ekonomski rast i razvoj

Ekonomski rast i razvoj

Predavanje br. 14

O čemu čemo danas diskutirati?

Što je to ekonomski rastKoji su izvori ekonomskog rastaTeorije ekonomskog rastaEkonomski rast u svjetskoj privrediAlternativne strategije razvoja

Uvodna razmišljanja

Do sada smo bili orijentirani naagregatnu potražnju, a danas ćemo se baviti agregatnom ponudom.Rast povećava potencijalni outputnacionalne ekonomije.

Rast i potencijalni output

Rast je povećanje količine proizvoda i usluga koje nacionalna ekonomija proizvodi.Rast je povećanje potencijalnog outputa.Rast je povećanje ukupne proizvodnje neke zemlje tijekom vremena.

Rast i potencijalni outputPotencijalni output – to je najviša razina outputa u nacionalnoj ekonomiji koja se može ostvariti iz postojeće proizvodne funkcije i raspoloživih resursa.

Kada je nacionalna ekonomije na razini svog potencijalnog outputa, ona posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti.


Dugoročni ekonomski rast fokusiran je na stranu ponude.

Ekonomisti mjere rast proizvodnje ili proizvodnju po glavi stanovnika u dužem vremenskom razdoblju (10, 20 godina).


U kratkom roku, ekonomisti smatraju da je potencijalni output fiksan.

Oni se fokusiraju na problem kako da ekonomija ostvari poslovanje na razini potencijalnog outputa ukoliko to nije uspjela.

Ekonomski rast

Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog bruto domaćeg proizvoda.

Realni bruto domaći proizvod (realGDP) – tržišna vrijednost proizvoda i usluga iskazana u stabilnim cijenama iliRealnog potencijalnog GDP-a

Ekonomski rast

Podaci o ekonomskom rastu govore istodobno i o kretanju životnog standarda ljudi u toj nacionalnoj ekonomiji.

Ekonomski rast

Prosječna stopa rasta za Hrvatsku je od 1993. do 2002. bila oko 2,5% godišnjeOd 2001. do 2005. g. prosječna stopa rasta je bila 4,7%.dugoročna stopa rasta za SAD je između 2,5 i 3,5 % godišnje.

Ekonomski rast

Realni GDP per capita je realni GDP podijeljen sa brojem stanovnika.

Stopa rasta realnog GDP per capita se neznatno razlikuje od stopa rasta realnog GDP (kada je riječ o Hrvatskoj).

Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta stanovništva visoka

Per capita rast

Per capita output je ukupan outputpodijeljen s brojem stanovnikaPer capita rast znači da se ostvaruje veća proizvodnja u nacionalnoj ekonomiji po glavi stanovnika.

Per Capita rast

Per capita rast je jednak postotnoj promjeni outputa umanjenoj za postotnu promjenu stanovnika.

Per capita rast = % promjena outputa - % promjena broja stanovnika

Per Capita rast

U brojnim zemljama u razvoju, broj stanovnika raste brže od GDP-a, rezultat je negativna stopa rasta GDP-a po glavi stanovnika.

Per Capita rast

Ekonomisti su se usuglasili da ono na što se moramo koncentrirati u analizama nije GDP per capita nego na medijan dohotka u nacionalnoj ekonomiji.

Per Capita rast

Medijan dohotka je bolja mjera zato što uzima u obzir kako je dohodak raspodijeljen.

Per Capita rast

Ako rast dohotka ide u pravcu poboljšanja male grupe pojedinaca, srednji dohodak će rast, ali medijan neće.

Zato što je statistika izračunavanja medijana teško izvediva (nema prikupljenih potrebnih podataka), ekonomisti koriste dohodak po glavi stanovnika.

GDP per capita za Hrvatsku

2349

3137

40294422 4398

48054371 4153

44775057

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000u $

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002godina

GDPp/

GDP per capita za Hrvatsku u eurima

4284 41024560

49985507

59066397

6968

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000u eurima

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005godina GDPp/c

Ekonomski rast

Današnje stope rasta su daleko više u odnosu na povijesne standarde.Raspon stopa ekonomskog rasta između zemalja je vrlo širok.Afričke zemlje imaju kontinuirano stope rasta ispod svjetskog prosjeka.

Ekonomski rast

Trend ekonomskog rasta se počeo pratiti negdje od kraja 18. stoljeća.

Gotovo u isto vrijeme, tržište i demokracija počeli su prevladavati kao organizacijski oblik društva.

Mjerenje ekonomskog rasta

Najbolja mjera rasta životnog standarda stanovništva je GDP ili GDP per capitaEkonomski rast se onda mjeri kao

100*%1

1

−

−−=

t

tt

GDPGDPGDP

rastaGDP


Ukoliko ekonomija starta sa GDP=100 i raste po stopi g određen broj godina n, tada je nakon proteka tog vremena njen GDP jednakGDP (n godina kasnije)= GDP (n godina kasnije)= (1+g)(1+g)nn*100*100

gg-- stopa rastastopa rasta

Primjer.

•• Primjer:Primjer:

•• GDP=100GDP=100

•• Ukoliko je n=10 godina, a g=4, tada je GDP Ukoliko je n=10 godina, a g=4, tada je GDP nakon 10 godina jednak:nakon 10 godina jednak:

•• GDPGDP1010=(1+0,04)=(1+0,04)1010*100=148*100=148


Pravilo 72 se koristi za određivanje broja godina koji je potreban da se dohodak udvostruči uz prosječnu stopu ekonomskog rasta.

Pravilo 72 – broj godina koji je potreban za dupliranje dohotka dobije se dijeljenjem 72 sa godišnjom stopom povećanja.


Broj godina potreban za Broj godina potreban za podvostručavanje GDP= podvostručavanje GDP=

7272________________________________________________stopa ekonomskog rastastopa ekonomskog rasta

Pravilo 72

Pravilo 72 može koristiti za izračun broja godina u kojem će se bilo koja varijabla podvostručiti, a ne isključivo stopa ekonomskog rasta.U nekoj literaturi pravilo 72 se svodi na pravilo 70.

fig

Sto

pa ra

sta

UKFrance USA

GermanyJapan

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000

Ekonomski rast u odabranim zemljamaEkonomski rast u odabranim zemljama

Rast i siromaštvo

Uspijevaju li siromašne zemlje uhvatiti korak sa razvojnim procesom razvijenih država (dolazi li do konvergencije)Ne!Razvojni jaz sve se više produbljava i premašio je kritičnu granicu 20:80

Ekonomski rast

Tržište, specijalizacija i podjela rada povećava produktivnost i ekonomski rast. Specijalizacija – koncentracija pojedinca na određeni aspekt proizvodnjePodjela rada – dijeljenje zadataka u skladu sa specijalizacijom proizvodnje.

Ekonomski rast

Tržište se često smatra nepoštenim u smislu efekta koji ono ima u raspodjeli dohotka. Tržište je odgovorno za nejednakosti u raspodjeli dohotka.Postoji snažna veza između koristi i poboljšanja siromašnih i ekonomskog rasta.

Izvori rasta

Ekonomisti razlikuju slijedeće izvore rasta:

Akumulacija kapitala – investicije u proizvodne kapacitete.Raspoloživost prirodnih resursiObrazovanost radne snageTehnološki razvojPoduzetništvoRazvijenost institucija

Investicije

Godinama unazad smatralo se da su investicije u fizički kapital ključ ekonomskog rasta.Porast investicija vodi do porasta kapitalne opremljenosti rada.

Investicije

Akumulacija kapitala ne mora nužno voditi do ekonomskog rasta.

Promjena proizvoda, tvornice, zgrade i strojevi mogu u jednom razdoblju biti korisni, a u drugom neupotrebljivi.

Investicije

• Kako nacionalna ekonomija može povećati fond kapitala?

•Povećavajući neto investicije.

•Ako rastu neto, trebaju rasti i bruto investicije.

•Iznos kapitala potreban za investiranje dolazi od štednje.

Investicije

Kapital je mnogo više od strojeva – on uključuje ljudski i društveni kapital

Ljudski kapital – to je skup znanja i vještina koje su zaposleni stekli tijekom školovanja, rada i cijelo-životnog obrazovanja.Društveni kapital – infrastruktura u obavljanju posla koja stvara vlastiti pristup proizvodnji.

Investicije

Svi ekonomisti se slažu da je pravi način investiranja u pravo vrijeme ključni element rasta.

• Fond kapitala se povećava sa rastom bruto investicija, a smanjuje se sa povećanjem amortizacije.

Investicije i rast stanovništva

Rast broja stanovnika uz fiksan fond kapitala smanjuje kapitalnu opremljenost rada.

• Uz manju kapitalnu opremljenost rada, manji je i output po radniku

• Ovaj princip reflektira zakon opadajućihprinosa.

Raspoloživost resursa

Ekonomija koja želi ostvarivati rast mora posjedovati resurse.Neki resursi su značajni u jednom, a drugi u drugom razdoblju (ovisno i o proizvodnji).U globalnoj ekonomiji značaj resursa postaje sve manji.

Raspoloživost resursa

Tehnologija ima značajnu ulogu u procesu stvaranja resursa.

Otvorenost nacionalne ekonomije i veće učešće na svjetskom tržištu je drugi način povećanja raspoloživosti resursa.

Institucije

Tržište i privatno vlasništvo ubrzava ekonomski rast.Kada pojedinci dobiju više od ekonomskog rasta, napornije i bolje će raditi, te više pridonositi ukupnoj proizvodnji.

Institucije

Druga značajna institucija je korporacija (trgovačko društvo).

Zbog ograničene odgovornosti, korporacija ima različite vlasnike i stvara poticaje za investiranje njihove štednje u različite poduzetničke pothvate.

Tehnološki razvoj

Rast nije samo dobiti više iz nečegaRastom se osiguravaju i stvari koje do tada nisu postojale ili na drugačiji način.

Tehnološki razvoj

Rast uključuje promjenu tehnologije.

Tehnologija – mijenja način na koji proizvodimo i nudimo usluge, i načinna koji kupujemo proizvode i usluge.Poboljšanjem tehnologije ostvaruje se jednaka proizvodnja uz manje utroške, odnosno veća proizvodnja uz iste utroške.

Tehnološki razvojTehnološki progres predstavlja sposobnost ekonomije da proizvede više outputa bez korištenja više inputa.

• Veći output po glavi stanovnika, znači i viši životni standard..

• Tehnološki progres čini ekonomiju produktivnijom.

• Per capita output će rasti kada se otkriju nove i efikasnije metode upotrebe rada i kapitala.

Poduzetništvo

Poduzetništvo je način na koji obavljamo neke stvari, spremnost poduzimanja rizika u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.Poduzetništvo je sposobnost koja uključuje kreativnost, viziju i talent za transformaciju vizije u realnost.

Izvori rasta i ekonomski rast

Ukoliko se želi ostvariti što efikasniji ekonomski rast ovi izvori rasta trebaju se kombinirati na zadovoljavajući način.

Izvori rasta i ekonomski rast

Ekonomski rast ostvaruje se kombinacijom investicija u strojeve i ljude, tehnološkim promjenama koje imaju centralnu ulogu u svakoj nacionalnoj ekonomiji.

Ekonomski rast

Ekonomski rast je dakle povećanje realne proizvodnje nacionalne ekonomije (realnog GDP-a), ali i širenje proizvodnih kapaciteta (pomak krivulje PPF-a).Ekonomski rast se može definirati i kao pomak krivulje AS udesno (porast potencijalnog GDP-a).

Ekonomski rast

Podsjetimo se!

Funkcija proizvodnje pokazuje nam odnos između količine inputa korištenih u proizvodnom procesu i količine outputa dobivenih proizvodnjom.

Funkcija proizvodnje i teorije rasta

Proizvodnja funkcija predstavlja odnos proizvedenih proizvoda (usluga) i zemlje, rada i kapitala kao faktore proizvodnje.

“A” predstavlja faktor prilagodbe kojim “se kupi” utjecaj tehnologije.

Output = A• f(rad, kapital, zemlja)

Funkcija proizvodnje

Ekonomija opsega objašnjava što se dešava sa proizvodnjom kada svi inputirastu jednako.

Konstantni prinosi na opseg. Rastući prinosi na opsegOpadajući prinosi na opseg.

Opis funkcije proizvodnje

Konstantni prinosi na opseg znači da će output rasti istom stopom kako rastu i inputi


Rastući prinosi na opseg nastaju kada ouput raste većom proporcijom nego što rastu inputi.


Opadajući prinosi na opseg postoje kada output raste sporije nego što rastu inputi (manjom proporcijom)


Zakon opadajućih prinosa objašnjava što se dešava sa outputom kada se neprekidno dodaje samo jedan inputdok su ostali fiksni.


Zakon opadajućih prinosa govori da će dodavanjem samo jednog inputa dok su ostali konstantni, voditi do sve manjeg i manjeg prinosa.

Klasična teorija rasta

Klasična teorija rasta fokusira se na akumulaciju kapitala u procesu rasta. Što ekonomija ima više kapitala, brže će rasti. Zbog naglašenog značaja kapitala, tržišna ekonomija se naziva ponekad i kapitalistička ekonomija.

Klasičan model rasta

Klasični ekonomisti fokusiraju svoju analizu na pronalazak savjeta za ekonomsku politiku, odnosno kako povećati investicije.

štednja ⇒ investicije ⇒Porast kapitala ⇒ rast

Fokusiranje na Zakon opadajućih prinosa rada

Klasični model rasta fokusira se na činjenicu da zakon opadajućih prinosa rada predstavlja ograničenje rasta. Poljoprivredna proizvodnja bila je glavna ekonomska aktivnost toga vremena, a zemlja fiksni proizvodni faktor.


Dok je zemlja fiksna, zakon opadajućihprinosa će djelovati kako broj stanovnika raste.

Rastući odnos rada i zemlje dovodi do opadanja graničnog proizvoda rada i do opadanja nadnica.


Kada proizvodnja po glavi stanovnika pada, na određenoj točki raspoloživi output nije dostatan za prehranjivanje stanovništvaMaltusMaltus:: pučanstvo će rasti dok god su nadnice iznad egzistencijalne razinePodvustručivanje pučanstva vodi do dvostruko manje količine proizvodnje snižavajući proizvodnju per capita

Opadajući prinosi i rast stanovnika

Output

Rad (La)

Održiva razina outputa po stanovniku

Funkcija proizvodnje

Q1

Q2

L1 L*

Opadajući prinosi kapitala

Pokazalo se da su razmišljanja klasičara pogrešna.Unaprjeđenje tehnologije i kapitalne opremljenosti neutralizira djelovanje zakona opadajućih prinosa rada.

Neoklasični model ekonomskog rasta

Robert SolowNeoklasični model rastaPretpostavke:

jedan homogeni proizvod, dvije vrste utrošaka (rad i kapital)Ekonomija je na razini pune zaposlenosti i konkurentna je


Fokusiranje na zakon opadajućihprinosa kapitala, ne rada (tehnologija je nepromijenjena):

Kapital raste brže od rada ⇒Kapital postaje manje produktivan ⇒

Sporiji ekonomski rast ⇒Rast po glavi stanovnika stagnira ⇒

Dohodak po glavi stanovnika prestaje rasti


Ovaj zakon počinje djelovati zato što se prvo ostvaruju isplativi i profitabilni investicijski projekti, a nakon toga oni koji su manje profitabilni (investicije sa nižom stopom prinosa).

Neoklasični model rasta

Rast kapitalne opremljenosti rada (K/L) ostvaruje se kada fond kapitala raste brže od fonda radne snage.Kada nema tehnološke promjene rast kapitalne opremljenosti uzrokovat će rast proizvodnje po radniku, graničnog proizvoda rada i nadnica, te opadanja prinosa na kapital.


Q/L

K/La

Q/La1

K/La1

Q/La2

K/La2

Povećavanjem kapitalne opremljenosti rada, raste i proizvodnja po radniku do određene točke kada proizvodnja i nadnice prestaju rasti

Proizvodnja


Dugoročna ravnoteža u neoklasičnommodelu rasta bez promjene tehnologije je definirana kao stabilno stanje u kojem prestaje rast kapitalne opremljenosti rada i rast nadnica i u kojem su prinosi na kapital i realna kamatna stopa konstantni.

Neoklasični model

Pretpostavke na kojima počiva ovaj model:TehnologijaPrirodni resursiKvaliteta radne snage su nepromijenjeni

Neokalsičnimodel rasta

Dugoročna ravnoteža neoklasičnogmodela rasta objašnjava da će životni standard građana prestati rasti u trenutku kada je ekonomski rast u skladu sa akumulacijom kapitala.

Zamjenjuju se samo dotrajala kapitalna sredstva.


Jesu li nadnice u proteklom stoljeću stagnirale ili opadale?Kolika su bila primanja vašeg djeda, a kolika su vašeg oca (pretpostavka da obavljaju jednaku vrstu posla)?

Razlog treba tražiti u poboljšanju tehnologije!

Neoklasični model rasta i unapređenje tehnologije

Q/L

K/La

Q/La1

K/La1

Q/La2

K/La2

Poboljšanjem tehnologije proizvodnja se pomiče udesno

Proizvodnja 1960

Proizvodnja 2000


Opadajući prinosi bit će naglašeniji za bogatije nego za siromašnije skupine zemalja

Siromašne zemlje sa manjom razinom kapitala mogu ostvarivati više stope rasta nego zemlje koje gube kapital.

Razvojni jaz

Per capita dohodak između zemalja može eventualno konvergirati.

Ovo se neće desiti ukoliko:se precizno ne definiraju inputi.Se desi tehnološki progres.

Faktori proizvodnje

Definicije faktora proizvodnje mogu se razlikovati.Na primjer definicija rada može biti vrlo uska (broj sati koliko radnici rade u tvornici), ali i vrlo široka.

Definicija faktora proizvodnje

Ekonomisti dijele rad u dvije kategorije.

Standardni rad – aktualni broj radnih satiLjudski kapital – to je skup vještina, znanja i iskustva koje radnici skupe tijekom školovanja, rada i permanentnog obrazovanja.

Definicija faktora proizvodnje

Ako vještine rastu brže u bogatijoj zemlji nego u siromašnijoj, ne može se očekivati da će dohoci konvergirati.

Tehnologija

Tehnologija nadjačava zakon opadajućih prinosa što znači da stope ekonomskog rasta mogu rasti u određenom vremenu.

Empirijska procjena doprinosa pojedinih FP ekonomskom rastu

Robert Solow, Nobelovac sa MIT-a procijenio je utjecaj svakog faktora proizvodnje na ekonomski rast.Sličnu procjenu je izvršio i Edward Denison i došao do približno istih rezultata.

Izvori realnog rasta GDP-a SAD-a, 1928-2000

Ljudski kapital (13%)Fizički kapital (19%)

Tehnologija (35%)Rad (33%)


% rasta proizvodnje =% rasta proizvodnje =¾ (% rasta ¾ (% rasta LaLa) + ¼ (% rasta K) + ) + ¼ (% rasta K) + tehnološka promjenatehnološka promjena

LaLa-- radradKK-- kapitalkapital

Mjerenje utjecaja tehnologije

Tehnološka promjena =% rasta Q -3/4 (%rasta L) –1/4 (%rasta K)

Ekonomski rast

Grafički ekonomski rast prikazujemo kao pomak granice proizvodnih mogućnosti prema vani.

Ekonomski rast

20001996

Pro

izvo

d A

Proizvod B

Ekonomski rast?

Može li se ekonomski rast ocijeniti i negativno?

U procesu ekonomskog rasta javljaju se i troškovi, pa govorimo o koristima i nedostacima procesa ekonomskog rasta.

Troškovi i koristi rasta

Troškovi rasta uključuju zagađivanje, iscrpljivanje resursa, destrukciju prirodnih bogatstava.

Ostvarivanje rasta po glavi stanovnika omogućuje svakome u prosjeku da ima više.

Troškovi i koristi ekonomskog rasta

Koristi• Smanjenje nepismenosti• Smanjenje siromaštva• Poboljšanje zdravlja• Produžavanje životnog vijeka•Politička stabilnost

Troškovi

• Zagađivanje okoliša• Zanemarivanje obitelji• Izolacija i otuđenje

Faze ekonomskog rasta

Poljoprivredno društvoIndustrijsko društvoUslužno društvo

Nova teorija rasta

Nova teorija rasta naglašava značaj tehnologije u procesu ekonomskog rasta u odnosu na neoklasičare koji su naglašavali značaj kapitala.

Tehnologija

Tehnologija je rezultat investicija u istraživanje i razvoj.Investicije u tehnologiju povećavaju razinu tehnologije u nacionalnoj ekonomiji.

Tehnologija

Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju.

Poboljšanje tehnologije nije direktno vezano za investicije kao što je kapital.

Tehnologija

Poboljšanje tehnologije često ima puno pozitivnih preljevajućih efekata.

Tehnološke prednosti jednog sektora ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.

Tehnologija

Tehnološko unapređenje ima pozitivne eksternalije.

Pozitivne eksternalije – pozitivni efekti koji se prelijevaju na druge koji nisu bili uključeni u proces odlučivanja o tim aktivnostima.

Tehnologija

Neka bazična istraživanja zaštićena su patentima

Patent– je zakonsko vlasništvo tehnološke inovacije koje daje vlasniku patenta neka prava u upotrebi i distribuciji patenta tijekom vremena.

Tehnologija

Jednom kada se ljudi susretnu sa novom tehnologijom, javlja se imitacija, odnosno nastoje pronaći uspješan put da ostvare isti cilj, ali izbjegavajući patent.

Učenje kroz djelovanje

Nova teorija rasta naglašava i značaj učenja kroz djelovanje.Učenje kroz djelovanje – poboljšava

metode proizvodnje kroz iskustvo.

Učenje kroz djelovanje

Povećavanjem produktivnosti po zaposlenom, učenje kroz djelovanje nadjačava zakon opadajućih prinosa.

Rastući prinosi na opseg

Proizvodna funkcija sa rastućim prinosima

Output

Svi inputi

Tehnološka blokada

Tehnološka blokada je primjer kada ekonomija ne koristi najbolju raspoloživu tehnologiju.

Tehnološka blokada

Tehnološka blokada se dešava kada stare tehnologije postajuprevladavajuće na tržištu.

Stare tehnologije postaju uključene u proizvodnju novih proizvoda bez obzira što su mnogo efikasnija tehnološka rješenja veće pronađena.

Tehnološka blokada

Izlazak iz tehnološke blokade ponekad je jako skup (siromašne zemlje za to nemaju novaca), a ponekad je i nemoguć.

Produktivnost u odabranim zemaljam 1999, UK=100Produktivnost u odabranim zemaljam 1999, UK=100

60

70

80

90

100

110

120

130

140

150

V Britanija Njemačka Francuska SAD

Output po zaposlenome

output po satu rada

Ukupna faktorska produktivnost

Ekonomske politike za podupiranje rasta po glavi stanovnika

Podupiranje štednje i investicija.Kontrola rasta stanovništva.Povećanje razine obrazovanja.Stvaranje institucija koje podupiru tehnološke inovacije.Osiguravanje fondova za bazična istraživanja.Povećanje stupnja otvorenosti nacionalne ekonomije.

Politike za podupiranje štednje i investicija

Suvremene teorije rasta naglašavaju značaj kapitala u procesu rasta.Svi se slažu da je kapital značajan.Potrebno je ostvariti istodobno podupiranje štednje i investicija.


SAD koristi porezne olakšice za poticanje investicija.

S obzirom da siromašne zemlje nemaju velik dohodak njihova je mogućnost korištenja istaknute politike vrlo mala ili nikakva u odnosu na razvijene zemlje.


Zemlje u razvoju mogu posuditi od:MMF-a,Svjetske banke ili iz privatnih izvora.

Niti jedno od navedenih institucija nije savršeno rješenje jer je povezano sa visokim kamatama

Rast kroz strane investicije

Inozemne investicije predstavljaju drugi izvor štednje.Mnoge zemlje u razvoju nastoje razviti poticajnu investicijsku klimu kako bi privukle strane investitore.

Zemlje u razvoju i rast

Siromašne zemlje sa izuzetno visokim stopama rasta stanovništva imaju problem osigurati kapital za investicije i obrazovanje svakog pojedinca.Što onda uzrokuje nizak dohodak ukupno i posebice po glavi stanovnika

Stopa rasta GDP per capita može biti i negativna.


Politike za smanjivanje rasta stanovništva

Planiranje obitelji.Šira rasprostranjenost i korištenje sredstava za sprječavanje začeća.Stroge mjere za obitelji sa više od jednom djetetom (Kina je usvojila 1980).


Ekonomisti su suglasni da će nacija koja uspije smanjiti stope rasta stanovništva, osigurati si jedan preduvjet za ostvarivanje rasta per capita.

Rastom dohotka i mogućnosti zapošljavanja, posebice za žene, oportunitetni trošak rađanja postaje sve veći i obitelji se odlučuju za manji broj djece.


Povećavanjem obrazovanja radne snage raste i produktivnost.


Za ostvarivanje tehnoloških inovacija neophodne su investicije, pa je potrebno osigurati institucionalni okvir za poticanje investicija.Patenti i zaštita prava vlasništva

Ekonomski rast i tehnologija

Najrazvijenije zemlje odvajaju najviše za tehnološke inovacije i one su nosioci tehnologija. U početnoj fazi tehnologije daju i najveće profite.Razvijene zemlje prodaju tehnološka rješenja nerazvijenima kada su ona već u fazi zasićenja, pa nose i manje profite.

Fundamentalna istraživanja

Fundamentalnim istraživanjima u pravilu se bavi država (U SAD-u oko 60% bazičnih istraživanja izvodi država), pa ukoliko se dio tih istraživanja želi prebaciti na poduzeća nužno je osigurati razne poticajne mjere.

Ekonomski rast i otvorena privreda

Slobodna trgovina povećava ekonomski rast kroz prisustvo inozemne konkurencije.Ukoliko se želi ostvariti oštra specijalizacija važna je veličina tržišta.Velika tržišta povezana je sa mogućnošću ostvarivanja efekta ekonomije opsega.

ZAPAMTIMO kako prikazujemo ekonomski rast!

A

B

C

D

Kap

italn

a do

bra

Potrošna dobra

Raz

ina

cije

na

Realni GDP

ASLR1 ASLR2

Q1 Q2

Zemlje u razvoju

Od preko 6 milijardi ljudi na svijetu, preko 75% živi u zemljama u razvojuDohodak po glavi stanovnika u tim zemljama je oko 500$.Dohodak u razvijenim zemljama svijeta je blizu 40000 $.

Zemlje u razvoju

Kada se vrši komparacija u dostignutom stupnju razvoja između zemalja ekonomisti najčešće koriste podatke o GDP ili nacionalnom dohotku ali ne u $ ili eurima već u PPP koji je prilagođen za devizni tečaj i time se dobiva realnija slika životnog standarda u pojedinim zemljama.

Usporedna analiza razvijenih i nerazvijenih

Paritet kupovne moći je – metoda usporedbe dohotka u različitim zemljama gledajući domaću kupovnu novca u različitim zemljama.

Rast nasuprot razvoja

Razvoj se odnosi na povećanje proizvodnih kapaciteta i outputa koje donosi promjena u temeljnim institucijama zemlje.Rast se odnosi na porast outputanastao povećanjem faktora proizvodnje.

Rast nasuprot razvoja

Rast nastaje zbog povećanje faktora proizvodnje uz danu funkciju proizvodnje.

Razvoj nastaje kroz promjenu funkcije proizvodnje.

Rast nasuprot razvoju

Nerazvijene zemlje nasuprot razvijenima se razliku u pogledu rasta zbog:

Različitosti institucijskih struktura.Različitosti prioriteta u ekonomskim ciljevima.

Različitost ciljeva

Normativni cilj razvijenih i nerazvijenih se razlikuje uslijed velike razlike u bogatstvima tih dviju skupina zemalja.

Nerazvijene zemlje se susreću sa osnovnim ekonomskim problemima kao što su hrana, odjeća, sklonište.Dok su to gotovo nepostojeći problemi u razvijenim zemljama.

Različitost institucija

Zbog različitih problema sa kojima se te dvije skupine zemalja suočavaju, nacionalne ekonomije na različitom stupnju ekonomskog razvoja imaju potrebu za različitim institucijama.

Dualna ekonomija nerazvijenih zemalja

Istraživanja su pokazala da zemlje u razvoju imaju tkz. dualnu ekonomijuPod tim pojmom se podrazumijeva postojanje 2 sektora: tradicionalnog poljoprivrednog sektora i sektora koji je orijentiran prema svjetskom tržištu.

Dualna ekonomija nerazvijenih zemalja

Tradicionalni sektor proizvodi na tradicionalna način i za nacionalno tržište.

Međunarodno orijentiran sektor proizvodi po suvremenim tehnikama proizvodnje za svjetsko tržište

Institucije u nerazvijenim zemaljama

Nerazvijene zemlje vrlo često nemaju razvijene institucije za prikupljanje poreza.Većina državne potrošnje je odobrena prema političkim uvjerenjima.

Institucije u nerazvijenim zemljama

Nerazvijene zemlje često su suočene sa promjenom režima:

I to promjenom cjelokupnog okruženja unutar kojeg djeluju vlada i ekonomija.Promjenom jednog dijela državnih aktivnosti kao npr. promjena fiskalne ili monetarne politike

Institucije u nerazvijenim zemaljma

Financijske institucije u nerazvijenim zemljama se znatno razlikuju od istih u razvijenim nacionalnim ekonomijama


Osnovni cilj centralne banke u nerazvijenih i razvijenim zemljama se znatno razlikuju.Centralne banke u nerazvijenim zemljama su manje neovisne nego u razvijenim zemljama.


Kada su nerazvijene zemlje suočene sa deficitom, centralna banka u tim zemljama često štampa novac da kupi obveznice koje izdaje vlada.Što uzrokuje to štampanje novca?Nerazvijene zemlje suočene su ili sa inflacijom ili sa visokim deficitom države.


Većina nerazvijenih zemalja nema konvertibilnu nacionalnu valutuKonvertibilnost valute znači da njen vlasnik je može zamijeniti za bilo koju drugu konvertibilnu valutu iz bilo kojeg razloga bez ograničenja.


Nerazvijene zemlje vrlo često svoj razvoj temelje na pomoći međunarodnih institucija i na njihovim savjetima kao npr. MMF-Međunardonog monetarnog fonda International Monetary Fund (IMF).

IMF ima iskusne ekonomiste.IMF je glavni izvor kredita za stabiliziranje nacionalne valute i ekonomije nerazvijenih zemalja.

Problemi nerazvijenih zemalja

Politička nestabilnostkorupcijaNedostatak odgovarajućih institucija.Nedostatak investicija.Neodgovarajuće obrazovanje.Prevelik broj stanovnika.Zdravstvena zaštita.

ekonomski rast i razvoj

Documents