Filip Knezovi | student 2. godine strunog studija sestrinstva

SUSTAVNA ANATOMIJA OVJEKA

MEDICINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI STUDIJ SESTRINSTVA

NAPOMENA: Skripta nije pregledana ni potvrena od nositelja kolegija predavaa te slui kao pomono sredstvo za pripremu ispita iz kolegija Anatomija. Skripta je saetak udbenika Sustavna anatomija ovjeka autora Bajek S., Bobinac D., Jerkovi R., Malnar D. i Mari I. (Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci), uz minimalne nadopune iz navedene literature. Strukturirana je na nain da obuhvati cijelo ispitno gradivo. Skripta je ispravljena i nadopunjena tekstom, tablicama, slikama i dijagramima koji su nedostajali u prethodnoj skripti. Sretno s uenjem!

Filip Knezovi student 2. godine strunog studija sestrinstva

Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

U Rijeci, rujan 2014.

Anatomia est fundamentum medicinae.

ANATOMIJA

SUSTAVNA Topografska

Skeletotopija Sintopija Holotopija

Plastina Klinika (rendgenska)

prouavaje poou

specijaliziranih

ureaja

Radiologijska Radioizotopna MR anatomija Ultazvua Endoskopska Aatoija prouavaa

scintigrafskim i

kontrastnim sredstvima

UVOD U ANATOMIJU ANATOMIJA prouava oblik i grau odrasla, u potpunosti razvijena organizma Anatomija je morfoloka znanost. PODJELA ANATOMIJE prema postupku prouavanja grae prema metodologiji:

1. Sustavna (sistematska, deskriptivna) anatomija - naziva se deskriptivna zbog toga to je znanstvena metoda deskripcija (opisivanje) - cilj joj je opisati vanjski izgled, veliinu, boju, oblik, konzistenciju, unutranju

grau (makroskopski!) organa bez obzira u kojem se dijelu tijela isti nalazi

2. Topografska (kirurka) anatomija prouava odreeno podruje u organizmu opisujui sve to podruje sadri, te meusobne odnose - prouava poloaj organa i njegove odnose s okolnim tvorbama - opisuje prostorni razmjetaj svih organa prostora male zdjelice bez obzira kojem

organskom sustavu pripada

Skeletotopija Sintopija Holotopija odreivanje poloaja u odnosu prema skeletnim elementima

odreivanje poloaja u odnosu prema okolnim organima

odreivanje poloaja u odnosu prema cijelom tijelu

3. Plastina anatomija prouava vanjsku povrinu tijela, izgled i proporcije

- posebice znaajna za estetske stomatologe, kirurge i medicinske sestre

4. Klinika (rendgenska) anatomija - prouava anatomiju pojedinih dijelova tijela pomou specijaliziranih ureaja

Radiologijska anatomija (pomou RTG ureaja) Radioizotopna anatomija (pomou radioaktivnih izotopa)

Stanica Tkivo Organ Organski

sustav Organizam

TKIVO

Epitelno

Pokrovno

ljezdao

Potporno

Krv

Vezivno

Hrskavio

Kotao

Miio

Popreoprugasto

Skeletno

Srao

Glatko

ivao

Neuroni

Glija

stanice

MR anatomija (pomou magnetske rezonancije) Ultrazvuna anatomija (pomou UZV) Endoskopska anatomija (pomou endoskopa) prouavanje i scintigrafskim i kontrastnim metodama

- prednost ovog dijela anatomije je ta to se graa tijela moe prouavati na ivom ovjeku (inae se graa prouava na kadaveru gdje se organi konzerviraju fenolom ili formalinom)

USTROJ LJUDSKOG TIJELA temelji se na trima zasadama: 1. PRAVILO BILATERALNE SIMETRIJE 2. PRAVILO SKLOPA ODSJEAKA (SEGMENTACIJA) 3. PRAVILO DVIJU CIJEVI neuralna i visceralna

STUPNJEVITOST GRAE TIJELA STANICA

- osnovna i najmanja morfoloka i funkcionalna jedinica organizma (koja se prouava u anatomiji)

- svaka stanica ima staninu membranu, jezgru i citoplazmu (u njoj uloeni organeli)

- jezgra sadri genetiki materijal (DNK) koji u fazi diobe oblikuje kromosome (46 ene, 46 Y mukarci), dijelovi DNK su geni

- sve stanice u naem tijelu nemaju istu funkciju, ali imaju isti sadraj - znanost koja prouava stanice naziva se citologija

TKIVO - skup meusobno povezanih jednako diferenciranih stanica i njihovih derivata (to

su izluevine koje tvore meustaninu tvar) - znanost koja prouava tkiva naziva se histologija

Podjela tkiva s obzirom na vrstu stanica i meustanine tvari Vrsta tkiva Karakteristike i funkcije

EPITELNO

- izgrauju ga gusto zbijene stanice s vrlo malo meustanine tvari - stanice su ploaste, cilindrine ili kubine - epitel se prehranjuje difuzijom iz krvnih ila iz obveznog vezivnog sloja

ispod epitela Pokrovni

epitel epitelno tkivo koje prekriva slobodne povrine tijela i

izgrauje kou i sluznice ljezdani

epitel epitel koji izgrauje lijezde, ima sekrecijsku vanost

POTPORNO

ima obilnu meustaninu tvar, koje proizvode same stanice potporno tkivo na osnovi konzistencije meustanine tvari dijelimo na:

Krv tkivo ija je meustanina tvar tekua i u koju su uloene

krvne stanice, tekui dio krvi je krvna plazma

Vezivno tkivo

graa: stanice, fibrociti i mekana meustanina tvar u koju su uloena vlakna (npr. kolagena)

funkcije:

sudjeluje u izgradnji svih organa odreujui im oblik, daje im mehaniku potporu i dovodi krvne i limfne ile te ivana vlakna do svake stanice u organu

povezuje organe i ispunjava upljine nastale oteenjem nekog drugog tkiva koje regenerira

Hrskavino tkivo

graa: stanice, hondrociti, vrsta meustanina tvar konzistencije kauuka funkcija: izgradnja hrskavica u tijelu (npr. zglobna)

Kotano tkivo

najvre tkivo u organizmu (zbog toga to su kosti mineralizirane!)

graa: stanice, osteociti i mineralizirana meustanina tvar

funkcija: izgradnja kostiju Vezivno, hrskavino i kotano tkivo tvore skeletni dio lokomotornog sustava!

MIINO

izgraeno od izduljenih miinih stanica (sposobnost kontrakcije!) i male koliine meustanine tvari oko svake miine stanice

u miinoj stanici tj. vlaknu nalaze se miofibrili (miina vlakanca) koje tvore kontraktilni proteini aktin i miozin

miino tkivo moe biti poprenoprugasto skeletno, poprenoprugasto srano i glatko

IVANO

najbolje diferencirano tkivo ivane stanice nositelji specifine funkcije ivevlja (primanje, stvaranje i provoenje ivanih podraaja)

Glija stanice omoguavanje gore navedene funkcije (npr.

stvaranje mijelina koji obavija ivana vlakna)

ORGAN - najmanja jedinica grae ljudskog tijela vidljiva golim okom (makroskopski) - izgrauju ga vie vrsta tkiva, a oblik i grau odreuje funkcija organa ORGANSKI SUSTAV - skup organa kojim zajednikim djelovanjem obavljaju odreenu sloenu funkciju

Organski sustav Grana sustavne anatomije

koja prouava organski sustav

1. Kotani sustav Systema skeletale (skeleti) Osteologija

2. Spojevi kostiju (Veze meu kostima) Juncturae ossium (Systema articulare)

Sindezmologija

3. Miini sustav Systema musculare (musculorum) misli se na miie lokomotornog sustava!

Miologija

4. Probavni sustav Systema digestorium

Splanhnologija

5. Dini sustav Systema respiratorium

6.

Sustav mokranih i spolnih organa Systema urogenitale

- Systema urinarium - Systema genitalia

Ova dva sustava prikazuju se zajedno zbog toga to imaju isto embrionalno podrijetlo, ali i zbog muke uretre (koja ima i uropoetsku i genitalnu funkciju!)

7. lijezde s unutranjim izluivanjem Glandulae endocrinae (Glandulae sine ductibus lijezde bez izvodnih kanalia)

8. ilni sustav Systema vasorum

- Systema cardiovasculare - Systema lymphoideum

Angiologija

9.

ivani sustav Systema nervosum - Systema nervosum centrale - Systema nervosum

periphericum

Neuroanatomija (Neurologija)

10. Osjetni organi Organa sensuum Koa i svi osjetni organi Integumentum communae et organa sensuum

Esteziologija

ORGANIZAM svi organski sustavi morfoloki i funkcionalno ine cjelinu skladnu za ivot

BILATERALNA (DVOSTRANA) SIMETRIJA - ljudsko tijelo, izvana gledano, je simetrino - ravnina simetrije, sredinja (medijana) ravnina planum medianum

dijeli tijelo na dvije polovice desna i lijeva antimera zato je tijelo dvostrano (bilateralno) simetrino

- unutar tijela svi organski sustavi ne pokazuju dvostranu simetriju parni organi su bilateralno simetrini (miini i kotani sustav), a neparni organi (jetra, eludac, slezena, srce i dr.) smjeteni su nesimetrino dvostrana simetrija nije apsolutna!

- simetrija osigurava pravilnu raspodjelu tjelesne mase (teinski su desna i lijeva strana identine, bez obzira na to to bilateralna simetrija nije apsolutna)

- bilateralna simetrija prisutna je kod ljudi da bi se omoguila funkcija kretanja METAMERIJA (SEGMENTACIJA)

- naelo grae tijela gdje je tijelo graeno od podjednakih metamera (segmenata) koje se ponavljaju po uzdunoj osi tijela

- segmentacija dobro izraena u prsnom dijelu tijela (metameru tvore kraljeak, odgovarajui par rebara, meurebreni miii, krvne i limfne ile i meurebreni miii) 12 metamera, potpuna segmentiranost!

DIJELOVI TIJELA Glavni dijelovi tijela su:

- glava (caput) - vrat (collum) - trup (truncus)

prsni ko (thorax) trbuh (abdomen) zdjelica (pelvis) donji izdvojeni dio trbuha

- parni gornji udovi (membrum superius / extremitas superior) - donji udovi (membrum inferius / extremitas inferior)

Gornji udovi (extremitas superior / membrum

superius) Donji udovi (extremitas inferior / membrum

inferius) povezani su prsnim koem pomou

ramenog obrua na slobodnom dijelu ruke se razlikuju:

nadlaktica (brachium) podlaktica (antebrachium) aka (manus)

palac (pollex) kaiprst (indeks) srednji prst (digitus medius) prstenjak (digitus anularis) mali prst (digitus minimus)

povezani sa kraljenicom pomou zdjelinog obrua

na slobodnom dijelu noge razlikuju se: natkoljenica (femur) potkoljenica (crus) stopalo (pes)

palac (hallux)

ANATOMSKI (ORIJENTACIJSKI) POLOAJ TIJELA (STAV)

- uspravan stav - ruke uz tijelo, a dlanovi okrenuti prema naprijed - noge su jedna uz drugu, noni palevi usmjereni prema naprijed - opis i orijentacija odreenog elementa uvijek se izvode u odnosu prema osnovnom

poloaju

ANATOMSKE RAVNINE I OSI - trodimenzionalnost tijela duljina ili visina (gore dolje), irina (desno lijevo),

debljina (naprijed natrag)

Osnovne ravnine: Sagitalna (medijana1) ravnina (sagitus strjelica, sagitarius - strijelac) - vertikalna ravnina koja se protee u smjeru od sprijeda prema straga - usporedna s medijanom ravninom - u odnosu prema sagitalnoj ravnini, u jednoj antimeri razlikuje se dio koji je blie

ravnini simetrije (medijalno) te dio udaljeniji od ravnine simetrije (lateralno) - sagitalna ravnina dijeli antimeru tijela na medijalni i lateralni dio Frontalna2 ravnina (naziva se i koronarna zbog suture coronalis) - vertikalna ravnina koja se protee slijeva nadesno, a usporedna je s elom (frons) - dijeli tijelo na prednji i stranji dio - u donosu prema toj ravnini odreuje se je li to ispred ili iza te ravnine prednji

(anterior) i stranji (posterior) Horizontalna ravnina - usporedna je s povrinom vode (zato se i naziva horizontalnom) - dijeli tijelo na gornji i donji dio - u odnosu prema toj ravnini odreuje se je li to iznad ili ispod te ravnine gornji

(superior) i donji (inferior) Osnovne osi: Vertikalna (kraniokaudalna) os

- odgovara duljini tijela, stoga se protee odozgo prema dolje - vertikalna os je ujedno i uzduna os protee se po najduljoj osi tijela - u odnosu prema vertikalnoj osi odreuje se to je gore, odnosno dolje gornji

(superior, cranialis) i donji (inferior, caudalis) Sagitalna (ventrodorzalna) os (venter trbuh, dorsum lea)

- protee se odsprijeda prema straga - prema ovoj osi odreuje se to je sprijeda, a to straga prednji (anterior,

ventralis) i stranji (posterior, dorsalis) Transverzalna (poprena) os

- protee se zdesna nalijevo - promatranjem cijelog tijela u odnosu prema ovoj osi odreuje se to je desno

(dexter) i lijevo (sinister) - provodi li se orijentacija u jednoj antimeri, tada se odreuje to je medijalno

(medialis, blie ravnini simetrije) ili lateralno (lateralis, udaljenije od ravnine simetrije)

Ravnine i osi su meusobno okomite!

1 Postoji samo jedna medijana ravnina, a bezbroj sagitalnih 2 Postoji bezbroj frontalnih ravnina

NORMA najei izgled, oblik, veliina, teina organa, ono to vrijedi kao pravilo, to se najee javlja. To je prosjek svih vrijednosti i svojstva organa VARIJACIJA odstupanja od norme koja ne utjeu na opi izgled i funkciju tijela MALFORMACIJA odstupanja od norme koja za posljedicu imaju smetnje organa (anomalije, nakaznosti)

- TERATOLOGIJA dio patologije koji prouava malformacije KONSTITUCIJA LJUDSKOG TIJELA prema Kretschmeru (1921):

1. Astenika (lepstosomna, respiratorna, aurisomna) 2. Atletska (muskulozna, fibrozna) normalna! 3. Piknika (eurisomna, digestivna) 4. Mjeovita 5. Displastina njom se ne bavi anatomija, jer nije konstitucija

ANATOMSKO NAZIVLJE

inferior = donji superior = gornji cranialis = gornji (za trup i glavu) caudalis = donji (za trup i glavu) anterior = prednji posterior = stranji ventralis = prednji dorsalis = stranji sinister = lijevi dexter = desni medialis = blie ravnini simetrije lateralis = udaljeniji od ravnine simetrije medius = srednji medianus = u ravnini simetrije, sredinji

intermedius = srednji, izmeu dviju tvorbi externus = vanjski internus = unutranji superficialis = povrinski profundus = duboki proximalis = blii korijenu noge ili ruke distalis = udaljeniji od korijena noge ili ruke ulnaris = medijalni na ruci radialis = lateralni na ruci tibialis = medijalni na nozi fibularis = lateralni na nozi palmaris = na strani dlana plantaris = na strani tabana

KOTANI SUSTAV (SYSTEMA SKELETALE)

OSTEOLOGIJA anatomska disciplina koja se bavi prouavanjem kotanog sustava

Opa osteologija AKSIJALNI (OSOVINSKI) SKELET (Skeleton axiale) kosti koje oblikuju uzdunu

os trupa (lubanja, kraljeci, rebra, prsna kost, ossa auditus slune koice) APENDIKULARNI (PRIDODANI) SKELET (Skeleton appendiculare) kosti koje

su povezane s aksijalnim skeletom (kosti ruku i nogu, kosti ramenog i zdjelinog obrua)

FUNKCIJE KOTANOG SUSTAVA I KOSTIJU daju oblik, veliinu i potporu tijelu zatiuju utrobne organe (lubanja i kraljenica zatiuju mozak i kraljeninu

modinu, rebra organe prsnog koa, kosti zdjelinog obrua zdjeline organe) omoguavaju kretnje lokomotorni sustav - pasivni dio sa zglobovima ine ovaj dio sustava te na taj nain omoguuju

kretnje pojedinih dijelova tijela - aktivni dio miii koji imaju pripoj (inzerciju) na kostima pomou tetiva,

skraenjem ili kontrakcijom dovode do pomicanja kostiju poluga! izvor krvnih stanica hematopoetski organ sadri crvenu kotanu sr u kojoj se stvaraju stanice krvi uta kotana sr (medulla ossium flava) rezervoar energije spremnici minerala (kalcija i fosfata) kosti daju potrebnu tvrdou, nuni za rad tjelesnih stanica, kost je mjesto pohrane kalcija, duge kosti u odraslih osoba su spremnici masti

GRAA KOSTIJU izgraena od kotanog tkiva koje je graeno od

- tvrda meustanina mineralizirana tvar ili kotani matriks 65% anorganske tvari HIDROKSIAPATIT 35% organske tvari strukturni vlaknati (kolagen tipa I.) i nevlaknastih

proteina (biglikan, dekorin, osteokalein, ) - stanica OSTEOCITI, OSTEOBLASTI, OSTEOKLASTI

Osteociti nalaze se u upljinicama kotanog matriksa i tvore veinu stanica

Osteoblasti stvaraju organski dio kotanog matriksa Osteoklasti sudjeluju u razgradnji kotanoga tkiva

Kotane stanice - OSTEOCITI

zrele stanice kotanoga tkiva koje odravaju kotani matriks ovalne splotene stanice s dugakim izdancima kojima su meusobno

povezane kotano tkivo dobro prokrvljeno, ali vrsti mineralizirani kotani

matriks onemoguuje difuziju preko koje se stanice hrane

matriks sadri mnogobrojne mikroskopske kanalie u kojima tkivna tekuine oplahnjuje izdanke osteocita i osteocite time je osigurano dobro prehranjivanje svake stanice

- OSTEOBLASTI kotane stanice vane u procesu stvaranja kotanog tkiva stvaraju organski dio kotanoga matriksa, a kada se u takav matriks uloe

minerali, osteoblasti postaju osteociti osteociti i osteoblasti nemaju mogunost diobe nastajanje novih kotanih stanica ima izvor u kotanim prastanicama (osteoprogenitornim stanicama) ove stanice se nalaze u dubokom sloju periosta (pokosnice) obavija vanjsku povrinu kosti, te u njenijoj ovojnici (endostu), koja prekriva sve unutranje povrine kosti

- OSTEOKLASTI

stanice koje razgrauju tj. resorbiraju kotano tkivo ovaj proces tee istodobno sa procesom stvaranja kotanog tkiva (bez

obzira da li se radi o rastu, cijeljenju ili trajnoj pregradnji kosti tijekom ivota)

Meustanina tvar kotanog tkiva

- izgraena od anorganskog i organskog dijela organski dio

najvei udio ine vrsta kolagena vlakna tj. komponente matriksa vlakna se nalaze u amorfnoj tvari koju tvore proteoglikani vlaknasta struktura kotanog matriksa ini kosti vrima i

elastinima anorganska komponenta

tvore je minerali uloeni u organski dio matriksa, a koji ine 60-70% teine kostiju

od minerala najzastupljeniji kalcij kalcij i fosfor tvore kristale hidroksiapatita koji se nalaze uzdu

kolagenih vlakana minerali daju vrstou kostima!

- i anorganski i organski dio pridonose obiljejima kotanog tkiva kako bi bilo otporno na savijanje, pritisak i odreeno vlano optereenje

GRAA KOTANOG TKIVA Makroskopska graa kotanog tkiva

- makroskopski razlikujemo 2 vrste kotane tvari/tkiva: kompaktna kotana tvar (substantia compacta) zbijeno, gusto kotano tkivo poput bjelokosti

makroskopski bez vidljivih upljina izgrauje povrinski sloj kostiju, a u cijelosti tvori stijenku trupa

duge kosti spuvasta kotana tvar (substantia spongiosa) tvore je mnogobrojne meusobno povezane kotane gredice

gredice tvore stijenke bezbrojnih makroskopski vidljivih i meusobno povezanih upljinica u kojima se nalazi kotana sr

spuvasta tvar se nalazi u kratkim i ploastim kostima, te u krajevima dugih kostiju

Mikroskopska graa kotanog tkiva

- i kompaktna i spongiozna tvar lamelarne grae - meustanina kotana tvar organizirana slojevito, u obliku mnogobrojnih

usporednih koncentrinih listia (lamela) bolja potporna funkcija i vea vrstoa kostiju

- izmeu lamela se nalaze osteociti - lamele su postavljene u smjeru djelovanja tlanih i vlanih sila - kolagena vlakna u jednoj lameli meusobno su usporedna i pod kutom su u odnosu

prema vlaknima u susjednoj lameli posebna vanost za vrstou kostiju

- u kompaktnoj tvari nalaze se glavne vanjske lamele usporedne s

vanjskom povrinom kosti glavne unutranje lamele usporedne

s unutranjom povrinom kosti intersticijske lamele Haversove lamele oko uzdunih

kanala u kojima se nalaze krvne ile u ove krvne ile ulijevaju se ile iz poprenih Volkmannovih kanala koji se otvaraju na unutranjoj i vanjskoj povrini kosti

- gredice spuvaste tvari takoer sadre usporedne lamele, ali nemaju kanale sa krvnim ilama zbog toga to su u tijesnom doticaju s dobro prokrvljenom kotanom sri

- nezrelo kotano tkivo nije lamelarne grae (za razliku od zrelog!) - nezrelo kotano tkivo = kotano tkivo koje se nalazi

na hvatitima tetiva, uz avove ploastih kostiju lubanje, u leitu zuba prolazno nakon prijeloma kostiju

- arhitektura spuvaste i kompaktne tvari odgovara silama koje djeluju na kosti i koje se prenose u odreenim smjerovima

- trajektorije = podruja zgusnutih gredica koja se proteu u smjeru djelovanja sila tj. to su sustavi gredica koji odgovaraju crtama optereenja, a vidljive su u spuvastoj tvari

- trajektorije su vidljive na presjeku kosti i na rtg snimkama OBLICI KOSTIJU Podjela kostiju s obzirom na njihov oblik:

Osnovni oblici kostiju:

Duge kosti (ossa longa) o spadaju kosti udova, izuzev kostiju zapea i zastoplja o dugake, u obliku cijevi omoguuje im prenoenje velikih sila uz vlastitu

manju teinu, te veu otpornost prema savijanju Anatomija dugih kostiju: - trup (corpus ili diaphysis) sredinji i najvei dio kosti

stijenku korpusa duge kosti tvori kompaktna tvar, te vrlo tanki sloj spuvaste tvari prema upljini kosti unutar trupa se nalazi modinska upljina (cavitas medullaris) ispunjena kotanom sri (medulla ossium) u odraslih uta kotana sr (uskladitena mast), a u djece crvena kotana sr (krvotvorni organ) crvena kotana sr nalazi se u svim kostima u novoroenadi i

djece, a u odraslih se nalazi u spongiozi kostiju trupa, te u proksimalnom kraju bedrene i nadlaktine kosti

- krajevi ili epifize (extremitates ili epiphyses) iri zavrni dijelovi kosti povrinski graene od tankog sloja kompaktne tvari ispunjava ih spuvasta tvar u ijim je upljinama kotana sr

- metafize (metaphyses) dijelovi trupa kosti u blizini epifiza - epifizna ploa (lamina epiphysialis) valjkasta hrskavina ploica koja se

tijekom rasta kosti nalazi na prijelazu iz kraja u trup kosti, a omoguuje rast kosti u duljinu

- nakon zavretka rasta, hrskavica se zamjenjuje kotanim tkivom Vezivne ovojnice dugih kostiju: - POKOSNICA (PERIOSTEUM PERIOST)

vrsta vezivna ovojnica koja oblae vanjsku povrinu svake kosti, osim u podruju zglobne hrskavice

funkcije periosta: njena uloga je prehranjivanje kosti vana za rast i cijeljenje kosti nakon prijeloma (ima ovu ulogu

jer sadri osteoprogenitorne stanice) bogato prokrvljen i osjetno oiven (inerviran)

- ENDOST (ENDOSTEUM)

ovojnica jednake funkcije kao i periost, ali bitno njenije grae prekriva sve unutranje povrine kosti stijenke medularne upljine

(cavum medullare), stijenke upljinica spuvaste kotane tvari i Haversovih kanala

na proksimalnom i distalnom kraju duge kosti nalaze se zglobne plohe prekriva ih zglobna hrskavica (cartilago articularis), uzglobljavaju se sa susjednim zglobom

Kratke kosti (Ossa brevia) o nalik kocki o nalaze se na mjestima na kojima uglavnom djeluju sile kompresije kosti

zastoplja i zapea, trup kraljeka o cijeli povrinski dio kosti tvori kompaktna tvar, a cijelu unutranjost

ispunjava spuvasta tvar (kao i na krajevima dugih kostiju)

Ploaste kosti (Ossa plana) o tanke plosnate kosti s dvjema povrinama o izgraene od triju slojeva kompaktne tvari, izmeu kojih se nalazi sloj

spuvaste tvari o funkcije ploastih kostiju:

zatiuju sadraj odreenih tjelesnih upljina (kosti lubanje!) velike povrine ovih kostiju polazita miia (lopatica!)

Posebni oblici kostiju: Sezamske (sezamoidne) kosti (Ossa sesamoidea)

o kratke kosti koje se nalaze u tetivama pojedinih miia o nalik zrnu sezama o funkcija im je udaljiti tetivu od zgloba kako bi mii uinkovitije obavljao

svoju funkciju o najvea sezamska kost je iver (patella) nalazi se u sklopu koljenog zgloba

Nepravilne kosti (Ossa irregularia)

o nepravilna, neodreena oblika o tu spadaju kraljeci, pojedine kosti lubanje i zdjelina kost (koja ima i obiljeja

ploastih kostiju) o povrinu ovih kostiju izgrauje tanki sloj kompaktne tvari, a unutranjost je

ispunjena spuvastom tvari

Pneumatine kosti (Ossa pneumatica) o njihova upljina ispunjena zrakom, a unutranja povrina obloena sluznicom o u upljine ulazi zrak kroz otvore kojima su ove kosti povezane sa okruenjem o upljine u pojedinim kostima lubanje (sitasta kost, klinasta kost, eona kost i

gornja eljust) povezane sa nosnom upljinom paranazalni sinusi o pneumatini prostori u sljepoonoj kosti pripadaju srednjem uhu i povezani su

sa drijelom

RAST (EMBRIOLOGIJA) I RAZGRADNJA KOSTIJU OSIFIKACIJA (OKOTAVANJE)

- proces nastajanja kotanog tkiva - zapoinje u 2. mjesecu intrauterinog ivota

Naini osifikacije:

1. Endohondralna osifikacija iz mezenhima (posebno embrionalno vezivno tkivo iz kojeg nastaju kosti) prvo nastaje hrskavini model kosti koji se potom potpuno razgrauje i zamjenjuje kotanim tkivom

na ovaj nain nastaje veina kostiju

2. Intramembranska osifikacija ovim nainom nastaje manji broj kostiju (pojedine ploaste kosti lubanje i kljune kosti)

u ploastim etvrtastim kostima lubanje osifikacija zapoinje u vezivnom tkivu u sredini budue kosti, te se iri prema periferiji

proces najprije obuhvaa rubove kosti, a potom uglove kroz vremenom postaju vezivo nastanak irih vezivnih tvorbi izmeu susjednih kostiju lubanje FONTANELE velika fontanela izmeu eonih3 i tjemenih kostiju mala fontanela izmeu tjemenih kostiju i zatiljne kosti

fontanele i ostali vezivni spojevi izmeu kostiju lubanje omoguavaju 3 Tijekom razvoja eona kost je parna.

prilagodbu lubanje novoroeneta tijekom prolaenja kroz poroajni kanal

rast lubanje sukladno brzini rasta mozga

fontanele su palpabilne kao mekaniji dijelovi na glavi novoroeneta, a okotavaju tijekom prve dvije godine

Specijalna osteologija

KOSTUR (SKELETON) aksijalni, apendikularni skelet kosti gornjeg uda (ossa membri superioris) = kosti ramenog obrua i kosti slobodnog

dijela gornjeg uda (kosti ruke) kosti donjeg uda (ossa membri inferioris) = kosti zdjelinog obrua i kosti slobodnog dijela donjeg uda (kosti noge)

KRALJENICA (Columna vertebralis) nalazi se u medijanoj ravnini u stranjem dijelu trupa dio aksijalnog skeleta, a povezana je sa:

- kostima lubanje u njenom gornjem dijelu - rebrima u prsnome dijelu - kostima donjih udova preko lijeve i desne zdjeline kosti izgrauje medijani dio stranje stijenke prsne i trbune upljine, te stranju stijenku male zdjelice

Anatomija kraljenice izgrauju je 32-33 meusobno povezana ili srasla kraljeka: - 7 vratnih kraljeaka (vertebrae cervicales) atlas i axis - 12 prsnih kraljeaka (vertebrae thoracicae) - 5 slabinskih kraljeaka (vertebrae lumbales) - 5 krinih kraljeaka (vertebrae sacrales) - 3-4 trtina kraljeka (vertebrae coccygeae) vratni, prsni i slabinski se nazivaju pravim kraljecima (vertebrae verae) jer su samostalni segmenti krini i trtini kraljeci nazivaju se lanim kraljecima (vertebrae spuriae) - 5 krinih kraljeaka sraslo je u cjelovitu krinu kost (os sacrum) - 3-4 rudimentarna trtina kraljeka sraslo je u cjelovitu trtinu kost (os coccygis) prema navedenim injenicama kraljenicu oblikuje 26 meusobno povezanih kotanih segmenata zakrivljena u sagitalnoj ravnini u obliku dvostrukog slova S unutar kraljenice nalazi se kraljenini (vertebralni) kanal (canalis vertebralis) upljina u kojoj je zatiena kraljenina modina

Kraljenica u cijelosti u odrasle osobe sastavljena od 24 samostalna kraljeka, te krine i trtine kosti kraljeci povezani zglobovima i vezivnim tkivom (ligamentima) i disci intervertebrales (vezivnohrskavine ploice koje povezuju trupove susjednih kraljeaka) duljina kraljenice 60-75 cm duljinom kraljenice protee se canalis vertebralis upljina nastala uzdunim nizanjem kraljeanih otvora (foramina vertebralia) pravih kraljeaka i sakralnog kanala u kraljeninom kanala nalazi se kraljenina modina preko velikog otvora (foramen magnum) vertebralni kanal povezan je s lubanjskom upljinom, kaudalno zavrava otvorom (hiatus sacralis) pobono kroz mnoge intervertebralne otvore izlaze modinski ivci na poprenom presjeku kraljenini kanal u vratnom i slabinskom dijelu ima trokutasti oblik, u prsnom dijelu okruglast, u krunom dijelu bubreastog oblika irina trupova kraljeka (C2 S1) se poveava, razmjerno teini koju kraljeci prenose, donji dio sakruma se suava kraljenica promatrana s prednje strane podsjea na kravatu

Anatomija zavoja kraljenice zavoji kraljenice u sagitalnoj ravnini izmjena zavoja s konkavitetom prema natrag, sa zavojima s konkavitetom prema naprijed

vratni, slabinski dio konkavitet prema natrag cervikalna i lumbalna lordoza

prsni, krini dio konkavitet prema naprijed torakalna i sakralna kifoza ovakav oblik kraljenice joj omoguuje ravnomjernije rasporeivanje sila koje djeluju na nju u frontalnoj ravnini moe postojati fizioloki zavoj u prsnome dijelu s konveksitetom

udesno fizioloka dekstroskolioza

ANATOMIJA PRAVIH KRALJEAKA zajednika obiljeja: 1. Trup kraljeka (Corpus vertebrae)

- prednji, vei dio kraljeka uglavnom valjkasta oblika

- iregularna kost, najmasivniji dio kosti

- izgraen od spongiozne kotane tvari, s tankim slojem kompaktne tvari na povrini

- zavrne plohe susjednih kraljeaka meusobno spojene vezivnohrskavinim (meukraljeanim) ploicama ili diskovima (disci intervertebrales)

- oblik trupa se razlikuje prema odreenoj skupini kraljeaka

2. Luk kraljeka (Arcus vertebrae) - konkavna strana luka, zajedno sa stranjom povrinom trupa kraljeka, omeuje

okrugli foramen vertebrale tvore canalis vertebralis - izmeu dva korijen luka (pediculus arcus) susjednih kraljeaka nastaje poboni

otvor (foramen intervertebrale) kroz koji modinski ivac naputa kraljeninu modinu

3. Nastavci kraljeaka (Proccesus) - pomou njih se meusobno uzglobljuju dva susjedna kraljeka zato zglobni

nastavak ima zglobnu plohu (facies articularis superior ili inferior) - nastavci su:

gornji i donji zglobni nastavak (proccesus articulares superiores et inferiores)

popreni nastavci (processus transversi) trnasti nastavak (processus spinosus) Atlas (glavonoa) prvi vratni kraljeak nosi lubanju pomou zglobova kojima je spojen sa zatiljnom kosti Axis (epsitropheus, obrta) drugi vratni kraljeak

KOSTI PRSNOG KOA REBRA (COSTAE) duge plosnate savijene kosti povezuju kraljenicu i prsnu kost s kojom se spajaju preko rebrenih hrskavica 12 pari rebara (gornja i donja su kratka, srednja su dugaka)

Dijelovi rebra:

Glava rebra (caput costae) stranji, deblji dio rebra koji se uzglobljava se s trupom kraljeka

o na njoj se nalazi zglobna ploha (facies articularis capitis costae) za spajanje sa 2 susjedna kraljeka

Vrat rebra (collum costae) kratki stanjeni dio, nastavlja se na glavu rebra prema natrag i lateralno

Kvrica (tuberculum costae) nalazi se na prijelazu iz vrata u trup sa zglobnom plohom (facies articularis tuberculi costae) za uzglobljavanje sa poprenim nastavkom kraljeka

Trup rebra (corpus costae) najdulji dio rebra

- na prednji kraj rebra nastavlja se rebrena hrskavica kojom je rebro povezano sa prsnom kosti, izravno ili neizravno, pa na temelju toga postoje: Prava rebra (costae verae) prvih 7 pari rebara koje je povezano sa prsnom

kosti preko rebrenih hrskavnica Lana rebra (costae spuriae) sljedea 3 para koja se svojim hrskavicama

povezuju sa hrskavicama rebara iznad sebe oblikuju rebrene lukove Lebdea rebra (costae fluctuantes) zadnja 2 para rebara koji nisu u

doticaju s prsnom kosti, ve zavravaju slobodno u miinoj stijenci

PRSNA KOST (STERNUM) plosnata kost u frontalnoj ravnini nalazi se na prednjoj stijenci

prsnog koa

Anatomija prsne kosti: - Drak prsne kosti

(manubrium sterni) gornji iri dio

- Trup prsne kosti (corpus sterni) dulji ui dio

- Maoliki nastavak (processus xiphoideus) zavrni dio nepravilna oblika

KOSTI GLAVE (Ossa cranii) meusobno spojene tvore cjelinu nazvanu lubanja (cranium) kosti lubanje tite u gornjem i stranjem dijelu glave mozak, a u prednjem i donjem

dijelu poetne dijelove dinog i probavnog sustava, te sadraj orbita (onica) Podjela kostiju lubanje:

1. NEUROKRANIJ (stranji i gornji) 2. VISCEROKRANIJ / SPLANHOKRANIJ (prednji i donji)

Lubanjski svod (calvaria) gornji dio lubanje koji se protee iznad zamiljene ravnine koja povezuje dio eone kosti iznad onih upljina, s ouboenjem na sredini ljuske zatiljne kosti Baza lubanje (basis cranii) dio ispod lubanjskog svoda Slune koice (eki, nakovanj, stremen) unutar upljine srednjeg uha

KKoossttii nneeuurrookkrraanniijjaa ((nneeuurrooccrraanniiuumm)): EONA KOST (OS FRONTALE) pneumatizirana - ispod ljuske (squama frontalis) nalaze se parni eoni sinusi (sinus frontales) TJEMENA KOST (OS PARIETALE) ZATILJNA KOST (OS OCCIPITALE) KLINASTA KOST (OS SPHENOIDALE) pneumatizirana - u trupu kosti se nalaze dva pneumatina prostora lijevi i desni paranazalni

sfenoidni sinus (sinus sphenoidalis) SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE) pneumatizirana - u piramidi sljepoone kosti se nalaze pneumatizirane upljinice uha koje su

povezane sa drijelom

KKoossttii vviisscceerrookkrraanniijjaa ((vviisscceerrooccrraanniiuumm)): Parne kosti viscerokranija: - GORNJA ELJUST (MAXILLA) pneumatizirana u korpusu gornje eljusti (corpus maxillae) kao sredinjem dijelu kosti,

koji je pneumatini trup u obliku tetraedra, smjeten ispod orbite i pobono od nosne upljine nalazi se maksilarni sinus (sinus maxillaris)

- JAGODINA KOST (OS ZYGOMATICUM) - SUZNA KOST (OS LACRIMALE) - NOSNA KOST (OS NASALE) - NEPANA KOST (OS PALATINUM) - DONJA NOSNA KOLJKA (CONCHA NASI INFERIOR)

Neparne kosti viscerokranija

- RAONIK (VOMER) - SITASTA KOST / REETNICA (OS ETHMOIDALE) pneumatizirana s pobonih dijelova vodoravne ploice ove kosti vise etmoidni labirinti

(labyrinthi ethmoidales) malene meusobno povezane pneumatine upljinice na nekoliko razina etmoidalni sinus (sinus ethmoidalis)

- DONJA ELJUST (MANDIBULA) - JEZINA KOST (OS HYOIDEUM)

KOSTI RAMENOG OBRUA (Cingulum pectorale / Cingulum membri superioris)

pomou kostiju ramenog obrua, kosti ruke povezane su s kostima aksijalnog skeleta Kosti ramenog obrua su: LOPATICA (scapula) (2) KLJUNA KOST (clavicula) (2) KLJUNA KOST (clavicula) duga kost koja se

protee od prsne kosti lateralno i prema natrag do lopatice medijalni kraj ove kosti nosi zglobnu plohu (facies articularis sternalis) za uzglobljavanje sa sternumom lateralni kraj ove kosti nosi zglobnu plohu (facies articularis acromalis) za uzglobljavanje sa akromijonom lopatice

LOPATICA (scapula) ploasta kost trokutasta oblika nalazi se u gornjem dijelu lea i povezuje klavikulu sa nadlaktinom kosti acromion (slobodni zavretak spine scapulae) nosi zglobnu plohu za spajanje sa

klavikulom ugao (angulus lateralis) lateralnog kosog ruba skapule sadri zglobnu plohu za uzglobljavanje sa nadlaktinom kosti - ova ploha je konkavna i nalik je obrisu kruke, cavitas glenoidalis

KOSTI RUKE Kost nadlaktice je: nadlaktina kost Kosti podlaktice su: lakatna kost, palana kost Kosti ake: zapeajne, peajne, kosti prstiju NADLAKTINA KOST (HUMERUS) cjevasta kost, najdulja kost gornjeg uda na proksimalnom kraju humerusa istie se glava humerusa (caput humeri) koja je

zglobna ploha u obliku dijela pune kugle za uzglobljavanje sa skapulom, a okrenuta je prema gore i medijalno uz rub ove plohe nalazi se vrat humerusa (collum anatomicum) os glave i vrata zatvara s trupom kut od 130, otvoren medijalno druga ploha, trochlea humeri, u obliku popreno poloena punog valjka uzglobljava se sa lakatnom kosti (ulna)

KOSTI PODLAKTICE (OSSA ANTEBRACHII) medijalno se u podlaktici nalazi lakatna kost (ulna), a lateralno palana kost

(radius) koje su u takvom poloaju kada je sama ruka u orijentacijskom poloaju ulna je malo dulja od radijusa, a izmeu njih se nalazi meukotani prostor (spatium interoseum antebrachii) LAKATNA KOST (ULNA) duga kost na proksimalnom dijelu lakatne kosti nalazi se zglobna ploha (incisura trochlearis) poput dijela popreno poloena upljeg valjka, koja se uzglobljava sa trohlejom humerusa distalni kraj ulne na lateralnoj strani ima zglobnu plohu u obliku dijela uzduno postavljena niskoga valjka (circumferentia articularis) za uzglobljavanje sa radijusom PALANA KOST (RADIUS) duga kost proksimalni kraj glave radijusa (caput radii) je uzduno postavljen puni niski valjak iji se plat (circumferentia articularis) uzglobljava s ulnom gornja baza valjka (fovea articularis) konkavna je i uzglobljava se s kapitulumom humerusa distalni kraj palane kosti koji ima oblik krnje etverostrane piramide ija baza tvori zglobnu plohu (facies articularis carpalis) za uzglobljavanje sa nizom zapeajnih kostiju

KOSTI AKE (OSSA MANUS) U kosti ake spadaju: zapeajne kosti (ossa carpi) peajne kosti (ossa metacarpi) kosti prstiju ake (ossa digitorum manus, phalanges)

Zapeajne kosti nalaze se u korijenu ake u obliku su dvaju popreno poloenih nizova s po etirima kostima rijetko je sluaj da se u sredinjem dijelu pojavi sredinja kost (os centrale)

Proksimalni niz zapeajnih kostiju (radijalno prema ulnarnom): 1. unasta kost (os scaphoideum) 2. Polumjeseasta kost (os lunatum) 3. Trokutasta kost (os triquetrum) 4. Grakasta kost (os pisiforme) Distalni niz zapeajnih kostiju: 1. Trapezna kost (os trapezium) 2. Trapezoidna kost (os trapezoideum) 3. Glaviasta kost (os capitatum) 4. Kukasta kost (os hamatum)

Peajne kosti ima ih 5, iako su malene pripadaju skupini dugih kostiju

Kosti prstiju ake lanci prstiju (po tri u svakom prstu), pripadaju dugim kostima proksimalni kraj falange je baza (basis phalangis) koja nosi zglobnu plohu u obliku dvodijelne jamice na proksimalnoj falangi zglobna ploha je u obliku dijela uplje kugle distalni kraj ima oblik popreno poloena punoga valjka s brazdom vodiljom (trochlea phalangis)

KOSTI ZDJELINOG OBRUA (Cingulum pelvicum / Cingulum membri inferioris)

pomou ovih kostiju je skelet noge povezan sa aksijalnim skeletom kosti zdjelinog obrua su: zdjeline kosti (2), krina kost, trtina kost ZDJELINA KOST (OS COXAE) nepravilna kost, ima obiljeja i ploastih kostiju zatiuje zdjeline organe do razdoblja puberteta sastoji se od triju kostiju odvojenih hrskavicom, a potom

postaje kotanom cjelinom: BONA (CRIJEVNA) KOST (Os illium) u gornjem dijelu SJEDNA KOST (Os ischii) dorzalni i kaudalni dio zdjeline kosti STIDNA KOST (Os pubis) ventralni i kaudalni dio trupovi ovih kostiju sastaju se u sjedini zdjeline kosti, gdje se s vanjske strane nalazi

acetabulum iji periferni dio (facies lunata) slui za uzglobljavanje sa bedrenom kosti Bona kost (Os illium) svojim trupom (corpus ossis ilium) tvori gornji dio acetabuluma medijalno i iza ilijane jame (fossa iliaca) nalazi se zglobna ploha za sacrum (facies auricularis) Stidna kost (Os pubis) trupovi i grane stidne i sjedne kosti oblikuju veliki otvor (foramen obturatum) zatvoren membranom s koje polaze miii na prijelazu gornje stidne kosti u donju, s medijalne strane nalazi se ploha (facies symphisialis) povezana s jednakom takvom plohom na kosti u suprotnoj antimeri pomou vezivnohrskavine ploice oblikuje spoj koji se naziva preponska simfiza (symphisis pubica)

KRINA KOST (OS SACRUM) izgrauje je 5 kotano sraslih krinih kraljeaka kost trokutasta oblika spljotena na ventrodorzalno poput ubaena klina, nalazi se izmeu stranjih dijelova zdjelinih kostiju, s kojim

tvori zdjelini obru prednja povrina sakruma tvori stranju stijenku male zdjelice naziva se facies pelvica etiri otvora na povrinama kroz koje iz kraljeninog kanala izlaze grane modinskih ivaca na pobonim stranama nalazi se po jedna zglobna ploha (facies auricularis) za uzglobljavanje sa zdjelinom kosti gornji dio sakruma iri je i masivniji, jer sudjeluje u prijenosu teine

TRTINA KOST (OS COCCYGIS) zamjetno manja od krine kosti trokutasta oblika s vrhom usmjerenim prema dolje koji je ujedno kaudalni zavretak

kraljenice tvore je 3-4 sratena rudimentarna kraljeka

KOSTI NOGE Kost natkoljenice: natkoljenina kost Kosti potkoljenice: goljenina kost, lisna kost Kosti stopala: kosti zastoplja, kosti sredostoplja, kosti prstiju U oblikovanju koljenog zgloba sudjeluje iver (patella). NATKOLJENINA (BEDRENA) KOST (FEMUR) najtea i najvea cjevasta kost u tijelu najvei dio proksimalnog kraja tvori glava bedrene kosti (caput femoris) koja oblikuje

2/3 pune kugle i uzglobljava se sa acetabulumom kondili femura objedinjeni su u zglobnu plohu za patellu (facies patellaris) na donjoj i stranjoj strani povrine kondila nalaze se zglobne plohe za spajanje sa goljeninom kosti plohe su konveksne u sagitalnom smjeru i nalik su popreno poloenim punim valjcima

IVER (PATELLA) sezamska kost koja se nalazi u tetivi etveroglavog miia bedra, ispred koljena stranja povrina ivera zglobna je ploha za uzglobljavanje sa femurom KOSTI POTKOLJENICE (OSSA CRURIS) medijalno se nalazi goljenina kost, a lateralno i malo straga lisna kost

Goljenina kost (Tibia) proksimalni kraj tibije zadebljan je u obliku dva kondila koji na gornjoj strani tvore konkavne zglobne plohe za koljeni zglob (facies articulares superiores) lateralno i straga na proksimalnom kraju nalazi se zglobna ploha za lisnu kost distalni kraj koji je u obliku krnje etverostrane piramide ija je baza okrenuta prema stopalo tvori konkavnu zglobnu plohu (facies articulares inferior) za uzglobljavanje sa gleanjskom kosti u obliku dijela popreno poloenog upljeg valjka na lateralnoj povrini medijalnog glenja nalazi se sagitalna zglobna ravnina za uzglobljavanje sa gleanjskom kosti na lateralnoj povrini distalnog kraja nalazi se hrapavost za pripajanje ligamenata kojima se goljenina i lisna kost spajaju Lisna kost (Fibula) lateralna kost potkoljenice proksimalni kraj, glava (caput fibulae) nosi ravnu zglobnu plohu za tibiju na medijalnoj povrini maleola nalazi se ravna sagitalna zglobna ploha za gleanjsku kost

KOSTI STOPALA (OSSA PEDIS) kosti zastoplja (tarsus) ine:

o proksimalno tarzalne kosti (ossa tarsi) o distalno kosti sredostoplja (ossa metatarsi) o kosti nonih prstiju (ossa digitorum pedis) lanci (phalanges) kosti stopala su duge kosti, a oblikuju dva svoda uzduni i popreni (konveksitet

prema gore-dorzalno)

KOSTI ZASTOPLJA (OSSA TARSI) (7) 1. Medijalni niz tarsusa:

o gleanjska kost (talus) spaja se s potkoljenicom o unasta kost (os naviculare) nalazi se ispred gleanjske kosti o klinaste kosti (os cuneiforme mediale, intermedium et laterale)

2. Lateralni niz tarsusa: o petna kost (calcaneus) lateralno do gleanjske kosti o kockasta kost (os cuboideum) ispred petne kosti

3. Proksimalni niz: gleanjska kost, petna kost i unasta kost 4. Distalni niz: klinaste kosti, kocakasta kost

Gleanjska kost (talus) kao najvie smjetena kost stopala uzglobljava se sa kostima potkoljenice na gornjoj strani trupa nalazi se zglobno tijelo popreno poloena punoga valjka

(trochlea tali) nosi tri plohe za uzglobljavanje sa tibijom i fibulom gornja ploha tvori dio plata valjka, a dvije pobone plohe su dijelovi baza valjka glava talusa (caput tali) se sa prednjom konveksnom zglobnom plohom vee za navikularnu kost s donje strane trupa, vrata i glave nalazi se po jedna zglobna ploha za petnu kost

Petna kost (calcaneus) najvea tarzalna kost, oblikom podsjea na kvadar s gornje strane petne kosti nalaze se tri zglobne plohe za gleanjsku kost, a sprijeda se

nalazi zglobna ploha za kockastu kost unasta kost (os naviculare) na stranjoj povrini nosi zglobnu plohu za glavu gleanjske kosti prednja povrina podijeljena je na tri plohe za spajanje sa klinastim kostima Kockasta kost (os cuboideum) straga je povezana s petnom kosti sprijeda s etvrtom i petom metatarzalnom kosti medijalno povezana s lateralnom klinastom kosti Klinaste kosti (Ossa cuneiformia) nalaze se ispod navikularne kosti KOSTI SREDOSTOPLJA METATARZALNE KOSTI (OSSA METATARSI) pripadaju dugim kostima ove kosti se proksimalno uzglobljuju s odgovarajuim kostima tarzusa, a distalno s

proksimalnim falangama prstiju KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DIGITORUM PEDIS) pripadaju dugim kostima ima ih po 3 u svakom prstu, izuzev palca gdje se nalaze 2 kosti baza falanga (basis phalangis) nosi zglobnu plohu u obliku dvodijelne jamice, na

proksimalnoj falangi ta je ploha oblika dijela uplje kugle

POJEDINANO UZGLOBLJAVANJE KOSTIJU

Kost koja se uzglobljava Zglobna ploha Kost s kojom je odreena kost uzglobljena

Glava rebra (caput costae) Facies articularis capitis

costae Trup kraljeka

Kvrica rebra (tuberculum costae)

Facies articularis tuberculi costae

Popreni nastavak kraljeka

Medijalni dio klavikule Facies articularis sternalis Sternum Lateralni dio klavikule Facies articularis acromalis Akromion lopatice

Akromion lopatice -II- Klavikula

Skapula Ugao skapule (angulus

lateralis) Humerus

Humerus Glava humerusa (caput

humeri) Skapula

Humerus Trochlea humeri Lakatna kost (ulna) Proksimalni dio ulne Incisura trochlearis Trohleja humerusa

Lateralni dio ulne Circumferentia articularis Radius Glava radiusa -II- Ulna

Ulna Fovea articularis Kapitulum humerusa Distalni dio radiusa Facies articularis carpalis Zapeajne kosti

Os illium (bona kost) Facies auricularis Sacrum Gornja stidna kost Facies symphisialis Donja stidna kost

Glava femura (caput femoris) Acetabulum Kondili femura Facies patellaris Patella Kondili femura Goljenina kost

Stranja povrina patelle Femur Proksimalni dio tibie Facies articulares superiores Koljeni zglob

Lateralni i stranji dio tibie Lisna kost Distalni dio tibie Facies articulares inferior Gleanjska kost

Medijalni dio tibije Gleanjska kost Proksimalni dio lisne kosti Caput fibulae (glava fibule) Tibia Medijalna povrina maleola

fibule Gleanjska kost

Trup gleanjske kosti Trochlea tali Tibia, fibula Glava talusa Navikularna kost

Trup, vrat, glava talusa Petna kost Petna kost Gleanjska, kockasta kost

Stranji dio unaste kosti Glava gleanjske kosti Prednji dio unaste kosti Klinaste kosti

Kockasta kost Petna kost Prednji dio kockaste kosti IV., V. metatarzalna kost

Medijalni dio kockaste kosti Lateralni dio klinaste kosti Kosti sredostoplja -

proksimalno Kosti tarzusa

Kosti sredostoplja distalno Proksimalne falange prstiju

SINDEZMOLOGIJA SINDEZMOLOGIJA dio sustavne anatomije koji prouava spojeve meu kostima (juncturae ossium, systema articulare)

Opa sindezmologija Podjela spojeva meu kostima prema kontinuitetu tkiva:

1. SINARTROZE spojevi meu kostima gdje postoji kontinuitet (cjelovitost) tkiva koji spaja dva kotana elementa

2. DIARTROZE spojevi meu kostima gdje je kontinuitet prekinut upljinom u sredini spoja

SINARTROZE (SYNARTHROSES) kontinuirani spoj izmeu dviju kosti koji je ostvaren vezivnim, hrskavinim i

kotanim tkivom

Sinartroza moe biti: SINDEZMOZA (syndesmosis) - spoj ostvaren vrstim kolagenim vezivnim tkivom - sindezmoze mogu biti:

ligamenti (ligamentum) povezani distalni dijelovi tibije i fibule meukotane opne (membrane) (membrana interossea) izmeu

potkoljeninih ili podlaktinih kostiju avovi (sutturae) povezuju rubove susjednih kostiju glave

suttura serrata zupasti av suttura squamosa ljuskasti av suttura plana ravni av

gomphosis spoj izmeu zubnog korijena i okolne kotane stijenke uti ligamenti (ligamenta flava) meusobno povezuju lukove kraljeaka,

a veze su graene od elastinog vezivnog tkiva - sutturae ne doputaju pomicanje izmeu susjednih kostiju, dok to u manjoj mjeri

omoguavaju membrane i uti ligamenti SINHONDROZA (synchodrosis)

- spoj dvaju kotanih elemenata hrskavinim tkivom - najee su prisutne gdje djeluju tlane i vlane sile - sinhondroze mogu biti:

prolazne (tranzitorne) spojevi oblika valjkaste ploice koji su privremeni, jer nakon zavrena rasta bivaju zamijenjeni kotanim tkivom nalaze se izmeu epifize i dijafize dugih kostiju, a izgraeni su od

hijaline hrskavice epifizna (metafizna) ploica rasta (lamina epiphysialis)

nepomina hrskavina ploica koja omoguuje rast kostiju u duljinu trajne (permanentne) spojevi graeni od vezivne hrskavice, a doputaju

minimalne pomake susjednih elemenata

disci intervertebrales rebrene hrskavice (cartilago costae) symphisis pubica spoj lijeve i desne stidne kosti

SINOSTOZA (synostosis) - kontinuirani kotani spoj koji spaja ili dvije kosti, ili dijelove jedne kosti, koju su

prethodno bili odvojeni hrskavinim tkivom - nadomjetaju sutture izmeu lubanjskih kostiju i epifiznu hrskavicu (ime rast

kosti time biva zavren) DIARTROZE (DIARTHROSES) nazivaju se zglobovima (articulationes) ili sinovijalnim spojevima (juncturae

synoviales) obiljeava ih prekid kontinuiteta spojnoga tkiva u dubini, s odravanjem cjelovitosti na vanjskom dijelu spoja u obliku vezivne zglobne ahure koja obavija spoj, a dva kotana elementa se dodiruju u svim zglobovima nalazi se HIJALINA HRSKAVICA (koja onemoguava trenje, vrlo je osjetljiva jer nema vlastitih krvnih ila, pa je prehranjuje sinovijalna tekuina)

ANATOMIJA ZGLOBOVA

Obvezni elementi zgloba su (3): zglobna ploha (facies articularis)

- povrina kosti koja se uzglobljava s odgovarajuom povrinom duge kosti i prekrivne je slojem hijaline hrskavice

- valjaju se jedno po druga, pa moraju biti kongruentne

- veinom je jedna ploha konkavna, a druga konveksna

zglobna ahura (capsula articularis) - u potpunosti zatvara zglob - sastoji se od:

vanjskog vezivnog vrstog sloja (membrana fibrosa) povezuje zglobna tijela, pripaja se uz kost na konkavnom tijelu uz rub zglobne plohe, a na konveksnom tijelu ima inzerciju (pripoj) malo dalje od ruba plohe

unutranji sloj tanka sinovijalna opna (membrana synovialis) zapoinje uz rub konkavne zglobne plohe, a zavrava uz rub konveksne oblaui sve unutar zgloba

ova opna izluuje i apsorbira zglobnu (sinovijalnu) tekuinu koja podmazuje plohe omoguujui im pomicanje i prehranjuje zglobnu hrskavicu

zglobna upljina (cavitas articularis) - nalazi se izmeu zglobnih ploha - u potpunosti zatvorena zglobnom ahurom, a ispunjena sinovijalnom tekuinom - negativni tlak u zglobnoj upljini omoguuje trajno prianjanje zglobnih ploha

Dodatni dijelovi zglobova:

vezivnohrskavine okrugle zglobne ploice (disci articulares) i hrskavini polumjeseci (menisci articulares) poveavaju kongruitet zglobne povrine, smanjuju i rasporeuju sile koje djeluju na kost, raspruju sinovijalnu tekuinu, konveksnim rubovima spojeni sa zglobnom ahurom

o disci se nalaze u eljusnom zglobu, a menisci u koljenom zglobu ligamenti pojaavaju zglobnu ahuru, osiguravaju stabilnost zgloba ime

omoguuju da glavica bude u aici zglobna usna (labrum articulare) vezivnohrskavini prsten koji poveava konkavitet

zglobnu plohu (zglob ramena, zglob kuka) sluzne vreice (bursae synovialis) masni jastuii ispunjeni sinovijalnom tekuinom

koji onemoguuju trenje izmeu tetive i kosti zglobni miii (musculi articulares) miina vlakna oblinjih miia koja se veu za

zglobnu ahuru, te tijekom pokreta sprjeavaju njeno ukljetenje Podjela zglobova prema spajanju kotanih elemenata: jednostavni zglob (articulatio simplex) spajanje dva kotana elementa (zglob kuka) sloeni zglob (articulatio composita) u jednoj zglobnoj ahuri uzglobljava se vie

kostiju (zglobovi zapea, zastoplja) kombinirani zglob kosti se uzglobljavaju na dvama mjestima i kretnja se izvodi oko zajednike osi istodobno u obama zglobovima (palana i lakatna kost)

Poloaji zglobova: srednji poloaj ligamenti i zglobna ahura su najmanje napeti funkcionalni poloaj operativno ukoenje da bi se omoguila najvea funkcionalnost KRETNJE U ZGLOBOVIMA Angularne (kutne) kretnje

- Fleksija (pregibanje) smanjenje kuta izmeu dvaju susjednih dijelova tijela Antefleksija Retrofleksija mogue ju je izvesti samo u postotku od 13%

- Ekstenzija (opruanje) poveanje kuta izmeu dvaju dijelova tijela - Abdukcija (odmicanje) odmicanje dijela tijela od trupa (lateralno) - Addukcija (primicanje) primicanje dijela tijela trupu (medijalno) - Cirkumdukcija (kruenje) kruenje u kuglastim zglobovima

antefleksija + abdukcija + retrofleksija (+ supinacija) + ekstenzija Rotacija (obrtanje) - Supinacija (inverzija) rotacija prema van (lateralno od tijela) - Pronacija (everzija) rotacija prema unutra (medijalno)

PODJELA ZGLOBOVA prema obliku zglobnih ploha:

1. Kuglasti zglob (a. spheroidea) - zglob u kojem je konveksno zglobno tijelo u obliku dijela kugle, a konkavno u

obliku dijela uplje kugle - zglob sa 3 osi prema sagitalnoj (addukcija, abdukcija), prema vertikalno

(rotacija), prema poprenoj (fleksije ante, retro) - rameni zglob i zglob kuka

2. Jajoliki zglob (a. ellipsoidea)

- konveksno tijelo u obliku dijela elipsoida, a konkavno u obliku dijela upljeg elipsoida

- zglob sa 2 osi sve kretnje osim rotacije su mogue - runi zglob

3. Sedlasti zglob (a. sellaris)

- zglobne povrine poput sedla, svaka ima i konkavitet i konveksitet - omoguene sve kretnje osim rotacije - zglob izmeu prve kosti pea i trapezne kosti

4. Kutni zglob (ginglymus)

- konveksno zglobno tijelo u obliku plata valjka poloenog popreno u odnosu prema uzdunoj osi kosti

- konkavno zglobno tijelo dio plata upljeg valjka, popreno poloenog - mogue su fleksija i ekstenzija - zglobovi izmeu lanaka prstiju, humeroulnarni zglob

5. Obrtni zglob (a. trochoidea)

- konveksno zglobno tijelo ima oblik valjka, usporednog s uzdunom osi kosti - konkavno zglobno tijelo dio je upljeg valjka - omoguena je samo rotacija - zglobovi izmeu ulne i radijusa, zglob izmeu zuba atlasa i axisa

6. Ravni zglob (a. plana) - ravne plohe izmeu kojih je omogueno klizanje - zglobovi izmeu vratnih kraljeaka

7. Amphiartrosis ravni zglobovi s okolnim jakim ligamentima koji doputaju minimalne pomake, to su sakroilijani zglobovi i pojedini zapeajni zglobovi

Vrsta zgloba Pokreti Kuglasti (sferoidni) SVI Jajoliki (elipsoidni)

SVE, osim ROTACIJE Sedlasti Kutni (ginglimus) FLEKSIJA, EKSTENZIJA Obrtni (trohoidni) ROTACIJA Ravni klizanje Amfiartroze minimalni pomaci

Specijalna sindezmologija

RAMENI ZGLOB (ARTICULATIO HUMERI) sferoidni zglob - uzglobljavaju se konkavna ploha lopatice (cavitas glenoidalis) s glavom

nadlaktine kosti - konkavno zglobno tijelo poveano je zglobnom vezivnohrskavinom usnom

(labrum glenoidale) - anatomska ahura humerusa je obilata i omoguuje kretnje irokog opsega - omoguene sve kretnje - srednji poloaj je djelomina antefleksija i abdukcija

LAKATNI ZGLOB (ARTICULATIO CUBITI) sloeni zglob (composita)

- a. humeroulnaris (kutni zglob) konveksna zglobna ploha na humerusu (trochlea humeri) i konkavna ploha na ulni (incisura trochlearis), omoguene su jedino fleksija i ekstenzija

- a. radioulnaris proximalis (trihoidni zglob) konkavna incisura radialis ulne i konveksna circumferentia articularis glave radijusa, omoguena je rotacija

- a. humeroradialis (prema obliku sferoidni, ali ovaj dio ne doputa addukciju i abdukciju kutni zglob) konveksna glavica humerusa i jamica na glavi radijusa, omoguene: fleksija, ekstenzija, rotacija

RUNI ZGLOB (ARTICULATIO RADIOCARPALIS) elipsoidni zglob

- spoj ake i podlaktice - konkavno tijelo je palana kost (facies articularis carpalis) te zglobni disk

distalnog radioulnarnog zgloba - konveksno tijelo jesu zglobne plohe unaste, polumjeseaste i trokutaste kosti

zapea - omoguene kretnje fleksije (palmarne i dorzalne), abdukcije (ake, radijalna,

ulnarna), cirkumdukcije

MEDIOKARPALNI ZGLOB (ARTICULATIO MEDIOCARPEA) sloeni zglob - nalazi se izmeu proksimalnog i distalnog niza kostiju zapea - zglobna crta izmeu tih nizova nalikuje popreno poloenom slovu S - unutar ovoga zgloba uzglobljava se sedam kostiju (izuzev uzglobljavanja

grakaste i trokutaste kosti) - kretnje se u zglobu vre istodobno s kretnjama u radiokarpalnom zglobu

(funkcionalna cjelina s istim) - u istoj zglobnoj ahuri uzglobljavaju se pobone povrine kostiju distalnog i

proksimalnog niza (interkarpalni zglobovi) - zglobna ahura pojaana sa mnogo kratkih ligamenata na palmarnoj i

dorzalnoj strani zgloba i u dubini - na palmarnoj i ulnarnoj strani nalaze se izboenja koja su povezana vezivnom

trakom zajedno sa kostima karpusa zatvara canalis carpi (kroz njega prema aci prolaze tetive miia podlaktice i n. medianus)

ZGLOB KUKA (ARTICULATIO COXAE) kuglasti zglob - povezuje se zdjelina kost i bedrena kost - konveksna ploha je glava bedrene kosti (u obliku dijela pune kugle) - konkavna ploha je facies lunata acetabuluma, a poveana je krunom usnom

(labrum acetabulare) - omoguene sve kretnje, ali manjeg opsega - srednji poloaj je djelomina antefleksija, abdukcija i vanjska rotacija

KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) trohoginglimus

- tri kosti unutar zajednike zglobne ahure bedrena kost, goljenina kosti i iver sloeni zglob

- na donjem i stranjem dijelu kondila bedrene kosti nalaze se zglobne plohe za goljeninu kost, a nalik su dijelu popreno poloena valjka kutni zglob

- konkavitet je goljenina kost, a konveksitet je femur - zglobna ploha na stranjoj strani ivera uzglobljuje se sa zglobnom plohom (facies

patellaris) na prednjem dijelu distalnog kraja femura - omoguene kretnje fleksije i ekstenzije - srednji poloaj koljenog zgloba je djelomina fleksija

GORNJI NONI ZGLOB (ARTICULATIO TALOCRURALIS) ginglimus

- povezuju se goljenina, lisna i gleanjska kost sloeni zglob - konkavno tijelo nalika popreno poloenom valjku tvore dvije plohe tibije (facies

articularis inferior, facies articularis malleoli medialis) te fibula sa svojom plohom (facies articularis malleoli lateralis)

- konveksno zglobno tijelo tvori popreno poloen valjak (trochlea tali) koga tibija i fibula obuhvaaju poput klijeta

- kretnje koje su omoguene su dorzalna fleksija i ekstenzija

Zglob Vrsta zgloba Konveksna

povrina Konkavna povrina

Kretnje koje su u zglobu omoguene

RAMENI ZGLOB (A. HUMERI)

SFEROIDNI (KUGLASTI)

Glava nadlaktine

kosti

Lopatica (cavitas

glenoidalis) sve

LAKATNI ZGLOB (A. CUBITI)

SLOENI kutni sastoji se od:

- Humeroulnarni zglob

KUTNI Trochlea humeri

(humerus)

Incisura trochlearis

(ulna)

fleksija, ekstenzija

- Radioulnarni proksimalni zglob

TRIHOIDNI (OBRTNI)

Circumferentia articularis

glave radijusa

Incisura radialis ulne

rotacija

- Humeroradijalni zglob

SFEROIDNI (prema obliku), KUTNI ZGLOB

(funkcionalno-nije omoguena addukcija i abdukcija)

Glavica humerusa

Jamica na glavi radijusa

fleksija, ekstenzija,

rotacija

RUNI ZGLOB (A. RADIOCARPALIS)

ELIPSOIDNI (JAJOLIKI)

Zglobne plohe unaste,

polumjeseaste i trokutaste

kosti zapea

Palana kost (facies

articularis carpalis) i

zglobni disk distalnog

radioulnarnog zgloba

Palmarna i dorzalna fleksija,

abdukcija ake, radijalna

i ulnarna abdukcija,

cirkumdukcija ZGLOB KUKA

(A. COXAE) KUGLASTI

Glava bedrene kosti

Facies lunata acetabuluma

Sve kretnje, ali manjeg opsega

KOLJENI ZGLOB (A. GENUS)

TROHOGINGLIMUS (obiljeja i kutnog i

obrtnog zloba!)

Donji i stranji dio kondila

bedrene kosti / Prednji dio

distalnog kraja femura

Goljenina kost / Facies

patellaris (iver)

fleksija, ekstenzija

GORNJI NONI ZGLOB (A.

TALOCRURALIS)

GINGLIMUS (KUTNI)

Trochlea tali

2 plohe tibije (facies

articularis inferior, facies

articularis malleoli

medialis) i 1 ploha fibule

(facies articularis malleoli lateralis)

Dorzalna fleksija,

ekstenzija

REPETITORIJ IZ OSTEOLOGIJE I SINDEZMOLOGIJE KUGLASTI ZGLOB (A. SPHEROIDEA) rameni zglob, zglob kuka JAJOLIKI ZGLOB (A. ELLIPSOIDEA) runi zglob SEDLASTI ZGLOB (A. SELLARIS) zglob izmeu prve kosti pea i trapezne

kosti KUTNI ZGLOB (GINGLYMUS) humeroulnarni zglob OBRTNI ZGLOB (A. TROCHOIDEA) zglobovi izmeu ulne i radijusa TROHOGINGLIMUS koljeni zglob RAVNI ZGLOB (A. PLANA) zglobovi izmeu vratnih kraljeaka AMPHIARTROSIS sakroilijani zglobovi, pojedini zapeajni zglobovi DUGE KOSTI (OSSA LONGA) kosti udova, izuzev kostiju zapea i zastoplja KRATKE KOSTI (OSSA BREVIA) kosti zastoplja i zapea, trup kraljeka PLOASTE KOSTI (OSSA PLANA) kosti lubanje, lopatica SEZAMSKE KOSTI (OSSA SESAMOIDEA) patella NEPRAVILNE KOSTI (OSSA IRREGULARIA) kraljeci, pojedine kosti lubanje, zdjelina kost (ima obiljeja i ploastih kostiju!) PNEUMATINE KOSTI (OSSA PNEUMATICA) SITASTA, KLINASTA, EONA, GORNJA ELJUST PARANAZALNI

SINUSI SLJEPOONA KOST SREDNJE UHO POVEZANO SA DRIJELOM REBRA (COSTAE) duge plosnate kosti TRUP KRALJEKA (CORPUS VERTEBRAE) nepravilna kost PRSNA KOST (STERNUM) plosnata kost ZDJELINA KOST (OS COAE) nepravilna kost BEDRENA KOST (FEMUR) cjevasta kost IVER (PATELLA) sezamska kost KOSTI SREDOSTOPLJA (METATARZALNE KOSTI / OSSA METATARSI) duge kosti KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DIGITORUM PEDIS) duge kosti KLJUNA KOST (CLAVICULA) duga kost LOPATICA (SCAPULA) ploasta kost LAKATNA KOST (ULNA) duga kost PALANA KOST (RADIUS) duga kost PEAJNE KOSTI duge kosti KOSTI PRSTIJU AKE duge kosti ZAVOJI KRALJENICE U SAGITALNOJ RAVNINI: VRATNI DIO KRALJENICE (konkavitet NATRAG) CERVIKALNA LORDOZA PRSNI DIO KRALJENICE (konkavitet NAPRIJED) TORAKALNA KIFOZA SLABINSKI DIO KRALJENICE (konkavitet NATRAG) LUMBALNA LORDOZA KRINI DIO KRALJENICE (konkavitet NAPRIJED) SAKRALNA KIFOZA

KOSTI GLAVE KOSTI NEUROKRANIJA o EONA KOST (OS FRONTALE) o TJEMENA KOST (OS PARIETALE) o ZATILJNA KOST (OS OCCIPITALE) o KLINASTA KOST (OS SPHENOIDALE) o SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE)

KOSTI VISCEROKRANIJA

PARNE KOSTI VISCEROKRANIJA NEPARNE KOSTI VISCEROKRANIJA GORNJA ELJUST (MAILLA) JAGODINA KOST (OS

ZYGOMATICUM) SUZNA KOST (OS LACRIMALE) NOSNA KOST (OS NASALE) NEPANA KOST (OS PALATINUM) DONJA NOSNA KOLJKA (COCNHA NASALI INFERIOR)

RAONIK (VOMER) SITASTA KOST / REETNICA (OS ETHMOIDALE) DONJA ELJUST (MANDIBULA) JEZINA KOST (OS HYOIDEUM)

PNEUMATIZIRANE KOSTI SU: EONA KOST (OS FRONTALE) KLINASTA KOST (OS SPHEONIDALE) SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE) GORNJA ELJUST (MAILLA) SITASTA KOST / REETNICA (OS ETHMOIDALE) KRALJECI: 7 VRATNIH KRALJEAKA (VERTEBRAE CERVICALES) 12 PRSNIH KRALJEAKA (VERTEBRAE THORACICAE) 5 SLABINSKIH KRALJEAKA (VERTEBRAE LUMBALES) 5 KRINIH KRALJEAKA (VERTEBRAE SACRALES) sraslo u OS

SACRUM (KRINU KOST) 3-4 TRTINA KRALJEKA (VERTEBRAE COCCYGEAE) sraslo u OS COCCYGIS (TRTINU KOST)

ANATOMSKI BITNI ZGLOBOVI: RAMENI ZGLOB (ARTICULATIO HUMERI) sferoidni zglob LAKATNI ZGLOB (ARTICULATIO CUBITI) trihoidni zglob RUNI ZGLOB (ARTICULATIO RADIOCARPALIS) elipsoidni zglob MEDIOKARPALNI ZGLOB (ARTICULATIO MEDIOCARPALIS) ZGLOB KUKA (ARTICULATIO COXAE) kuglasti zglob KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) trohoginglimus GORNJI NONI ZGLOB (ARTICULATIO TALOCRURALIS) ginglimus

KRETNJE U ZGLOBOVIMA: ANGULARNE KRETNJE o FLEKSIJA (PREGIBANJE) ANTEFLEKSIJA, RETROFLEKSIJA o EKSTENZIJA (OPRUANJE) o ABDUKCIJA (ODMICANJE) od trupa (LATERALNO) o ADDUKCIJA (PRIMICANJE) MEDIJALNO o CIRKUMDUKCIJA (KRUENJE) u kuglastim zglobovima ROTACIJA o SUPINACIJA (INVERZIJA) PREMA VAN (LATERALNO OD

TIJELA) o PRONACIJA (EVERZIJA) PREMA UNUTRA (MEDIJALNO)

POPIS KOSTIJU VANIH ZA PRIPREMU ISPITA

REBRA (COSTAE) o GLAVA REBRA (CAPUT COSTAE) o VRAT REBRA (COLLUM COSTAE) o KVRICA (TUBERCULUM COSTAE) o TRUP REBRA (CORPUS COSTAE) PRSNA KOST (STERNUM) o DRAK PRSNE KOSTI (MANUBRIUM STERNI) o TRUP PRSNE KOSTI (CORPUS STERNI) o MAOLIKI NASTAVAK (PROCESSUS IPHOIDEUS) KRINA KOST (OS SACRUM) TRTINA KOST (OS COCCYGIS) KOSTI GLAVE (OSSA CRANII) KOSTI RAMENOG OBRUA (CINGULUM PECTORALE) o LOPATICA (SCAPULA) o KLJUNA KOST (CLAVICULA) NADLAKTINA KOST (HUMERUS) KOSTI PODLAKTICE (OSSA ANTEBRACHII) o LAKATNA KOST (ULNA) o PALANA KOST (RADIUS) KOSTI AKE (OSSA MANUS) o ZAPEAJNE KOSTI (OSSA CARPI) o PEAJNE KOSTI (OSSA METACARPI) o KOSTI PRSTIJU AKE (OSSA DIGITORUM MANUS, PHALANGES) KOSTI ZDJELINOG OBRUA (CINGULUM PELVICUM) o ZDJELINA KOST (OS COAE)

BONA (CRIJEVNA) KOST (OS ILLIUM) SJEDNA KOST (OS ISCHII) STIDNA KOST (OS PUBIS) NATKOLJENINA (BEDRENA) KOST (FEMUR) IVER (PATELLA) KOSTI POTKOLJENICE (OSSA CRURIS)

o GOLJENINA KOST (TIBIA) o LISNA KOST (FIBULA) KOSTI STOPALA (OSSA PEDIS) o KOSTI ZASTOPLJA (TARSUS)

TARZALNE KOSTI (OSSA TARSI) GLEANJSKA KOST (TALUS) UNASTA KOST (OS NAVICULARE) KLINASTE KOSTI (OSSA CUNEIFORMIA) PETNA KOST (CALCANEUS) KOCKASTA KOST (OS CUBOIDEUM) KOSTI SREDOSTOPLJA (OSSA METATARSI) KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DIGITORUM PEDIS) LANCI

(PHALANGES)

MIOLOGIJA

Opa miologija Podjela MIINOG TKIVA prema MORFOLOKIM i FIZIOLOKIM osobitostima:

1. GLATKO MIINO TKIVO izgraeno od izduljenih vretenastih stanica koje ne pokazuju poprenu ispruganost izgrauje slojeve u stijenkama upljih utrobnih organa, krvnih i limfnih ila, izolirane miie u oku i kone miie NE izgrauje lokomotorni aparat kontrakcija je sporija, pod utjecajem ANS-a

2. POPRENOPRUGASTO MIINO TKIVO

a) Poprenoprugasto SKELETNO miino tkivo izgraeno od dugakih cilindrinih stanica MIINA VLAKNA

citoplazma = SARKOPLAZMA stanina membrana = SARKOLEMA stanice su graene od mnogobrojnih jezgara nalaze se ispod sarkoleme u sredinjem dijelu su MIOFIBRILI (miina vlakanca) proteu se cijelom

duljinom vlakna vlakna pokazuju optiku pojavu POPRENE ISPRUGANOSTI

nastaje zbog grae miofibrila i odnosa kontraktilnih bjelanevina tanke AKTINSKE i debele MIOZINSKE niti kontrakcija ovih miia bra i snanija, pod utjecajem nae volje

b) Poprenoprugasto SRANO miino tkivo izgrauje SRANI MII izgrauju ga miine stanice koje se granaju te se ograncima veu za susjedne

zglobove spojni sklopovi ili prijelazne ploe optika pojava poprene ispruganosti kontrakcija snana, ritmina i nije pod utjecajem nae volje

Razlika izmeu poprenoprugaste muskulature SKELETNO miino tkivo SRANO miino tkivo

Morfoloka razlika

meusobno sve stanice odvojene, izmeu vlakana nema veze, paralelne su, nemaju kontakt, impuls se dovodi do svakog vlakna posebno

DISCI INTERCALARIS spojevi izmeu stanica koje ine SINCICIJ zbog toga to od nastanka impulsa u 1 ms se isti mora proiriti cijelim miokardom

nema ivanih stanica pa se impuls iri miinim stanicama

Funkcionalna razlika

pod utjecajem nae volje pod utjecajem ANS-a ANATOMIJA SKELETNIH MIIA aktivni dio lokomotornog sustava funkcionalni dio je MIINA STANICA skraivanje (kontrakcija) i

relaksacija Funkcije kontrakcije: STATIKA svojom napetou

odrava stav; fiksacija zglobova u poloaj DINAMIKA pokret

Osnovna graa miia:

TRBUH (venter) sredinji dio miia izgrauju ga usporedna miina vlakna koja se proteu izmeu dviju tetiva svako vlakno na obama krajevima vezano uz tetivu

VEZIVNI DIJELOVI TETIVE (tendo) (2) periferni dio kojim se mii vee za kost na mjestu pripoja urataju u PERIOST ostvarivanje vrste veze

izmeu kosti i miia izgraena od usporednih kolagenih vlakana vrsta, savitljiva,

nerastezljiva AHURA MIIA (fascia) ine je vezivne strukture povlai se u dubinu miia jer su miine stanice veoma aktivne krv

mora dospjeti u svako miino vlakno Pripoji (inzercije) miia: POLAZITE (origo) proksimalna inzercija, a naziva se fiksna toka (punctum

fixum) HVATITE (insertio) distalna inzercija, a naziva se mobilna toka (punctum mobile)

mogu se zamijeniti, ovisno o funkciji obino se u irem smislu insertio naziva svaki pripoj miia uz kost

MOTORIKA PLOA (MIINO-IVANI SPOJ) nalazi se u sredini miinog vlakna SINAPSA izmeu membrane miinog vlakna i zavretka ivanog vlakna

izmeu se nalazi sinaptika pukotina u koju se izluuje ACETILKOLIN prenoenje podraaja sa ivanog na miino vlakno ivani impuls izaziva AKCIJSKI POTENCIJAL i depolarizaciju

miinih vlakana

skraenje miinog trbuha pribliavanje hvatita polazitu KONTAKCIJA ( funkcija miia!) IZOTONIKA dovodi do promjene duljine miia

(skraenje) IZOMETRIKA poveanje tonusa miia, ali se ne mijenja njegova duljina KONCENTRINA dovodi do skraivanja miia EKSCENTRINA mii se izduljuje TONUS MIIA uvijek prisutna kontrakcija miia kod osoba koje su pri svijesti

MOTORNA JEDINICA = sva miina vlakna koja inervira jedna ivana stanica ivani impuls pokree pokree kontrakciju svih vlakana jedne motorne jedinice snaga miia razmjerna broju aktiviranih motornih jedinica KRETNJE MIIA: AGONISTI zapoinju kretnju, glavni miii odreene kontrakcije SINERGISTI izvode isti pokret, pomau agonistima ANTAGONISTI pokret suprotan pokretima agonista FIKSATORI osiguravaju da jedna od dviju inzercija agonista bude punktum

fiksum odreen smjer kretnje OBLICI I GRAA MIIA PREMA TRBUHU:

1. M. fusiformis (vretenasti) izduljeni trbuh stanjen na krajevima i duge tetive 2. M. biceps mii koji polazi sa dvije glave 3. M. triceps mii koji polazi sa tri dijela 4. M. quadriceps mii koji ima etiri glave 5. M. biventer ima dva trbuha izmeu kojih su tetive (dvije se veu za kost, jedna je

izmeu koja se vee za ostale strukture) 6. M. tetracaudatus ima etiri distalne tetive i jedno polazite

ODNOS TETIVE I TRBUHA MIIA: PERASTI MIII (M. pennatus) o M. unipennatus miina vlakna samo s jedne strane tetive o M. bipennatus miina vlakna s obje strane tetiva o M. multipennatus M. orbicularis oko izvodnih kanalia mokranog i probavnog sustava M. quadratus snani miini snopovi M. planus oblik tanke ploe, tvore ga usporedna vlakna, poetak i zavretak

miia zavravaju u aponeurozama M. rectus na pripojitima imaju kratke zavretke M. sphincter tvore ga miina vlakna koja zatvaraju krug, nema tetivu i ne vee se za kost, nego su vlakna usporedna s povrinom i tvore obru oko tjelesnih otvora Mm. dilatatori proiruju otvore

Specijalna miologija

MIII GLAVE (MUSCULI CAPITIS) 1. MIMINI (KONI) MIII 2. VANI (MASTIKATORNI) MIII M. temporalis M. masseter M. pterygoideus medialis M. pterygoideus lateralis M. digastricus M. mylohyoideus iz skupine suprahiodnih miia M. geniohyoideus 3. VANJSKI MIII ONE JABUICE 4. MIII SREDNJEG UHA 5. MIII JEZIKA 6. MIII MEKOG NEPCA I DRIJELA

MIII VRATA (MUSCULI COLLI) MIII PREDNJE STRANE VRATA

o M. digastricus o M. mylohyoideus o M. stylohyoideus o M. geniohyoideus o Miii mekog nepca o Miii drijela (kruni) o M. longus colli o M. longus capitis DUBOKI miii prednje strane vrata o M. rectus capitis anterior MIII LATERALNE STRANE VRATA o M. sternocleidomastoideus mii koji se moe palpirati na lateralnoj strani vrata

polazite na manubrium sterni i na medijalnoj strani klavikule hvatite na mastoidnom nastavku sljepoone kosti i na zatiljnoj kosti kontrakcijom pregiba glavu, pomoni inspiratorni mii

o Skalenski miii MIII LEA I STRANJE STRANE VRATA (MUSCULI DORSI)

o SPINOTRANSVERZALNI MIII M. splenius M. erector spinae

o TRANSVERZOSPINALNI MIII M. semispinalis M. multifudus Mm. rotatores Mm. interspinales Mm. transverzarii

o SUBOKCIPITALNI MIII VRATA

MIII PRSNOG KOA (MUSCULI THORACIS) MM. INTERCOSTALES externi et interni DIAPHRAGMA (OIT)

o oblikuje donju stijenku prsne upljine o okrugli ploasti mii u obliku kupole o inspiratorni mii (tijekom kontrakcije sputa se u aponeurozni dio miia,

poveava se vertikalni promjer prsne upljine) o inervira je n. phrenicus (plexus cervicalis)

MIII TRBUHA (MUSCULI ABDOMINIS) MIII ANTEROLATERALNE STIJENKE

o M. rectus abdominis o M. obliquus externus abdominis o M. obliquus internus abdominis o M. transversus abdominis MIII STRANJE STIJENKE o M. quadratus lumborum o M. psoas major MIII DNA MALE ZDJELICE o DIAPHRAGMA PELVIS

M. levator ani M. coccygeus

o DIAPHRAGMA UROGENITALE M. transversus perinei profundus M. transversus perinei superficialis M. bulbospongiosus M. ischiocavernosus

MIII GORNJEG UDA (MUSCULI MEMBRI SUPERIORIS) MIII RAMENOG OBRUA

o M. trapezius najvei mii ramenog obrua, kontrakcija cijelog miia povlai rame prema natrag

o M. pectoralis minor polazi sa 3./5. rebra, a hvata se za skapulu, protrakcija i depresija ramena

o M. serratus anterior o M. levator scapulae o M. rhomboideus MIII RAMENOG ZGLOBA o M. pectoralis major ima veliko polazite (klavikula, sternum, 2./6. rebro),

adukcija, pronacija i antefleksija ruke o M. latissimus dorsi polazite sa trnastog nastavka Th6-Th12 i fascie

thoracolumbalis; retrofleksija, adukcija i pronacija ruke o M. subscapularis o M. deltoideus polazite sa klavikule, akromiona i skapule; abdukcija,

antefleksija, pronacija, retrofleksija i supinacija ruke o M. supraspinatus o M. infraspinatus o M. teres minor o M. teres major o M. coracobrachialis

MIII NADLAKTICE o M. biceps brachii fleksija i supinacija podlaktice o M. brachialis o M. triceps brachii ekstenzija podlaktice

MIII PODLAKTICE o Miii prednje skupine podlaktice o Miii lateralne i stranje strane podlaktice

MIII DONJEG UDA (MUSCULI MEMBRI INFERIORIS) MIII ZDJELICE

o UNUTARNJI MIII ZDJELICE o VANJSKI MIII ZDJELICE

M. gluteus maximus polazite je stranja strana bone kosti, sakruma i trtine kosti, a hvatite je na femuru i tractusu iliotibialisu; vri ekstenziju i supinaciju natkoljenice i ekstenziju potkoljenice

M. gluteus medius et minimus M. quadratus femoris supinacija potkoljenice MIII NATKOLJENICE

o MIII PREDNJE SKUPINE NATKOLJENICE M. quadriceps femoris sastoji se od 4 miia, vri fleksiju

natkoljenice i ekstenziju potkoljenice o MIII STRANJE SKUPINE NATKOLJENICE

M. semitendinosus M. semimebranosus M. biceps femoris vri ekstenziju natkoljenice, fleksiju i supinaciju

potkoljenice o MIII MEDIJALNE SKUPINE NATKOLJENICE

MIII POTKOLJENICE o MIII PREDNJE SKUPINE POTKOLJENICE o MIII LATERALNE SKUPINE POTKOLJENICE o MIII STRANJE SKUPINE POTKOLJENICE

MIII STOPALA

ILNI SUSTAV (Systema vasorum) Systema vasorum se sastoji od: krvoilnog (kardiovaskularnog) sustava tvore ga srce i krvne ile limfni sustav tvore ga organi limfnog sustava i limfne ile, thymus, slezena, tonzile

OPA ANGIOLOGIJA cjelovita i kontinuirana mrea vena, arterija i kapilara kroz koju kola krv koju pumpa

srce, kao miina pumpa naeg organizma Podjela krvnih ila s obzirom na njihovu primarnu funkciju: arterije i arteriole vode krv od srca prema stanicama vene i venule vode krv od stanica natrag u srce kapilare u bliskom su suodnosu sa stanicama i omoguavaju prijenos hranjivih tvari

iz krvi u stanice - u kapilare krv dovode arteriole, a odvode venule

GRAA STIJENKE KRVNIH ILA

1. Tunica intima (tunica interna) - sloj endotelnih stanica koje oblau unutranju povrinu k.. - ispod endotela nalazi se sloj rahloga vezivnog tkiva

2. Tunica media (miinica)

- srednji sloj, izgrauju ga koncentrini slojevi glatkih miinih stanica - izmeu stanica se nalaze elastina i kolagena vlakna

3. Tunica adventitia (tunica externa)

- vanjski sloj sloj vezivnog tkiva - povezuje k.. s okolnim tkivom kroz koje prolazi

ANATOMIJA KRVNIH ILA I GRAA NJIHOVE STIJENKE Arterije (kucavice) k.. koje vode krv od srca na periferiji se granaju na arteriole koje vode krv u kapilare ima dobro razvijena sva tri sloja stijenke (stijenka arterije deblja od venskih) aorta najvea arterija, protee se kroz prsnu i trbunu upljinu, neparna k.. velikog

promjera i debele stijenke Podjela arterija prema grai tunike medije: - elastine arterije izgrauju je elastine lamele izmeu kojih se nalaze glatka

miina vlakna - miine arterije (vie ih je u tijelu) u srednjem sloju prevladavaju miine stanice - arteriole arterije najtanjih stijenki (0,5 mm) Princip grananja arterija: - kolateralne grane izlaze pobono uzdu debla arterija, proteu se do organa

kojeg irigiraju kolateralne grane se dijele s obzirom na podruje irigacije na:

parijetalne grane prehranjuju stijenke tjelesnih upljina visceralne grane prehranjuju organe

- terminalne grane zavrne grane Arterijske anastomoze - u organu se arterije granaju na sve manje ogranke koji meusobno anastomoziraju

oblikuju spojnicu - anastomoze osiguravaju cjelovitu opskrbu organa krvlju i funkcionalno su vrlo

vane - end-arterije (krajnje arterije) ne anastomoziraju

Vene (dovodnice) k.. koje vraaju krv u srce priuvne ile u svakom trenutku se u venama zadrava 70% ukupnog volumena krvi vene mogu biti velike, srednje i venule izrazito tankih stijenki u odnosu na praenu arteriju najrazvijeniji vanjski sloj (tunica adventitia) srednji sloj (tunica media) sadri tanke slojeve miinih stanice (nedovoljno za

aktivno potiskivanje krvi prema srcu) protjecaj krvi kroz vene osigurava kontrakcija okolnog skeletnog miija imaju zaliske u obliku polumjeseastih listia, a koji predstavljaju duplikaturu unutranjeg sloja (tunica intima) zalisci se pruaju u lumen ile, u smjeru struje krvi izmeu zalistaka i stijenke nalazi se prostor u obliku depa koji se otvara prema srcu u velikim venama i venama mozga, te venama odreenih organa, nema zalistaka vene se s obzirom na smjer krvi opisuju od periferije prema srcu (obrnuto od arterija) vene imaju pritoke i korjenove (ako se spajaju dvije ili vie vena)

Podjela vena prema smjetaju: - duboke vene prate arterije, nalaz se izmeu miia, u pravilu jednu arteriju prati

jedna vena, izuzev u udovima (1 arteriju prate 2 vene!) - povrinske vene nalaze se u potkonom sloju, njihova tamnija boja se prosijava

kroz kou te se moe pratiti njihov tok Venule - ako su promjera 0,2 1 mm, primaju krv iz kapilarne mree organa - odvode krv iz kapilarne mree

Kapilare tanke k.. koje spajaju arterijski i venski dio krvotoka stijenku im gradi sloj endotelnih stanic oblikuju mreu oko stanica u meustaninom prostoru stijenka kapilare je propusna, te se na toj razini obavlja ukupna izmjena tvari izmeu

tkiva i krvi koliinu meustanine tekuine regulira tlak u kapilarama (vei dio se vraa u kapilare, a dio se kao venska krv vraa u krv)

KRVOILNI SUSTAV (SYSTEMA CARDIOVASCULARE) SRCE (COR, CORDIS) glavni, sredinji organ KVS prima krv iz cijelog organizma, te nakon oksigenacije u pluima pumpa krv po tijelu

Smjetaj: u sredinjem dijelu prsne upljine, u prednjem medijastinumu, asimetrino smjeteno 2/3 srca se nalaze u lijevoj antimeri tijela situm viscerum inversus u 5% populacije srce na drugoj strani thoraxa Vanjski izgled srca: ima oblik stoca iskoen u odnosu na prema svim trima ravninama na srcu se

razlikuju baza i vrh srca o baza srca (basis cordis) iri dio srca, usmjeren prema gore, udesno i natrag

tu se nalaze tri velike krvne ile koje zajedno oblikuju krunu srca (corona cordis), zdesna nalijevo: vena cava superior truncus pulmonalis aorta

o vrh srca (apex cordis) prema dolje, ulijevo i naprijed o uzduna os srca (axis cordis) spaja sredinu baze i vrh protee se ukoso

odozgo, udesno i straga te dolje, ulijevo i naprijed srce ima povrine o prednja povrina srca (facies sternocostalis) o stranja povrina srca (facies diaphragmatica) rubovi srca o desni rub srca (margo dexter) otar o lijevi rub srca (margo sinister) zaobljen, predstavlja treu povrinu srca

(facies pulmonalis) na vanjskoj povrini srca granicu izmeu atrija i ventrikula tvori kruna brazda / krunasti lijeb (sulcus coronarius) u nju uloene krvne ile srca

o na stranjoj strani u brazdi se nalazi sinus coronarius u njega se ulijeva vene hranidbenog krvotoka srca

o od krune brazde prema vrhu srca, po prednjoj i stranjoj strani srca, u razini interventrikularne pregrade proteu se brazde u kojima se nalaze krvne ile srca: sulcus interventricularis anterior sulcus interventricularis posterior

Unutarnja anatomija srca upljina srca podijeljena na DESNU i LIJEVU PRETKLIJETKU (atrium cordis

dextrum et sinistrum) i na DESNU i LIJEVU KLIJETKU (ventriculus cordis dexter et sinister) srana pregrada (septum cordis) razdvaja desnu od lijeve strane srca

o septum interatriale dio pregrade izmeu obaju atrija o septum interventriculare dio pregrade izmeu obaju ventrikula pretklijetke zauzimaju iri dio srca uz bazu klijetke zauzimaju donji ui dio srca uz vrh vrh srca pripada lijevoj klijetki

Stijenke srca

1. Epikard (epicardium) vanjski sloj stijenke srca o visceralni list perikarda o povrina epikarda je glatka, sjajna, vlana

2. Miokard / miinica (myocardium) srednji sloj

o izgrauje ga srano miino tkivo radna srana muskulatura o miina vlakna rasporeena u slojevima, pa prema tome razlikujemo debljinu

stijenke atrija i ventrikula o miokard i stijenka atrija tanja od stijenke ventrikula o miokard ventrikula dobro razvijen, jae lijevog ventrikula jer on pumpa

krv u veliki optok gdje je tlak najvei, a desni ventrikul u pluni (mali) optok

o izboenja miokarda u podruju ventrikula papilarni miii (mm. papillares) imaju oblik stoca koji se bazom nastavlja u miokard stijenke, a vrh

usmjeren u upljinu ventrikula s vrha miia polaze tetivice (chordae tendineae) pripajaju se uz

povrinu sranog zaliska na AV uu o skelet srca na bazi ventrikula tvore ga 4 vezivna prstena 2 prstena okruuju

AV ue, a 2 aortalno ue i ue truncusa pulmonalisa na prstenovima inzercija miinih vlakana miokarda atrija i ventrikula

u potpunosti razdvajaju ta dva miokarda

3. Endokard (endocardium) unutranji sloj stijenke srca o odgovara endotelu krvnih ila o povrina endokarda moe biti glatka i ravna ili izboena u obliku gredica

(trabeculae carneae) o stijenke atrija vei dio ima glatku i ravnu povrinu, a manji izraene gredice

na stijenci o stijenke ventrikula

u uzlaznom dijelu nalaze se trabekule ublaavaju udar struje krvi koja se tijekom sistole atrija naglo prelije u ventrikul i usmjerava prema vrhu srca u izlaznom dijelu stijenka glatka i ravna olakava protjecaj krvi u smjeru od vrha prema bazi ventrikula, gdje se nalazi arterijsko ue

o u razini sranih ua endokard se izbouje i tvori duplikature cuspis u obliku listia, oblikuju zaliske (valva) na AV i arterijskim uima ima dvije povrine prema atriju glatka, a prema ventrikulu

neravna povrina (hvatite tetivica papilarnih miia) ima dva ruba inzercijski rub i slobodan konveksni rub valvula semilunaris (polumjeseasti zalisci) u obliku lastavijeg

gnijezda konkavna povrina okrenuta prema stijenci krvne ile, zatvara sa krvnom ilom sinus (dep) konveksna povrina okrenuta prema upljini ventrikula rubovi inzercijski i slobodni (na sredini ima zadebljanje poput voria, na krajevima je tanji)

ANATOMIJA SRANIH UPLJINA I FIZIOLOGIJA SRANOG RADA

Venska krv Arterijska krv periferija tijela iz plua DESNI ATRIJ LIJEVI ATRIJ DESNI VENTRIKUL LIJEVI VENTRIKUL PLUA AORTA (mali optok) (veliki optok) DESNA PRETKLIJETKA (Atrium cordis dextrum)

- u nju se ulijevaju GORNJA UPLJA VENA (vena cava superior) s gornje strane DONJA UPLJA VENA (vena cava inferior) s donje strane

- ispred ua donje uplje vene ulijeva se SINUS CORONARIUS - GV dovodi krv iz glave, vrata, ruku i prsne upljine - DC dovodi krv iz trbune upljine sa zdjelicom i iz nogu - koronarni sinus dovodi krv iz vena nutritivnog optoka srca

- stijenka DA je glatka i ravna, osim u prednjem dijelu (DESNA AURIKULA) na

njenoj stijenci se nalaze MIINI GREBENI (trabeculae carneae) - na medijalnoj stijenci (septum interatriale) nalazi se FOSSA OVALIS (ovalno

udubljenje) ostatak fetalnog otvora izmeu obaju atrija

DA u sistoli izmeu je desno AV ue - OSTIUM ATRIOVENTRICULARE

DEXTRUM DV

njegov zalistak naziva se VALVA ATRIOVENTRICULARIS

DEXTRA / VALVA TRICUSPIDALIS oblikuju ga tri kuspisa (listia) - anterior - posterior - septalis

LIJEVA PRETKLIJETKA (Atrium cordis sinistrum)

ulijevaju se 4 VENAE PULMONALES po 2 vene DOVODE ARTERIJSKU KRV iz svakog plua

- najdulji promjer stijenke je POPREAN to odgovara smjeru plunih vena - stijenka glatka i ravna, osim u prednjem dijelu LIJEVA AURIKULA na ijoj se

stijenci nalaze trabekule

LA izmeu je lijevo AV ue - OSTIUM ATRIOVENTRICULARE

SINISTRUM LV zalistak lijevog AV ua naziva se VALVA ATRIOVENTRICULARIS SINISTRA / VALVA BICUSPIDALIS/MITRALIS oblikuju ga dva kuspisa

- anterior - posterior DESNA KLIJETKA (Ventriculus cordis dexter)

- oblik trostrane piramide (baza prema atriju, vrh prema apeksu) - popreni presjek je trokutast - medijalna stijenka je septum interventriculare

izgrauje ju miokard lijevog ventrikula ija je stijenka zadebljala izbouje se u upljinu DV

- na bazi DV dva ua: o OSTIUM ATRIOVENTRICULARE DEXTRUM desno

dio ventrikula ispod ovog ua je ULAZNI (tu krv dolazi iz atrija) na njenoj stijenci trabekule

o OSTIUM TRUNCI PULMONALIS lijevo dio ventrikula ispod ua trunkusa pulmonalisa je IZLAZNI krv

otjee u truncus pulmonalis, pa je stijenka na ovom dijelu glatka - u DV tri papilarna miia (najrazvijeniji m. papillares anterior)

izlazi iz prednje stijenke ventrikula tanke tetivice chordae tendinae odlaze u prednji i stranji kuspis trikuspidalnog zaliska

DV u sistoli desno ARTERIJSKO ue (OSTIUM TRUNCI PULMONALIS)

PLUNA zalistak D art. ua oblikuju 3 semilunarna zaliska ARTERIJA (valvula semilunaris) (truncus pulmonalis)

LIJEVA KLIJETKA (Ventriculus cordis sinister) - oblik stoca (baza okrenuta prema atriju, a vrh podudaran s apeksom srca) - popreni presjek okrugao - miokard LV je debeo i stijenka je deblja od stijenke DV - medijalnu stijenku oblikuje septum interventriculare (veim dijelom ga tvori

muskulatura LV pa je septum zadebljan) - manji dio koji ne sadri miina vlakanca nalazi se prema interatrijalnom septumu

(PARS MEMBRANACEA) - na bazi LV nalaze se 2 ua:

o OSTIUM ATRIOVENTRICULARE SINISTRUM lijevo o OSTIUM AORTAE desno

- ulazni dio upljine sadri trabekule, a izlazni je glatkih stijenki - u LV izraena 2 papilarna miia (m. papillaris anterior et posterior)

s njih odlaze CHORDAE TENDINAE na prednji i stranji kuspis bikuspidalnog zaliska LV u sistoli LIJEVO arterijsko ue (OSTIUM AORTAE) AORTA zalistak L art. ua (VALVA AORTAE) oblikuju ga 3

semilunarna zaliska FIZIOLOGIJA ZATVARANJA SRANIH UA

- zalisci zatvaraju ua u odreenim faza srane akcije o DIJASTOLA faza relaksacija miokarda, punjenje upljine krvlju o SISTOLA faza kontrakcije miokarda, pranjenje upljina

Ako je ATRIJ u DIJASTOLI, VENTRIKUL je u SISTOLI VALVA TRICUSPIDALIS i VALVA BICUSPIDALIS na AV uima

ZATVORENE VALVA TRUNCI PULMONALIS i VALVA AORTAE na arterijskim uima OTVORENE VENTRIKUL SE PRAZNI

Ako je ATRIJ u SISTOLI, VENTRIKUL je u DIJASTOLI VALVA TRICUSPIDALIS i VALVA BICUSPIDALIS OTVORENE VALVA TRUNCI PULMONALIS i VALVA AORTAE ZATVORENE VENTRIKUL se PUNI KRVLJU Zatvaranje AV ua poluautomatski

- dogaa se tijekom SISTOLE VENTRIKULA

krv se potiskuje od VRHA prema BAZI VENTRIKULA nalaze se srana ua

- tlak krvi potisne kuspise na razini AV ua, koji se na slobodnim krajevima priljube jedan uz drugog

- u tom trenutku zategnu se KORDE TENDINE, budui da su papilarni miii kontrahirani i skraeni i prije kontrakcije ostalih dijelova miokarda ventrikula sprjeavaju izvrtanje

zalistaka prema atriju