). Descartesova filozofija polazi, poput geometrije, od nekih ak-sioma, te konstruira sustav. Fenomenologija nita ne konstruira, tako da jezapravo otvoreni sustav od po volji mnogo aksioma, jer se svaki fenomenneposredno pojavljuje u svijesti. Fenomenoloka intuicija vrijedi vie oddokazivanja, jer je svako dokazivanje tek neto posredno. To e se osjetitiu nainu filozofiranja fenomenolokih filozofa. Edith Stein(1891.1942.)pripadala je tom krugu, kao iMax Scheler (1874.1928.), koji je pokazivaovrlo iroke interese, posebno se bavio fenomenolokom analizom religijei religioznosti.11Spomenuti fenomenoloki pristup (koji ne kani slijeditiHusserla) nije puko opisivanje, nego metodiki skeptiki epokl (LV zadrati korak, zastati) da bi se kao neko davni skeptici suzdravali dane bi izrekli to neistinito i da bi se bez straha mogle to potpunije oito-vati stvari. Fenomenologija ima u postupku funkciju stanovitoga interfacea

izmeu razliitih filozofiranja, a filozofija je pokuaj da se na posljednjapitanja dadu posljednji odgovori i da oni budu doista posljednji.U promiljanju o religiji (vjeri) i filozofiji moglo bi se saeto rei da

religija nudi, a filozofija pokuava i nastoji dati odgovor na pitanja ljudskeopstojnosti, egzistencije. Navlastito je ovjeku pitati (moda i premalo pi-ta?), ali pitanje je pretpostavka da postoji neki privid, da se ne pokazuje sve,nego da je neto skriveno. To pak to je skriveno u prividu, u filozofiji istinaje (aletheia); u vjeri (religiji) to je tajna, otajstvo, misterij. Jednostavnije:filozofija i vjera transcendiraju, ali na razliite naine. Filozofija domilja

iskustvenu zbiljnost, nalazi skriveno u intelektu. Vjera pak ide prema skri-venom do misterija pomou simbola (Symbolon).12

B) U prouavanju znanstvenih radova i spisateljskih uradaka Edith Steinspominje se veoma esto mistika, poglavito u znaenju koje joj pridajekransko iskustvo i bogoslovlje. No ne moe se sve prepustiti etimo-logiji, povijesti religije ili pukom teorijskom tumaenju pojma. Ipak,doputam sebi slobodu prisjetiti se rijei KarlaRahnera:

Postoje rijei u kojima su saeti znanje, nada i ljubav, ideali itavihnarataja i razdoblja; rijei koje ele rei sve ono to pokree ljude; i upravo

11Nav. dj., 440.12 Nav. dj., ovdje.


7/25


stoga to ele rei sve u opasnosti su da oznaavaju sve a ne kau nitaMeu njih ubrajamo i rije mistika. I to je jedna od onih rijei u koju o-vjek eli ukljuiti sve to vjeruje i eli biti. O rijei ipak treba pripomenuti:Mistika, misterij, mistik, mistian (mysterion, mystes, mystiks) oznaavajuBoju komunikaciju ovjeku te po ljubavi ostvareni oblik ovjekovo uvoe-nje u razumijevanje Bojih nauma.

Netom izreeni pristup nosi jako obiljeje kranskoga poimanja misti-ke i mistinoga. Ipak drim da je pojam mistike i mistinog iskustvaovoga trena vieznaan. On naznauje temeljno dvije zbiljnosti: prva je isku-stvo duhovnoga ivota to se prepoznaje kod ljudi koji su po ljubavi ostvarilisjedinjenje s osobnim Bogom u vremenu (sveci-mistici); druga zbiljnost jenazonost nekoga neodreenog oblika transcendencije to se zamjeuje kodpoliteistikih religija ili metafizikih sustava s prizvukom religijskoga: rijeje o neem dubokom unutarnjem, plemenitom stanju duha, neuobiajenom,izvanrednom i na stanovit nain nedokuivom. Pripominjem da ova unu-tarnja transcendencija ne ukljuuje nuno pojam religioznog, iako je bezduhovnoga nezamisliva. Zato je mogua i na podruju znanosti (metafizike

ili onih velikih duhovnih sustava koji su moda religijski upitni: primjericerazni pravci hinduizma). U ovom drugom smislu govori se o mistici filozo-fije, o mistici porta, o mistici umjetnosti i politike i sl.13

Budui da je krajem XIX. i tijekom itavoga XX. stoljea poraslo i udrugihznanostizanimanje za kranski mistini fenomen (kao to su spo-menuta povijest, filozofija, psihologija, jezik i sl.), pojam mistikebiva pri-mijenjen na svaku vrstu zanosnoga iskustva, magijskog doivljaja, uvstve-nih (emotivnih) izljeva, kemijskih nadraaja i okultnih moi.

U slijedu promiljanja nameu se terminoloka pitanja. Poglavito u i-

tanju i ralambi znanstvenoga rada i duhovnoga sazrijevanja Edith Stein.Dvije su bitne sastavnice koje odreuju i oznauju terminoloko podru-je: mistika i kontemplacija.U uporabi su i zloporabi u brojnim kontekstimai smjerovima, da se samo nakon dugih i brinih, pozornih pojanjenja moerei da izriu kransku zbiljnost, koja se sadrajno njima moe izrei.

13 Neka djela koja su posluila u razmatranju pojmova vjera, duhovnost, mistika:E.Anchilli, Vita cristiana ed esperienza mistica,Roma, 1982., 3332. A. CH. Bernard, Te-ologia &Mistica.Vita cristiana ed esperienza mistica, Roma, 1982., 124. A. L. Cliveti,

Introduccin a la mistien espaola, Madrid, 1974., 14. ss. G. Hoioli,Nuovo Dizionario dispiritualit,Roma, 1982., 985. A. Sekuli,Duhovna kretanja u panjolskoj u Terezijinomvremenu, Obnovljeni ivot, 38 (1983.), 418429, J. Mami, Mistino u odnosu na mi-

sterij i iskustvo u kranstvu, Zagreb, 2001., 291307.


8/25


S nakanom da se olaka terminoloko razumijevanje pisci uvode novipojam: iskustvo i mistino iskustvo.A ni to nije nita vie definiranoniti manje polivalentno od pojma mistikei kontemplacije.

Imajui u vidu doista velike tekoe, mnogi misle da bi se trebalo defi-nitivno odrei pojma mistikekao kranskoga izrijeka misterija duhovnogivota. Ovi dre da bi trebalo koristiti one termine koji bi odmah ukazali naspecifinost kranske milosti i osobne transformacije koju ona ini, svedotle da se vidi ono to se dogaa: ivljenje boanskoga sinovstva na svimrazinama svijesti.

Da bi se predoio barem dio terminoloke sloenosti i nepovjerenja ko-je zbog toga vlada u bogoslova teologa i duhovnih strunjaka, spomenutu nekoliko znaajnijih svjedoanstava: Trebalo bi se jednostavno odreirijei mistika u kranskom govoru (Hans Urs von Balthasar); Problemdefiniranja mistike toliko je star koliko i elja da se sam fenomen otkrije. Sobzirom na mnogoznaje pojma sada, bilo bi najbolje odrei ga se (G.Fenerstein). KarlRahnerpak za rije mistika misli: I to je jedna od onihrijei u koju ovjek eli ukljuiti sve to vjeruje i eli biti.14

Mudroslovna potraga za Istinom

U razmatranju o mudroslovnimpromiljanjima Edith Stein treba imatina umu (i ne zaboravljati) njenu idovsku narodnost (obiteljski i vjerskiodgoj), njeno prihvaanje katolikoga kranstva i redovnitvo u strogoj(kontemplativnoj) samostanskoj zajednici bosonogih karmelianki. Pisci onjoj i njenom filozofskom usmjerenju istiu kao znaajku da je bila uenica(die Schlerin)koja se kree u ozraju fenomenologije Edmunda Husserla,

a kasnije u nastojanjima da shvati srednjovjekovnu kransku filozofiju sv.Tome Akvinskoga. Hrvatski filozof Vjekoslav Bajsive u uvodnim ree-nicama svoje rasprave ad laureamo E. Stein pie da je veliina E. Stein uzrelini njene osobnosti vea nego kao filozofkinje (als in der Bedeutungihrer Philosophie). Meutim, cijela znanstvena rasprava spomenutoga piscaproeta je ralambama i tumaenjima o mislima i promiljanjima E. Steino odnoajima izmeu vjere i naravnoga razuma, izmeu vjere i filozofije pastoga priznaje da je mudroslovlje njeno posebno i u stanovitom smislu je-dinstveno (E. Steins Philosophie ist uns somit besonderem, ja im gewissen

Sinne, einzigartigen Wert).

14 Usp. G. Hoioli,Nuovo Dizionario di spiritualit, 985.


9/25


Mudroslovna promiljanja Edith Stein zabiljeena su, objelodanjena isauvana ovim slijedom.

Zum Problem der Einfhlung (disertacija). Halle, a.d. Saabe, 1917.

Beitrge zur philosophischen Begrndung der Psychologie und derGeisteswissenschaft. Jahrbuch fr Philosophie und phnomenologischeForschung. Niemeyer. Halle a.d. Shale, 1922.

Husserls Phnomenologie und die Philosophie des hl. Thomas von Aquino.

Jahrbuch fr Pholosophie und phnomenologische Forschung. Niemeyer.Halle. A.d. Shale, 1929.

Des hl. Thomas von Aquino Untersuchungen ber die Wahrheit. Borgmeyer.Breslau, I. (1931.), II. (1932.).

Desetak godina nakon autoriine smrti objelodanjena je knjiga E. Steinpod naslovom:

Endliches und Ewiges Sein. Herder. Freiburg, 1950.

Spomenuta djela potrebna su prouavateljima mudroslovnih promilja-

nja Edith Stein. No svoje misli i razmatranja o krupnim i ozbiljnim pita-njima ivota, smisla ivota i smrti te o vjenosti izloila je spisateljica udrugim djelima i lancima.

Imajui na umu misao koju je E. Stein zabiljeila u jednome od svojihdjela: tko sebe nema sasvim u ruci, taj ne moe istinski sa sobom slobodnoraspolagati, nego doputa da ga odreuje neto izvan njega,15potrebno jeupozoriti na razmatranja o mudroslovnim promiljanjima uene i obrazova-ne spisateljice. Najprije treba spomenuti misao Jakova Mamia:() dokse bavi teologijom Kria, Edith ima otvorene oi za suvremenu filozofskumisao kojom uspijeva koncipirati i razraditi filozofiju osobe.16U svojojpak spomenutoj raspravi o E. Stein Vjekoslav Bajsibiljei da se odluilaza Akvineve filozofijske prosudbe: Da sie glubig, war, whlte sie Theo-zentismus des Aquinaten. Theozentrisch zu philosophieren hei aber allesherauszuziechen, nicht nur das, was natrlicher Erkenntnis, sondern auch,was der Offenbarung zu entnehmen ist.17

15 E. Stein,Znanost Kria,Zagreb, 1983., 98 (kratica: Stein, ZK).16 J. Mami,Predgovor, u: E. Stein, nav. dj.17 Vjekoslav/Alois Bajsi, Begriff einer christlichen Philosophie bei Edith Stein.

Excerpta ex dissertatione ad Lauream, Bozen, 1964., 4.


10/25


U saetku svoje doktorske disertacije Bajsi je grau objelodanio na 38stranica (39. je ispisana sadrajem). Pregledno to izgleda ovako:

Einleitung Seite 3Bibliographie Seite 11Inhaltsverzeichnis des Handskripts 13III. Begriff der Christlichen PhilosophieS. 2. Stufen der Auseinandersetzungc. Egozentrisch theozentrische Spannung S. 15.

d. Kritisch dogmatische Spannung S. 22.e. Autonom heteronomie Spannung S. 26.f. Natrliche bernatrliche Spannung S 34.

Bajsi priznaje da nije elio utvrditi odgovor na pitanje o odnoaju iz-meu vjere i znanosti, ali e u mudroslovnim razmiljanjima itatelj moiprikazati pievu tvrdnju o jasnoj odreenosti E. Stein prema spomenutimpitanjima: () aber bei E. Stein haben wir beide Einstellungen echt voruns.18

Ve je spomenuto kako je E. Stein u svome mudroslovnom promilja-nju pod utjecajem svoga uiteljaE. Husserla,19ali iM. Schelera. No snaanutjecaj je imao Toma Akvinski s ijom se filozofijom susrela kasnije. Spo-menuti su filozofi poticali elju E. Stein za znanjem, osobnim prosudbama omudroslovnim sastavima spomenutih pisaca. (Djelo Endliches und EwigesSein, objelodanjeno poslije smrti, nosi tragove spomenutih pisaca, kako jespomenuto.) Bajsi pripominje: Durch die passive Einstellung der Phno-menologie wird somit auch der Hang zum Mystik gefrdert, von wir bei E.Stein vorfinden.20Bajsi spominje takoer promiljanja E. Stein o Heide-

ggeru, no izrijekom istie da je za nju Husserlovo uenje moderna filozofija(Fr E. Stein ist die Husserlsche Lehre die eigentliche moderne Philosop-hie).21Ipak treba priznati da je na spomenutoga uitelja E. Stein als Glu-bige hat sie bei dem hl. Thomas glubig philosophieren gelernt.22Svojimprouavanjem E. Stein, njenih djela (a jamano i ivota) Bajsi je elio i

18 Nav. dj., ovdje.19 E. Husserl,Ideen zu einer reinen Phnomenologie und phnomenologischen Philo-

sophie,1913.20 Vj. Bajsi, nav. dj., 5.21 Nav. dj., 21.22 Nav. dj., ondje.


11/25


nastojao ralaniti sastavnice i znaajke kranskoga filozofiranja. Steinje, sudei prema ivotnom putu i radu, bila uporna i dosljedna u potrazi zaIstinom (d. Wahrheit), a u predgovoru njezina djelaZnanost Kriapie da uparagrafuJa i sloboda, u kojem obrauje pojam i stvarnost due, osjeamokoliko je njezina znanstvena smisao, a prema tome i unutarnje doivljava-nje, proeto suvremenim filozofskim priznanjem (Ich frmigkeit).23Mu-droslovna promiljanja E. Stein, prouavanje svih postignua filozofiranjanjenoga ivotnog razdoblja (s kraja XIX. i prvih desetljea XX. stoljea)sluili su joj za to jasnije i potpunije otkrie istine i smisla ljudskoga ivotai opstojnosti. Vjekoslav Bajsi je razmiljajui o E. Stein i itajui njenadjela pripomenuo o kranskoj filozofiji da doista nema vie svijesti odvjernike (keine hhere Gewiheit als des Glaubens)24koja je pomogla uizboru svjetonazora i ivotnoga puta ozbiljne i vrijedne filozofkinje.

Podatci iz ivotopisa E. Stein potvruju da je u mladosti i djetinjstvubila u obiteljskom domu lijepo odgojena. Trgovaka obitelj imala je mo-gunosti djeci osigurati obrazovanje i odgoj u skladu s onodobnim dru-tvenim zahtjevima. Edith je traila i nalazila sebe u znanosti i knjievnosti.

Studirala je, kako piu njeni ivotopisci, filozofiju i psihologiju, povijest igermanistiku, biljee takoer njene ispite i doktorsku disertaciju. No unatoistananu osjeaju za ivot, za zbiljnost (jamano naslijeene), ali u zna-nosti sklonost mudroslovnim promiljanjima usmjerit e traenja Istine naprihvaanje katolikoga kranstva. Osobno je zabiljeila: Nasumce samposegla za jednom debelom knjigom koja je bila naslovljenaivot sv. Tere-zije Avilske.Poela sam itati. Knjiga me je toliko osvojila da nisam prestalaitati dok nisam dola do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam: Toje istina!. Od spomenute istine, od znanstvenih promiljanja stigla je do

Boga, do Istine kojoj e posvetiti svoj ivot. Od susreta mlade znanstvenicei drutvene djelatnice, gorljive odgojiteljice i braniteljice osobne slobode,postat e redovnica, lanica i pripadnica veoma stroge enske redovnikezajednice bosonogih karmelianki.25

Brojna su pitanja koja se nameu u svezi sa ivotnim putem Edith Stein,ali ne umanjuju ih nikakve povrne prosudbe. Mlada je idovka proivjelasve povijesne potrese od kraja XIX. i u prvoj polovici XX. stoljea (to jeve spomenuto), kada je stara Europa, kolijevka kranstva, proivljavala

23 Usp. F. Mami,Predgovor, nav. dj., 7.24 Vj. Bajsi, nav. dj., 36.25 Usp. A. Sekuli, nav. dj. 350353.


12/25


sloenu prepletenost zbivanja drutvenih, gospodarskih i uljudbenih lomo-va. No Henri Dominique Lacordairebio je jedan od rijetkih katolika kojije osjeao plemenitost i veliinu nekih vrijednosti svoga vremena, modastoga to je proao kroz iskustvo nevjerovanja.26Edith Stein nije proivjelanevjeru (ateizam), ali je bila svjedokinja snanoga raskravanja (dekristi-janizacije), koje je proizalo iz duhovnih promjena potaknutih francuskomrevolucijom. A obilato potpomognutu industrijskom revolucijom. Prihva-ajui katolianstvo E. Stein nije izbjegla valovito more svagdanjosti, nego

se ukljuila u strujne vrtloge snagom postojane, tvrde vjere i vjernosti.

Promiljanje o duhovnom iskustvu u ozraju fenomenologije

U duhovnim promiljanjima E. Stein je napisala niz radova, aliZnanostKria (Kreuzeswissenschaft) najizvorniji je duhovni spis E. Stein. Autoricaga je nainila na poziv svoje uprave u povodu 400. obljetnice roenja sv.Ivana od Kria. Odmah recimo da ga zbog uhienja (1942.) i brze smrti ujednom od koncentracijskih logora Hitlerovog nacionalsocijalizma, vjero-

jatno u Auschwitzu, nije dovrila.27Posluna svojoj redovnikoj upravi, poglavarstvu redovnica koje sv.

Ivana od Kria nazivaju svojim ocem (na sv. otac Ivan) ba kao to im jeduhovna majka sv. Terezija Avilska.

No s. Benedikta Terezija od Kria (Edith Stein) u Predgovorusvomedjelu pie: () pokuavam shvatiti sv. Ivana od Kria u svjetlu jedinstvanjegova bivstva to ga pokazuju njegov ivot i njegova djela, i to pokua-vamo uiniti s gledita s kojega nam je mogue okusiti to jedinstvo.28Ru-kopis svoga djela E. Stein je osobno rukom ispravljala; ukupno ima 1777stranica; podijeljen je u sljedee dijelove/poglavlja: Uvod, str. 110; I. dio,str. 1014. II. dio str. 16153, III. dio str. 163. K tomu treba pribrojiti jopriloge djelu (Biografski podatci, razna tumaenja i sl.) str. 184199. Knji-ga u hrvatskom prijevodu ima 200 str., dok izvorni rukopis () ima 177stranica. (Naslovi pojedinih dijela su I. Poruka Kria, II. Nauk Kria, III.Nasljedovanje Kria.)29

26 Usp. G. Bedouelle,Lhistoire de lEglise,(prijevod), Zagreb, 2004., 186.27 J. Mami,Predgovor, nav. dj.,7.28 E. Stein, ZK, 9.29 Usp. E. Stein, ZK, 188194.


13/25


Ne treba posebice isticati da je djelo E. Stein/s. Benedikte Terezije odKriaodraz i izraz sasvim osobite (i osobne) putanje u kojoj se nala kar-melianka u nasrtajima ratnih oluja i bojnih poklia i pogibeljne, stranenacistike ideologije. Stein je izgradila i izradila osobnu teologiju Kriakoja izvire iz osobnoga dubinskog iskustva. U knjizi je rije o ivotnoj isti-ni, zbiljskoj i djelotvornoj koja u stanovitom smislu nju oblikuje i odreujenjezine postupke. Meutim, redovnica-znanstvenica prati suvremenu filo-zofsku misao s pomou koje promilja i razrauje svoju filozofiju oso-

be.

30

Priznaje, naime, da pokuava zabiljeiti ono to spisateljica misli,da je u naprezanju itavog ivota shvatila o zakonima duhovnoga bivstva iivota.31

Spisateljica je na stranicama svoga djela pokuala shvatiti sv. Ivanaod Kria, njegov ivot i njegova djela. U ovome poslu pomogla su joj djela:naega o. Bruna: Saint Jean de la Croix,Paris, 1929. i Vie dAmour deSaint Jean de la Croix,Paris, 1936.32Koristila je spisateljica i djelo: JeanBaruzi: Saint Jean de la Croix et le Probleme de lExprience Mystique,Paris, 1931., ali prema njemu je oprezna i kritina.

U radu i svojoj knjizi Edith Stein tumai i raspravlja o djelima Ivanaod Kria te spominje njegove etiri velike rasprave koje su nam ostale Uspon na brdo Karmel, Tamna ura, Duhovni spojevi, ivi plamen ljubavi doli su do nas Uspon iNo u nepotpunom obliku.33

Budui da je rije o vieznanom knjievnom djelu Ivana od Kria,potrebno je najprije upozoriti na mjesto koje vrsnom knjievniku, blistavomi dubokom umniku te duhovnom uitelju pripada u povijesti uljuena svi-jeta, te svjetskoj i panjolskoj knjievnosti; zatim rainiti i ralaniti Spjevsadrajno i estetsko-filozofski te napokon istai vrijednost i znaenje Iva-

nova djela za hod na putu prema sretnom Susretu, radosnoj Srei i predanjuLjubavi.Ispod slike koju je naslikao Vanelli Felice potpis je: Giovanni della

Croce, poeta e scrittore.34 Slikar je shvatio Ivana od Kria kao pjesnikai pisca. Razlikuje, dakle, pjesniki rad bosonogog karmelianina iz Fon-tivrosa (Avila, panjolska) od njegovih spisateljskih djela. Opsena pak

30 Usp. E. Stein, ZK, 7.31 Nav. dj., 9.32 Isto djelo, ondje.33 E. Stein, ZK, 26.34 S. Giovanni della Croce (1591.1991.),Proiezioni Artistiche,Milano, 1990, 2.


14/25


knjigaAntologa potica sobre San Juan de la Cruz35sloena je na temeljustihova stosedamdeset panjolskih pisaca nadahnutih i posveenih velikomuzoru, knjievniku izvan vremenskih, pomodarskih mjerila. Ivan od Kriaje, naime, i za Federica Garciju Lorcu nadahnuti pjesnik,36Luis Cernudadri da je sa svjetskoga knjievnog gledita veliki pjesnik panjolskoga je-zinog izriaja,37za Rafaela Albertija je Nuestro ms grande poeta,38dokJorge Guillen pie: () San Juan mistico, poeta, pensador, lo resolvio todoen cebal unidad,39kritiki mu pak Juan Ramon Jimenez priznaje: San Ju-

an de la Cruz es universal () Poesia inefable. La poesia es una tentativa deaproximarse a lo absoluto, por medio de simbolos. I dok bi se mogla nizatimiljenja, prosudbe i razmiljanja koje su izrekli, napisali i objelodanili pa-njolski pisci o svome velikom sunarodnjaku, moglo bi se takoer spomenutii zabiljeiti to je sauvano na njemakom, talijanskom, francuskom, polj-skom i drugim jezicima, ali ne bi trebalo velikih napora da se zabiljei to jeo karmelianskom pjesniku, mistiku (Doctor mysticus) i pjesniku napisanona hrvatskom jeziku.

Premda je bio redovnik, Ivan od Kria nije apstraktni pisac i pjesnik. U

svome radu bio je neprestance u slijedu onodobnih kulturnih i duhovnih zbi-vanja u panjolskoj, dionik je humanistikog obrazovanja koje je primio uisusovakom kolegiju uMedini del Campo, prihvaa utjecaje sa sveuilitau Salamanki, pa zatim uAlcali de Henares.40

Ivan od Kria ivi kako je spomenuto u doba katolike obnove, asam je protagonist obnove karmeliana: svjedok je brojnih duhovnih pokre-ta, molitvenih, misijskih, a takoer i mnogih heretikih.

etiri stoljea nakon Ivanove smrti namee se pitanje koliko je on,koliko su njegova djela, pouka suvremenom ovjeku. Budui da se njemu

vraaju nai istaknuti suvremenici Karl Rahner, Gustav Thibon, FedericoRuiz Salvador, Edith Stein, Ivan Pavao II. i brojni drugi, treba upozoritida i u nae doba ljudi ive svojevrsnu tamnu no prazninu koja ih ininesretnima: da su brojni koji se nadaju i ele, mole Boga da se pokae i

35 I. Bengoechen,Antologa potica sobre San Juan de la Cruz,Sevilla, 1989., 468.36 F. Garcia Lorca, Teoria y juego del duenae, Ulras completas,Madrid, Aguilar,

1966., 120.37 L. Cernuda,Poesia y literatura,Barcelona, 1965., 53.38 R. AlbertiLa arbolecta perdida, 2oBarcelona, 1988., 248, 250.39 J. Guillen,Lenguaje insuficiente,Alianza Editorial, 1989., 104.40 A. Sekuli,Ivan od Kria svetac i pjesnik,Vjesnik, 13. sijenja 1991., 11.


15/25


sie u nau tamu kako bi se ponovno to pozitivno dogodilo na obzorjudoivljavanja.

Prema nekim bibliografskim biljekamaDuhovni spjev Ivana od Kriatree je djelo u nizu drugih (Uspon na goru Karmel, u tri knjige: 13 + 31 +45 poglavlja; Tamna no due,u dvije knjige iivi plamen), pismo kakoje ve spomenuto u tamnici. Edith Stein je, naime, prikladno i lijepo za-biljeila da je djelo nastalo u danima kad je njegova dua bila ranjena svimbolima i slastima ljubavi, u Toledu, za tamnovanja, kada rane i enje bole,

krvare sokovi nade, ali krijepe vjeru u susrete, u Sutra koje e biti bolje, pu-nije. No spomenuta spisateljica spominje da je Ivanovo djeloDuhovni spjevdoprlo do nas u dva znaajna predloka.41Moda bi uputnije bilo istai da jerije o dopuni s nekoliko strofa.

U prikazima velikana duha, darovitih i providencijalnih ljudi obino seistiu znaajniji ivotopisni podaci. No u ivotu Ivana od Kria nema ve-likih, potresnih podataka koji bi fascinantno privlaili motritelja i itatelja:bio je, naime, kratka ivotna vijeka (49 godina) i nije se kretao izvan dvijepanjolske pokrajine Kastilje i Andaluzije (Castiglia, Andalusia). iem je

pak svojim ispunio drugu polovicu XVI. stoljea. Pisac A. Paolini pripomi-nje: Non molto ricca di episodi, senza risonanze grandiose nel suo tempo.Ricca solo di esperienza divina.42

Iz ivotopisa Ivanova43mogu se za ovaj rad izluiti temeljne znaajke:djetinjstvo i mlade dane proveo je u siromatvu i radu (un ambiente di mi-seria e di lavoro), u dvadeset i prvoj godini Ivan/Juan de Yepesstupa u Kar-mel (bussa alla porta del Carmelo di Medina del Campo, vi prende labito einizia il noviziato col nome di Giovanni di San Mattia), i za ovu raspravuznaajan podatak s 34 godine sloio jeDuhovni spjevutamnien u Toledu

in carcere conventuale, kako biljee talijanski pisci.Spomenuti su neki podatci o Spjevu, ali treba o zbirci duhovno-ljubav-

nih zaziva i uzdaha (Canzoni fra lanima e lo sposo) zabiljeiti sljedee:U prvom sadraju djela je 39 strofa, u drugom pak etrdeset. Meutim,

od spomenutih 39 strofa sloeni su u toledskoj tamnici 31, a kad se slobodannaao u Baezi i Granadi, napisao je bosonogi karmelianin jo osam strofapa ih je ukupno bilo 39. Kasnije, u konanoj verziji nala se jo jedna strofa

41 E. Stein, ZK, 133.42 Usp. A. Paolini, Con s. Giovanni della Croce in cerca dell Amore,Roma, 1990., 10.43 Usp. A. Sekuli,Karmelianski prinosi, Zagreb, 2001., 77 ss.


16/25


pa djelo ima u svemu 40 strofa.44Ve je spomenuto da je E. Stein u svojimtumaenjima Ivanova Spjevaimala na umu obje verzije djela. U suvreme-nim prikazima, tumaenjima i raspravama prihvaa se kao cjeloviti tekst sasvih 40 strofa. Treba jo pripomenuti da su prvih 31 strofa nastale u razdo-blju od poetka prosinca 1577. do kraja kolovoza 1578. za tamnovanja, utrenutcima di passione del corpo e dello spirito, il Santo si rivolge a Dio,gli apre lanima comera al momento presente, rivivendo il cammino finoallora percorso e ancora aperto alla pi grande speranza per questo amoresempre presente.45Sljedee strofe 3234 napisao je Ivan god. 1580.1581.u Baezi, dok su u Granadi nastale strofe 3539. god. 1582.1584. Konanoje u integralni tekst ukljuena strofa oznaena br. 11. Poznavatelji Ivanovihdjela dre da je completa di tutto il poema sloena i ureena izmeu 1582.i 1584. kada je pjesnik boravio u Granadi u samostanu de los Martires.Osobno prihvaam misao da je Ivanov Spjevautobiografsko djelo u kojemutamnieni karmelianin, pod suspenzijom a divinis, povjerava Bogu svojuljubav, enju na putu Vjenosti: Certamente il Cantico di Giovanni dellaCroce eco della sua esperienza, del suo rapporto con Dio. Spjevje kao

djelo potpuno, cjelovito i u njemu je sustavno zabiljeen nauk bosonogogkarmelianina, pjesnika-mistika. Edith Stein je Canciones entre el alma y elesposonazvala zarunikom pjesmom due.46

Budui da je niz pjesama skupljenih uDuhovnom spjevu (Spjev)iznim-no bogat slikama i mislima, treba upozoriti na to da je Ivan od Kria prijeskladanja i slaganja Spjevastekao iskustvo kontemplativnog redovnikogivota u terezijanskom obnovljenom Karmelu. Dodue, on nije ostavio su-stavni prikaz mistike, ali je ostavio etiri velike rasprave: Uspon na goruKarmel, Tamna no, ivi plamen ljubavii Spjev,o kojemu se ovdje rasprav-

lja, a sloen je osim spomenutih etrdeset kitica i od niza proznih tumaenja.Treba prihvatiti misao da su sva djela protekla iz istoga vrela: iz muka iblaenstva srca koje je Bog pogodio i ranio enjom za sobom, za Sreom iLjubavi. Tamnovanje u Toledu bilo je najosobnije iskustvo koje mu je bilodarovano za osobno oienje i uspon. No pjesniki izraz, saeti stihovinisu jamano bili sasvim jasni jednostavnim duhovnim kerima i sinovimaIvanovim, pa toj injenici treba zahvaliti to je njihov duhovni voditelj svojeivotno-vjersko iskustvo i pjesniko nadahnue pretoio u jezik filozofski i

44 Usp. A. Paolini, nav. dj., 24, 2738.45 Isto djelo, ondje.46 E. Stein, ZK, 138.


17/25


bogoslovski obrazovanog mislitelja. Ivanov je cilj: otkriti put due k Bogute u djelatnost Boju u dui koja mu tei. Ve je spomenuto u ovom radu:Bog je ljudske due stvorio za sebe. Jedino za sebe. Zato smo stvoreni zaLjubav, i sve vrijeme koje se ne posvetimo Ljubavi izgubljeno je i proigranoludo, prokockano.

Treba priznati da Ivan od Kria nije ipak napisao svoja djela za svako-ga, nego za one koji imaju stanovito iskustvo u nutarnjem, duhovnom ivo-tu. Za one koji su uli ustrajan Boji zov, glas koji mami u nepoznatu noi samou, u arobnu pustolovinu duhovnosti. Bog naime poziva u osobnimdubinama, jer boravi u dnu naega bia; njegov je glas utnja. Rasko-na utnja koju ne omeuju samostanske zidine, niti se oblai u redovnikeodjee. Boga nai i oslukivati mu glas znai posvuda ga i neprestance tra-iti.Duhovni spjevje pak svojim kiticama i tumaenjima prikaz mistinograzvitka due koja je ve ostavila za sobom sve stvoreno i bavi se jo jedinosvojim Bogom.

U prikazima Spjevaistie se injenica da postoje dva predloka teksta.Budui da je razlika u razmjetaju kitica, potrebno je svaku redakciju itati

kao cjelinu i dati da na nas djeluje u svojoj povezanosti (). U ovom radune eli se o spomenutim razlikama sustavno raspravljati, ali se ini uputnimzabiljeiti pripomene E. Stein:

elimo upozoriti na etiri injenice koje su oito u nutarnjoj svezi: 1.Drugi predloak Spjeva ima jednu kiticu koje nije bilo u poetku (). 2.Drugi predloak rastavlja Spjevu tri dijela: I, II, III. 3. Mijenja poredakkitica i tako kria strukturu Spjeva. 4. Ispred poetka tumaenja prve kiticeumee, u svezi sa Spjevom, Argumentum, tj. kratko kazalo vodeeg tijekamisli. Prema tom kazalu kitice obrauju put due od trenutka kad se poela

posveivati sluenju Bogu do najvieg stupnja savrenstva, do duhovnogvjenanja; zato su dotaknuta i tri stupnja ili tri puta koji vode tom cilju: putienja, rasvjetljenja i sjedinjenja (). Posljednje kitice jo obrauju stanjeblaenih, prema kojemu tee savreni.47

Unato isticanju pojedinih dijelova-ulomaka iz knjige Edith Stein oznanosti Kria, meu kojima ulomke pod naslovima Dua u carstvu du-ha i duhova (str. 94) te onogaJa i slobodau kojem se obrauje pojam istvarnost due (J. Mami) u ovom sam se prikazu odluio za ulomak Zarazliku u karakteru simbola: obiljeje i kozmiki izraz(str. 28 ss). Rije je o

ulomku iz prvog dijela knjige koji pridonosi shvaanju i razumijevanju po-

47 E. Stein, ZK, 141.


18/25


stupka spisateljice u tumaenju pojmova i njihova sadraja u knjizi. Znan-stveno i vjerniki E. Stein nastoji protumaiti jedinstvene stihove Ivana odKria. Uronjena duboko u mistino raspoloenje koje nudi Ivanov Spjev,sama zaljubljeniki predana Kriu uena karmelianka imenuje pojmove,razlikujui pak naravno od nadnaravnoga, bitno od nebitnoga, no od dana,predmet od simbola. Sve to ini s mjerom, bogoslovski dosljedno, uronjenau nadahnue i sadraj stihova Ivana od Kria.

C) Rijei su i tumaenja sljedea (u prijevodu):

Najprije treba pitati jesu li kri i no simbolu jednakom smislu. Jerta se rije upotrebljava u vrlo razliitom znaenju. Nekad se uzima u vrloirokom smislu, tako da se pod tim razumijeva sve tjelesno ime se oznau-je neto duhovno, ili sve poznato iz naravnog iskustva ime se ukazuje naneto nepoznato, moda ak na neto to se ne moe iskusiti po naravnojspoznaji. U tom irokom smislu mogu se i kri i no nazvati simbolom. Alisuprotnost je vidljiva ve kad se uzme u obzir razlika izmeu znaka islike.Slika shvaena kao kopija po unutranjoj slinosti ukazuje na ono to jepreslikano: onaj tko je vidi, bit e po njoj upuen neposredno na pralik koji

u njoj prepoznaje ili koga po njoj upoznaje. Naprotiv, znak i ono to njimeoznauje ne moraju se sadrajem pokrivati. Njihov odnos temelji se na sa-movoljnoj odredbi; o toj odredbi moramo biti obavijeteni da bismo znakrazumjeli. Oito kri nije lik u pravnom smislu. Kad ga zovemo znakom,to ne kae mnogo vie negoli simbol u netom opisanom irokom znae-nju: neto vidljivo to ukazuje na neki smisao koji se nalazi iznad vidljivihstvari. Izmeu kria i trpljenja nema slinosti koja bi se mogla neposrednoshvatiti, ali ne postoji ni samovoljno utvreni odnos kao kod znaka. Kri jedobio svoje znaenje po svojoj povijesti. On nije obian naravni predmet,

nego oruekoje je ljudska ruka napravila i upotrijebila u sasvim odreenusvrhu. Kao orue odigrao je u povijesti ulogu od neusporedivog dometa.O toj ulozi neto znade svatko tko ivi u kranskom uljudbenom krugu.Zato kri svojim vidljivim likom vodi neposredno u obilni smisao koji je unj utkan. On je, dakle, znak, ali ne znak kome je znaenje umjetno priito,nego mu doista odgovara na temelju njegova djelovanja i njegove povijesti.Njegov vidljiv lik ukazuje na smisao s kojim je u vezi. To imam na umu kadga zovem obiljejem.

Noje, naprotiv, neto naravnoga: opreka svjetlu koje obavija nas i sve

stvari. Ona nijepredmetu pravnom smislu rijei: ne stoji nasuprot nama, anije tu ni radi same sebe. Nije nislika, ako se pod njom misli na neki vidljivoblik. Ne vidi se, nema oblika. A ipak je primjeujemo, dapae, blie nam je


19/25


negoli stvari i likovi, mnogo je vre povezana s naim biem. Kao to svje-tlo ini da se stvari pojavljuju sa svojim vidljivim svojstvima, tako ih noguta, a prijeti da i nas proguta. to u nju utone, nije naprosto nita: to i daljepostoji, ali neodreeno, nevidljivo i bez odlija kao sama no, ili sjenovito isablasno i stoga opasno. K tome, nae vlastito bie nije ugroeno samo izva-na od opasnosti koje su skrivene u noi, nego je u nutrini pogoeno od istenoi. No nam oduzima upotrebu osjetila, usporava nae kretanje, paraliziranae sile, tjera nas u osamljenost, ini nas same nalik sjenama i sablastima.

Ona je kao predokus smrti. A sve to ima ne samo vitalno nego i duevno-duhovno znaenje. Kozmika no djeluje na nas slino kao i ono to se uprenesenom smislu zove no.Ili obrnuto: ono to u nama proizvodi slinodjelovanje kao kozmika no, to se u prenesenom smislu naziva no.

Ali prije negoli pokuamo shvatiti to neto, mora nam biti jasno da vei kozmika no ima dvostruko lice. Tamnoj i neugodnoj noi stoji nasuprotarobna no puna mjeseine, no obasjana blagim, njenim svjetlom. Ta neguta stvari, nego ini da zasja njihovo nono lice. Sve to je tvrdo, otro ikriavo tu je prigueno i ublaeno; pokazuju se bitne crte koje se nikad ne

pojavljuju usred bijela dana. Mogu se takoer zamjeivati glasovi koje bukadana zatomljuje. Svoje vlastite vrijednosti nema samo svijetla no nego imrkla no. Ona dokrajuje urbu i buku dana, ona donosi poinak i mir. Svese to ostvaruje i u duevno-duhovnom svijetu. Postoji nona, blaga jasnoaduha u kojoj se on, slobodan od dnevnih poslova, osloboen i sabran u istimah, povlai u duboku povezanost svog bia i ivota, svijeta i nadsvijeta.Postoji i duboko zahvalno poivanje u miru noi. Na sve to treba mislitiako se eli razumjeti simbolika noi sv. Ivana od Kria. Znamo po svje-doanstvima o njegovu ivotu i po njegovim pjesmama da je vrlo cijenio

kozmiku no sa svim prelijevanjem boja u njoj. itave je noi proveo naprozoru gledajui na prostran krajolik ili pod vedrim nebom. I nalazi rijeiza no koje nije nadmaio nijedan pjeva noi (Duhovni spjev,kitica 15.).Dua usporeuje Dragog:

La noche sosegada On no je tiha, blagaEn par de los levantes de la aurora U asu kad se zora istom raa,La musica callada, On tihana je glazba,La soledad sonora, Miloglasna samoa,La cena, que recrea y enamora. On veera to osvaja i krijepi.

Kad mislilac Ivan govori o noi u svojim raspravama, onda iza togastoji veliko obilje onoga to ta rije znai za njega, pjesnika i ovjeka. To


20/25


smo pokuali, ukoliko je to simboliki izraz, u nekoliko poteza prikazati, aline i iscrpsti. Sad se moramo potruditi da shvatimo to se treba na taj nainsimboliki izraziti.

(Znanost Kria, 28, 29)

Nema, jamano i ne moe biti rasprave o dojmovima, raspoloenju idoivljajima Edith Stein. Za nju je pjesnitvo Ivana od Kria prirunik naputu savrenstva, u stanovitom smislu temeljZnanosti Kria, vienje i do-ivljaj Kria; Ivanovi su stihovi za nju poruka Kria.Treba prevaliti dugi

put da bi se stiglo do savrenstva, do vjere i kontemplacije. Uspon na brdoKarmelo kojemu pie Ivan od Kria jest skrivena Boja mudrost misti-no bogoslovlje. U sadraju svoje knjige sestra Benedikta od Kria raspravljao tamnoj noi osjetila na putu ivljenja poruke Kria, o vjeri i ivotu povjeri i o svemu to dua kua u noi duha. Konano, znakovit je naslovzadnjega dijela knjige:Zarunika pjesma due(str. 133153). KnjigaZna-nost Kria izvrstan je poticaj za vjernike i nevjernike itatelje koji elezaviriti u sebe, u zrcalu prepoznati sebe.

Spisateljica E. Stein pripominje: Dosad su se, moda po ignacijskojmetodi, u satima meditacije vjebale duevne moi osjeti, mata, pame-nje, razum, volja. One sad otkazuju slubu. Svi napori su uzalud. Duhovnevjebe () postaju mukom, nepodnoljivo pustima i neplodnima () Utakvim raspoloenjima, na tim raskrijima Ivanovo djelo je jedinstveno kaoputokaz na putu Voljenom za kojim arko udim /Aquel que yo ms quie-ro. Poznata je misao da je kontemplacija umijee ljubavi, ulivena spoznajaBoga praena ljubavlju, koja duu ujedno rasvjetljuje i uie ljubavlju dokse ne uspne do Boga, svoga Stvoritelja.

Netko je rekao da je svaka ljepota tuna i da je u temelju gorina i pla.Otuda ne treba zahtijevati na putu k Srei radosni osmijeh. Jer Bog nas jestvorio za ljubav, Bog koji je sama ljubav. Valjda zato najtea ljudska patnjai najea bol prate (moda iz nje izviru?) svaku ljubav. I put prema zajed-nikoj i osobnoj Ljubavi.

Trebam li pak jednostavno, knjievnopovijesno vrednovati Duhovnispjev, ne mogu rei neku novu istinu. Ali tijekom XVI. stoljea nastalo,preraivano i dopunjavano kiticama i proznim tumaenjima, Ivanovo je dje-lo obiljeeno svim oznakama, znaajkama i biljezima vremena: baroknim

lepravim rijeima, nomenklaturom onodobne panjolske i talijanske liri-ke. Ivan je posegnuo za jedinstvomPjesmom nad pjesmamakao uzorkom,ali ne zanemarujui metafore, komparacije, ekloge, i alegorije iz antike


21/25


knjievnosti. Svetopisamski pak pjesniki tekst davao je Ivanu sigurnost uprouavanju nutarnjeg ivota.

Meutim, sve to pribavilo je Ivanu knjievnu slavu i ukljuilo ga meuvrhunske pjesnike onoga doba, kako je ve spomenuto na poetku ovogarada. Ali njegovo se djelo nudi svima kao vodi, jer eli pomoi na putu utajanstveno carstvo nutarnjeg ivota. Unato miljenju da je Ivan od Kriapisao svoja djela za svoje suredovnike: karmelianke i karmeliane, jer semeu njima posebice njeguje nutarnja molitva.

ena svoga vremena

Meu spisima Edith Stein nali su se spisi, krai radovi vjerskoodgoj-nog sadraja skupljeni u knjigu pod naslovomDie Frau: Ihre Aufgabe nachNatur und Gnadeu nas prevedene:ena. Njezina zadaa po naravi i milosti(objelodanjeno u Zagrebu, 1990., str. 1145). No ve su nakladnici (iz-davai) na poetku knjige upozorili suvremene itateljice i itatelje da susabrani radovi E. Stein poneto razliitiji sadrajno od onih koji su se irili

meu kranima poslije II. vatikanskoga crkvenog sabora, te su prosudili:Izvorite njezinog (E. Stein, A. S.) gledanja je Sveto Pismo te je tu kaoidovka nalazila osobito obilate indikacije za utemeljenje svoga teolokograzmiljanja. Svoje teoloko razmiljanje razvija po naelima potovanoguitelja sv. Tome Akvinskog, a duhovno gledite crpi iz terezijanske peda-gogije i iskustva.48

Uz ovo djelo spominju se jo spisiHochzeit des Lammes (Svadba Ja-ganjeva),Kreuzeserhhung (Uzvienje kria),Das Gebet der Kirche (Mo-litva Crkve) i niz drugih (napisanih prigodice).

Dvije temeljne injenice treba imati na umu: Edith Stein bila je vjernicai bila je odgojiteljica, docent na pedagokoj akademiji (radila je s akadem-skom mladei). Dodati k tomu treba i injenicu da je svoje enstvo posveti-la strogom redovnitvu, a pravo svoga materinstva ispunila je znanstvenimradom za ope dobro i za dobro svih graana kraljevstva Bojega (frBrger des Gottesreiches).

U knjizi E. Stein sljedee su sadrajne cjeline:Etos enskih zvanja(str.914), Zvanje mukaraca i ene po naravnom i milosnom redu (str. 15),enin kranski ivot (str. 3750), Temelji enskog obrazovanja (str. 5360),

Problemi enskog obrazovanja (str. 65115) cjelina ima pet odsjeka Za-

48 E. Stein,ena. Njezina zadaa po naravi i milosti, Zagreb, 1990., 5.


22/25


dae ene kao voditeljice mladei u crkvi (str. 121124). Zadnja dva po-glavlja kratki su, ali znakoviti za razdoblje u kojem su napisani: Vlastitavrijednost ene u svom znaenju za ivot naroda (str. 131),Zadaci katolikihakademiarki vicarske (str. 139).

Ne treba nikakvih posebnih napora da se zakljui kako je spisatelji-ca koja je vjernica, obrazovana ena koja poznaje pitanja ena izmeu dvasvjetska rata. U jednom svome lanku spisateljica pie: Stoga se sada po-kuava ovako razmiljati: nastojmo pogledati najdublju unutranjost naegabitka; vidimo da on nije neto gotovo, nego neto to postaje i pokuavamostei uvid u proces postojanja: ono to jesmo i to emo postati; ne staje usebi zatvoreno, nego se mora tek ostvariti. Sav na bitak, postojanje i djelo-vanje u vremenu, odreeni su od vjenosti i imaju smisao za vjenost.49

U raspravi o etosu enskih zvanja spisateljica tumai pojam i rije: Podetosomse, prema smislu rijei, moe razumjeti neto trajno to ravna ovje-kovim inima, ne mislimo pri tom na zakon koji pridolazi ovjeku izvana iliodozgor, nego na neto to u njemu samo djeluje unutranja forma,trajnodranjedue, ono to se u skolastici naziva habitusom() postoje uroeni

habitusi (), postoje i uliveni habitusi bogoslovne kreposti (). Kako sestjeu, tako se mogu i izgubiti. Ne pripadaju dui kao neto nepromjenljivo,nego su lako promjenljive.50

Budui da svakom zvanju odgovara poseban etos koji zahtijeva njegovvlastiti smisao, Edith Stein raspravlja o naravnom zvanju ene i odgovaraju-em etosu (str. 10). Od prihvaanja tvrdnje da je ena odreena za suputnicumuu i majku ljudi, spisateljica ponavlja Akvinevu postavku animatoomacorporis(dua je oblije tijela) i spominje enske tjelesne i duevne osobi-tosti i znaajke.

Zanimljive su stranice na kojima Stein raspravlja o enskoj dui (str.3741), jer se slui primjerima iz knjievnosti (Zola, Strindberg, Wede-kind, Ibsen, Goethe, Sigrid Undset). Psiholoki pristup i tumaenje poznatihknjievnih likova potvruje istinu o spisateljici da je poznavala i razumjelasvjetsku knjievnost. Opseno pak predavanje o temeljima enskoga obra-zovanja (odrano 8. studenog 1930.) otisnuto je u knjizi u cijelosti. Spisa-teljica je oito bila potaknuta raznim povicima i zahtjevima suvremenih jojpokreta napisati raspravu u obrazovanju ena novoga doba. Ne nastupa spi-sateljica nepomirljivo protiv uline buke o enskim pravima, nego smireno

49 Nav. dj.,37.50 Nav. dj., 9.


23/25


i sustavno slae i izlae zamisli i metode kako pomoi enskom svijetu dabude svjestan svoga zvanja i poslanja, svoje uloge i dostojanstva. Istraujuiteorijske postavke djevojakog obrazovanja spominje prirodoznanstvenu iduhovnoznanstvenu metodu, a posebice filozofsku i bogoslovsku metodu.Dakako, spominje i fenomenoloku svrhu te pripominje da temeljna fe-nomenoloka analiza intuicije i apstrakcije mogla bi moda pokazati da senema smisla prepirati o tome koja je od njih prava filozofska metoda.51Koliko pak danas zasade i promiljanja E. Stein mogu pomoi u ralambiobrazovnoga sustava enske i muke mladei ostaje izvan domaaja ovogarada. No knjiga je napisana o pitanjima enskoga svijeta do II. svjetsko-ga rata. Napisala ju je ena, intelektualka, vjernica. Ne zaboravlja u svojojknjizi zabiljeiti: Postoje danas milijuni djece, siroadi bez zaviaja, iakoimaju roditeljsku kuu i majku. Gladuju ljubavi i iekuju ruku voditeljicada ih iz bijede i prljavtine izvede u istou i svjetlo. Kako da naa velikamajka, sveta Crkva ne rairi svoje ruke i na srce ne primi ove Gospodinoveljubimce? No za to su joj potrebne ljudske ruke i ljudska srca, majinskaruka i majinska srca.52U ono je doba ve svoj put izabrala Majka Terezija,

blaenica zbog enskoga srca punoga suuti i supatnje.Knjiga o eni, poglavito izmeu dva svjetska rata, koju je zamislila,napisala i sloila Edith Stein potvrda je o njoj, o njenom znanju, dubokojvjeri. Promiljanja u knjizi svojevrstan su prilog obrani dostojanstva i ulogeene u drutvu.

Zaglavne misli

Zamisao da se upozori na Edith Stein na temelju njezinih spisa trebalo

je uiniti uz tekoe koje su potrebne pri svakom radu. No promatram enukoja je sebe traila i pronala u znanosti. Od idovske djevojice iz trgo-vake obitelji stjecala je znanje, traila svoj ivotni put. Posebice zauzetaoko spoznaje istine, traila je mudroslovna rjeenja u filozofskim sustavima,u suradnji sa svojim uiteljem E. Husserlom, ali i u znatieljnom proua-vanju sv. Tome Akvinskoga. Prihvatila je katoliko kranstvo ukljuujuise u vjerski ivot. Svojim je radom pridonijela kranskom tumaenjupojedinih filozofa i sustava. Posebice je prouila djela dominikanca sv. To-me Akvinskoga. U intelektualnom i duhovnom sazrijevanju stupa u stro-

51 Nav. dj., 84.52 Nav. dj., 129.


24/25


gu ensku redovniku zajednicu te karmeliankama daje nove poticaje. Zavjerniki i redovniki ivot Crkva ju je proglasila svetom. No na temeljufilozofskih i bogoslovnih rasprava, poglavito mistinih ralambi djela Iva-na od Kria, oekuje se skoro proglaenje uiteljicom Crkve. U osobnomivotu, u obiteljskim zaokretima E. Stein priznaje utjecaj Terezije Avilske.U duhovnom, vjerskom osobnom ivotu Ivan od Kria i spomenuta obno-viteljica karmeliana bili su uzori u osobnoj izgradnji. U filozofskom raduEdith Stein je ostavila priloge o fenomenologiji i psihologiji. Nije modau svemu izvorna, ali je u svojim raspravama temeljita, ozbiljna, pouzdana.O ivotu ljudi, poglavito ene u razdoblju svojega ivota pisala je s punosuuti. U nas su djela s. Benedikte od Kria nedovoljno poznata, pa je ovajrad prilog da se njezini radovi, poglavito iz bogoslovlja i mistike temeljito,potpunije obrade.

LITERATURA

Alois (Vjekoslav) Bajsi, Begriff einer christlichen Philosophie beiEdith Stein,Bo-

zen, 1961.J. Baruzzi, St. Jean de la Croix et le problme de lExprience Mystique, Paris, 1931.

Ismael Bengoechea,Antologa potica sobre San Juan de la Cruz, Sevilla, 1989.

Maria del Carmen Bobes Naves, La lirica de San Juan de la Cruz,Monte Carmelo,revista (), 23. Burgos, 1990., 311345.

Bruno de Jesu Maria, Vie dAmour de Saint Jean de la Croix, Paris, 1936.

Bruno de Jesu Maria, St. Jean de la Croix,Paris, 1929.

Gabriel Castro,La plenitud mstica y cristiana. Ensayo de orden para textos ydescripci-

ones sanjuanistas, Monte Carmelo, revista (), 23, Burgos, 1990., 455492.Cristbal Cuevas,La prosa sanjuanista. Aspecto artistico-literario, Monte Carmelo, re-vista (), 23, Burgos, 1990., 347377.

Crisogono de Jesus Sacramentado,ivotopis svetog Ivana od Kria,hrvatski prijevod,Sarajevo, 1974.

Dio parla nella notte. Vita parola ambiente di San Giovanni della Croce,Zbornik raznihautora, Genova, 1990.

Camillo Gennaro, Attualit di un messaggio. Temi di vita cristiana con S. Giovannidella Croce, Roma, 1989.

Maria Jess Mancho, Creacion potica y componente simbolico en la obra de San Juande la Cruz, Monte Carmelo, revista, Burgos, 1990., 284309.


25/25


Maria Fedele dello Spirito, San Giovanni della Croce, uomo celestiale e divino, Roma,1990.

Roberto Moretti, San Giovanni della Croce guida allunione con Dio, Roma, 1990.

Eulogio Pacho, Temi fondamentali in San Giovanni della Croce, Roma, 1989.

Alessandro Paolini, Con s. Giovanni della Croce in cerca dellAmore, Roma, 1990.

Ferdinando Puttini, Introduzione alla lettura degli scritti di S. Giovanni della Croce,Roma, 1987.

S. Giovanni della Croce 15911991. Proiezioni artistiche,Milano, 1990.

Ante Sekuli,Ivan od Kria svetac i pjesnik, Vjesnik, 13. sijenja 1991., 11.

Edith Stein,Znanost Kria. Studija o Ivanu od Kria,Zagreb, 1983.

Edith Stein, Des hl. Thomas von Aquinto Untersuchungen ber die Wahrheit, Lven,1953.

Edith Stein, Endliches und Ewiges Sein. Versuch eines Aufstiegs zum Sinn des Seins,Lven, 1950.

Edith Stein,Znanost Kria,Zagreb, 1983. (prijevod)

Edith Stein,ena,Zagreb, 1990. (prijevod)

EDITH STEINS PHILOSOPHICAL AND SPIRITUAL REFLECTIONS

Summary

After the introductory opening thoughts, the author provides biographical informa-tion about Edith Stein, a nun and the martyr Saint Theresa Benedicta of the Cross,and adds the list of scientific, philosophical and spiritual works by E. Stein. Presen-

tation of reflections by this intellectual, believer and nun is the central part of thepaper. Final pages present an assessment of the works and their importance not onlywithin Edith Steins opus but also as regards their importance in relation to life (andabout life) in the 20th century. The last section of the paper is the bibliography onE. Stein and her philosophical and spiritual reflections.

Key Words: philosophy, psychology, life, faith, truth, science, Cross, monastic life

duhovna promišljanja edith stein

Documents