g ospodarski p rogram 2 013

Gospodarski Program 2013

Master Plan Reindustrijalizacije Rijeke i Kvarnera

Poglavlje 1Regionalizacija i Preustroj PGŽ u 9 JLS

Poglavlje 2Reindustrijalizacija uz Kvarnerske Investicijske

Fondove

Poglavlje 3Novi Demokratski Standardi u Politici

(nulta stopa tolerancije prema Političkoj Korupciji)

1


Analiza problema na državnom nivou• Tranzicija bez Strategije Razvoja • Bez Strategija Razvoja Industrije i bez Modela Razvoja pojedinih grana privrede • Kriva Makro-Ekonomska Politika jer nismo imali Strategiju niti razrađene Modele

Razvoja • Kriva Administarativna podjela s kojom se društveno bogatstvo još brže topi ( 500 JLS +

21 Županija + ogroman državni aparat + veliki dio stanovništva koji ovisi o proračunu)• Korupcija i PolitičkaKorupcija

2


Analiza problema na lokalnom nivou (PGŽ)• “Generalne” Strategije razvoja napravljene prekasno ali bez strateških ciljeva i modela

razvoja• Sve Jedinice Lokalne Samouprave umjesto aktivne i proaktivne ekonomske politike

opredjelile su se za pasivnu promatračku politiku gdje su sve privredne tokove prepustili nerazvijenim gospodarskim subjektima .

• Krivom administrativnom podjelom Rijeci je otkinuta ekonomska baza koja u konačnici više koči razvoj PGŽ nego što ga pospješuje.

• Nove JLS djeluju na principu privredno izoliranih otoka bez zajedničke strategije djelovanja a proračunski novac se više troši na razvijanje gradske i općinske infrastrukture te uređenje okoliša i prirode nego na stvaranje uslova za privredni razvitak i rast zaposlenosti.

• Razgranata Politička Korupcija koja uništava intelektualne i materijalne kapacitete PGŽ

3

Analiza dosadašnjeg razvoja i dosegnutog stupnja razvoja Primorsko–goranske županije upućuje, međutim, i na još uvijek nedovoljno razrađenu i nekonzistentno vođenu županijsku razvojnu politiku, a unutar nje na nedostatakinstrumenata i mjera gospodarske politike. Uvid u strukturu županijske samouprave upućuje i na nedostatak tijela koje bi kreiralo razvojne instrumente i mjere, provodilo ih i pratilo učinke ( Ekonomski institut Zagreb Pros.2010)


4

Što danas okarakterizira gospodarstvo PGŽ• Pad primanja svih JLS-e uključujući to i Županiju• Velika zaduženost JLS-e • Smanjivanje broja obrtnika i poduzeća • Pad kapitalnih mogućnosti postojećih poduzeća i obrtnika• Smanjivanje broja zaposlenih i odlazak stručnog kadra u inozemstvo• Nastavak deindustrijalizacije i drastičan pad postojeće industrijske proizvodnje• Povećanje i tako velikog Vanjsko-Trgovinskog Deficita • Nelikvidnost• Uvozni ,građevinski i turistički lobi umjesto industrijskog lobija• Korupcija i Politička Korupcija


5

Što uništava u PGŽ poduzetništvo i industriju• Regionalne Razvojne Agencije koje ne osmišljavaju modele razvoja koji bi bili adekvatni

postojećoj situaciji i problemima u kojima se gospodarstvo nalazi• Neučinkovit sustav potpora/financiranja koji su totalno neefikasni za industriju• Nedostatak “pozitivne diskriminacije” vlastitih industrijskih proizvoda • KD, Državna i Javna Poduzeća apsolutno ne služe razvoju domaće industrije• Nosioci vlasti u JLS-e i Županiji krivim investicijskim prioritetima uništavaju hrvatska

radna mjesta a time svjesno ili nesvjesno režu granu na kojoj sami sjede.• KD svojom investicijskom politikom pogoršavaju konkurentnost domaćim proizvodima

a građanima PGŽ ruše njihov standard• Nosioci vlasti se ne stavljaju u ulogu “Privrednog lidera” kao što to rade u drugim

zemljama nego se pretežno bave političkim populizmom • Velika ,skupa i neučinkovita Javna Uprava• Korupcija i Politička Korupcija


Zemlje u okruženju• Income i corporate tax 10%• Zemljište 5-10 €• Manji ulazni troškovi• Aktivna Gospodarska Politika• Bolja Gospodarska Diplomacija• Bolja Makro-Ekonomska Politika

Hrvatska i PGŽ• Income i corporate tax >40%• Zemljište 80€• Veći ulazni troškovi• Pasivna Gospodarska Politika• Loša Gospodarska Diplomacija• Loša Makro-Ekonomska Politika

6

Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija

Zemlje u okruženju su prišle modelu razvoja koji je temeljen na privlačenju investicija koje su orijentirane na “cheap labour” destinacije gdje cijeli “mozak firme” ostaje u matičnim zemljama a dio koji je radno intezivan se premjesta u jeftinije zemlje. Slovačka je prva koja je počela sa flat tax sistemom (25%) te privukla radno intezivnu automobilsku industriju. Nokia se upravo seli iz Rumunjske prema jeftinijim zemljama.


Model razvoja u okruženju• Razvija se samo manufakturni dio• Nema inžinjering odjela• Nema R&D odjela• Nema upravljačkog menagmenta• Nema marketiškog menagmenta• Nema razvoja novih tehnologija

Brandiranje vlastitih ind. proizvoda• Razvija se manufakturni dio• Vlastiti inžinjering• Vlastiti R&D odjel• Vlastiti upravljački menagement• Vlastiti marketiški menagment• Razvoj vlastitih tehnologija

7

Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija

Uzimajući u obzir našu trenutnu konkurentsku poziciju u okruženju te trendove u globalnom gospodarstvu postavlja se pitanje da li se kao društvo trebamo opredjeliti samo na model razvoja gdje će naši građani raditi samo u radno intezivnoj privredi i biti osuđeni na niska primanja ili ćemo kao društvo krenuti prema razvoju vlastitih proizvoda i tehnologija te osigurati veća primanja za građane i društvo u cijelini.


8

Kronologija SDP-ove krive ekonomske politike u Rijeci i PGŽ Ništa se ne događa slučajno pa ni propast Rijeke

1993 Linić postaje gradonačelnik i započinje projekt Grad-Poduzeće Industrijska Zona Kukuljanovo prepuštena JLS Bakar kao neperspektivna (napuštaju

se veliki razvojni planovi 80-tih koji su pratili trendove velikih industrijsko-lučkih gradova u EU)

1993 World Trade Centar (Transadria i Grad Rijeka) početak deindustrijalizacije i prelazak grada na modele pasivne ekonomske politike i rentiranja

1997 Linić razrađuje model ”političke diktature” (vlast je cilj-sredstvo je politička korupcija – vlast se kupuje u prijeizbornim koalicijama sa foteljama

2001 SDP definitivno briše industriju iz njihove „vizije razvoja” (lokalni izbori) 2004 PORIN postaje Regionalna Razvojna Agencija bez da je osmislila niti jednu

strategiju i model razvoja privrede do sada. Politički Klijentelizam proizašao iz Financijske Nediscipline (veliki infrastrukturni radovi

u trenutku kada se realna privreda raspada) Uništavanje intelektualnih i financijskih kapaciteta kroz razrađen model Političke

Korupcije.


9

Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada RijekeGrad-Poduzece rusi poduzetnicki mentalitet PGZ

Grad-Poduzeće počiva na socijalističkoj filozofiji upravljanja gradom gdje se vjeruje da je grad-poduzeće na vrhu piramide gospodarskih aktivnosti.

Cilj nije očuvanje standarda građana i konkurentnosti vlasite privrede nego prodavanje komunalnih usluga i investiranje u “kvalitetu” bez obzira da li to može biti plaćeno od strane građana i realne privrede.

U nedostaku razvojnih projekata u realnoj privredi dolazi do Političkog Klijentelizma u “razvojnim projektima” Grada-Poduzeće gdje se ta viša cijena prelama preko leđa građana i relne privrede.

Ovakvom ”filozofijom” ruše potrošnju i povjerenje potrošača a kao rezultat sablasno prazne trgovačko-obrtničke ulice (obrtništvo je desetkovano )

Ako moramo birati između lijepih cesta I sablasno praznih obrtničko-trgovačkih ulica ILI zakrpanih cesta i aktivnih obrtničko-trgovačkih ulica onda sigurno biramo ovo drugo.

Povjerenje potrošača ,potrošnja i vlastita proizvodnja može potaknuti rast a za to treba ući hrabro u strukturne reforme te porezna i komunalna rasterečenja.

Zaključak: Nema Vizije Razvoja PGŽ i njenih JLS-e


10

Naša Vizija Budućnosti Rijeke i PGŽ (15-godišnja vizija)• Rijeka Industrijsko-Lučki i Znastveno Tehnološki Centar zapadne Hrvatske i šire regije • Moderan liberalan grad otvoren prema kreativnim i poduzetnim ljudima bez obzira na

njihovu boju kože, nacionalnost, vjeru, političku i seksualnu orjentaciju • Grad čija je Znastvena Zajednica direktno uključena u razvoj privrede i dizanju BDP kroz

razrađene modele razvoja• Grad čija infrastruktura pozitivno utječe na konkurentnost vlastitih proizvoda• PGŽ kao dio regije u koju su uključeni Istarska i Ličko-Senjska Županija • Regija u kojoj Turizam, Trgovina, Šumarstvo nisu glavni izvor prihoda nego samo dodatni

izvori ( izbjegavati monokulturnu privredu) • Regija koja racionalno postupa sa svojim resursima i ima visoke standarde u zaštiti

prirode i okoliša ( jedan od mjera je Primarna Selekcija Otpada-Zero Waste Strategija)• Vraćanje regije iz jednog čistog potrošačkog društva u proizvodno-potrošačko društvo

zajedno sa ostalim regijama u široj i daljnoj okolici• Regija sa visokim demokratskim standardima u politici ( bez Političke Korupcije )


11

Strategijski ciljevi ( 15-godišnji plan 2013 -2028)

Podizanje BDP PGŽ sa 11.000€ na najmanje 20.000€ (5-7% rast godišnje) Povećanje broja radnih mjesta u realnoj privredi za najmanje 25.000 Povećanje broja stanovnika sa 300.000 na 400.000 To je razvojni FEEDBACK za kreiranje razvojne politike i proračuna

Prioriteti i smjernice djelovanja1. Stvaranje uvjeta za rast zaposlenosti i povećanje prihoda2. Učinkovita i jeftina javna uprava te progresivno školstvo3. Zaštita prirode i okoliša4. Infrastruktura u službi razvoja privrede i konkurentnosti


12

Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada Rijeke

Odluka

PGŽ&JLS

Bez StrategijeRazvoja

Definiran cilj Kontrola Prorčuna

Financijska Disciplina

NO

YES

Razvojna Strategija:Kom.infrastruktura,Ceste ,Dvorane,Bazeni,Lječilišta,Zvjezdarnice, Garaže


Pad radnih mjesta


Politički klijentelizam, NepotizamKorupcijaPol.Korupcija

NO

NO

Definiran cilj Kontrola Prorčuna

Definiran cilj Proračun u službi razvoja Realne Privrede

Razvojna Strategija:Aktivna i Proaktivna Ekonomska PolitikaProračun u službi razvoja Privrede

YES

YES Rast ZaposlenostiRast Primanja

FeedbackFeedback

Feedback


13

Dosadašnja doktrina “razvoja”Doktrina po kojem su JLS do sada radile, s glavnim ciljem razvijanja komunalne infrastrukture ne vodeći brigu o tome gdje će njihovi vlastiti građani raditi i na koji način će živjeti i moći plaćati komunalne usluge, mora se što prije prekinuti. Naivno je očekivati da će stranci rješavati ove probleme i da će oni građanima PGŽ osigurati dovoljno radnih mjesta kako bi ovo područje bilo poželjno za rad i ugodan život.

Nova doktrina razvojaDa bi pojedina područja privredno aktivirali te stvorili uvijete za rast zaposlenosti moramo definitivno pronaći unutarnje rezerve kako u financijskim tako i intelektualnim resursima. Ovo je osnova privlačenja bilo kojeg drugog kapitala jer ako ne dokažemo da želimo uložiti vlastiti novac i da smo u stanju sami stvarati profit, PGŽ će biti zaobilažena u širokom luku od strane srednjih i velikih investitora.Znači prelazak na aktivnu i proaktivnu ekonomsku politiku.


14

Nova doktrina razvojaRijeka i Hrvatska se moraju orijentirati na stvaranje industrijskih brandova i vlastitih proizvoda koje se prodaju na domaćem i stranom tržištu. Okosnica razvoja mora biti domaća preradivačka industrija koja zajedno sa modernom poljoprivredom i moderno organiziranom trgovačkom mrežom može vratiti izgubljeno domaće tržište i biti u stanju konkurirati na jakom EU i ostalim tržištima.Ovu tezu zastupaju većina nezavisnih ekomomskih analitičara uključujući tu i prof.Jurčića, Novotny,Lovrinčevića

Cilj se može jedino ostvaritiOvaj cilj se može ostvariti jedino političkim koncenzusom vodećih političkih stranaka u PGŽ koji bi se temeljio na deklaraciju o “ Konstruktivnoj suradnji, suzbijanju Političkog Klijentelizma i Političke Korupcije te odgovorne Finacijske Discipline”


15

Donošenje strategije razvoja za razdoblje od 5-10-15-20 godina Regionalna Razvojna Agencija (PORIN) na temelju koalicijskih programa stranaka koji

su dobili mandat na izborima mora doraditi „Generalnu” Startegiju Razvoja i Modele razvoja pojedinih grana privrede nakon izvršenih priprema a koje uključuju:

Inventura svih postojećih intelektualnih i financijskih resursa Razgovor sa svim JLS-e i njihovo dubinsko snimanje (Due diligence ) Razgovor sa Gospodarstvenicima ,Poduzetnicima, Udrugama Gospodarstvenika i

Obrtnika i njihovo dubinsko snimanje (Due diligence ) Razgovor sa Upraviteljima Poslovnih Zona i njihovo dubinsko snimanje ( Integriranje svih poslovnih zona riječkog prstena u jednu cjelinu) Razgovor sa Znanstvenom Zajednicom i njeno dubinsko snimanje Razgovor sa Interesnim Grupama i Pojedincima potrebnih stručnih znanja i

referenci Razgovor sa svim Resurnim Ministarstvima


16

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Strateški cilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja je izbalansiranje

pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%.

Nakon dubinskog snimanja svih financijskih i intelektualnih resursa PGŽ (Due diligence ) razvojana agencija PORIN će pristupiti izradi planova razvoja (SWOT + strategije + modeli) i odrediti pravce i segmente privrednog djelovanja po pojedinim područjima koji će smanjiti uvoz i zamjeniti ga domaćim proizvodom, paralelno uz stimuliranje izvoza na principu ”Misli Globalno Djeluj Lokalno”

Razvojni projekti koje bi vodio Porin radili bi se u suradnji sa Znastvenom Zajednicom i na njima bi sudjelovali profesori i studenti, a u nedostatku intelektualnih kapaciteta uzimali bi se vanjski suradnici.

Ova faza zvana još i Konsolidacijska faza i jedna je od najvažnijih te od nje ovise sve ostale faze Planskog Razvoja .


1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Strateški cilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja je izbalansiranje

pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%.

Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture PORIN-Znanstvena Zajednica-Gospodarstvenici-Poslovne Zone-JLS-Resorna Ministarstva gdje bi se posložila brza i učinkovita vertikalna i horizontalna komunikacija

Nakon dodošenja strategija i modela razvoja Planski razvojni projekti sastojali bi se od nekoliko faza dani u sljedećem grafičkom prilogu.

17


Faze provođenja razvojnih projekata

I.Inicijativna faza

II.Definiranje projekta

III.Projektiranje

IV.Priprema

V.Realizacija

VI.Nadzor i pračenje

Faze Rezultat Odluke Definiranje Upravljanje

Upravljanje

Šta

Definiranje

Kako

Projektiranje

Kako napraviti

Priprema

Napraviti

Realizacija

Održavati

Nadzor i pračenje

V N K I O V N K I O V N K I O V N K I O V N K I O

Projektni nalog

Projektni program

Projektni izvedbeni plan

Realizacijski plan

Program nadzora

V

N

K

I

O

Vrijeme

Novac

Kvaliteta

Informacija

Organizacija

Upravljački aspekti

Ideja

Inicijativa

18

Razvojni projekti su ciljani , financijski strogo kontrolirani te orijentirani na kreativne i poduzetne pojedince i tvrdke. Priča zvana 3-maj ovdje se iskljućuje.


19

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ

Osnivanje Investicijskih Fondova

Kvarner Industrijski Fond (KIF)

Kvarner Poljoprivredni Fond ( KPF)

Kvarner Turistički Fond (KTF)

Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture sa Regionalnom Razvojnom Agencijom i Investicijskim Fondovima “prisilit” ćemo ministarstva Gospodarstva,Poljoprivrede i Turizma da aktivno sudjeluju u financiranju ovih fondova. Svi žele biti sa onim koji su uspješni.


20


Osnivanje Investicijskih Fondova Kvarner Industrijski Fond (KIF)Ovo je rizični fond koji bi ulagao u industrijske i tehnološke projekte a

dioničari/osnivači bili bi JLS a bio bi otvoren i za privatne investicijske fondove koji se bave rizičnim ulaganjima.

Fond bi ulagao na tri načina:

1. Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta

2. Ulaganja u početne industrijske i tehnološke firme koje još ne mogu biti tržišno rentabilne ali analiza tržišta i realan poduzetnički plan će im to omogućiti.

3. Zajedničko ulaganje sa stranim partnerima u proizvodne projekte


21


Osnivanje Investicijskih Fondova Kvarner Poljoprivredni Fond (KPF) Ovo nije rizičan fond pa bi osnivači uz JLS mogli bili i financijske institucije i

mirovinski fondovi. Hrvatski proizvođači hrane su totalno nekonkurentni pa bi ovaj fond prišao razvojnim projektima na principu modela razvoja zvanih ”gotovi paketi“.

Županijska projektna grupa zajedno sa općinama/gradovima Gorskog kotara i Otoka PGŽ pripremili bi investicijske projekte do te mjere da sadržavaju lokacijsku dozvolu, zaokruženo gospodarsko zemljište, odabranu tehnologiju proizvodnje sa kompletnim izvedbenim nacrtom, osigurano tržište te zaokruženu financijsku konstrukciju. Projektna grupa bi pružala i stručnu obuku na temelju odabrane tehnologije te pratila i usavršavala njihov rad.

Ovaj Fond je jako bitan u strategiji razvoja Prehrambeno-preradivačke industrija PGŽ i u nekim razvojnim projektima bi usko surađivao sa KIF


22


Osnivanje Investicijskih Fondova Kvarner Turistički Fond (KTF) Ovaj investicijski fond ulagao bi u sadržaje koji bi produljivali turističku

sezonu na cijelu godinu. U suradnji s jakim turističkim kućama radilo bi se na projektima Aqua Parkova i drugih infrastrukturnih projekata koji bi sezonu produžili bez obzira na vremenske prilike.

Participacija u ovom fondu bila bi otvorena i za druge financijske institucije i Invest fondove koji su specijalizirani u turizmu

Iskustava Skandinavskih zemalja i Singapura je pokazalo da se sistemom zatvorenih i poluzatvorenih ulica, podzemnih i nadzemnih prostora te u kombinaciji sa Aqua parkom i svim ostalim turističkim sadržajima u njima mogu kreirati uvijete za cjelogodišnji turizam.

Fond bi se orjentirao na razvoj turističke denstinacije kao jednog od najvažnijih faktora odabira mjesta godišnjeg odmora.


23

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Osnivanje Investicijskih Fondova

Izlazak fonda iz participacije Kada poslovni subjekt/ poduzetnik nakon nekog vremena može sam brinuti

o financijskim obavezama fond se povlači iz participacije. Sva tri fonda imaju cilj biti ”revolver“. To znači da kapital koji dolazi natrag

od prodaje participacije ili isplatom glavnice kredita ponovo se stavlja u službu financiranja drugih novih poduzeća.

Duljina participacije bila bi cca. 5 a 7 godina. Cilj Fonda je dakle tržišna prodaja participacije unutar adekvatnog termina. Prodaja može biti ostvarena prema menađmentu poduzeća,prema drugom

participantu ili prema novom investitoru ili prema strategijskom partneru . Upravitelji fonda su plaćeni na temalju kamate koja se plaća na izdane

kredite ili dividente (dobiti) koja se prima od participacije u poduzeću. 7g x 400m= 2800 mHRK assets ( društvenog kapitala)


24

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Pozitivnom diskriminacijom pravnih i fizičkih subjekata i ciljanim

razvojnim projektima stimulirati domaću proizvodnju To je veoma bitan segment za uspjeh provedbe kompletnog Master Plana

Industrije PGŽ. Kombiniranim mjerama kako kod JLS u javnim poduzećima, ministarstvima,

komunalnim firmama u procesu javne nabave i razvojnim projektima pozitivno diskriminirati vlastite industrijske proizvode kako bi ih osposobili za ravnopravnu tržišnu utakmicu sa konkurencijom.

Razvoj Riječke Luke i Marišćine upravo pokazuje način na koji se društveno bogastvo trensferira u strane zemlje te se na taj način podiže tuđi BDP i osiguravaju tuđa radna mjesta a ne naša domaća.

Nabava oprema u svim KD koja su pretežno orjentirana na strane proizvođače isto tako urušava domaća radna mjesta.


25


Modeli Razvoja Aktivni modeli razvoja

1. Praćenje domaćih tvrtki u realizaciji njihove poslovne strategije/vizije

2. Praćenja stranih tvrtki u realizaciji greenfield investicija

Proaktivni modeli razvoja

1. Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda

2. Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne

Proaktivno ponašanje je, u najširem smislu, svaki oblik ponašanja koji ima za cilj stjecanje poslovne dobrobiti za sebe i okolinu u situacijama kada nadređenima i poslovnoj okolini nije evidentna jasna potreba za tom aktivnosti i nije jasnije izražen poslovni pritisak da se upravo ta aktivnost treba obavljati, ali postoje opravdani razlozi da bi takav oblik ponašanja mogao donijeti dobrobit u budućnosti. Proaktivnost uključuje adekvatnu analizu postojećeg stanja, kvalitetnu prognozu budućih ishoda te rješavanje problema koji bi se mogli pojaviti u budućnosti. Proaktivnost traži odgovornost, dodatnu motivaciju, inicijativu, poznavanje situacije, jasno komuniciranje s nadređenima, podređenima i suradnicima oko ciljeva u budućnosti. (Zoran Tučkar, psiholog)


Task Force Group

Industrijske dizalice

Kvarner Industrijski

Fond

Riječki Tehnološki Fakulteti

Voditelj projekta

Vulkan 3 maj Bimont

PORIN Prikaz Osnovnog Modela

RazvojaPorin -Vizija - Strategijski ciljevi - SWOT analiza za odabir strategija - Donošenje strategija razvoja - Razrada Modela Razvoja - Razvojni programi

1.Inicijativna faza

2.Definiranje projekta

3.Projektiranje

4.Priprema

5.Realizacija

6.Nadzor i pračenje

KIF -Model Financiranja

Znastvena Zajednica -Model Suradnje

26

Za svaku proizvod i tehnologiju trebamo referentnog profesora. Za početak ne trebaju nam nove zgrade i kampus nego oprema sa kojom bi se profesori i studenti uključili u razvoj proizvoda i tehnologija.”Education on job ” modelima studenti i učenici se brzo osposobljavaju za tržište rada.


Aktivni Modeli Razvoja

Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg posicioniranja na tržištu i ekspanzije/rastaTo su tvrtke koje uspješno posluju i imaju vlastitu viziju i strategiju razvoja koja se je dokazala u praksi.

Naglasak leži na smanjenju ulaznih troškova kako kod nabavke potrebne opreme i sirovina te potrebnih marketinških djelatnosti (prodaje)

U ovom modelu razvoja KIF aktivno sudjeluje u daljnem razvoju tvrtke u cilju generiranja većih primanja i veće zaposlenosti.

JGL Razvoj Novih

Proizvoda


Fond

Znanstvena Zajednica

Oprema Nabava Prodaja

Gosp.diplomacija

PGŽ mark.agencija

27



Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rastaMišljenja smo da će kad tad doći do zasićenje robom koja se proizvodi u jeftinim prekomorskim zemljama i da će se EU potrošači morati okenuti vlastitoj kvalitetnoj proizvodnji jer u konačnici ne mogu biti svi inžinjeri i doktori znanosti.

U ovakvim slučajevima pronalazili bi se najbolji modeli proizvodnje i prodaje kako bi se uspješno konkuriralo multinacionalnim kompanijama koje rade mega profite samo zbog brand-a.

KERVER Razvoj Novih

Proizvoda


Fond


Oprema Nabava Prodaja

Gosp.diplomacija

PGŽ mark.agencija

28



Pračenja stranih tvrdki u realizaciji greenfield investicija Za svaka 3€ Greenfield investicija KIF će uložiti 1 € .

Ovisno o investitoru i njegovoj strategiji i viziji Fond i PORIN bi ulazili kao partneri iz razloga participacije u razvoju tehnologija i novih proizvoda kako bi bili u mogućnosti uključiti vlastitu Znanstvenu Zajednicu i ostale hrvatske firme.

ABB Greenfield investicije


Fond + Porin


Oprema Zemljište Logistika

29


PROAktivni Modeli Razvoja

Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvodaZbog trenutnih uvjeta i složenosti problema u gospodarstvu PGŽ odabrali smo organizacijsku strukturu ”Task Force Group” koja se formira u jakim tvrtkama sa ciljem razvoja novih proizvoda ili tehnologija. Tu strukturnu organizaciju smo raširili na više firmi uključujuči tu Znastvenu Zajednicu i Voditelja Projekta koji je postavljen od strane Razvojne Agencije.Cilj je iz ove organizacijske strukture poslije prijeći na Cluster ali onda smo već razvili proizvode, tehnologiju i obradili tržište.

Task Force

Grupa

Razvoj Novih Proizvoda


Fond + Porin


Tvrtka 1 Tvrtka 2 Tvrtka 3

Obrtnik1 Obrtnik2 Obrtnik3

30


Task Force Grupa

Zelene Tehnologije


Fond

RiječkiTehničkiFakultet

Voditelj ProjektaVoditelj Projekta

SOLARISSOLARIS

SolarnaElektrana

Organski Reaktori

BIMONTBIMONT INDUSTROPLAINDUSTROPLANN MRF

Postrojenja

VARGONVARGON

Primarna Sel.Otpada

PKPK

Specijal. Vozila

KONČARKONČAR

Generatori Oprema

JLSŽupanije

MinistarstvaRazvojne agencije

31


Pregled Postrojenja za Jednosmjernu Reciklažnu Instalaciju Otpada Sa Automatskom Linijom Za Baliranje, Granuliranje Plastike i Mljevenje Stakla

32


klik za Xfilm

NNaša aša vvizijaizija b budućegudućeg hhrvatskogrvatskog M MRRF F ppostrojenjaostrojenja k kaoao IIndustrijskogndustrijskog B Brandaranda

33


34


35



Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvodaTehnološki InkubatorZbog flexibilnosti i smanjenju ulaznih troškova u inicijalnoj fazi više tehnoloških tvrtki bi djelilo manufakturnu halu sa različitim strojevima potrebnim za finalnu proizvodnju.Vlasnik bi bio KIF a nakon razvoja proizvoda firme koje su uspješno prošle inkubaciju premještale bi se dalje u Industrijsku Zonu. Zajednički Markenting i Upravno/Administrativni Odjel za smanjenje ulaznih troškova.

Manufaktura

Konstrukcijski Inžinjering

Strojarski Inžinjering

Procesni Inžinjering

Hidraulični Inžinjering

Control System

Inžinjering

E & I Inžinjering

Centralni Marketinški

Odjel

Centralni Upravni Odjel

36

Razlika izmedu STEP 1 i STEP 2 je u tome što je ovo inkubator proizvoda i tehnologija . Način na koji je osmisljen STEP je za dinamička tržišta razvijenih zemalja i za nas još nije učinkovit.



Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne Ovaj kompleksni model razvoja koji se odnosi na preradivačku industriju u svom razvojnom segmentu zahvaća područje proizvodnje hrane, preradu i finalnu prodaju. U sebi sadrži 4 strategije. Strategiju Modernog Obiteljskog Gospdarstva PGŽStrategiju Prerađivačke Industrije PGŽ Strategiju Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom Strategiju Prodora Na Strana Tržišta

Task Force

Grupa

Moderno Obiteljsko

Gospodarstvo

Kvarner Poljoprivredni Fond + Porin


PIKŠirenje Tržišta i

Povečanje Proizvodnje


Fond + Porin


Kvarner Agro Centralna Agencija

Hotelske kuće

Domaći Trg.Lanci

Turistčki Subjekti

Javne Ustanove

Hr. Trgovački lanci u Inoz.

Strane Agro Centralne Ag

37


PORIN Strategija Razvoja

Modernog Obitelskog Gospodarstva

PGŽ -Farma 30+ -Farma 50+

- Farma 100+

PGŽ Obiteljska

Gospodarstva Voće i Povrće

Model Razvoja ”Gotovi Paketi”

Razvoj uslužnih firmi Preseljenje Mljekare u Delnice

Centralna Klaonica za PGŽ Proizvodnja bio-plina na bazi

stajskog gnjojivaProizvodnja humusa na bazi

stajskog gnjojiva Razvoj Prerađivacke Industrije

PORIN Strategija Razvoja

Industrije PGŽ

PIKŠirenje Tržišta i

Povečanje Proizvodnje

Kvarner Agro Centralna Agencija

PORIN Strategija

Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom

PORIN Strategija Prodora Na Starna Tržišta

Hotelske kuće

Domaći Trg.Lanci

Turistčki Subjekti

Javne Ustanove

Hr. Trgovački lanci u Inoz.

Strane Agro Centralne Ag

Hrvatski Trgovački Lanac Po Modelu Aldi/Lidel

38

PORINPRO-Aktivni Modeli

Razvoja

MinistarstvaStrategije Razvoja

Makro-Ekonomska Politika

RestrukturiranjeŽupanija-a i

JLS-e

Restrukturiranje KD-a i

Agencija

RestrukturiranjeRRA

PORIN

Regionalizacija i PreustrojJLS-e

Županijska Skupština

Regionalizacija i PreustrojJLS-eJLS-e

Regionalizacija i PreustrojJLS-e

Vlada i Sabor


39

Potpisivanje Deklaracija o Konstruktivnoj

suradnji, suzbijanju Političkog

Klijentelizma i Političke Korupcije

te odgovorne Finacijske

Discipline (Političke Stranke PGŽ)

Politicka Odluka Politicka I Strucna Odluka

Strucna Odluka

Osnivanje Investicijskih

Fondova

JLS-eŽupanija

Ministarstva

Legenda: Off page On page

A

AJLS

VizijaStrateški Ciljevi

PGŽ/RegijaVizija

Strateški Ciljevi

VladaVizija

Strateški Ciljevi

PORINSWOT,Strategije Razvoja

Modeli Razvoja

PORINAktivni Modeli Razvoja PORIN

Projektne Grupe MonitoringStrateških Ciljeva

PORINInkubator

Proizvoda i Tehnologija

Flow Chart Donošenja Odluka


40

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Stroga regulacija tržišnih procesa gospodarskim zakonodavstvom i

neposrednom upravom (npr. području osnivanja gospodarskih institucija,rješavanje radnih odnosa,planiranje korištenja prostora,nadzora izvršenja obveza sudionika na tržištu

U trenutku kada se krene sa razvojnim projektima moramo imati definitivno nadzor izvršenja obaveza svih sudionika na tržištu.

Tržište treba biti zaštićeno od sive ekonomije i ilegalne konkurencije. Ako želimo razvijati modernu poljoprivredu onda ne možemo dopustiti

prodaju proizvoda onome tko za to nije registriran u PGŽ. Veliko sivo tržiste potkopava financijske temelje javne uprave i samouprave

te uništava konkurentnost kao jedan od temelja modernog poduzetničkog društva.

Veletržnica Ribe je upravo jedan od primjera kako se ušlo u razvojni projekt bez temeljne pripreme tržišta.


41

1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ Zašto služe razvojne agencije

U razvoju ovog Master Plana Industrije proanalizirali smo nizozemsku razvojnu agenciju ”OMFL” koja se brine o razvoju provincije Flevoland te Innobasque Razvojne agencije koja se brine o razvoju modernih tehnologija i inovacija u Španjolskoj provinciji Baskiji.

PORIN je aktivan od 1996 a kao razvojna agencija radi od 2004 godine te sve ove godine nije izašao sa niti jednim modelom razvoja koji bi bio adekvatan postojećoj gospodarskoj situaciji i problemima.

PORIN-ova uloga se je svela na izdavanje brošura i organiziranje seminara za poduzetnike a u zadnje vrijeme bave se i povlačenjem sredstava iz pretpristupih fondova.

Prioriteti investicija koji su izneseni na nivou Županije i Grada Rijeke govore o ozbiljnosti rada ove agencije i o shvaćanju problema i uzroka gospodarskog potonuća PGŽ.


Pokrivenost uvoza izvozom < 60% Tendencija smanjivanja BDP jer se društveni

kapital odlijeva u strane zemlje i povećava njihov

BDP.

Samim tim uništavaju se hrvatska

radna mjesta i uništava se intelektualna baza

hrvatskog društva.

Kao društvo ćemo sve manje zarađivati a

potkopavanje financijskih temelja društva

dolazi do iseljavanja stručnog kadra i nemogućnosti

da se financira socijalna država.

Pokrivenost uvoza izvozom veća od 100% Tendencija rasta BDP jer novac ostaje u Hrvatskoj te se tim novcem

stvaraju nove vrijednosti ,razvijaju nove tehnologije a to pozitivno utječe

kreiranje novih rentabilnih radnih mjesta.

Zašto investirati u hrvatsku tehnologiju i proizvodeZašto investirati u hrvatsku tehnologiju i proizvode

42


SDP i njihove koalicije• Nema Vizije,Strategije i Starateških ciljeva• Modeli Razvoja: Zgrade,Inkubatori,Tehnološki Parkovi• Znanstvena Zajednica: Zgrade• Studenti: Edukacija bez direktne veze sa privredom• RRA Porin: Pasivni promatrač uništenog tržišta• STEP1/STEP2: Inkubator tvrdki na uništenom tržištu• Agencije:Uhljebljavanje stranačkog nestručnog kadra• Modeli Financiranja: Zaduživanje i prebacivanje duga na

buduće generacije• Intelektualni Modeli : Hrvatski gradani predodređeni za

radno intezivnu industriju stranih vlasnika , niske plaće• Odjeli uprave: totalno neefikasni i stranačko obojani• KD: razvojna politika = rušenje standarda građana i

konkurentnosti naših proizvoda • KD i Javne Tvrtke: uništavači domače industrije

Lista za Rijeku• Jasna Vizija,Strategija i Starteški Ciljevi• Modeli Razvoja:Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika• Znanstvena Zajednica: Software,Oprema,Instrumenti• Studenti :Rad na razvojnim projektima (oprema)• RRA Porin :Voditelj Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika• Inkubiranje proizvoda i tehnologija ( razvoj tržišta)• Agencije: Restrukturiranje ili ukidanje ( ovisi o strategiji)• Modeli Financiranja : Restrukturiranje i oslobadanje

financijskih sredstava za razvoj• Intelektualni modeli: Vraćanje povjerenja u vlastitu

pamet razvojem vlastitih proizvoda i tehnologija• Odjeli uprave: restrukturiranje ( zadani ciljevi )• KD : Restrukturiranje i tergetiranje ciljeva ( jačanje

standarda građana i konkurentnosti naših proizvoda.• KD i Javne Tvrtke: kordinirana razvojna politika sa RRA

43

Razlike u gospodarskoj politici

Nastavljaljanje SDP-ove gospodarske politike znači totalno urušavanje cijelog sistema i egzodus radno sposobnog stanovništva


44

Glavni prioriteti PGŽ i Liste Za Rijeku• Glavni prioritet Liste Za Rijeku je razmontirati SDP-ov model Političke

Korupcije i Političkog Klijentelizma koji nas je i doveo u ovu situaciju

• Glavni prioriteti Liste Za Rijeku su Radna Mjesta za građane PGŽ i povećanje prihoda JLS-e isključivo kroz jačanje privrednih aktivnosti a ne kroz poreznu i komunalnu presiju koja je uzrokovana preinvestiranjem JLS-e i njihovih KD, koja nisu ekonomski opravdana

• Glavni prioritet Liste Za Rijeku je vraćanje povjerenja građana PGŽ u vlastite mogućnosti i vlastitu pamet temeljen na strogoj podjeli između Politike i Struke. Lista Za Rijeku će kroz svoj program djelovanja koje je prezentirano biračima, mobilizirati najbolje od najboljeg što ovaj grad i županija mogu ponuditi u ovom trenutku i staviti u službu razvoja bez ikakvog stranačkog predznaka


45

Pitanja?Vizija je potreba i

predispozicija uspjeha jer morate znati kamo idete ako želite tamo

stići. Da bismo uistinu mogli kreirati viziju, moramo

stvari vidjeti pod pravim svjetlom, a to

se događa kada izoliramo svu našu pohlepu i strahove.

Moramo ponovo krenuti iz početka, ali moramo se usuditi misliti na velika dostignuća.To smo obavezni prema svima onima koji su nekad ovaj grad napravili velikim ali i prema budućim

generacijama.


46

g ospodarski p rogram 2 013

Documents