erik erikson i psihosocijalni razvoj čovjeka

ERIK ERIKSON (1902. – 1994.)

I PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ ČOVJEKA

Erik Erikson

Rođen u Frankfurtu 15. lipnja 1902. Njegova majka Karla Salomonsen je bila

Židovka, oženjena za Židova. No, Erik je rođen nakon njezine izvanbračne

afere s jednim Dancem. Nakon što se Karla udala za drugog Židova,

Erik Salomonsen je postao Erik Homburger. Tijekom djetinjstva i rane mladosti, roditelji

su okolnosti njegovog rođenja držali tajnom. Visok, plavokosi i plavooki dječak odgajan u

židovskoj religiji.

Erik Erikson

IDENTITET – glavna briga Erikovog osobnog života i njegove teorije. Autor pojma “kriza identiteta.”

U Beču susreće Annu Freud i podvrgava se psihoanalizi, nakon čega i ju odlučuje i sâm studirati na Psihoanalitičkom institutu u Beču.

1933. se seli u SAD; postaje prvi psihoanalitičar u Bostonu; stječe reputaciju kao dobar kliničar. Djeluje na Harvardu, Yaleu, Berkeleyu i u privatnoj praksi.

Najznačajnija djela: Childhood and Society (1950); Young Man Luther (1958); Identity: Youth and Crisis (1968) i Gandhi's Truth (1969)

Erik Erikson

Utjecaj kulturnih antropologa: Franz Boas, Ruth Benedict, Margaret Mead i Gregory Bateson + Sigmund Freud i vlastito iskustvo sa psihoanalizom: polazište za Eriksonovu teoriju razvojne psihologije.

Zadržao neke Freudove koncepte (npr. ego), no naglašava društvenu i kulturnu ulogu: okolina ima ključnu ulogu za odgoj i razvoj djeteta.

Ego nije samo sluga ida > sloboda čovjekove volje. Razvio univerzalnu razvojnu psihologiju i

identificirao osam razvojnih faza koje su put do potpunog sazrijevanja čovjekove ličnosti.

Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja

1) Od rođenja do 18 mjeseci: Psihološka kriza: POVJERENJE VS. NEPOVJERENJE Vrlina: NADA i VJERA (umjesto ovisnosti ili paranoje) Pitanje: Je li društvo pouzdano ili ne?

Dijete ovisi o roditeljima, pogotovo majci. Njegova slika svijeta dolazi od njihove interakcije s njim. Ako ga izlažu toplini, pravilnosti i ljubavi – razvit će povjerenje.

Ako roditelji ne osiguraju sigurnu okolinu i ako se susretne sa zanemarivanjem ili čak zlostavljanjem, razvit će nepovjerenje.


2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM i SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST

(umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne?

Autoritativni roditelji djecu vode postupno i sigurno i prihvaćaju njihove pokušaje neovisnosti - dobar ishod.

Autoritarni roditelji > dijete se osjeća poraženo, razvija sram i sumnju > neurotično pokušava povratiti kontrolu, moć i kompetentnost – razvija opsesivno ponašanje


2) 18 mjeseci do 3 godine: Psihološka kriza: AUTONOMIJA vs. SRAM I SUMNJA Vrline: VOLJA, SAMOKONTROLA, HRABROST

(umjesto opsesivnosti, impulzivnosti ili izbjegavanja) Pitanje: Treba li mi pomoć od drugih ili ne?

Permisivni roditelji koji ne pružaju djeci granice i vodstvo > dijete gubi svaki osjećaj srama i sumnje koji su u zdravoj količini nužni za propitivanje vlastitih postupaka i tuđeg dobra

Rezultat: impulzivno ponašanje ili izbjegavanje (zbog straha od doživljavanja srama u bliskim odnosima)


3) 3 do 6 godina: Psihološka kriza: INICIJATIVA vs. KRIVNJA Vrline: SVRHA (umjesto povučenosti, antisocijalnosti ili

narcisoidnosti) Pitanje: Jesam li dobar ili zločest? Odgovarajući element u društvu: idealni prototipi i uzori

Autoritativni roditelji koji pokazuju razumijevanje i potporu djetetovim inicijativama > osjećaj svrhe

Autoritativni roditelji koji kažnjavaju svaku inicijativu > osjećaj krivnje – inhibicija i povučenost

Permisivni roditelji > bezobzirnost i nemilosrdnost; ostvariti ciljeve pod svaku cijenu – antisocijalno i narcisoidno ponašanje


4) 6 do 12 godina: Psihološka kriza: MARLJIVOST vs. INFERIORNOST Vrline: KOMPETENTNOST i METODIČNOST (umjesto

bespomoćnosti ili plitkosti) Pitanje: Kako mogu biti dobar u onome što radim? Odgovarajući element u društvu: podjela rada

Dijete polazi u školu gdje treba pripitomiti maštu i impulse, te razviti marljivost i ugađanje drugima.

Potpora odraslih razvija kod djeteta kompetentnost. Nedostatak potpore > osjećaj bespomoćnosti Previše kompetentnosti > prebrz razvoj koji dovodi

do histrioničnosti ili plitkosti


5) 12 do 19 godina: Psihološka kriza: IDENTITET vs. ZBUNJENOST ULOGE Vrline: VJERNOST i ODANOST (umjesto difuzije identiteta

ili fanatizma) Pitanje: Tko sam ja i kuda idem – koja je svrha mog života? Odgovarajući element u društvu: ideologija

Kriza identiteta: tinejdžeri pokušavaju razviti vlastiti svjetonazor i vidjeti svoju ulogu u njemu; svijest o vlastitim snagama, slabostima, ciljevima, spolnoj ulozi...

Ako ne riješe ovu krizu, tada im je osjećaj osobnosti nestabilan i ugrožen > razvija se difuzija identiteta i zbunjenost ili fanatizam


6) 20 do 24 godine: Psihološka kriza: INTIMNOST vs. IZOLACIJA Vrline: LJUBAV i PRIVRŽENOST (umjesto

promiskuitetnosti i isključenosti) Pitanje: Jesam li voljen i hoću li dijeliti život s nekime? Odgovarajući element u društvu: obrasci bliske suradnje

Razvijanje sposobnosti za bliskost i ljubav > temeljena na razvoju identiteta – potrebno je imati što dijeliti

Ako se intimnost ne usvoji > izolacija – dvije posljedice:

Promiskuitetnost: prebrzo zbližavanje pri čemu ne dolazi do održavanja te bliskosti

Isključenost: odbijanje vezâ i onih koji ju imaju


7) 25 do 65 godina: Psihološka kriza: PRODUKTIVNOST vs. STAGNACIJA Vrline: STARANJE i SLUŽENJE (umjesto preokupacije sobom) Pitanje: Hoću li ikada učiniti nešto zaista vrijedno? Odgovarajući element u društvu: roditeljstvo, obrazovanje ili

neki drugi produktivni društveni doprinos Razvijanje produktivnosti obuhvaća stvaralaštvo, uspjeh i

ostavljanje dobrog traga Briga i staranje; pružanje bezuvjetne, nesebične ljubavi Osobe koje to ne razviju doživljavaju stagnaciju i

preokupirani su sobom; svoje sposobnosti koriste radi vlastitog zadovoljstva (fiksacija), a ne radi dobra drugih

Slaba povezanost s drugima i slab doprinos društvu – gubitak osjećaja smisla (“kriza srednjih godina”)


8) Od 65 godina: Psihološka kriza: INTEGRITET EGA vs. OČAJANJE Vrline: MUDROST (umjesto nadutog ponosa ili prijezira) Pitanje: Jesam li proživio ispunjen život?

Suočavanje s krajem života: prihvaćanje uspjeha i neuspjeha, starenja i gubitka

Smislen život > integritet ega i mudrost Besmislen život > očajanje i strah od smrti

(prekasno za promjenu); očajanje i beznađe vodi ka prijeziru

Pretjeran naglasak na svijet o vlastitoj mudrosti > naduti ponos i arogancija

Literatura

FRIEDMAN, Lawrence. 2000. Identity’s Architect: A Biography of Erik H. Erikson. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press.

http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson%27s_stages_of_psychosocial_development

http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/eri

kson.stages.html http://

www.learning-theories.com/eriksons-stages-of-development.html

http://www.psychpage.com/learning/library/person/erikson.html

http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson's_stages_of_psychosocial_development

http://en.wikipedia.org/wiki/Erikson's_stages_of_psychosocial_development

http://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html

http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/erikson.stages.html

http://www.haverford.edu/psych/ddavis/p109g/erikson.stages.html

http://www.learning-theories.com/eriksons-stages-of-development.html






HVALA NA PAŽNJI!

erik erikson i psihosocijalni razvoj čovjeka

Documents