rast i razvoj djeteta.ppt
TRANSCRIPT
-
Fiziki i psihiki razvoj djeteta Osobitosti djejeg organizma
-
Glavno svojstvo djejeg organizma
neprekidna mijena anatomskih fiziolokih psiholokih Razlike vee to je dijete mlae.U novoroenakoj dobi prilagodba svih organskih sustava na vanjski svijet (SS kardiovaskularni,probavni respiracijski)
-
IZGLED-glava duine tijela a glava odraslog 1/8 Sredite u razini pupka a odraslog u razini simfize
Timus(prsna lijezda)vaan i aktivan vanu ulogu u sazrijevanju T limfocita i razvoju imunoloke tolerancijeLimfociti-vrsta leukocita obrana od infekcijaImunoloka tolerancija-razlikovanje tuih od svojih stanica antigennakon puberteta se smanjuje
-
Broj i teoj prilagodbi promijenjenim uvjetima doprinosi i odnos tekue i krute tvari(puno vie tekue)
Metabolizam ivlji-to je mlae dijete izluuje vie tekuinedojene za 24h -600-700 ml vode(1/3 ekstracelularne tvari)Odrasli 1/7 ekstracelularne tvari
-
Imuni sustav-dijete nasleuje pasivnu zatitu (gotova protutijela) pa manje obolijeva od infekcija prvih 6mj istovremeno poinje stvarati svoju zatituDojenje- dobija zatitne tvari iz majinog mlijekaCijepljenje takoer doprinosi stvaranju aktivne zatite protiv zaraznih bolesti
-
Rast i razvoj vrlo sloeno zbivanje koje ne obuhvaa samo kvantitativne promjene, nego i kvalitativne, -promjene funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstva djeteta te njegovo prilagoavanje socijalnim i kulturalnim uvjetima okoline u kojoj ivi .Fiziki,emocionalni,intelektualni i socijalniRast-uveanje tjelesne teine i rast u duinu(visinu)Razvoj-kvalitativne promjene u biokemijskom sastavu(hormoni);prilagodbe pojedinih organa,tkiva potrebama organizma
-
FAKTORI RASTAGenski faktori rasta ovise o nasljeu(roditelji i drugi preci) Spol-kod roenja manja razlika,krajem prve godine se izjednae a u pubertetu znaajne razlike TT TV Sezonske varijacije najvei rast TV proljee ;TT u jesen(slijepa djeca nema razlike) Rasa i ekoloki uvjeti ima razlika koje su migracije izbrisane
-
Prehrana pothranjivanjekratkotrajno ako nije bilo prejako-dostie se puni potencijal rasta kronino pothranjivanje puno nie TT iTV Bolesti kratkotrajne infekcije nemaju utjecaj kronine bolesti imaju posebno ako su vezane za dugotrajan boravak u krevetuPsiholoki utjecaji-psihiki stres,pomanjkanje roditeljske ljubavi Drutveno i imovinsko stanje u obitelji veliki prihodi TV via 5cm;nema puno razlike kod TT
-
Sekularni rast
Prosjeno poveanje TT i TV kroz desetljea u jednoj populaciji-posebno prva polovica 20 st
Poboljani uvjeti ivota ,bolja prehrana,manji pobol ali i drugi imbenici
U svijetu zadnjih 50 godina srednja tjelesna visina porasla za 5-10cm
- Dojenaka dobTeina kod roenja 2500-4500grDonoeno novoroene -37-42 tjedna
-
Dijete-u razini pupkaOdrasli-u razini simfizeSimfiza-spoj kostiju vezivnom hrskavicom izmeu dviju stidnih kostiju
-
Prirast na TTTT kod roenja x2-sa 5 mj x3-sa 1 godinomTjedni i mjeseni prirast u prvoj godini
TromjesejeDnevniTjedniMjeseniPrvo25175750Drugo20150600Tree15105450etvrto1070300
-
Pregled psihomotornog razvoja dojenetaPostavljanje djeteta u potrbuni poloajPromatranje djeteta kad lei na leima uz pokus posjedanja povlaenjem za podlakticuPromatranje ponaanja djeteta u vertikalnom poloajuProcjena funkcija akeOcjenu okulomotorike i vidaOcjenu razvoja sluha i govoraProcjenu razvoja drutvenosti
-
NovoroeneZdravo novoroene je u fleksijskom poloajuSnano se koprcaLeei na trbuhu naizmjence prua noge i stavlja ruke blizu licaMoe podii bradu od podloge na nekoliko sekundi i okrenuti lice na jednu ili drugu stranu oslobaajui pri tom nosi da moe disatiPrisutni su primitivni refleksiReagira na jako svjetlo i zvuk
-
aice su zatvorene,
-
Tijekom prvog mjeseca iz potpune fleksije glave trupa i ekstremiteta postupno dolazi do njihove ekstenzijeU dobi od 2mj moe drati lice i vrat izdignutim za oko 45 stupnjeva od podloge 10s
-
U dobi od 3mj
-
6 mjeseci
-
Dojene polegnuto na lea u prvom tromjeseju-asimetrino dranje glave i ekstremiteta
U etvrtom mjesecu dranje postaje preteno simetrino,a u petom mjesecu pokuaj spontanog podizanja glave od podloge
-
Pokus posjedenjaNovoroene-glava ostaje straga
-
Tri mjeseca-u poetku glava prati lea
-
est mjeseci
-
Sjedei poloajU prva 3 mjeseca totalna kifoza(savijenost kraljenice naprijed)S 4mj-kifoza u lumbalnom dijelu
-
6-8 mjeseci-samostalno pridrava se rukom
-
10-12 mjeseci-samostalno due vrijeme-nema kifoze
-
Uspravni poloajNovoroene -potporna reakcija uz automatski hod
-
3-4mj-izbjegava dodir sa podlogom savijajui koljena i kukove
-
5-6mj
-
9-10mj-stoji pridravajui se o predmete
-
11-12mj-a veina djece prohoda izmeu 12-15 mj
-
Funkcija akePrva dva mjeseca aka stisnuta uz palce skrivene u dlanu-refleks hvatanja
-
3-4mj aka se sve vie otvara a palac odmie od dlana,predmet hvata svim prstima i dlanom - digitopalmarno hvatanje
-
6-7 mj -aktivno i ciljano prihvaa predmete i premee ih iz ruke u rukuKoristi palac,kaiprst i srednji prstRadiopalmarno hvatanje
-
10-12mj- usvaja pincetni hvatVrak kaiprsta i palca
-
Gledanje i okulomotorikaU drugom mjesecu se razvija sposobnost gledanja fiksiranja predmetaKad mu se prinese neki predmet (jarka boja) na 30cm ispred lica primijeti ga i prati oima 20s kasnije i glavicu pomie lijevo i desno te prati predmete (okree glavicu do 45 stupnjeva)S 5 mjeseci koordinacija onih jabuica je potpuna5-7mj-okulomotorna koordinacija- aka oko
-
SluanjeU prvom tromjeseju-ukanje papirom i zvonce Moroov refleks,pla ili treptaj vjea
Tek u 4 mjesecu redovito i sigurno okree glavu prema izvoru zvuka
-
Drutveno ponaanjeTijekom drugog mjeseca uzvraa smjekom i mijenja ili zaustavlja motoriku na majin glas .S 4mj glasno se smije, nezadovoljstvo mimikom motorikom i glasom ako se prekida socijalni kontakt(okrenemo lea)Uzbuenje pri pripremi za dojenje ili pojavi boice sa hranomSa 6 mj raspoznaje i boji se stranih osobaS 9mj zna se igrati skrivaaS 12mj uiva u igri bacanja predmeta traenja da mu se vrate
-
Glasanje i govorRazvoj govoraPredjezina jezina faza(prijelaz iz jedne u drugu u dobi oko 8mj)3mj-gukanje-spajanje pojedinih samoglasnika sa suglasnicima,razliit ritam i emocijalizacijaS 8 mjeseci jasni slogovi ali bez znaenja Da-da,ma-ma,ba-ba
-
Obiljeje predjezine faze mnogi glasovi koji ne pripadaju ni jednom jeziku i neovisni o sluhu djetetaNa kraju ove faze smanjuje se broj glasova a ostaju samo oni koje uje oko sebe glasovi materinjeg jezikaJezina faza govora-od 8 mj i ovisi o djetetovom sluhu.Poinje razumijevati odreene rijei(ali ih ne govori) a s oko 12mj poinje odreene slogove vezivati za odreeno znaenjeMa-ma,ta-ta ,ba-ba itd