Žene i ikt · 2015. 2. 4. · 2003). posmatrajući ikt kroz prizmu rodne ravnopravnosti na...

www.ravnopravno.com 1

ŽENE I IKTDostupnost i mogućnosti u Republici Srpskoj

VLADA REPUBLIKE SRPSKEGENDER CENTAR - CENTAR ZA JEDNAKOSTI RAVNOPRAVNOST POLOVA

NAZIV: Žene i informaciono-komunikacione tehnologije Dostupnost i mogućnosti u Republici Srpskoj

IZDAVAČ:Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske

AUTORICA: Stanislava Ninković, magistrica međunarodnih studija

PUBLIKACIJU UREDILA:Tanja SlijepacOva analiza je izrađena u sklopu projekta „Mladi kroz prizmu rodne ravno-pravnosti“ koji implementira Gender centar, a finansijski podržava UN Women.

MJESEC I GODINA IZDANJA:Mart, 2013.

DIZAJN:RE:Design Banja Luka

Analiza je izdana u elektronskoj formi.

Izradu ove publikacija podržala je UN Agencija za ravnopravnost polova i os-naživanje žena (UN Women). Stajališta iznesena u ovoj publikaciji izražavaju mišljenje autora/ki, te nužno ne predstavljaju stavove UN Women, Ujedinjenih nacija ili bilo koje druge njihove agencije.


Sadržaj

Uvod 5Ženska strana IKT-a 8Rodna ravnopravnost i informaciono-komunikacione tehnologije 13Istraživanje: Dostupnost IKT-a ženama u ruralnim i urbanim sredinama 16 • Metodologija 16 • Prikaz rezultata istraživanja 19 1. Dio - osnovne onformacije 19 2. Dio - Upotreba IKT-a 28Kratki intervjui sa ženama eksperticama iz oblasti informaciono-komunika-cionih tehnologija 42Preporuke 47

Da li ste znali?

Da je davne 1843. godine Ada Augusta Lovelace postavila neke od prvih konceptualnih i tehničkih osnova za visoku tehnologiju i prve kompjutere?

Da je Grace Hopper zaslužna za prvi kompjuter program koji prevodi instrukcije sa engleskog jezika na jezik mašine 1952. godine?

Da je Randi Altschul 1999. godine izmislila prvi jednokratni mobilni telefon na svijetu?


Uvod

Prednosti IKT za žene su mnogobrojne i omogućavaju rješavanje velikog broja gorućih pitanja na polju rodne ravnopravnosti, od smanjenja siroma- štva, prevazilaženja izolacije žena, davanje glasa ženama, poboljšanje rodne ravnopravnosti uopšte. Naravno, ovaj potencijal je moguć samo ako se do-bro analiziraju i obrade razlozi postojanja digitalne rodne neravnopravnosti u društvu. (UNESCO) Osnaživanje žena putem IKT-a direktno je povezano sa socijalnim i ekonomskim razvojem, te danas predstavljaju najmoćnije alate za povećanje pristupa žena obrazovanju, zdravstvu i finansijskim uslugama. Ovi faktori utiču na poboljšanje kvaliteta života žena i njihovih porodica, a samim tim i društva u cjelini (Matić, 2012).

Zbog važnosti ove teme kao i uticaja na položaj žena u društvu Gender ce-ntar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske pristupio je izradi analize „Žene i informaciono-komunikacione tehnologije: Dostupnost i mogućnosti u Republici Srpskoj“.

Sama analiza ima za cilj da aktuelizuje pitanje uloge žena u IKT-u, te da obezbijedi početna saznanja o tome u kojoj mjeri žene u Republici Srpskoj koriste IKT, imaju znanje o IKT-u, na kom nivou je njihova svijest o tome i koje su njihove potrebe. Ovo istraživanje treba da posluži kao osnova za

stvaranje inicijativa kojima će se ova tema temeljnije i opsežnije istražiti, te kreirati konkretne preporuke za buduće aktivnosti. Glavni dio ove analize sastoji se od pilot istraživanja o dostupnosti IKT-a ženama u ruralnim i urbanim sredinama, izjavama stručnjakinja u oblasti IKT-a o njihovim iskustvima, kao i preporukama za jačanje učešća žena u IKT-u. Pored toga, predstavljeni su i osnovni rezultati analize procenata učešća žena i muškaraca zaposlenih u IKT sektoru u Republici Srpskoj (državne institucije, IT kompanije, stručna sprema).

Pilot istraživanje, prvo ovakve vrste u Republici Srpskoj, uključivalo je 313 žena iz urbanih i ruralnih područja, gdje je instrument istraživanja bio upitnik mješovitog tipa s ukupno 22 pitanja, a istraživanje je izvršeno u 5 opština u Republici Srpskoj (Banja Luka, Modriča, Doboj, Prijedor i Mrkonjić Grad) u novembru i decembru 2012. godine.

U drugom dijelu analize predstavljena su iskustva i preporuke žena koje se profesionalno bave IKT-om, koja mogu da posluže kao motivacija, ali i defi- nitivna potvrda da žene zaista mogu da upotrijebe IKT za svoje osnaživanje, te da i te kako mogu biti ravnopravni učesnici u izgradnji modernog informa-cionog društva u Republici Srpskoj.

Procjene upotrebe IKT-a kod žena zaposlenih u državnim institucijama po- tvrđuju nalaze istraživanja na svjetskom nivou da žene na polju profesiona- lnog bavljenja informaciono-komunikacionim tehnologijama znatno zaostaju za muškarcima, gdje je učešće žena u ovom sektoru u Republici Srpskoj u prosjeku duplo manje od muškaraca (obuhvaćeni su IT odjeljenja u instituci-jama Republike Srpske, kompanije, kao i broj žena i muškaraca s višom i visokom stručnom spremom iz oblasti IKT-a).

Osnovni zaključak ove analize jeste da iako rezultati pokazuju da žene u Re-publici Srpskoj imaju dobar pristup, znanja i mogućnosti za učešće u IKT-u, potrebno je raditi na razvijanju njihove svijesti o mogućnostima IKT-a u smislu osnaživanja njihove pozicije u društvu.

Važno je napomenuti da u Republici Srpskoj do sada nije bilo sličnih analiza, pa ovu analizu treba posmatrati kao inicijalnu aktivnost koja treba da posluži kao model za razvijanje opsežnijih i obuhvatnijih analiza o ulozi žena i djevojaka u IKT-u na prostoru Republike Srpske pa i na nivou cijele Bosne Hercegovine.


Sprovedeno pilot istraživanje i izrada ovog dokumenta su aktivnosti projekta „Mladi kroz prizmu rodne ravnopravnosti“ čiju je implementaciju Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Repu-blike Srpske započeo u mjesecu avgustu 2012. godine. Projekat je finansijski podržan od strane UN WOMEN, a ima za cilj podizanje svijesti mladih ljudi radi boljeg razumijevanja rodne diskriminacije i stereotipa, kroz promociju rodne ravno-pravnosti u svim sferama života, na inovativan i interesantan način. Imple-mentacija projekta sprovodi se na području Republike Srpske u trajanju od 12 mjeseci.

Pored sprovedenog istraživanja i izrade analize, druga ključna aktivnost je bila pokretanje web portala Ravnopravno na kojem mladi ljudi mogu pronaći sve informacije o rodnoj ravnopravnosti ali i interaktivno učestvovati u ra- zmjeni mišljenja i stavova po ovom pitanju.

Na kraju uvodnog dijela, zahvaljujemo se organizacijama koje su nam po-mogle prilikom anketiranja ispitanica i prikupljanja podataka na terenu: Naša žena Podrašnica, Duga Banja Luka, Budućnost Modriča, Muški centar Modriča, Topeer Doboj, Nansen Dialogue Centre Prijedor, Dom zdravlja “Dr Mladen Stojanović” Laktaši.

Za većinu ljudi danas teško bi bilo zamisliti život bez kompjutera, Interne-ta, mobilnog telefona… Masovna upotreba ovih uređaja u svim segmentima života dovela je do kreiranja jednog novog društva u kojem je informacija postala najvažnija „roba”, ali i najdostupnija ako znate da koristite informa-ciono-komunikacione tehnologije.

Informaciono-komunikacione tehnologije definitivno su obilježile kraj 20. i početak 21. vijeka i transformaciju društva iz industrijskog u informaciono, kao sljedećeg stepena u evoluciji čovječanstva, otvorivši tako nepregledne mogućnosti kojima se sve više približavamo vizijama budućnosti iz čuvenog serijala „Zvjezdane staze“. Kao najmasovniji od svih medija, uticaj Interne- ta prožima se kroz sve segmente društva i iz korijena mijenja način na koji živimo, učimo, radimo, zabavljamo se i komuniciramo. Uvezujući sve dijelove svijeta samo „jednim klikom“, pored toga što predstavljaju pokretačku mašinu globalne ekonomije, IKT su izazvale apsolutnu revoluciju u načinu razmišlja- nja i buđenju svijesti, omogućavajući evoluciju osnovnih društvenih navika i potreba kao što su način na koji trgujemo (e-trgovina), družimo se, pa čak i primamo zdravstvene usluge, pa sve do načina rješavanja gorućih socijalnih, ekonomskih i društvenih problema. (Primo, 2003, str. 9)

Ženska strana IKT-a


Međutim, kao i sve masovne društvene pojave, IKT su izazvale i značajne razlike u smislu njihove dostupnosti (infrastrukture, opreme, znanja) između razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta, privilegovanih i ugroženih kategorija stanovništva. Za manje razvijena društva i socijalno isključene grupe, uklju- čivanje u IKT tokove predstavlja neizbježan korak, ali i šansu za poboljša- nje svojih životnih prilika, pod uslovom da je ovaj proces utemeljen u dobro osmišljenim strategijama i programima. Ali ako tako nešto izostane, dolazi do stvaranja „digitalnog jaza”, fraza koja se prvi put spominje 1995. godine u članku u novinama Columbus Dispatch (Ohio), a generalno označava „jaz između onih koji imaju pristup modernoj digitalnoj tehnologiji (ovdje se prije svega misli na kompjutere i Internet) i onih kojima je taj pristup uskraćen, a kao rezultat toga nastaju razne vrste nejednakosti (socijalna, ekonomska, pristup obrazovanju, itd.)“. (Scholman, 2004) Digitalni jaz sastoji se od ne-koliko slojeva – tehnološki (velike razlike u infrastrukturi), sadržajni (mnogo informacija na webu nije od važnosti za stvarne potrebe ljudi), jezički (70% sajtova je na engleskom), trgovinski (e-trgovina neke zemlje i kompanije spaja i omogućava im povlastice, dok neke marginalizuje), kao i društve-no-ekonomske prilike koje se razlikuju od zemlje do zemlje, te tako utiču na njihove mogućnosti da iskoriste prednosti digitalne tehnologije (Annan, 2003). OECD definiše ovu pojavu kao jaz između pojedinaca, domaćinstava, poslovanja i geografskih područja koja se nalaze na različitim socijalno-ekonomskim nivoima u smislu kako njihovih mogućnosti za pristup Informa- ciono-komunikacionim tehnologijama, tako i korištenja Interneta za spektar ra- znih aktivnosti“. (OECD, 2001, str. 5)

Međutim, pored generalnih prepreka koje onemogućavaju kreiranje sveobu- hvatnog informacionog društva, digitalni jaz ima i svoje žensko lice (Annan, 2003). Posmatrajući IKT kroz prizmu rodne ravnopravnosti na globalnom nivou, već su prva istraživanja početkom 90-ih o upotrebi IKT-a kod mu- škaraca i žena doveli do zaključka da je IKT, kao jedna vrsta tehnologije, „još jedna igračka za dječake” (Faulkner, 2001, str. 2), te da se, kao ta- kva, pridružuje već uvriježenom mišljenju da žene generalno imaju fobiju od tehnike. Tako je stvoren termin „digitalni rodni jaz” koji je označio još jedan oblik nejednakosti koji se pridružio postojećim oblicima rodne diskriminaci-je. (Hilbert, 2001, str.4) Taj jaz prerastao je u mnogo ozbiljniji problem, jer pored osnovne predrasude da žene nisu sklone tehnologiji, u njemu se ja- vljaju i prepreke za žene i djevojčice u smislu infrastrukture, znanja i pristupa određenim uslugama koje nude IKT. Tako „rodni digitalni jaz” preslikava pre-preke koje žene imaju u ostalim segmentima života, počevši od nedostatka žena na pozicijama donošenja odluka u IKT-sektoru, kao i što je to slučaj u

politici i ekonomiji, manjka žena na pozicijama profesorica i istraživačica na fakultetima na kojima se izučavaju IKT, pa sve do problema žena iz ruralnih područja koje nemaju pristup opremi ili obuci u IKT-u, ili ženama koje nisu ekonomski samostalne i ne mogu sebi da omoguće pristup IKT-u. (Primo, 2003, str. 5) Sve ove prepreke mogu da se podijele na unutrašnje i vanjske, gdje u unutrašnje spada strah od tehnologije, nedostatak samopouzdanja, nezainteresovanost, dok vanjske predstavljaju strukturalne barijere koje su specifične za gender kao što je manji broj žena na pozicijama donošenja odluka što onemogućava ženama da učestvuju u oblikovanju IKT-a kao alata za razvoj i osnaživanje. Ove prepreke se najviše ogledaju u nedostatku rodno osjetljivog pristupa IKT-u i obuci za IKT – naročito kada su u pitanu žene iz ruralnih područja, nedostatak svjesnosti žena o dobrobitima IKT-a, kao i postojanju jezičke barijere za upotrebu IKT-a za žene koje ne govore engle-ski jezik. (UN DAW) Marginalizacijom žena u IKT-u dolazi do onemogućava- nja njihovog pristupa obrazovanju i mogućnostima zaposlenja, kao i pristupa zdravstvenim i ostalim socijalnim uslugama, te se tako nastavlja i pojačava postojeća rodna neravnopravnost. (Primo, 2003, str. 14)

S druge strane, IKT je prepoznat kao važan činilac promjene kojim je moguće poboljšati stanje rodne ravnopravnosti, ne samo u digitalnom sektoru, već uopšte. (Women and ICT, Status Report 2009, str. 14) Na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u Pekingu koja je održana 1995. godine, po prvi put su IKT navedene kao važni alati osnaživanja žena putem edukacije (Pekinška deklaracija, 1995, str. 115), a njihova važnost se prožima kroz razne među-narodne i domaće dokumente1 uključujući i Milenijumsku deklaraciju, gdje su okarakterisane kao važno sredstvo za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva.

Kada govorimo o aktivnostima osnaživanja žena u IKT sektoru, osnovni kamen spoticanja jeste nedostatak žena na rukovodećim mjestima u IKT sektoru i fakultetima, a njihovo usmjeravanje da odaberu karijeru u IKT sektoru predstavlja jedan od važnih načina osnaživanja žena u IKT-u što je potrebno ne samo za žene, već i za razvoj ekonomije i poslovanje jedne zemlje uopšte. Tako, Evropska unija prepoznaje potrebu za povećanjem učešća žena u IKT-u,

Deklaracija UN-ovog Svjetskog samita za informaciono društvo, preporuke Vijeća Evrope 2004/113/EC, međunarodnih standarda s naglaskom na UN Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW); Pekinška deklaracija i Platforma za akciju; član 2. iz Sporazuma Evropske komisije kao i Sporazum o EU zakonodavstvu o ravnopravnosti polova, članovi 141 (3), 13 (1) i 137, smjernice Međunarodne unije za telekomunikacije ITU (TFGI-4/5E), objavljene 14. septembra 2001. godine, Za-kon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, Državni plan akcije, strategije, politike i akcioni plan za razvoj informacionog društva u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi i postojeće dobre prakse u ovoj oblasti u EU.

1


naročito zbog procjena da će u ovom sektoru do 2015. godine Evropi biti po-trebno preko 700.000 radnika specijalizovanih za ovu oblast. Ako uzmemo u obzir da samo ovaj sektor donosi čak polovinu ukupnog rasta u produktivnosti Evropske unije u nekoliko posljednjih godina (European Commission – Ente- rprise and Industry), te da je 7 miliona ljudi u svijetu danas zaposleno u IKT sektoru od čega je samo 30% žena, onda možemo vidjeti veliki potencijal i prostor za učešće žena u IKT sektoru. (Digital Agenda for Europe – Women in ICT) Pore toga, postoje predviđanja da će se broj broj radno sposobnog stanovništva Evrope smanjiti kao rezultat starenja radne snage, što se može značajno ublažiti većim zadržavanjem žena na radnim mjestima i njihovim brojnijim zapošljavanjem. Stanje je slično širom svijeta, pa tako na primjer istraživanja pokazuju da se u Brazilu predviđa nedostatak 200.000 stručnjaka IKT-a do 2013. godine.

Ova potreba uključivanja žena u IKT sektor, prepoznata je i na svjetskom nivou, te je tako Međunarodna unija za telekomunikacije UN-a 2010. godine na prijedlog Republike Srbije donijela rezoluciju kojom se obilježava Dan žena i djevojčica u IKT-u (svakog četvrtog četvrtka u aprilu), a koji ima za cilj stvaranje globalnog okruženja koji osnažuje i ohrabruje djevojčice i žene da se odlučuju za karijeru u IKT sektoru. (Girls In ICT) Na ovaj dan, djevojčicama i djevojkama pruža se prilika da upoznaju žene koje su profesionalci u IKT industriji i od njih saznaju kakve sve karijere postoje u ovoj oblasti. (Dan djevojčica).

IKT pismenost kreira pozitivan uticaj za žene u raznim sferama, uključujući: obrazovanje i cjeloživotno učenje, informacijske usluge, komunikaciju i umre- žavanje, prenošenje tradicionalnog znanja i kulture, pristup mogućnostima za zaposlenje, političko učešće i ljudska prava. (TOOLKIT, 2011, str. 10) Unutar tih sfera, prepoznate su mnoge mogućnosti kao što je povećanje mogućnosti za žene da rade od kuće, poboljšanje mogućnosti zapošljavanja za žene u rastućem IKT sektoru, mogućnost za žene koje su zaposlene u neformalnom sektoru da pređu u formalni sektor, poboljšanje pristupu globalnog tržišta za žene koje se bave rukotvorinama putem e-trgovine, transformacija tradi-cionalnih rodnih uloga, poboljšanje pristupa žena - naročito žena iz ruralnih područja - za učenje na daljinu i programe rada na daljinu, poboljšanje mo-gućnosti za razmjenu iskustava između ženskih organizacija koje se bave osnaživanjem žena, itd. (UN DAW) IKT mogu da posluže kao važni činio-ci promjene i poboljšanja stanja rodne ravnopravnosti uopšte (Women and ICT, Status Report 2009, str. 14) u današnjem svijetu, gdje žene moraju maksimalno da iskoriste ovaj alat za tri najvažnije oblasti njihovog osnaživa-

nja – obrazovanje, ekonomska nezavisnost, kao i smanjenje raskola između poslovne i privatne sfere.

Međutim, da bi žene bile u mogućnosti da maksimalno iskoriste IKT kao moćan alat za kreiranje promjene kojim će se premostiti rodni digitalni jaz kao odraz svih postojećih nejednakost (Hilbert, 2011, str. 21), prije svega potrebno je kontinuirano raditi na povećanju njihove svijesti i unapređenju znanja o IKT-u, ispitivanju njihovih potreba, interesa i prepreka, te kreirati politike i projekte koji istinski omogućavaju ženama da postanu ravnopravni članovi današnjeg društva u kojem razmjena informacija, nova znanja i tehnologije oblikuju svijet u kojem živimo. Aktivnim radom na ispunjavanju ovih ciljeva, „ženska strana IKT-a“ se tako pridružuje globalnim nastojanjima smanjenja opšteg digitalnog jaza i oblikovanja budućnosti u kojoj svi ljudi mogu jednako uživati u prednostima informacionog društva.


Rodna ravnopravnost i informaciono-komu-nikacione tehnologije

Predrasude i stereotipi otežavaju dostizanje suštinske rodne ravnopravnosti u svim oblastima života i rada pa tako i u oblasti nauke, tehnologije, inovacija i informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT). Svjetska i naša istraživa- nja pokazuju da tokom osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja djevojke postižu vidno bolje rezultate od mladića, a svjetska istraživanja pokazuju da su djevojke i djevojčice napredne i za tehnička zanimanja i profesije, ali se zbog pritiska vladajućih društvenih stereotipa i predrasuda da za žene nisu nauka, tehnologija, inovacije i informaciono-komunikacione tehnologije, radije odlučuju za neke druge profesije u društvenim oblastima. Ključna je promjena svijesti javnosti o štetnom uticaju vladajućih društvenih stereotipa i predrasuda o ženama i muškarcima u našem društvu u svim oblastima života i rada, pa tako i u oblasti nauke, tehnologija, inovacije i informaciono-ko-munikacione tehnologije (IKT), kako bi se obezbijedilo ravnopravno učešće i jednake mogućnosti i koristi za oba pola u smislu usavršavanja, ekono- mskog osnaživanja, rada i zapošljavanja u navedenim oblastima. Za dostizanje rodne ravnopravnosti u oblasti nauke, tehnologija, inovacija i informacio-no-komunikacione tehnologije (IKT) provode se globalne mjere akcije u cilju podizanja svijesti javnosti, te podsticanja i ohrabrivanja djevojčica, djevojaka i žena radi povećanja njihove vidljivosti, interesovanja i učešća u obrazovanju, kao i profesionalnim karijerama u inovacijama, tehničkim, tehnološkim i IKT oblastima.

Svjetski podaci pokazuju da je samo 20% žena globalno zastupljeno u te- hničkim, tehnološkim, inovacionim i IKT oblastima. Za dobijanje ovih poda-taka i praćenje stanja rodne ravnopravnosti u oblasti IKT-a Svjetska banka je ustanovila sljedeće indikatore: Pristup i upotreba interneta; Sadržaj; Edu- kacija; Zapošljavanje; IKT politike u oblasti telekomunikacija; Participacija u donošenju odluka u IKT oblasti; Uticaj IKT-a na žene i muškarce; Učešće u projektima u oblasti IKT-a.2

S obzirom na to da do sada nisu postojali zvanični rodno razvrstani statistički podaci u navedenim oblastima u Republici Srpskoj, Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS je u saradnji sa Agencijom za in-formaciono društvo RS izradio upitnike na tu temu za sve institucije i upravne organizacije na nivou javne uprave RS, kao i upitnike za sve IKT kompanije u Republici Srpskoj.

Rezultati ankete Gender centra Vlade Republike Srpske pokazali su: Institucije i upravne organizacije javne uprave u Republici Srpskoj:

• Rukovodioci odjeljenja za IKT: 69% muškaraca i 31% žena• Broj zaposlenih na poslovima IKT-a: 84% muškaraca i 16% žena• Klasifikacija zaposlenih prema stručnoj spremi u okviru IKT struke:

• srednja stručna sprema: 91% muškaraca i 9% žena; • viša stručna sprema: 64% muškaraca i 36% žena; • visoka stručna sprema: 74% muškaraca i 26% žena; • magistar/magistarka: 83% muškaraca i 17% žena; • doktor/doktorka nauka: 50% žena, 50% muškaraca (1 muškarac i 1 žena)

IT kompanije u Republici Srpskoj:

• Vlasnik/vlasnica kompanije: 80% muškaraca i 20% žena• Direktor/direktorica kompanije: 83% muškaraca i 17% žena

Izvor: World Bank - Engendering ICT Toolkit

http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTGENDER/EXTICTTOOLKIT/0,,contentMD-K:20272986~menuPK:562601~pagePK:64168445~piPK:64168309~theSitePK:542820,00.html

2


• Broj zaposlenih: 76% muškaraca i 24% žena• Klasifikacija zaposlenih prema stručnoj spremi u okviru IKT struke: - srednja stručna sprema: 81% muškaraca i 19% žena; - viša stručna sprema: 54% muškaraca i 46% žena; - visoka stručna sprema: 75% muškaraca i 25% žena; - magistar/magistarka: 90% muškaraca i 10% žena; - doktor/doktorka nauka: 0% žena, 0% muškaraca;

Na osnovu prikazanih rezultata jasno se može zaključiti da i ovi podaci po- tvrđuju nalaze istraživanja na svjetskom nivou, a to je da žene na polju profe-sionalnog bavljenja informaciono-komunikacionih tehnologija znatno zaosta-ju za muškarcima.

Kako bi se promovisao značaj ravnopravnosti polova u IKT-u, svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu aprilu obilježava se „Međunarodni dan djevojči-ca u IKT-u” (Girls in ICT Day).

„Međunarodni dan djevojčica u IKT-u“ je uspostavljen na nivou Ujedinjenih nacija i obilježava se svake godine posljednjeg četvrtka u aprilu mjesecu u cilju promovisanja rodne ravnopravnosti, te osnaživanja djevojčica, djevoja-ka i žena kroz jednake mogućnosti pristupa i učešća u informaciono-komu-nikacionim tehnologijama (IKT).

Na ovaj dan, širom svijeta se organizuju razne promotivne akcije, događaji, dani otvorenih vrata, kako bi se povećalo interesovanje i učešće djevojči-ca u IKT-u, te mogućnosti ostvarivanja karijera u ovoj oblasti u cilju eko- nomskog i društvenog osnaživanja djevojčica i žena. U sedmici kada se obi- lježava ovaj dan u cijelom svijetu institucije, ustanove, kompanije i fakulteti u oblasti IKT-a organizuju posjete za školsku djecu i omladinu iz osnovnih i srednjih škola.

Cilj obilježavanja „Međunarodnog dana djevojčica u IKT-u” je poveća- nje interesovanja i učešća djevojaka i djevojčica za profesije u oblasti IKT-a, kako bi se demistifikovala zanimanja iz oblasti IKT- kao „tipično muška”, te ih približila djevojkama i djevojčicama3.

Poglavlje „Rodna ravnopravnost i informaciono-komunikacione tehnologije” je preuzeto sa web stranice Gender centra Vlade RS

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/Ravnopravnost_polova_i_IKT.aspx

3

ISTRAŽIVANJE: Dostupnost IKT-a ženama u ruralnim i urbanim sredinamaMETODOLOGIJA

Istraživanje „Žene i IKT” u Republici Srpskoj sprovedeno je kao jedna od aktivnosti u okviru projekta „Mladi kroz prizmu rodne ravnopravnosti” kojeg realizuje Gender centar Vlade Republike Srpske, a podržava UN Women.

Analiza se sastojala iz dvije komponente - ankete sa ženama iz ruralnih i urbanih područja 5 opština Republike Srpske i intervjua sa ženama eksperti-cama iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija.

U skladu s projektnim zadatkom, ova anketa je imala sljedeće ciljeve: • Analiza uticaja IKT-a na život žena u Republici Srpskoj; • Izrada preporuka za osnaživanje žena putem korištenja IKT-a; • Izrada preporuka za poboljšanje učešća žena u IKT-u i njihova uloga u razvoju IKT-a u našem društvu.

Uzorak ove ankete sastojao se od 313 žena iz urbanih i ruralnih područja Republike Srpske. Mjesto prebivališta kao komparativni parametar odabran je da bismo utvrdili da li žene u urbanim sredinama imaju veću prednost u smislu obuke, pristupa i mogućnosti upotrebe IKT-a. Druga pretpostavka koju


smo željeli da ispitamo jeste da li IKT pomaže ženama iz ruralnih sredina u ostvarivanju svojih prava i njihovom osnaživanju, te da njihova upotreba može da pomogne ženama u ruralnim sredinama da smanje diskriminaciju koja im se nameće zbog udaljenosti od urbanih centara.

Istraživanje je sprovedeno u novembru i decembru 2012. godine u pet opšti-na - Banja Luka, Doboj, Modriča, Prijedor, Mrkonjić Grad, u okviru kojih su obuhvaćena gradska, prigradska i ruralna područja ovih opština.

Instrument za prikupljanje podataka bio je struktuirani mješoviti (sa zatvo- renim i otvorenim odgovorima) upitnik, koji se sastoji iz dva dijela – opšteg i tematskog („Uloga žena u IKT-u“)

Opšti dio sadržavao je informacije o ličnim podacima i socijalnom statusu ispitanica (mjesto njihovog prebivališta, godište, bračni status, broj djece, stepen obrazovanja, zaposlenje i upravljanje troškovima, poznavanje engle-skog jezika). Drugi dio se odnosio na pitanja u vezi s njihovim učešćem u IKT-u (poznavanje samog termina, nivo poznavanja rada na računaru i Inte- rnetu, opremljenost, dostupnost, učestalost korištenja, potrebe, stavovi koji su ukazivali na nivo svijesti ispitanica o IKT-u).

Upitnik je imao ukupno 22 pitanja, podijeljenih u dva dijela s namjerom da iz opšteg dijela (ličnih informacija i podataka o socijalnom statusu) saznamo više o prilikama u kojima žive ispitanice, a drugi dio se direktno ticao njihovog nivoa informisanosti, učešća i svijesti o IKT-u.

Pored upitnika i podataka dobijenih ovom metodom istraživanja, druga ko- mponenta istraživanja obuhvatala je IKT stručnjakinje od kojih smo željeli da dobijemo pregled njihovih iskustava, kao i preporuke za poboljšanje partici-pacije žena i djevojaka u informaciono-komunikacionom društvu. Instrument za prikupljanje ovih podataka je bio kratki upitnik otvorenog tipa na osnovu kojeg su prikupljeni podaci opisnog karaktera u formi 13 kratkih priča koji su u ovoj analizi tako i predstavljeni.

Zbog malog uzorka (313 ispitanica), smatramo da ovo pilot istraživanje (prvo ovakve vrste u Republici Srpskoj), s kojim smo željeli da napravimo pre- sjek stanja dostupnosti IKT-a ženama i njihovih potreba, treba posmatrati kao inicijalnu aktivnost koja ima za cilj da posluži kao model za razvijanje opsežnijih i obuhvatnijih analiza na prostoru Republike Srpske pa i na nivou cijele Bosne Hercegovine kada govorimo o ulozi žena i djevojaka u IKT-u.

NAPOMENA: Definicija Informaciono-komunikacionih tehnologija4 predstavlja širok pojam, pa ovdje treba naglasiti da su ovom analizom obuhvaćena dva segmenta informaciono-komunikacionih tehnologija, tačnije dostupnost kompjutera i interneta određenim grupama žena, te će se termin IKT-a u daljem tekstu koristiti u skladu s tim odrednicama.

Termin Informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) odnosi se na tehnologije koje omoguća-vaju pristup informacijama putem telekomunikacija, te predstavljaju primarne alate informacionog društva, koji uključuju kompjutere i sredstva telekomunikacije, te Internet i mas medije kao sredstva transporta informacija (Milošević, 2005)

4


Prikaz rezultata istraživanja

1. DIO - OSNOVNE INFORMACIJE

Opšti dio analize upitnika obrađuje osnovne informacije o ispitanicama kao što je njihovo mjesto prebivališta, starost, bračno stanje, broj djece, nivo obrazovanja, zaposlenje, pozicija na kojoj rade, ko upravlja troškovima u nji-hovom domaćinstvu, te da li govore engleski jezik. Ove informacije su nam bile neophodne da bismo odredili profil ispitanica, te da ispitamo da li postoji veza između njihovih osnovnih karakteristika i nivoa njihovog učešća u IKT-u. U donjoj tabeli nalazi se pregled osnovnih informacija, a u daljem tekstu sli-jedi pojedinačna analiza svakog pitanja.


Slika 1: Podjela ispitanica po parametru urbano-ruralno

Osnovni parametar za obradu podataka ovog upitnika je mjesto prebivališta ispitanica (Slika 1). Razlog tome je polazna pretpostavka da žene u urbanim i ruralnim područjima imaju drugačiji nivo pristupa svim segmentima IKT-a (infrastruktura, obuka, mogućnost poslovanja, itd.). Omjer parametra urba-no-ruralno je oko 50 posto, tj. od 313 ispitanica pola njih živi u urbanim, a pola u ruralnim mjestima. Međutim, u klasifikaciji ruralnih mjesta možemo razlikovati ruralna i prigradska područja koja su ovdje zastupljena u odnosu 60% (ruralna) – 40% (prigradska). Ovim smo željeli da utvrdimo da li postoji razlika u dostupnosti IKT-a ženama koje žive u mjestima koja su bliže urbanim centrima, od onih koje žive u ruralnim područjima koja su više udaljena od urbanih centara.

Starosna dob ispitanica (Slika 2) kretala se od srednjoškolskog uzrasta (is-pod 20) do preko 50 godina, s tim da je najveći broj ispitanica starosne dobi između 20 i 39 godina (54%), te su približno podjednako zastupljene u obje kategorije.

Najviše je ispitanica udato (47%), a najmanje je onih koje žive u vanbračnoj zajednici (4%) ili su odabrale opciju „Drugo“ (4%) s odgovorima: rastavljena i udovica (Slika 3). Od ukupnog broja ispitanica, djecu ima 49% žena koje žive u urbanim mjestima, a 60% onih koje žive u ruralnim. Od toga, najviše žena ima dvoje djece (53% urbano; 62% ruralno).

Slika 2: Podjela ispitanica po starosnoj dobi

Slika 3: Bračni status ispitanica


Pitanje o nivou obrazovanja (Slika 4) kao važnom faktoru učešća žena u IKT-u pokazalo je da je najveći broj ispitanica sa srednjom stručnom spremom (46% urbano, 50% ruralno), dok je broj fakultetski obrazovanih ispitanica veći iz urbanih (45%) od ruralnih (29%) mjesta prebivališta. Najveće odstupanje u ovom pitanju je razlika u broju žena koje imaju samo osnovnu školu, gdje taj broj mnogo veći u ruralnim mjestima (16%), dok u urbanim iznosi samo 3%. Ako uzmemo u obzir podjelu grupe ruralno na prigradska i udaljena ruralna područja, onda možemo reći da većina žena koje imaju samo osnovnu školu dolazi iz udaljenijih ruralnih područja (23 od 25), dok je ova podjela približno jednaka kada je u pitanju srednja škola i fakultet. Žene koje su navele da imaju magisterij ili doktorat iz grupe ruralno žive u prigradskom području. U opciji „Drugo“, najviše se navodila „viša škola“, s podjednakom podjelom na ispitanice iz urbanog i prigradskog područja.

Kako su IKT u današnjem društvu postale nezaobilazan faktor u svakodne- vnom radu, ekonomiji i poslovanju, poznavanje rada na računarima i upo-treba Interneta, kao i poznavanje engleskog jezika su osnovni preduslovi za zapošljavanje u većini državnih i privatnih organizacija. Osobe koje nemaju znanja u IKT-u jednostavno neće biti dovoljno konkurentne na tržištu rada, te će biti primorane da rade na najmanje plaćenim pozicijama. S druge strane, osobe koje su zaposlene i imaju sopstvene prihode mogu da priušte obuku i osnovnu opremu koja je neophodna za upotrebu IKT-a, te smo pitanjem o zaposlenju (Slika 5) htjeli da utvrdimo koliko ispitanica je zaposleno i da li to

Slika 4: Nivo obrazovanja

utiče na njihovo poznavanje i upotrebu IKT-a, što će biti obrađeno u daljoj analizi. Rezultati su pokazali da je oko pola ispitanica zaposleno (iz ruralnih područja 51%, a iz urbanih nešto više – 54%). Međutim, treba naglasiti da većina zaposlenih ispitanica iz grupe ruralno dolaze iz prigradskih naselja (njih 43 od ukupno 74), što opet ukazuje na nizak nivo zaposlenosti žena u udaljenijim ruralnim krajevima. Ovo takođe pokazuju i rezultati kod nezaposlenih ispitanica od kojih je najviše studentica iz urbanih područja (57%), a domaćica iz ruralnih područja (51%). Većina ispitanica koje su se odlučile za odgovor „Drugo“ su uglavnom navodile da nisu u mogućnosti da nađu posao. Od ukupno 77 anketiranih žena iz ruralnih područja koje su odgovorile da nisu zaposlene, 23 ih živi u prigradskim ruralnim područjima, dok njih duplo više (54) dolazi iz udaljenijih ruralnih područja. Ovim se potvrđuje činjenica da je nezaposlenost kod žena iz udaljenih ruralnih mjesta dosta veća od ostalih kategorija (gradsko, prigradsko), u kojima veći dio njih navodi da nisu zapos-lene jer studiraju. Preostalih 5% nezaposlenih ispitanica je u opciji „Drugo“ uglavnom odgovorilo da čeka posao ili ne može naći posao, da se bavi poljo-privredom ili da je u penziji.

Slika 5: Podjela ispitanica na zaposlene i nezaposlene/podjela nezaposlenih ispitanica


Zaposlene ispitanice su podijeljene prema mjestu zaposlenja (Slika 6), tj. da li je u pitanju državna institucija, privatna firma, da li je ispitanica privatna preduzetnica, ili nešto drugo, te je tako najveći broj ispitanica ukupno (rural-no-urbano) zaposleno u državnim institucijama (57%).

Kao opcija „Drugo“, ispitanice su navodile da rade honorarne poslove, te u lokalnim nevladinim i međunarodnim organizacijama.

Rezultati pitanja o poziciji na kojoj rade ispitanice (Slika 7) usko je povezan s njihovim stepenom obrazovanja, pa smo zanimanja kategorisali prema na-jvišim menadžerskim i direktorskim pozicijama (I stepen), a zatim pozicija-ma koje zahtijevaju visoku stručnu spremu (srednji menadžment, prosvjetne radnice, doktorice, inžinjerke, konsultantice), višu stručnu spremu (medicinske sestre, administrativne radnice, operaterke) i srednju stručnu spremu (uslužne djelatnosti) . Tako najveći broj ispitanica iz urbanih područja radi na pozicijama koje zahtijevaju višu stručnu spremu (32%), dok je taj broj kod ruralnih područja dosta manji (12%), ostale kategorije su približno jednako zastupljene kod ispitanica iz ruralnih i urbanih područja.

Slika 6: Mjesto zaposlenja ispitanica

Odgovori na ovo pitanje doveli su do jednog dodatnog rezultata koji se ne odnosi direktno na upotrebu IKT-a, već na nivo (ne)osviještenosti ispitanica u vezi s upotrebnom rodno osjetljivog jezika. Naime, bez obzira na lokaciju ispitanica, veliki postotak (99%) ne upotrebljava rodno osjetljivi jezik. Ovdje smo isključili odgovore koji su se odnosili na zanimanja koja se stereotipno koriste u ženskom rodu (medicinska sestra, učiteljica).

Posljednje pitanje koje se ticalo socijalnog statusa ispitanica odnosilo se na to ko upravlja troškovima u njihovoj porodici (Slika 8). Namjera nam je bila da ispitamo koliko žena ima uticaj na upravljanje sredstvima i da li od toga zavisi njihov pristup IKT-u, te je tako najveći broj ispitanica (51%) odgovorilo da zajednički upravljaju troškovima s članovima svoje porodice, dok 30% upravlja samostalno. Preostalih 19% kod kojih neko drugi upravlja troško- vima odnosilo se na studentice i učenice koje žive s roditeljima, s tim da je takvih više u urbanim dijelovima (23%) od ruralnih (16%), čime se nameće zaključak da djevojke koje dolaze iz ruralnih sredina da studiraju u urbanim sredinama ne žive s roditeljima, te same upravljaju troškovima (tj. imaju zaposlenje, stipendije ili dobijaju novac od roditelja s kojim samostalno raspolažu), dok je veći broj studentica koje studiraju u svom rodnom gradu i žive s roditeljima koji snose njihove troškove. Pored toga, ispitanice su navodile da troškovima upravlja njihov suprug, ili neka druga muška figura (djed, sin). Ovakvih odgovora više je bilo u udaljenim ruralnim područjima (naročito odgovor „muž“) što potvrđuje duboku ukorijenjenost patrijarhalnih odnosa u našem društvu, kao i nepovoljan položaj žena koje žive na selu.

Slika 7: Na kojoj poziciji radite?


Na kraju opšteg dijela upitnika koji se odnosio na lični i socijalni status ispi-tanica postavljeno je pitanje o poznavanju engleskog jezika (Slika 9), jer smo željeli ispitati da li to doprinosi boljem pristupu žena IKT-u. Ukupno gledajući, odgovori su jednako distribuisani na one koje govore (31%), one koje se služe dovoljno za upotrebu IKT-a (34%) i one koje ne govore engleski jezik (35%). Međutim, kod podjele na urbano-ruralno nailazimo na najveće razlike kod ispitanica koje ne govore engleski, gdje 47% njih dolazi iz ruralnih, a 24% iz urbanih područja. Razlika takođe postoji i kod onih ispitanica koje govore engleski, gdje je 39% njih iz urbanih područja, a 22% iz ruralnih po-dručja izjavilo da govori engleski jezik. Ovaj omjer je približno isti samo kod odgovora da se dovoljno dobro služe engleskim jezikom, gdje je 37% ispitanica iz urbanih, a 31% iz ruralnih područja. U grupi ruralno najviše žena koje ne govore engleski jezik je iz udaljenih ruralnih područja (77%), a žene iz prigradskih područja imaju laganu prednost i kada je u pitanju opcija „služim se“ (55%) i „dobro govorim“ (61%).

Slika 8: Ko upravlja troškovima u vašoj porodici?

2. DIO - UPOTREBA IKT-a

Po utvrđivanju svih parametara od kojih zavisi u kojoj mjeri ispitanice imaju pristup IKT-u, drugi dio upitnika odnosio se na to koliko su žene upoznate s IKT-om, da li posjeduju znanja za upotrebu IKT-a, koja znanja posjeduju, a koja su im dalje potrebna, na koji način su usvojile znanja za upotrebu IKT-a, gdje i zašto koriste IKT, koje su prepreke, te nivo njihove osviještenosti o značaju IKT-a u našem društvu.

Prvim pitanjem u ovom dijelu željeli smo da saznamo da li su žene uopšte upoznate sa samim terminom IKT, te da li njihova informisanost o ovom terminu zavisi od mjesta njihovog prebivališta (urbano-ruralno).

Na ovo pitanje odgovorilo je 305 ispitanica. Većina njih je upoznata s ovim terminom (71%), od čega je nešto više onih koje nisu čule za ovaj termina iz ruralnih područja (35%) u odnosu na urbana područja (20%). Prema tome, možemo zaključiti da poznavanje ovog termina ne zavisi toliko od mjesta prebivališta ispitanica, što se i slaže sa osnovnom prednošću IKT-a, a to je da omogućava pristup znanju, komunikaciji i prilikama za stvaranje prihoda bez obzira na lokaciju. Slika 10 pokazuje ukupne rezultate za ovo pitanje (uklju- čujući ispitanice koje nisu odgovorile na ovo pitanje). Ovako visok procenat se može takođe objasniti i činjenicom da su anketari prije podjele upitnika dali jasne upute ispitanicama zašto i kako se sprovo-di ovo anketiranje, u toku čega su nekoliko puta objasnili šta su informaciono-komunikacione tehnologije.

Slika 9: Da li govorite engleski jezik?


Jedan od važnih preduslova za kontinuirano korištenje IKT-a jeste dostupnost IKT opreme. Rezultati pokazuju (Slika 11) da je najmanji postotak ispitanica koje posjeduju kompjuter + Internet i mobilni telefon + Internet, s tim da je znatno veći procenat njih (59%) iz urbanih područja, dok je dosta manje (40%) iz ruralnih. Samo sedam posto ispitanica ne posjeduje ništa od nave-denih opcija, od čega je 12% iz ruralnih, a samo 3% iz urbanih područja. Što se tiče korelacije između zaposlenja i opreme koju posjeduju, ispitanice koje su zaposlene i posjeduju sve tri opcije su zastupljene s 53%, s tim da je odnos zaposlenih i nezaposlenih u urbanim područjima tačno polovina, dok je 66% žena koje su izjavile da posjeduju sve tri opcije iz ruralnih područja zaposle-no. Sedamdeset posto ispitanica koje nisu zaposlene iz ruralnih područja, a posjeduju svu opremu dolaze iz prigradskih naselja iz okoline Banjaluke. Ovo pokazuje da tek 30% žena od ukupnog broja ispitanica iz udaljenijih ruralnih područja posjeduje sve tri ponuđene opcije (27 od 91).

Slika 10: Da li ste čuli za termin IKT?

Pozitivno iznenađujući su rezultati na pitanje o poznavanju rada na komp-juteru (Slika 12), jer velika većina 86% ispitanica tvrdi da posjeduje potrebna znanja. Međutim, ovaj podatak treba uzeti u obzir s rezervom, jer je u razgovoru s grupama ispitanica o njihovoj upotrebi IKT-u bilo očigledno da one imaju samo osnovno znanje koje se može više klasifikovati kao „djeli- mično“ poznavanje, a u daljoj analizi upitnika pojedinih grupa, utvrdili smo da ih je velika većina odgovorila da zna da koristi računar. Zaključak je da žene u suštini nisu svjesne ili zainteresovane da prošire svoja postojeća znanja, što će biti potvrđeno u obradi sljedećeg pitanja. Od ukupnog broja ispitanica koje ne poznaju rad na računaru više ih je iz ruralnih područja (18%) od onih iz urbanih (7%). Samo je 3% ispitanica iz ruralnih područja reklo da djelimično zna koristiti internet. Najveći broj (njih 32 od ukupno 43) ispitanica koje su izjavile da ne znaju raditi ili djelimično znaju raditi na računaru su iz posljednje dvije starosne grupe (tj. između 40 i 50+ godina).

Od ukupnog broja žena koje su izjavile da znaju koristiti kompjuter njih je zaposleno - urbano 53% - ruralno 57%. U grupi ruralno 47% ispitanica koje su odgovorile potvrdno na pitanje da li znaju koristiti kompjuter živi u pri-gradskim područjima, dok 53% ispitanica iz udaljenijih ruralnih područja poznaje rad na kompjuteru. Od ukupnog broja zaposlenih ispitanica u grupi ruralno koje znaju koristi kompjuter pola ih živi u prigradskim, a pola u udaljenijim ruralnim područjima.

Slika 11: Koju opremu posjedujete?


Iako ove brojke izgledaju prilično ohrabrujuće, zaključak je da je ovo samo prividan rezultat i da većina njih poznaje samo osnovne funkcije upotrebe kompjutera i Interneta, što će biti očigledno u daljoj analizi njihovih odgovora, te će se pokazati da one baš i nisu upućene u to šta podrazumijeva poznavanje rada na računaru, te da je njihovo znanje veoma ograničeno. U prilog tome ide i činjenica da je ovoliki procenat žena izjavilo da poznaje u potpunosti rad na računaru, te da im nije potrebna nikakva dalja obuka, što je indikativno da žene jednostavno nisu svjesne važnosti i potrebe za daljim usavršavanjem na ovom polju.

Samo trećina od ukupnog broja ispitanica izrazila je potrebu za obukom u radu s računarima i Internetom (Slika 13). Od ispitanica koje su smatrale da nemaju dovoljno znanja za upotrebu IKT-a, te su imale ponuđene opcije za moguću obuku, najveći broj njih treba osnovnu obuku ili u kombinaciji s upotrebom Interneta (35% i 31%), dok je obuka u poslovanju tek na trećem mjestu s 25%. U opciji „Drugo“ ispitanice su uglavnom smatrale da im treba sve od navedenog.

Zanimljiv je podatak koji pokazuje da čak pola ispitanica koje su navele da im je potrebna osnovna obuka Microsoft paketa u kombinaciji s upotrebom Interneta, u isto vrijeme izjavljuju da znaju da koriste računar. Ako uzmemo u obzir ovaj podatak i činjenicu da dvije trećine ispitanica koje su izjavile da znaju da rade na računaru nisu izrazile nikakvu želju da prošire svoja zna-

Slika 12: Da li znate da koristite kompjuter?

nja, nameće se zaključak da većina onih koje su izjavile da poznaju rad na računaru u stvari nemaju dovoljno svijesti i znanja o tome šta sve IKT može da pruži, te se njihova upotreba svodi samo na korištenje elektronske pošte, društvenih mreža i pretraživanja.

Ispitanice koje se dobro snalaze u radu s kompjuterom i Internetom su većinom (42%) usvojile te vještine u školi ili na kursevima, dok ih je 24% naučilo upotrebljavati kompjuter i Internet na poslu. Cjelokupni podaci za ovo pitanje dati u Slici 14. Interesantan rezultat je da 17% žena koje žive u ruralnim područjima naučilo ove vještine od svoje djece, dok su one koje su odabrale opciju „Drugo“ uglavnom izjavljivale da su samouke.

Slika 13: Kakva vrsta dodatne obuke za rad na kompjuteru Vam je potrebna?


Učestalost upotrebe kompjutera (Slika 15) takođe je iznenađujuće dobra gdje ukupno 82% žena koristi kompjuter svaki dan, 13% nekoliko puta sedmično, dok samo 4% rijetko koristi Internet. Daljom analizom se pokazalo da ovako visok stepen učestalosti upotrebe kompjutera ima veze s podacima o zapos-lenju žena, tačnije o njihovom radnom mjestu, gdje su žene izjavljivale da pod upotrebom kompjutera podrazumijevaju i svakodnevne operacije koje obavljaju na poslu, a tiču se unosa podataka u za to ranije instalirane baze (medicinske sestre) ili štampanje računa i unos robe u računar (trgovkinje), što predstavlja jedine operacije koje obavljaju na kompjuteru, što opet po- tvrđuje visok procenat neznanja ispitanica o mogućnostima koje pruža IKT.

U ove rezultate nije uračunato 12% ispitanica koje nisu odgovorile na ovo pitanje, tj. koje ne koriste računar.

Slika 14: Ako znate da se služite kompjuterom i Internetom, gdje ste naučile?

Žene iz obje grupe najčešće koriste kompjuter s Internetom kod kuće (54%), dok ih 28% koristi na poslu, što ukazuje na to da skoro polovina zaposlenih žena nema mogućnost korištenja kompjutera s Internetom na poslu. Odabir škole, udruženja ili Internet kafea navedeni su približno istim malim procentima (do 8%), dok se u opciji „Drugo“ reflektuje odnos godina ispitanica s upotrebom IKT-a gdje su najčešći odgovori bili „kod djece“ i „u studentskom domu“. Rezultati pitanja o mjestu gdje koriste kompjuter i Internet prikazani su u Slici 16.

Slika 15: Koliko često koristite kompjuter?

Slika 16: Gdje koristite IKT?


Kada su u pitanju Internet opcije koje se najčešće koriste (Slika 17), ispitanice obje grupe su imale približno ujednačen odabir, te su im prve tri opcije elektronska pošta, pretraživanje i društvene mreže, zatim Skype, dok na-jmanji broj njih koristi opcije internet kupovine i prodaje. U opciji „Drugo“ ne-koliko odgovora koji su već bili ponuđeni u prethodnim opcijama (npr. Google, U-tube) navelo nas je na zaključak da nekim ženama nisu u potpunosti jasni termini osnovnih Internet opcija, dok su drugi odgovori bili čitanje štampe i igrice.

Prema rezultatima ove ankete, najveći problem prilikom upotrebe IKT-a (Slika 18) predstavlja loša telekomunikaciona infrastruktura (29%), dok su na dru-gom mjestu troškovi (23%), a nepoznavanje engleskog jezika nalazi se na značajnom trećem mjestu, što ukazuje na potrebu organizovanja ku- rse-va engleskog jezika paralelno uz kurseve upotrebe IKT-a. Nije zanemarljiv podatak da 20% ispitanica smatra nedovoljan nivo znanja kao prepreku za upotrebu IKT-a, a najmanje su odabrale opcije nemogućnosti Internet kupo-vine i prodaje. Pod opcijom „Drugo“ kao prepreku su navodile „nedostatak vremena“.

Slika 17: Koje Internet funkcije najčešće koristite?

Pitanje o prednostima koje nudi upotreba IKT (Slika 19) pokazalo je da ispi-tanice najviše koriste Internet za proširenje opšteg znanja i informisanje o tekućim događajima (33%), dok duplo manje u približno istim procentima (15% u prosjeku) koriste IKT za obavljanje posla, informacijama o mogu- ćnostima zaposlenja i daljeg školovanja, kreiranje društvene/ poslovne mreže i izvršavanje poslovnih/ školskih obaveza kod kuće. Značajna je informacija da samo 15% ispitanica kaže da koristi IKT za izvršavanje svojih poslovnih ili školskih obaveza kod kuće, iako se IKT može dobro iskoristiti za bolje raspolaganje vremenom i raspoređivanju svakodnevnih obaveza. Ovaj po-datak svjedoči i o stanju tržišta rada u Republici Srpskoj koje ne prepoznaje model rada na daljinu (rad od kuće), što bi za žene predstavljalo jedan od načina rješavanja problema visokog stepena nezaposlenosti, a što je davno prepoznato i prihvaćeno u razvijenim zemljama.5

Preko polovine preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno odobrava neku vrstu rada na daljinu. (Nikolić, Milosavljević, Nikolić, str. 2)

5

Slika 18: S kakvim se izazovima susrećete prilikom korištenja kompjutera i Interneta?


Ispitanice smo dalje pitali koliko im znači upotreba IKT-a, tj. da li se osjećaju isključenim iz društva, kulturno-obrazovnih tokova ili ekonomski nekonkure- ntnim bez IKT-a (Slika 20). Na ovo pitanje odgovore je dalo 85% ispitanica. Od toga se 30% ispitanica osjeća isključenim društveno, ekonomski i kulturno bez IKT-a, a približno isti broj (31%) smatra da ih nedostupnost IKT-a čini isključenom samo iz društvenih tokova. Samo 14% je odabralo isključenost iz kulturno-obrazovnih tokova, a najmanje ih je odabralo opciju ekonomske nekonkurentnosti gdje ih je nešto više iz grupe urbano (6%) od grupe ruralno (2%). Međutim, ako uzmemo u obzir da je 30% žena reklo da se bez IKT-a osjeća isključenim iz sve tri opcije, onda su ove brojke znatno veće, što znači da u prosjeku 79% ispitanica smatra da su bez IKT isključene iz društva na neki način, dok 12% smatra da IKT ne utiče na njihovu uključenost u društvo ni na jedan od navedenih načina, od čega ih je ovaj postotak nešto veći u gru-pi ruralno (15%) od grupe urbano (10%), dok 9% nije ni odgovorilo na ovo pitanje, te ih prema tome zbrajamo s prethodnom grupom, što iznosi ukupno 21%. Prema ovim podacima, može se zaključiti da je ovo relativno pozitivan podatak s obzirom da IKT danas predstavlja jedan od ključnih faktora za so-cijalnu inkluziju, a njegov nedostatak preduslov za marginalizaciju određenih grupa iz svih tokova društva.

Slika 18: Koje vam prednosti u radu i privatnom životu omogućuje dostup-nost IKT-a?

Npr. pristup i poznavanje rada na računaru je preduslov za postizanje konkurentnosti na tržištu rada, jer najveći broj oglasa za posao poslodavci postavljaju na određene stranice na Internetu, a prijave se šalju elektronskim putem. Ovo je naročito važno pitanje za nezaposlene žene koje već predstavljaju marginalizovanu kategoriju kada govorimo o radu i zapošljavanju, a upravo 21% ispitanica koje su odgovorile da IKT ne utiče na njihovu uklju- čenost u društvu po bilo kojem osnovu čini u startu ekonomski isključenim iz društvenih tokova.

Posljednje pitanje ovog upitnika ticalo se ispitivanju stavova o važnosti IKT-a u današnjem društvu. Ispitanicama je ponuđeno 7 izjava (slike 21 - 27) koje su skalom procjene slaganja-neslaganja označavale svoje stavove. Ovim stavovima željeli smo da ispitamo kakvo je mišljenje ispitanica u vezi sa:

• ulogom IKT-a u borbi za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena – Korište- nje IKT-a mi omogućava da se bolje borim za ravnopravan položaj u društvu / Upotreba IKT-a mi omogućava da lakše komuniciram sa svojim prijateljima/poslovnom mrežom.

• da li smatraju da je IKT sektor mjesto u kojem žene imaju ravnopravnu

Slika 20: Nedostupnost informaciono-komunikacionim tehnologijama čini me


ulogu i učešće – U našem društvu postoji jednak pristup IKT-u za muškarce i žene. / Informatički poslovi su muški poslovi. /Žene su jednako dobre u obavljanju poslova iz oblasti IKT-a kao i muškarci (menadžerice, profesorice, web dizajnerice, programerke).

• da li vlasti treba da pojačaju svoje aktivnosti u smjeru osposobljavanja žena za učešće u IKT-u – Vladine institucije bi trebale da posvete više pažnje kreiranju programa za obuku žena u IKT-u.

• te njihovo mišljenje o značaju informacije kao osnovne jedinici na kojoj počivaju IKT i cjelokupno informaciono društvo – U savremenom društvu na-jvažnija roba je informacija.

Iako se velika većina ispitanica slaže da sektor IKT-a nije oblast koja je reze- rvisana samo za muškarce (preko 90%), kad je u pitanju mišljenje o jedna-kosti pristupa IKT-a muškarcima i ženama oko 18% njih smatra da taj pristup nije jednak, preko 16% žena uopšte nema stav, dok se preostalih 65% slaže s ovom izjavom. Kada je u pitanju korištenja IKT-a za poboljšanje svog položa-ja u društvu i za lakše komuniciranje za prijateljima/poslovnom mrežom, te da bi vladine institucije trebale više raditi na povećanju učešća žena u IKT-u, rezultati su poprilično ujednačeni, gdje se većina žena slaže s ovim izjavama (preko 59%), ali ono što zabrinjava jeste da čak do 35% ispitanica uopšte nema stav o nekim od ponuđenih izjava. To ukazuje na potrebu sprovođenja kampanja za osvješćivanje žena o važnosti njihovog učešća u IKT-u. Poslje- dnja izjava ukazuje da žene definitivno prepoznaju da živimo u informacionom društvu gdje se preko 83% njih slaže da je u današnjem svijetu informacija najvažnija roba, međutim i tu se ne smije zanemariti postotak od preko 14 % žena koje takođe nemaju stav o ovom pitanju. Ispitanice obje grupe (ruralno i urbano) imale su približno ista mišljenja po svim pitanjima, što ukazuje da mjesto prebivališta bitno ne utiče na nivo osnovne osviještenosti o važnosti IKT-a u današnjem društvu.

Slika 21: Izjava 1 Slika 22: Izjava 2



Slika 27: Izjava 7


ZAKLJUČAK

Na osnovu obrađenih podataka i izrađene analize na prvi pogled može se zaključiti da žene u Republici Srpskoj ili tačnije u opštinama koje su obu- hvaćene istraživanjem posjeduju relativno zadovoljavajući stepen znanja i vještina kada govorimo o IKT-u. Međutim ono što je vidljivo nakon pažljivog čitanja analize jeste da žene koje žive u urbanim područjima ili prigradskim naseljima imaju znatniju prednost nad ženama koje su nastanjene u ruralnim mjestima. Takođe, životna dob je još jedan od faktora koji utiče na stepen znanja i vještina kod žena, tako da žene koje imaju preko 50 godina života i dolaze iz ruralnih područja znatno manje pokazuju kako znanje tako i interes za IKT. Ovu konstataciju potvrđuje i stepen obrazovanja koji je kod ispitanica iz ruralnih sredina znatno niži nego kod ispitanica koje žive u gradovima ili prigradskim naseljima. Međutim ono što je simptomatično jeste da veliki broj ispitanica, bilo da dolaze iz ruralnih ili urbanih područja Republike Srpske, smatra da posjeduje dovoljno znanja kada govorimo o korištenju računara i Interneta, te da im dodatna obuka nije potrebna, što jasno govori, a kako je i analiza pokazala, da ispitanice uopšte ne prepoznaju mogućnosti i predno-sti koje im IKT nudi i smatraju da su osnovna znanja sasvim dovoljna da im obezbijede konkurentnost u IKT društvu. Ovako nizak stepen svijesti zahtije-va cijeli niz akcija kako bi žene shvatile koje su prednosti i mogućnosti IKT-a, te da vještine i znanja iz ove oblasti ne predstavljaju više poželjnu kategoriju nego nešto što je podrazumijevajući faktor za socijalnu inkluziju.

Drugi dio analize učešća žena u informaciono-komunikacionim tehnologijama odnosio se na kratke intervjue sa ženama zaposlenim u IKT sektoru, koje su podijelile svoja iskustva kao žene koje rade i djeluju na području informaciono-komunikacionih tehnologija. Ovi podaci su opisne prirode u formi kratke priče i izražavaju lična iskustva žena programerki, IKT profesorica, šefica IKT odjeljenja u javnom i privatnom sektoru, studentkinja i direktorica IKT firmi. Evo šta su nam rekle:

Iskustva su uglavnom pozitivna, u mom mikrookruženju ne susrećem se s predrasudama i negativnim komentarima. Radim u sektoru telekomunikacija u kom, u principu, ima više muškaraca ali ne osjećam se diskriminisano, čak, naprotiv, kolege su uvijek vrlo pažljive i uvažavaju neke naše drugačije oso-bine i sposobnosti.

• • •

Već gotovo 15 godina radim kao žena u IKT području i nisam imala nikakvih negativnih iskustava u vezi s činjenicom da sam žena u pretežno muškom poslu (mislim da je osnovni problem u kvalifikaciji ovih poslova kao muških). Mislim da se i situacija u mnogome promijenila, npr. trenutno sam rukovodi-lac sektora informatike u banci i omjer muško/ženskih zaposlenih je pola-po-

Kratki intervju sa ženama eksperticama iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija


la. Pogrešna su povezivanja i tumačenja da su IKT poslovi vezani za neku vrstu fizičkog rada (pomjeranje servera i drugih uređaja, zavlačenje ispod stolova i slično), jer u današnje vrijeme mnogo više se traži upravljanje pro-jektima, procesima, controlling, IT governance, sistemska i poslovna analiza gdje žene mogu potpuno ravnopravno da učestvuju u svim fazama procesa. Treba raditi na podizanju svijesti među školskom populacijom o veoma raz-novrsnim poslovima koji se danas susreću u IKT sektoru čime bi se sigurno mnogo više djevojčica opredjeljivalo za ovu vrstu studija i/ili zanimanja. Do-datno naglašavam da sam po struci matematičar za informatiku i računarstvu i tokom cijelog perioda školovanja nisam morala da uzmem u ruke šrafciger (a primijetila sam da svi ove poslove povezuju s takvom vrstom alata). IKT poslovi naravno ponekad zahtijevaju i „majstorisanje” ali mislim da se svi slažemo da je mnogo potrebnija logika, mogućnost analitičkog razmišljanja, te orijentisanost na rješavanje problema.

• • •

Moje mišljenje je da se za polje IKT-a mora stalno edukovati i da žena koja ima porodičnih obaveza teško može da se dodatno edukuje van radnog vre-mena.

• • •

Moram priznati da srećom nemam negativnih iskustava, a nadam se da će buduće generacije biti bar za nijansu ambicioznije od nas, jer valjda poslije ovog nesretnoga rata, bili smo zadovoljni da imamo bilo kakav posao...

• • •

Iskustva koja sam ja do sada stekla kao žena koja radi u sferi informacionih tehnologija i komunikacija su pozitivna. Ni u jednom momentu se nisam po-kajala što sam izabrala ovu profesiju za svoj životni put, iako nije bilo lako izboriti se sa svim preprekama i barijerama (prvo s onima u svojoj glavi pa onda sa svim ostalima koje nosi naše društvo koje ovu profesiju doživljava primarno kao mušku). Sa svim novim tehnologijama i novim načinima komu-nikacije otvara se puno više vrata mladim ženama da se što ranije uključe u tokove modernog IKT-a, i prepoznaju tu oblast kao potencijalnu priliku za sebe i u što ranijoj dobi krenu se baviti ovom oblašću.

• • •

Ja sam imala uglavnom lijepa iskustva, ona ružna na kojima sam se osjeća-la manje vrijednom (a imala sam ih) pokušavam zaboraviti. Iza sebe imam napravljenih preko 50 programa u raznim institucijama, obučenih kandidata i đaka što znači da sam se baš naradila.

• • •

Mislim da biti žena u svijetu informaciono-komunikacionih tehnologija nije ništa teže nego biti žena uopšte. Treba se postaviti potpuno ravnopravno, ne očekivati nikakvu prednost ali ni nedostatak zato što smo žene.

• • •

Radim u nastavi. Osim redovne nastave vodim vrlo uspješnu sekciju pro-gramera. Mislim da na ovom polju može i više i bolje, uz minimalnu podršku. Ove tehnologije mnogo koristim u svom radu. Treba raditi na ekonomskom faktoru, da ipak ovi mediji budu ekonomski dostupni svima.

• • •

U principu, iskustvo je pozitivno, bitno je samo raditi ono što voliš i samim tim je motivacija veća i bolji su rezultati. A gledajući to sa stanovišta žene i majke, u svakoj drugoj struci da sam, bilo bi mi jednako naporno zbog obaveza kojih imam kod kuće, inače možda je teže u IT struci zbog potrebe za konstantnim učenjem novih tehnologija koje oduzimaju dodatno vreme. Ali onda jednostavno zamislim sebe za nekom kasom, u nekoj prodavnici kako stojim po ceo dan za neku malu platu i odmah mi je lakše! Zamislim šta ću u nekoj budućnosti moći da pružim svojoj deci...

• • •

Žena upisujući fakultet ETF ili sličan mora biti spremna na borbu s muška- rcima, ali i sa ženama. Nije lako savladati sve prepreke i mnoge ostanu ne-savladane, ali je isto tako i moguće biti zadovoljan onim što radimo i trud se uglavnom isplati.

• • •

Manja je plata nego kolegama na istim ili sličnim pozicijama u struci. Veći je pritisak od drugih žena u kolektivu, druge struke. Čak i žene u našoj struci će uvijek dati prednost muškarcu nego ženi.

• • •

Od pitanja koliko djece imam i da li planiram još rađati... od izjave da je posao takav da se ponekad mora podići računar, pa bi oni radije muškarca... do toga da i ne obavijeste i ne prime nikoga jer su očekivali muškarca, kad od više desetina kandidata niko nije imao ni približan broj bodova na testu, da sam besposlena pa da zato imam više vremena da čitam (kad ukažem na greške u dokumentaciji...). Sa svim tim ćemo se još dugo sretati i protiv toga boriti ili češće ne. Ali ne iz slabosti već u nevjerici i šoku da se to zaista dešava. A i imamo razumijevanja...


• • •

Nemam negativna iskustva. Život i rad žene u IKT je zahtjevan, pretposta- vljam jednako kao i rad s nekim drugim zanimanjima. Zahtijeva potpunu i neprestanu predanost, vrlo često i prekovremeni rad.

...i njihove preporuke za poboljšanje participacije žena i djevojaka i jačanje njihove uloge u razvoju informaciono-komunika cionog društva u RS:

Naći načina da se što više pozitivnih primjera iz prakse približi djevojčicama, djevojkama i ženama koje tek ulaze u ovu oblast kroz konferencije.

• • •

Podizanje svijesti o poslovnim mogućnostima u IKT sektoru koji su u današnje vrijeme čak možda i bliži ženskoj populaciji kao što su kartično i elektronsko poslovanje, upravljanje projektima, procesima, controlling, IT governance, sistemska i poslovna analiza, upravljanje rizicima. Treba raditi na podizanju svijesti među školskom populacijom o veoma raznovrsnim poslovima koji se danas susreću u IKT sektoru čime bi se sigurno mnogo više djevojčica opred-jeljivalo za ovu vrstu studija te zanimanja.

• • •

Preporuka za poboljšanje je u vidu stručnih edukacija za žene na polju pro-gramiranja (naravno plaćena i podržana od strane poslodavca - u smislu pra-vdanja odsustva).

• • •

Ne bih se miješala u posao Gender centra jer vidim da se trude i rade svoj posao za svaku pohvalu, ali možda najviše da svako bude reklama za pove- ćanje prisustva žena u IKT-, odnosno da svako u svome mikro svijetu radi na jačanju svijesti o sposobnostima žena.

• • •

Prije svega potrebno je da naše društvo prihvati činjenicu da su žene potpuno sposobne da obavljaju zadatke za koje se misli da su isključivo muški. Potrebno je da roditelji još u najranijoj dobi motivišu djecu da se bave i IKT-om, i da im pokažu da ne postoje granice ako se žele baviti bilo čim u životu, pa tako i sa IKT-om. Poslije toga, naravno, tu je i sistem školstva kroz koji treba i dječake i djevojčice podsticati da se bave ovom oblašću i pružiti im podjednaku šansu. Nakon toga mislim da je sve stvar ličnog izbora i afiniteta,

za šta je dijete talentovano i čime bi se voljelo baviti. Takođe, dopada mi se ideja radionica putem kojih se djeca mogu pobliže upoznati s ovom sferom, jer mislim da u djeca u školskom uzrastu nemaju pravu sliku o tome šta im ova oblast može pružiti, kakva su to zanimanja, kakvi poslovi...

• • •

Samo strpljiv i marljiv rad i trud, puno raditi na usavršavanju i mislim da tre-ba svaku priliku iskoristiti jer nikad se ne zna koja je prava.

• • •

Trebamo biti više lojalne jedna prema drugoj.

• • •

Stimulisanje od rane mladosti kroz redovne i vannastavne programe, s pose- bnom podrškom djevojčicama.

• • •

Verujem da je žena sposobnija i jača kao pol u mentalnom smislu, samo je treba usmeravati, a ne sputavati, i davati joj podršku.

• • •

Izmjena zakonskih regulativa kako bi država na sebe preuzela u potpunosti svu bruto platu žena dok su na porodiljskom. Samo na taj način žene će se osjećati sigurno bez obzira da li rade u javnom ili privatnom sektoru.

• • •

Nuditi obuke, ohrabrivati mlade. Organizovati tematske kampove-seminare i takmičenja. Učešće na projektima.

• • •

Edukacija i uvođenje u svijet IKT-a još u osnovnoj školi.


Sprovesti opsežno istraživanje6 o učešću žena u IKT-u na području cijele Bosne i Hercegovine (koje bi uključivalo žene i muškarce iz urbanih i ruralnih dijelova), s ciljem dobijanja jasnog pregleda trenutnog stanja ove pro- blematike i preporukama za dalje akcije od strane institucija sistema i dru-gih aktera koji djeluju u oblasti IKT.

•

U saradnji s Agencijom za informaciono društvo RS kontinuirano sprovoditi kampanje o važnosti učeća žena u IKT sektoru i podizati svijest stano- vništva o ulozi i značaju učešća žena u IKT sektoru.

•

Kroz promotivne kampanje raditi na razbijanju stereotipa o IKT poslovima kao tipično muškim poslovima.

•

Kreirati posebne kampanje i programe obuke za žene u dobi iznad 50 go-dina (penzionerke), naročito zbog toga što se ova kategorija žena osjeća najviše isključenom iz tokova informacionog društva, te kod njih postoji određeni strah i nezainteresovanost za obukom u toj oblasti.

•

Treba naglasiti da je ovo pilot istraživanje sprovedeno s ograničenim sredstvima, te da nije bilo mo-gućnosti da se pokrije veći dio teritorije RS-a, a naročito udaljenija ruralna područja koji bi mogla bitno uticati na rezultate istraživanja.

6

Preporuke

Kontinuirana obuka žena iz ruralnih i urbanih dijelova RS o korištenju IKT-a, prvenstveno rada na računarima i korištenja interneta, kao i kursevi osnov-nog poznavanja engleskog jezika.

•

Umrežavanje udruženja žena i IKT udruženja, radi jačanja kapaciteta žena kroz savjetodavnu podršku i zajedničke inicijative prema nadležnim insti-tucijama s ciljem doprinosa unapređenju javnih politika u oblasti IKT-a.

•

U saradnji s civilnim sektorom raditi na uspostavljanju IKT centara u ruralnim dijelovima Republike Srpske, koji bi stručno i savjetodavno opsluživali zainteresovane grupe žena u oblasti IKT-a.

•

Naročito je važno raditi na kreiranju aktivnosti koje bi podsticale i moti- visale djevojčice u osnovnim i srednjim školama da se odaberu karijeru u IKT-u, i to:

•

U sklopu Međunarodnog dana djevojčica u IKT-u koji se tradicionalno obilježava jednom godišnje7 uspostaviti “Dane IKT karijere” na kojima će IKT stručnjakinje prenositi svoja iskustva djevojkama i djevojčica-ma koje treba da se odluče u kom smjeru nastaviti školovanje.

•

Raditi na kontinuiranom promovisanju novih zanimanja za kojima će biti potrebe u oblasti IKT-a u budućnosti.

•

Posljednji četvrtak u aprilu u periodu prije prijemnih ispita.7

S nadležnim institucijama kontinuirano raditi na sprovođenju kampanja podizanja svijesti i promociji modela zapošljavanja putem rada na daljinu poznatijeg kao „rad od kuće” koristeći prednosti IKT-a, kao jednu od mo-gućnosti za ekonomsko jačanje i osamostaljivanje žena u Republici Srpskoj.

•

Istražiti mogućnosti koje nudi IKT sektor u pogledu zapošljavanja, posebno marginalizovanih grupa žena, te unaprijediti pristup IKT-u posebno ženama koje dolaze iz ruralnih područja programima za učenje na daljinu i rad od kuće.

•

S nadležnim institucijama raditi na poboljšanju mogućnosti zapošljavanja u IT sektoru.

•

Edukacijom i podizanjem svijesti o prednostima i važnosti e-trgovine žena-ma iz ruralnih područja obezbijediti pristup globalnom tržištu.

•

Zadnji pristup svim izvorima: 13.03.2013.8

IZVORI8

Annan, K. (2003) World Summit on the Information Society, GenevaWor-ld Press Release SG/SM/9070 PI/1535. Dostupno na: http://www.un.org/News/Press/docs/2003/sgsm9070.doc.htm

Faulkner, W. (2001). The technology question in feminism : A view from feminist technology studies. Women’s Studies International Forum, 24(1), 79-95.

Hilbert, M. (November, 2011). Digital gender divide or technologically em-powered women in developing countries? A typical case of lies, damned lies, and statistics. Women’s Studies International Forum, 34(6), 479-489. Dos-tupno na: http://www.martinhilbert.net/DigitalGenderDivide.pdf

Matić, J. (October 24, 2012) BROADBAND FOR IMPROVING THE LIVES OF WOMEN – AND THEIR FAMILIES, ITU Blog. Dostupno na:http://itu4u.wordpress.com/2012/10/24/broadband-for-improving-the-lives-of-women-and-their-families-2/

Milošević, A.S. (avgust, 2005) INFORMACIONO DRUŠTVO, Ars at Norma. Dostupno na: http://www.arsetnorma.com/littera/Informaciono%20drustvo.htm

Nikolić, Z., Milosavljević, B., Nikolić M. RAD NA DALJINU – OBLIK RADA U BUDUĆNOSTI, Informaciono društvo Srbije. Dostupno na: http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2009/html/pdf/168.pdf

Primo, N. (2003) Gender Issues in the Information Society, UNESCO Pub-lications for the World Summit on the Information Society. Dostupno na: http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001329/132967e.pdf

Schloman, B. (May 7, 2004). Information Resources Column: “The Digi-tal Divide: How Wide and How Deep?” Online Journal of Issues in Nursing. Dostupno na: www.nursingworld.org/MainMenuCategories/ANAMarketplace/ANAPeriodicals/OJIN/TableofContents/Volume92004/No2May04/TheDigit-alDivideHowWideandHowDeep.aspx


Dokumenti, izvještaji, online diskusije

CONNECT A SCHOOL, CONNECT A COMMUNITY TOOLKIT - Module on Com-munity ICT Centers for Women’s Social and Economic Empowerment. Exec-utive Summary (May 2011) Dostupno na: http://www.itu.int/ITU-D/sis/Connect_a_school/Modules/ES/ES05.pdf

Nacionalna konferencija „Poslom do ravnopravnosti” – IZVEŠTAJDostupno na: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercen-tarrs/media/vijesti/Documents/Nacionalna%20konferencija%20IZVESTAJ.pdf

OECD (2001) Understanding the Digital DivideDostupno na: http://www.oecd.org/dataoecd/38/57/1888451.pdf

Pekinška deklaracija (1995)Dostupno na: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercen-tarrs/PAO/Documents/Pekinska_deklaracija.pdf

Web stranice:

UN DAW - Division for Advancement of Women - “ICT as a tool for women’s economic empowerment” (2002). Dostupno na: http://www.un.org/women-watch/daw/egm/ict2002/reports/week1.html

Women and ICT, Status Report, (2009) Dostupno na: http://www.ictwomen-directory.eu/digitalcity/servlet/PublishedFileServlet/AAAAVADL/Women_ICT_Statues_Report_2009.pdf

DAN DJEVOJČICA - http://www.dandevojcica.rs/onama.html

Digital Agenda for Europe – Women in ICT http://ec.europa.eu/digital-agen-da/en/women-ict

GIRLS IN ICT - http://girlsinict.org/what-girls-ict-day

European Commission, Enterprise and Industry - http://ec.europa.eu/enter-prise/sectors/ict/index_en.htm

Ravnopravno - http://www.ravnopravno.com/aktiv_utoku.

UNESCO portal - http://portal.unesco.org/pv_obj_cache/pv_obj_id_A9873CFBDC67D-8CA8808ADB706BB7D8674CB0500/filename/250561f24133814c18284feed-c30bb5egender_issues.pdf

The World Bank – Engendering ICT Toolkit/Indicators for Monitoring Gender and ICT http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTGEN-DER/EXTICTTOOLKIT/0,,contentMDK:20272986~menuPK:562601~pageP-K:64168445~piPK:64168309~theSitePK:542820,00.html

Vlada Republike Srpske/Gender Centar Vlade RS - http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/Rav-nopravnost_polova_i_IKT.aspx

www.ravnopravno.com