GLASIzdavaË:

Gradski muzej Karlovac

Za izdavaËa:

Viπnja LasiÊ

Glavne i odgovorne urednice:

Lazo »uËkoviÊ, Viπnja LasiÊ

Uredniπtvo:

Lana Bede, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija ©krtiÊ

Lektura:

Draæenka PoloviÊ

Grafi Ëko oblikovanje i tisak:

Tiskara ”PeËariÊ & RadoËaj” Karlovac

Naklada:

600 primjeraka

Suradnici u ovom broju:

Dubravka Balen-LetuniÊ, Andrijana Pravidur, Lidija BakariÊ, Jacqueline Balen, Goran JakovljeviÊ, Kreπo Jerkov RonËeviÊ

Fotografi je:

Goran VraniÊ, Zdravko LipovπËak, Lazo »uËkoviÊArhiva Zemaljskog muzeja Sarajevo, Arhiva Gradskog muzeja Bjelovar, Arhiva Arheoloπkog muzeja Zagreb

Adresa uredniπtva:

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr

»asopis izlazi jedanput godiπnje.

Tekstovi se ne honoriraju.

Ovaj broj Ëasopisa zakljuËen je 1. svibnja 2009. godine.

Izdavanje Ëasopisa potpomogao je Grad Karlovac.

SADRÆAJ

3

4

7

10

12

14

16

18

20

22

2426

27

28

30

32

33

34

PROGLAS

IZ SVEG GLASAIDOLI

Tri tisuÊe godina pretpovijesti - Remek-djela metalnog doba kontinentalne • Hrvatske /Dubravka Balen-LetuniÊ/

Idoli /Lidija BakariÊ/• Religija ispriËana πutnjom idola /Andrijana Pravidur/• Figuralna plastika starËevaËke kulture na prostoru Hrvatske /Jacqueline Balen/• Antropomorfna fi gura iz OrovaËkih vinograda kraj Bjelovara /Goran JakovljeviÊ/• Kreπimir Jerko RonËeviÊ•

GLASNO I JASNOISTRAÆIVANJA

Turska kosa - arheoloπka istraæivanja 2007. i 2008. /Lazo ËuËkoviÊ/• Spilja Vrlovka - arheoloπka istraæivanja 2007. i 2008. /Lazo ËuËkoviÊ/• Stari grad Dubovac - arheoloπka istraæivanja 2008. /Lazo ËuËkoviÊ/•

AKVIZICIJE

Donacija zbirke oruæja iz Domovinskog rata /Ruæica StjepanoviÊ/• Ivan BenkoviÊ: Industrijski Chikago, 1917. /Antonija ©krtiÊ/•

ZA©TITA I RESTAURACIJA

Telurij s lunarijem /Igor »ulig/• Konzervatorsko-restauratorski radovi na slicu H.Schlesingera: Portret vladara, • 1835. /Antonija ©krtiÊ/

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, POREDAVANJA, PUBLIKACIJE

501 idol i ”zlatno tele”, izloæba /Lazo ËuËkoviÊ/• Mirta DiminiÊ: Tok, izloæba slika /Antonija ©krtiÊ/• KarlovaËki likovni susreti 2008. /Antonija ©krtiÊ/• Obiljeæavanje 150. godiπnjice smrti slikara Vjekoslava Karasa /Antonija ©krtiÊ/•

Franjo Koren (1929-1982) /retrospektivna izloæba u povodu 80 godina roenja/• Antonija ©krtiÊ/

Ana Feiner Æalac, izloæba solopressa i crteæa /Antonija ©krtiÊ/• Pjesmom za dom /Sanda KoËevar/• NoÊ muzeja /Viπnja LasiÊ/•

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Terenski seminar iz povijesnih znanosti, Turska kosa - Topusko, 2007. i 2008. • godine /Bruna KuntiÊ MakviÊ/

Mali husari /Viπnja LasiÊ/•

SUGLASJA

Od zvijezde do zvijezde /Igor »ulig/• Povratak slavnih karlovaËkih husara /Aleksandra Goreta/•

S RAZGLASA

Glavni rubac - zagonetno pokrivalo u tradicijskom æenskom oglavlju /Sanda • KoËevar/

GLASONO©AIN MEMORIAM

Dr. sc. –urica CvitanoviÊ (1924 - 2009) /Ante VrankoviÊ/• –eka - moja prijateljica i suradnica /Marinka Muæar/• Iz knjige dojmova•

GLASPAPIRDnevni tisak•

OGLASI I PRODAJE

BEZ GLASAStrip /Pea Cetinjanin/• Karikatura /Æeljko CeriÊ/• Karikatura /Pea Cetinjanin/•

36

38

39

40

41

44

45

48

50

52

54

55

56

58

727475

GLAS 3

ragi Ëitatelji,

πesti broj ”Glasa” je pred vama. Nadamo

se da Êe vam se i ovogodiπnje izdanje svi-

djeti jednako toliko, koliko nas raduje nje-

govo stvaranje i priprema. U svakom broju nastojimo

obraditi, naglasiti i prezentirati neku za nas vrlo vaænu

temu. Ove godine su to idoli, rezultat dogogodiπnjeg

sustavnog arheoloπkog istraæivanja lokaliteta Turska

kosa kod Topuskog.

ZahvaljujuÊi tim istraæivanjima, Gradski muzej Karlo-

vac ima najbogatiju zbirku idola, ali i drugih oblika

rane figurativne umjetnosti u Hrvatskoj, a i u samom

smo vrhu europskih zbirki sliËne tematike. Tijekom

proπlogodiπnjeg iskopavanja pronaen je 500. primje-

rak idola. Posljednjih godina zbirku pokuπavamo πto

viπe pribliæiti javnosti, pa idoli postaju sve prepoznat-

ljiviji simbol naπeg muzeja. Vrlo je zapaæena bila njiho-

va prezentacija na izloæbi ”Ratnici na razmeu istoka

i zapada” u Arheoloπkom muzeju u Zagrebu, a koja

je, pak, bila povod za izloæbu u keltskom muzeju u

Hochdorfu u NjemaËkoj. I tamo su idoli izazvali paænju

publike, struËne javnosti i novinara. Svakako valja na-

glasiti da je i naπ muzej postavio zapaæenu izloæbu

”501 idol i zlatno tele” u Galeriji ”Vjekoslav Karas”,

gdje je predstavljen lokalitet Turska kosa, s naglaskom

na idoloplastiku.

Uz glavnu temu broja slijede i kratki prikazi aktivnosti

u Gradskog muzeja Karlovac u proteklom razdoblju. I

na kraju, najavljujemo strip Pogledalove kronike, te-

meljen na istraæivanjima prapovijesnih Kolapijana.

Urednici

PROGLAS

D

4 GLAS

”TRI TISUΔE GODINA PRETPOVIJESTI - REMEK-

DJELA METALNOG DOBA KONTINENTALNE

HRVATSKE””Dreitausend Jahre Vorgeschichte - Meisterwerke der Metallzeit im kontinentalen Kroatien”

DUBRAVKA BALEN-LETUNIΔ, ARHEOLO©KI MUZEJ ZAGREB

koje je dalo 12 muzejskih ustanova: Arheoloπki muzej u

Zagrebu, koji je s Keltskim muzejom iz Hochdorfa i no-

silac projekta, Gradski muzej Karlovac, Muzejska zbirka

Topusko, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovi-

tica, Institut za arheologiju u Zagrebu, Muzej grada Za-

greba, Muzej Slavonije Osijek, Magyar Nemzeti Múzeum

iz Budimpeπte, Museum für Vor-und Frühgeschichte iz

Berlina, Römsch Germanisches Zentralmuseum iz Mainza

i Naturhistorisches Museum iz BeËa.

PoπtivajuÊi kronoloπki slijed, izloæba zapoËinje biranim

predmetima kultura bakrenog doba, prvog od pretpo-

vijesnih metalnih razdoblja. Meu tom graom paænju

je plijenila keramiËka produkcija vuËedolske kulture 3.

tisuÊljeÊa prije Krista, ponajprije posuda u obliku ptice,

uvrijeæena naziva ”vuËedolska golubica”. Nju je joπ 1938.

godine otkrio na vuËedolskom gradcu njemaËki arheo-

log R. R. Schmidt. I predmeti majstora bronËanodobnih

kultura s kraja 2. i poËetka 1. tisuÊljeÊa prije Krista, nisu

ostali nezapaæeni, posebice kad je rijeË o nakitu od zlata

poput garniture nakita iz Orolika, raskoπnoj zlatnoj naru-

kvici iz Bilja ili ogrlicama krajeva ukraπenih bogatim pre-

pletom iz Siska. Jednako tako zapaæeni su bili i predmeti

æeljeznodobnih kultura 1. tisuÊljeÊa prije Krista. Mahom

je rijeË o nalazima iz grobova ratnika otkrivenih u Batini,

Budinjaku ili Kaptolu, koji odaju visoku estetsku i zanat-

sku razinu majstora tog vremena. I ostavπtina keltskih

Tauriska i Skordiska s prostora kontinentalnog dijela Hr-

vatske pronaena u Zvonimirovu, Vukovaru, Dalju ili Osi-

jeku bila je predmetom interesa, tim prije πto je keltska

graa njemaËkoj publici i poznata i bliska. Naime, pro-

stori NjemaËke nekoÊ su bili domovina Kelta. Mada navi-

knuti na tu vrstu grae, paænju je plijenila zlatna ogrlica

iz GajiÊa izraena pseudofiligranskom tehnikom, nesum-

Od 9. rujna 2008. pa sve do 9. oæujka 2009.

godine u prostoru Keltenmuzeuma u Hoch-

dorfu/Enz nedaleko Stuttgarta njemaËka je

javnost imala priliku vidjeti hrvatsku izloæbu

pod naslovom ”Dreitausend Jahre Vorgeschichte - Me-

isterwerke der Metallzeit im kontinentalen Kroatien”

(”Tri tisuÊe godina pretpovijesti - Remek-djela metalnog

doba kontinentalne Hrvatske”). Ova ugledna, relativno

mlada muzejska ustanova, uspjeπno je organizirala cijeli

niz izloæbi s tematikom iz pretpovijesti. Vrlo moderno

projektirana zgrada muzeja sagraena je osamdesetih

godina proπlog stoljeÊa, nakon senzacionalnog otkriÊa

grobnog humka (tumula) s bogato opremljenom grob-

nom komorom u kojoj je bio pokopan keltski knez iz

sredine 6. stoljeÊa prije Krista. Vjeπto uklopljen u okoliπ,

muzej se nalazi na dijelu istraæenog ranokeltskog na-

selja, a uz njega je i park u kojem je po naputcima

arheologa sagraeno keltsko gospodarstvo s kuÊom za

stanovanje, razliËitim gospodarskim zgradama i vrtom

u kojem je zasaeno raznovrsno bilje kakvo su pozna-

vali i koristili Kelti. Nakon istraæivanja grobni je humak

ponovno nasut do njegovih iskonskih dimenzija, 6 m

visine i 60 m promjera, a danas do njegovog vrha vode

stepenice i sluæi kao vidikovac s kojeg se pruæa pre-

krasan pogled sve do Hohenasperga, joπ jednog vrlo

znaËajnog keltskog naselja.

Za realizaciju izloæbe zasluæan je dr. Tiberius Bader koji

je inicijativu o izloæbi pokrenuo joπ prije par godina,

dok je bio ravnateljem Keltskog muzeja. Njegovom za-

slugom izloæbi su prikljuËeni i nalazi koji se danas Ëu-

vaju u muzejima Maarske, Austrije i NjemaËke, a koji

takoer potjeËu s podruËja kontinentalnog dijela Hrvat-

ske. Za potrebe izloæbe odabrano je oko 400 predmeta

IZ SVEG GLASA IDOLI

GLAS 5

IZ SVEG GLASA

njivo remek-djelom zlatarstva tog razdoblja. Ljubitelji

numizmatike, poglavito keltskog novca, imali su prilike

vidjeti rijetke primjerke novca iz RibnjaËke, Radoboja,

Petrijevaca, OkiÊa (Samobor) i Varaædina. Arheologe kao

i posjetitelje razliËitih obrazovanja privukli su izloπci ja-

podske kulture, prije svega maπtoviti detalji japodske

noπnje, poput kapa i oglavlja od bronËanog lima kao i

mnoæina nakita izraenog od jantara i staklene paste.

Grupa malenih glinenih konjanika, koji kod Kolapijana

simboliziraju heroiziranog pokojnika, iz kultnog mjesta

u Turskoj kosi nedaleko Topuskog, izloæena u zasebnoj

vitrini, izazvala je nemalu paænju. Naime, te su figuri-

ne ratnika-konjanika asocirale veÊi broj posjetitelja, iz

nama nepoznatih razloga, na ratnike naene u Lintongu

IDOLI

IZ SVEG GLASA

6 GLAS

IDOLI

u Kini uz Qin Shihuangov mauzolej. OpÊe je poznato da

su terakote kineskih ratnika dinastije Qin (221-206 god.

prije Krista), a naeno ih je preko deset tisuÊa, gotovo

prirodne veliËine i svaka od njih savrπene izradbe s rea-

listiËki prikazanim detaljima πto je suπta suprotnost ko-

lapijanskim krajnje stiliziranim konjanicima minijaturnih

dimenzija, koji su uz to i nekoliko stoljeÊa stariji. No o

ukusima, a Ëini se i asocijacijama, ne treba raspravljati.

Za atraktivnost izloæbe zasluæan je Markus Ege koji je

autor prostorne koncepcije i oblikovanja izloæbe. Ista-

nËanim je ukusom, Ëvrsto zadane okvire relativno ma-

log prostora pretvorio u prednost. Gusto poredanu, ali

jasno vidljivu grau izloæio je stvarajuÊi iluziju riznice

(Schatzkammer). Konfrontirana s luksuznim predmetima

keltskog kneza, naπa su blaga metalnih razdoblja poka-

zala da smo u Europi premreæenoj trgovaËkim putovima

bili njezinim sastavnim dijelom.

Izloæba je popraÊena katalogom na njemaËkom jeziku

kojeg je oblikovao Igor Krajcar. Na 204 stranice katalo-

ga s 295 ilustracija - fotografija, karata, tabela i crteæa

- autori tekstova daju pregled razvoja kultura metalnih

razdoblja, njihov odnos sa susjednim prostorima, pro-

izvodnju, trgovinu, dodir s povijesnim svijetom i tome

sliËno. Nakon pozdravnih rijeËi mr. sc. Boæe BiπkupiÊa,

ministra za kulturu RH, prof. dr Dietera Plancka, rav-

natelja Konzervatorskog zavoda Baden-Württemberg,

Petera Schäfera, gradonaËelnika opÊine Eberdingen i

Ante RendiÊa-MioËeviÊa, prof. ravnatelja Arheoloπkog

muzeja u Zagrebu, slijede tekstovi: Dubravke Balen-

LetuniÊ, Vorwort - Ein Gang durch die Vorgeschichte im kontinentalen Kroatien (Predgovor - Hod kroz pretpo-

vijest kontinentalne Hrvatske ); Jacqueline Balen, Die VuËedol - Kultur (VuËedolska kultura); Jasne ©imiÊ, Die Bronzezeit im kontinentalen Kroatien (BronËano doba

kontinentalne Hrvatske); Marine ©imek Ältere Eisenzeit im kontinentalen Kroatien (Starije æeljezno doba konti-

nentalne Hrvatske); Nives MajnariÊ-PandæiÊ, Die Kelten in Nordkroatien (Kelti u sjevernoj Hrvatskoj); Ivana Mir-

nika, Die keltischen Münzen in Nordkroatien (Keltski no-

vac u sjevernoj Hrvatskoj); Laze »uËkoviÊa, Die Kolapi-anen (Kolapijani); Dubravke Balen LetuniÊ, Die Japoden und ihr Land (Japodi i njihova zemlja); Ante GrubiπiÊa,

Der Archäologe Dr. Robert Rudolf Schmidt in Kroatien

(Arheolog dr. Robert Rudolf Schmidt u Hrvatskoj), te na

kraju katalog grae i popis citirane literature.

Naposljetku, ali ne i manje vaæno, izloæba je ostvarena

uz pomoÊ Ministarstva kulture RH, a glavninu troπkova

- transport, postav izloæbe, boravak autora, sve radove

oko kataloga, od pripreme do tiskanja, snosio je Keltski

muzej potpomognut brojnim sponzorima. Za visoko

procijenjenu arheoloπku baπtinu jamËila je dræavna vla-

da Baden-Württenberga.

GLAS 7

IZ SVEG GLASAIDOLI

IDOLILIDIJA BAKARIΔ, ARHEOLO©KI MUZEJ U ZAGREBU

Potraga za hranom, obrada zemljiπta, organi-

zirani oblik lova i sl. vezani su uz praÊenje

vremenskih prilika - odreene radnje vezuju

se za odreena godiπnja doba. PraÊenje pri-

rodnih i druπtvenih zakonitosti rezultiraju kao znanje

o pravilnosti izmjene procesa prirode i druπtva. Takva

znanja su temelj razumnog shvaÊanja, odnosno korijeni

znanstvenih spoznaja. Mnoge prirodne pojave pripisi-

vane su nadnaravnim ili svemoguÊim biÊima na koja

se moæda moæe utjecati molitvama, darovima, plesom,

ærtvama i sl., odnosno magijom.

Idol je naziv koji su Grci, kao razvijeni politeistiËki narod,

nadjenuli materijaliziranom vjerovanju, predstavljenom

kipom ili slikom, a koji prikazuje ili simbolizira neko

boæanstvo. Tim terminom nazivamo figure izraene od

raznih materijala, a objekt su kulta. RijeË kult (lat. cultus od colere - obraivati zemlju; πtovati, Ëastiti) oznaËu-

je religiozne obrede, odnosno sluæenje boæanstvu ili,

u prenesenom smislu, oboæavanje ili πtovanje koje se

iskazuje nekoj osobi ili nekom predmetu. U kultnom

slavlju Ëovjek susreÊe prisutnost nadnaravnog te traæi

moguÊnost da mu se pribliæi. Za kultno slavlje Ëesto

postoje odreena vremena i odreeni prostori. Teπko

je uÊi u trag duhovnim ritualima pretpovijesnog Ëovje-

ka kao i otkriti njihovo pravo znaËenje. Rituale, obre-

de i magijske radnje moæemo samo zamiπljati i pret-

postaviti, ali ne i rekonstruirati na osnovi oskudnih

arheoloπkih ostataka. Upravo nemoguÊnost da iz drugih

izvora saznamo podrobnije o tradiciji, religiji, obiËajima

- ukratko: o bogatstvu ili siromaπtvu duhovnog æivota

pretpovijesnog Ëovjeka - Ëine idole tako primamljivim

objektima mnogih znanstvenih rasprava. Da bi se takva

materijalna svjedoËanstva dovela u sklad s njihovom

stvarnom namjenom, potrebno je znati niz pojedinosti

vezanih uz okolnosti nalaza na samom lokalitetu koje

bi bile sigurniji dokaz njihove namjene. Ukoliko je figu-

ra naena u blizini nekog ærtvenika ili je priloæena uz

umrlog u grobu, tada s punim pravom moæemo govoriti

o njenom kultnom znaËenju. Sumiramo li sva relevantna

miπljenja o svrsi postanka idola, tada Êemo vidjeti da se

ona svode uglavnom na prikaze boæanstva, magijskih

objekata, votivnih predmeta, amuleta, kultova predaka,

IZ SVEG GLASA

8 GLAS

IDOLI

kao i djeËjih lutaka, ili naprosto instrument kojim su se

sluæili kod odreenih obreda.

Pojam oko kojeg se od nastanka svijeta do danas sve

vrti, je - plodnost. Tu se misli na plodnost i rodnost ze-

mlje koja nas hrani, plodnost æivotinja koje nas takoer

hrane, ali nam i sluæe, kao i na vlastitu plodnost, od-

nosno na obnovu vlastite vrste. PoπtujuÊi zakone plod-

nosti, dolazimo do najraπirenijeg kulta u pretpovijesnim

razdobljima, kulta Boæice Majke (Magna Mater) ili pra-

majke, koja svojim likom objedinjuje sve vrste plodno-

sti, koje su toliko potrebne Ëovjeku za njegov opsta-

nak. Boæica Majka nije samo objekt oboæavanja, nego

i objekt rituala nuæno vezanih uz njeno udobrovoljava-

nje. UobiËajeni likovni prikaz boæice je æena naglaπenih

spolnih atributa, vrlo Ëesto steatopignog oblika (preko-

mjerno razvijena straænjica). Najpoznatija je tzv. Venera

iz Willendorfa iz paleolitskog vremena, koja se Ëuva u

Prirodoslovnom muzeju u BeËu, Austrija.

ZnaËajnu i brojem predmeta vaænu zbirku Arheoloπkog

muzeja u Zagrebu Ëini kolekcija antropomorfne glinene

plastike - idola. VeÊina primjeraka su dospjeli u Muzej

potkraj 19. ili poËetkom 20. stoljeÊa, te za njih, osim

mjesta nalaza, nemamo potrebne podatke pomoÊu ko-

jih bi se odredilo Ëemu su sluæili. VeÊina njih je iz vre-

mena neolitika, mlaeg kamenog doba, u kojemu je

ratarstvo najvaænija privredna grana, a naËin æivota je

sjedilaËki. S prvim naseljima dolazi i do organizirane

prehrane, koja viπe ne ovisi samo o lovu, ribolovu i

sakupljanju plodova. Uslijed toga je plodnost zemlje i

æivotinja izuzetno vaæna.

Proizvodnja antropomorfnih i zoomorfnih figura je veli-

ka, a sluæe za udobrovoljavanje „viπih“ sila da bi dala

vremenske prilike pogodne za æivot. Oblici figura su

razliËiti - od shematskih prikaza ljudske figure do re-

alistiËnih prikaza. Zanimljive su figure koje na tijelu s

izraæenim æenskim spolnim atributima imaju ptiËju gla-

vu. Prema nekim tumaËenjima, takve figure simbolizi-

raju kontakt s viπim, nebeskim sferama. Neke glinene

figure imaju urezane znakove, koje ponekad oznaËava-

ju odjeÊu, a ponekad spolne atribute. Urezi oko vrata

tumaËe se kao prikaz nakita, a na nekim primjercima

vidljive su i oznake skarifikacije.

Doba eneolitika, ili bakrenog doba (pribliæno 3500 -

2200. godine prije Krista), a zatim bronËanog doba,

donosi velike promjene u gospodarskom i druπtvenom

razvitku druπtva. Rodovske i plemenske zajednice

ËvrπÊe su povezane, najËeπÊe na patrijarhalnim osno-

vama organizacije. U ekonomskom smislu prevladava

stoËarstvo kao najvaænija privredna grana, koja za-

mjenjuje poljoprivredu. StoËarski naËin æivota izisku-

je πire æivotne prostore, plemena postaju mobilnija, a

muπkarac stup plemenske zajednice. Tek sada pored or-

ganiziranog naselja nalazimo i

organizirana groblja. Razvija se

kult mrtvih i kult predaka, kao

i vjerovanje u zagrobni æivot.

Glinene figure sada nalazimo

i u grobovima poloæene pored

umrlog, te postaju instrument

kulta mrtvih. Sama pojava vrlo

paæljivo organiziranih nekro-

pola uz sloæene rituale ukopa

i obrede koji se vrπe prilikom

ukopa (prinoπenje ærtava palje-

nica, ljevanica, obredno razbi-

janje posuda nad grobovima i

sl.), te polaganje popudbina,

kao i glinenih figura u grobove,

ukazuju na vrlo veliku paænju

i brigu za umrle, odnosno na

GLAS 9

IZ SVEG GLASAIDOLI

njegovanje kulta pokojnika. Glinene figure poloæene

uz umrlog pripadaju kultu mrtvih, odnosno umiranju i

raanju, obnovi duπa pokojnika, vjeËitom ciklusu obno-

ve æivota i smrti. Na neki naËin i takve figure se mogu

tumaËiti kao simbol plodnosti, odnosno ponovnog

raanja. Figure su preteæno æenskog lika (mada pone-

kad imaju i neka muπka obiljeæja) i viπe nemaju izrazito

naglaπene spolne atribute. Jedna takva figura naena

je u Dalju, naæalost kao sluËajni nalaz, pa ne moæemo

odrediti njezinu upotrebnu funkciju (nekropola bjelo-

brdsko -daljske grupe nalazi se u blizini ovog sluËajnog

nalaza, pa nije iskljuËena moguÊnost

da je idol bio grobni prilog). Cijela

figura odiπe statusnim simbolima vi-

soko pozicionirane osobe u druπtvu.

Zapaæa se izuzetno dobro prikazana

noπnja æenske osobe - bogato veze-

na zvonolika haljina, ukraπena orna-

mentom s prednje i straænje strane. U

struku je stegnuta pojasom, ili je on

samo naglaπen vezom. Oko vrata figu-

re istiËe se nekoliko ogrlica. U predjelu

grudi urezani su koncentriËni kruæiÊi,

koje moæemo tumaËiti naznakom

spola, ali i kao ukras na haljini. Na

straænjoj desnoj strani haljine takoer

su utisnuti koncentriËni kruæiÊi, kao li-

kovna predstava solarnog boæanstva,

vrlo πtovanog u prethistoriji, pa i ka-

snijim razdobljima.

Krajem bronËanog te u æeljeznom dobu antropomorfne figure mijenjaju oblik, kao i mjesto nalaza. U to doba nalazimo idole bez istaknutih spolnih obiljeæja, noπnje i nakita, s ponekad urezanim ornamentima ili naljepcima od gline koji prikazuju nakit. U æeljeznom dobu plemena imaju veÊ znatno razvijenu svijest o religiji, odnosno panteizmu. U pojedinim naseljima, u kuÊama naeni su oltari za kuÊna boæanstva. U sklo-pu naselja naena su kultna mjesta i prava svetiπta, koja su sluæila u vjer-ske svrhe cijelom naselju, a moæda i grupi naselja. Postoji moguÊnost da su svetiπta bila ukraπena i s drvenim ki-

povima. Kojim su sve boæanstvima ona bila posveÊena, ne znamo, ali po glinenim antropomorfnim likovima moæemo zakljuËiti da su ta boæanstva imala ljudski lik. Najpoznatiji bogovi starog vijeka - grËki i rimski - zasi-gurno imaju svoje porijeklo u pretpovijesnoj religiji.

Duhovni æivot pretpovijesnog Ëovjeka joπ uvijek je slabo poznat. Istraæivanje materijalnih ostataka u sferi kulta svakako je jedna od zanimljivijih strana arheoloπkih prouËavanja, a iskopavanja vrπena u novije vrijeme dala

su i obilje novih informacija.

IZ SVEG GLASA

10 GLAS

RELIGIJA ISPRI»ANA ©UTNJOM IDOLAANDRIJANA PRAVIDUR, ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE, SARAJEVO

U trenutku kada je Ëovjeka

nadvladao strah pred blje-

skom svjetla zagluπujuÊeg

udara munje, okamenjen

ujedno prekrasnim i zastraπujuÊim pri-

zorom, nemoÊan i malen pod silinom

neznanja, savladan strahom od nepo-

znatog, spozna da svijet iznad hori-

zonta æivi neovisno o Ëovjeku na ze-

mlji. Nepredvidiva snaga prirode koju

Ëovjek nije mogao zauzdati, pred stra-

hom od smrti dobiva u æivotu Ëovje-

ka dimenziju nadnaravnog. UzmiËuÊi

pred neobjaπnjivim pojavama koje

nije mogao prilagoditi i podrediti sebi,

pokorava se, svjestan da u nagonu

samoodræanja biva ponizan pred si-

linom neobjaπnjivoga. Kompleksnost

vjerovanja prapovijesnog Ëovjeka da-

nas, u okviru brojnih i zanimljivih teo-

rija, ipak ostaje mistiËnom i nedoreËe-

nom pojavom kakva je i bila u druπtvu

prapovijesnog vremena. Religija pra-

povijesnog Ëovjeka se razvijala i rasla

tijekom vremena, u kontinuitetu, kako

je rasla i spoznaja Ëovjeka o samome

sebi, obitelji, zajednici i prirodi koja

ga okruæuje. Teπko da moæemo pro-

niknuti u trag duhovne svijesti pra-

povijesnog Ëovjeka, no ipak poneπto

moæemo naslutiti i pokuπati spoznati iz

gotovo jedinog nam u sferi vjerovanja

pristupaËnog medija, antropomorfne

plastike, idola. U okviru pojedinaËnih

GLAS 11

znanih i brojnih neznanih religijskih manifestacija, ova

direktna arheoloπka svjedoËanstva Ëine posebnu gru-

pu objekata od kultnog znaËenja, pa su samim time i

predmet brojnih interpretacija u rasvjetljavanju religije

prapovijesnog Ëovjeka. Pojava antropomorfne plasti-

ka koja prikazuje ili simbolizira neko boæanstvo, na

podruËju Bosne i Hercegovine zabiljeæena je potkraj

kasnog bronËanog doba na lokalitetima RipaË kod

BihaÊa i Velikoj gradini u Varvari kod Prozora. Kontinu-

itet razvoja religijskog shvaÊanja i znaËenja, jednim di-

jelom se moæe promatrati kroz skupinu ovih predmeta

na kojima se da uoËiti da je shvaÊanje boæanskih biÊa

doseglo stupanj antropomorfizma, πto zasigurno vodi

k izgradnji religijskog sustava i lokalnog panteona.

Uglavnom se ovakve, veÊ pomalo definirane religijske

pojave manifestiraju u razdoblju æeljeznog doba, izra-

zom ograniËene na prostor sjeverozapadne i centralne

Bosne na lokalitetima RipaË kod BihaÊa, Donja Dolina,

Pod kod Bugojna, Debelo Brdo i Fortica na Bakijama

kod Sarajeva. Iako je ovakva vrsta arheoloπkih nalaza,

meu ostalim, neposredan dokaz o religiji prapovije-

RipaË kod BihaÊa

snog Ëovjeka na podruËju Bosne i Hercegovine, ostat

Êe veÊim dijelom misterij u razmatranjima duhovnog

æivota, kako stoljeÊima i priliËi objektima kultnog

znaËenja.

IZ SVEG GLASA

12 GLAS

IDOLIIZ SVEG GLASA

FIGURALNA PLASTIKA STAR»EVA»KE KULTURE

NA PROSTORU HRVATSKEJACQUELINE BALEN, ARHEOLO©KI MUZEJ U ZAGREBU

Rani neolitik i prve poljodjelske zajednice

u sjevernoj Hrvatskoj obiljeæili su nositelji

starËevaËke kulture. Njeno rasprostiranje na

podruËju Hrvatske moguÊe je pratiti od kraj-

njeg istoka, odnosno zapadnog Srijema, preko Baranje

i Slavonije prema zapadu, sve do okolice Bjelovara.

Na prostoru sjeverne Hrvatske do danas je poznato

stotinjak nalaziπta na kojima je pronaena keramika

pripadnika starËevaËke kulture. Prvi nalazi starËevaËke

kulture, potjeËu iz 1894. s poloæaja Gimnazija u Vukova-

ru, iako je prve nalaze objelodanio R. R. Schmidt 1945.

s lokaliteta Gradac na VuËedolu i Vlastelinski brijeg u

Sarvaπu.

Naselja starËevaËke kulture nalaze se u pravilu uz

vodotoke, na poviπenim rijeËnim obalama ili na ni-

skim breæuljcima koji prelaze u doline vodotokova.

Istraæivanjima je utvreno kako starËevaËka naselja

nisu usamljena i udaljena jedna od drugih, nego su gru-

pirana u nizu duæ rijeka ili potoka. Meu ostacima ma-

terijalne kulture najzastupljenije je keramiËko posue

oksidacijski peËeno. Meu grubim posuem dominiraju

zaobljeni lonci malo izvuËenog ruba i zaobljenog dna,

ukraπeni barbotinskim naËinom ukraπavanja ili utiskiva-

njem nokta ili vrha prsta u vlaænu glinu. NajËeπÊi oblik

finog posua jesu zdjele na ravnoj ili poviπenoj nozi.

Ukraπavanje je izvedeno bijelom ili tamnom bojom.

U starËevaËkoj kulturi Ëesti su predmeti kultnog

obiljeæja - ærtvenici i shematizirane ljudske figurice.

NajËeπÊi tip figurica je jednostavan lik u obliku stupa,

bez naglaπenih pojedinaËnih dijelova tijela. Tankim ure-

zima oznaËeni su jedino kosa, oËi i usta, a plastiËno su

istaknuti nos, ruke ili grudi.1 Drugi tip je steatopigna

1 DimitrijeviÊ 1979, 253; Minichreiter 2002; Minichreiter 2005

GLAS 13

GLASNO I JASNOIDOLI

figurica - s izrazito naglaπenim atributima. Takvih za

sada s prostora Hrvatske poznajemo tri: iz Vinkovaca,

Virovitice (lokalitet Brekinja) i Tomaπanaca (lokalitet

PalaËa).2

Ono πto sa sigurnoπÊu moæemo reÊi, je da se figurice

ne mogu tumaËiti na jedinstven naËin te da njihova

funkcija uvelike ovisi o kontekstu nalaza. StarËevaËke

figurice iz Zadubravlja kod Slavonskog Broda tumaËe

se kao kultni predmeti koji su okupljeni na jednom

uæem prostoru unutar naselja, za koji se smatra da je

bio namijenjen odræavanju kultnih obreda.3 Ipak, veÊi

dio figuralne plastike s drugih starËevaËkih nalaziπta

potjeËe iz zapuna ukopanih objekata/jama, dakle iz

njihova sekundarna konteksta, kada su bile naknadno

zatrpavane, πto nam onemoguÊava njihovu toËnu in-

terpretaciju. Neke pak od figurica imaju stare lomove i

oπteÊenja te su vjerojatno uniπtene, odnosno polomlje-

ne tijekom razliËitih ritualnih obreda.

Premda su predmeti figuralne plastike u odnosu na

cjelokupan pokretni inventar u starËevaËkim naseljima

malobrojni, oni predstavljaju jedini materijalni dokaz

duhovnog æivota neolitiËkih populacija.

LITERATURA:

Balen, J., Gerometta, K. 2009, Nalazi ærtvenika i figural-

ne plastike starËevaËke kulture s lokaliteta Tomaπanci

- PalaËa (u tisku).

DimitrijeviÊ, S., 1979, Sjeverna zona. Neolit u central-

nom i zapadnom dijelu sjeverne Jugoslavije, PJZ II, Sa-

rajevo, 229-360.

KrznariÊ ©krivanko, M., 1999, Mlae kameno doba, u:

katalog izloæbe Iz kolijevke rimskih careva - Vinkovci u svijetu arheologije, Vinkovci.

Minichreiter, K., 2002, Ærtvenici i idoli starËevaËkog na-

selja na Galovu u Slavonskom Brodu, PrilInstArheoZa-

grebu 19, Zagreb, 11-30.

2 KrznariÊ ©krivanko 1999, 82, kat. br. 19, Sekelj IvanËan, Balen 2006, sl. 2;

Balen, Gerometta 2009.3 Minichreiter 2005.

Minichreiter, K., 2005, Zadubravlje - kultni predmeti u

naselju starËevaËke kulture, PrilInstArheoZagrebu 22,

Zagreb, 5-24.

Schmidt, R. R., 1945, Die burg VuËedol, Zagreb.

Sekelj IvanËan, T., Balen, J., 2006, Prapovijesno naselje

Virovitica - Brekinja, AIA 2, Zagreb, 67-72.

14 GLAS

GLASNO I JASNO IDOLI

ANTROPOMORFNA FIGURA IZ OROVA»KIH

VINOGRADA KRAJ BJELOVARAGORAN JAKOVLJEVIΔ, GRADSKI MUZEJ BJELOVAR

Prikaz ljudskog lika u pretpovijesnoj kera-

miËkoj produkciji najËeπÊe se pripisuje ido-

loplastici, no ponekad izaziva i velike dvojbe

o njegovoj stvarnoj funkciji. Takav je i jedin-

stveni primjerak keramiËkog prikaza ljudskog lika s lo-

kaliteta vinkovaËke kulture (2100 - 1900. pr. Kr.). Oro-

vaËki vinogradi kraj Bjelovara, najzapadnijeg i za sada

jedinog lokaliteta zavrπne faze vuËedolske kulture koji

se u sjevernoj Hrvatskoj sustavno istraæuje. Navedeni

lik ima jedno saËuvano perforirano uho te stiliziranu

odjeÊu ukraπenu dodatnim trakama oko vrata, odno-

sno ogrlicom s privjeskom, koji se ne nastavljaju na

leima, te stoga moæemo pretpostaviti da je rijeË o

aplikacijama naπivenim na odjeÊu. Straænja strana je

πuplja i fino obraena s dvije probuπene rupice na

gornjem dijelu vrata te nizom plitkih rupica na obodu

glave.

Figuru moæemo promatrati ili kao idol ili kao dio po-

sude, a izvedba lika direktno ili indirektno upuÊuje na

genezu vinkovaËke kulture (JakovljeviÊ, 2005). Ako je

promatramo kao idol, ishodiπte njenog prikaza sva-

kako moæemo pronaÊi na istoku, s korijenima u D

stupnju vinËanske kulture. Joπ raniji, neπto primitivniji

prikazi naeni su u Rumunjskoj (lokalitet Turdas A-

stupnja vinËanske kulture; Dumitresku, 1968: 103/54) i

na Kosovu (Beriljevo; SlavkoviÊ-–uriÊ, 1963: 303-307),

¸

GLAS 15

IDOLI GLASNO I JASNO

a pojedini elementi ukraπavanja (npr. rupice na glavi)

poznati su joπ u Cucuteni kulturi (4. tisuÊljeÊe pr. Kr.) u

Moldaviji (Novye Ruseshty I kod Kisheneva; Gimbutas,

1982: 162, sl. 104). Geneza pak vinËanske kulture i

kronoloπka komparacija lokaliteta od Anadolije, Traki-

je, sjeverne Bugarske i Rumunjske govori ne samo o

jedinstvenom balkansko-anadolskom kulturnom kom-

pleksu neolitiËkog razdoblja veÊ i o tome da su se prvi

utjecaji egejskog kulturnog kruga na podruËju central-

nog Balkana poËeli javljati oko 4. tisuÊljeÊa pr. Kr.

Odumiranjem vinËanske kulture u razvoju idolopla-

stike antropomorfnog tipa (kao nalaz iz OrovaËkih

vinograda) nastaje odreeni vremenski hiatus, koji

na podruËju sjeverne Hrvatske prestaje tek pojavom

vuËedolske kulture. Na konkretnom primjerku figure iz

OrovaËkih vinograda, zbog njegove profilacije i naËina

izrade straænje strane, vidljivo je da je najvjerojatnije

rijeË o dijelu, moæda kultne posude, kronoloπki vrlo

bliske vuËedolskoj kulturi kao temeljnom supstratu

vinkovaËke. Analogije govore da idejno porijeklo ili

moæda Ëak i import, moæemo traæiti na podruËju Me-

diterana, toËnije, na prostorima grËkih otoka od Male

Azije do jugoistoËne grËke obale. Takve pretpostav-

ke temeljene su na istraæivanjima lokaliteta Sitagroi u

Egejskoj Makedoniji (V. stupanj direktno se vezuje uz

vuËedolsku kulturu; Renfrew, 1970: 174, 132) te Empo-

rio i Ayio Gala na otoku Hiju (Hood, 1981). Posebno su

zanimljve teriomorfne vaze i vrËevi stupnja IV Emporia

(praoblik potjeËe iz forme askosa) s visokim okomitim

ili koso postavljenim zoomorfnim izljevom te kultnom

uporabom, a joπ je interesantnija kronoloπka uspored-

ba, buduÊi spomenuti stupanj Emporia odgovara II.

stupnju Troje u Maloj Aziji, odnosno zavrπnom stupnju

C vuËedolske kulture (vinkovaËke kulture).

Iz ovih kratkih natuknica proizlazi da je figura iz Oro-

vaËkih vinograda simbioza kolektivnog sjeÊanja na ne

tako davne vinËanske i ostale korijene istoËnog pori-

jekla te snaæne idejne egejske utjecaje pristigle trgo-

vaËkim vezama. Iz toga takoer moæemo zakljuËiti da

je tijekom 2. tisuÊljeÊa pr. Kr. podruËje sjeverozapadne

Hrvatske bilo dio velikog migracijskog pravca, koji se

protezao od Egeja do Baltika, stavljajuÊi po strani u ne-

olitiku dominantna istoËna podruËja. ZahvaljujuÊi pak

velikoj mobilnosti i prilagodljivosti vuËedolske kulture,

doπlo je do njenih snaænih kontakata s grËkim tlom, ra-

zvoja savrπenije druπtvene organizacije te prenoπenja

religijskih i kulturnih elemenata dalje prema zapadu.

LITERATURA:

JAKOVLJEVIÊ 2005 - JakovljeviÊ G., Antropomorfna figura iz

naselja vinkovaËke kulture u OrovaËkim vinogradima kraj

Bjelovara, Histria antiqua 13/2005, Pula 2005., 49.-55.

DUMITRESCU 1968 - Dumitrescu V., Arta neoliticâ in România,

Bucuresti 1968.

SLAVKOVIÊ-–URIΔ 1963 - SlavkoviÊ-uriÊ N., Tri nove statuete

u zbirci Muzeja Kosova i Metohije, Glasnik Muzeja Kosova i

Metohije VII-VIII, Priπtina 1963.

GIMBUTAS 1982 - Gimbutas M., The Goddesses and Gods of

Old Europe (6500-3500 BC), University of California Press,

Berkeley and Los Angeles 1982.

RENFREW 1970 - Renfrew C., The Burnt House at Sitagroi,

Antiquity, XVII, 1970.

HOOD 1981 - Hood S., Excavations in Chios 1938-1955 - Pre-

historic Emporio and Ayio Gala, Athens 1981.

¸

16 GLAS

IDOLIGLASNO I JASNO

KRE©IMIR JERKO RON»EVIΔ*

(ZAGREB, 14.IX.1949.)

Prve slikarske i crtaËke poduke

dobio od prof. Valerija Michie-

lija. Studirao arheologiju i ar-

hitekturu kao interdisciplinar-

ni studij te radio kao crtaæ arheoloπkih

predmeta, prvo na Arheoloπkom institu-

tu, a potom na Odsjeku za arheologi-

ju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,

gdje i danas radi. Nacrtao je na tisuÊe

arheoloπkih predmeta, opremio i ilustri-

rao veliki broj knjiga te dizajnirao broj-

ne korice i plakate. Napravio cjeloku-

pnu crtaËku arheoloπku dokumentaciju

bronËane skulpture Apoxyomenosa.

U svom slikarstvu okrenut je intimnom

realizmu s dosta komponenata nadrea-

lizma, a u boji sluæi se tonskim slikar-

stvom. Tematski je vezan za slikanje

interijera, sakralnih motiva, slikarskih

i kiparskih ateliera, radnih stolova,

arheoloπkih predmeta i krajolika. Slika

uglavnom tehnikom ulja na platnu i dr-

vetu.

Izlaæe od 1970. godine. Samostalno je

izlagao diljem Hrvatske (Zagreb, Knin,

Slavonski Brod, Dubrovnik, PoreË,

Kriæevci, Jastrebarsko, Zadar, KorËula),

u Sloveniji (Rogaπka Slatina, Maribor,

Ljubljana), NjemaËkoj (Augsburg, Ko-

eln), Australiji (Melbourne), ©vicarskoj

(Bern), Italiji (Milano) te na zajedniËkim

izloæbama u Zagrebu, Sydneyu i Limo-

neu sul Garda.

* Kreπimir RonËeviÊ meu prvima je prepoznao veliku vrijednost nalaza idoloplastike na lokalitetu Turska kosa kraj Topuskog te svpjim crteæima dao doprinos u

prvim objavama idola. Ovdje donosimo njegove najnovije crteæe idola izraæene u akvaralu.

GLAS 17

GLASNO I JASNOIDOLI

18 GLAS

ISTRAÆIVANJA

TURSKA KOSA - ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA

2007. i 2008. LAZO »U»KOVIΔ

Lokalitet: TURSKA KOSA

Naselje: VELIKA VRANOVINA

OpÊina: TOPUSKO

Vrsta radova: nastavak sustavnih arheoloπkih iskopa-

vanja

Osamdesetih godina 20. stoljeÊa obavlja-

na su sustavna arheoloπka istraæivanja na

poloæaju Turska kosa, u selu Velika Vrano-

vina kraj Topuskog, koja su omoguÊila oËi-

tavanje opsega i karaktera ilirskog naselja, nekropole

i specifiËnih kultnih mjesta s brojnim nalazima figu-

ralne plastike. Posljednje dvije godine nastavljena su

sustavna istraæivanja lokaliteta. Glavni cilj je bio utvr-

diti opseg i naËin prerade æeljezne rude, te otkriti veze

izmeu metalurgije i kultnih mjesta. Nedostatna finan-

cijska sredstva nisu pruæala velike moguÊnosti pa su

istraæivanja ograniËena na rubne dijelove kultnog mje-

sta 1, odnosno na veÊ od ranije poznato kolapljansko

svetiπte. Ekipu su saËinjavali: voditelj Lazo »uËkoviÊ iz

Gradskog muzeja Karlovac, zamjenik dr. sc. Salmedin

MesihoviÊ i studenti arheologije i starije povijesti iz Sa-

rajeva, Mostara, Tuzle i Zagreba.

Planirano je otvoriti dvije veÊe sonde koje Êe se formi-

rati zavisno od situacije na terenu, a u sluËaju nuæde

otvaranje viπe manjih sondi. Ova posljednja opcija

se i dogodila. Naime, lokalitet je danas pod πumom

pa su se sonde morale prilagoditi konkretnoj situaciji

izbjegavajuÊi veÊa stabla, jer je zbog gustoÊe korijenja

oteæano vrπiti iskop i uoËavati stratigrafske jedinice.

Sonde su bile postavljene na rubu kultnog mjesta 1, te su

nastavak ranije zapoËetih iskopavanja ovog svetiπta, a

s ciljem konaËnog utvrivanja opsega svetiπta i moguÊe

rubne arhitektonske konstrukcije. Drugi cilj je bio uspo-

redba uzoraka vezanih uz metalurgiju, odnosno, da se

utvrdi postoji li direktna veza izmeu metalurπkih peÊi

unutar utvrenog naselja i kultnih mjesta izvan naselja.

Najprije je dovrπena sonda A6 zapoËeta 2006. godine.

Od nalaza se istiËe figurica s ekspresionistiËki prika-

zanim ljudskim licem πto je za sada jedini takav nalaz

na ovom mjestu. U blizini je bila iskopana sonda C5 u

kojoj smo pokuπali izdvojiti πto viπe stratigrafskih jedi-

nica zbog neπto veÊe debljine kulturnog sloja na tom

mjestu, ali nam to nije poπlo za rukom zbog iznimne

gustoÊe korijenja okolnih stabala. Prikupljena je veÊa

koliËina keramiËkih nalaza. SljedeÊe sonde su, takoer,

postavljene po rubu kultnog mjesta 1, i to jedna na za-Iskopavanje na Turskoj kosi 2007.

GLASNO I JASNO

GLAS 19

ISTRAÆIVANJA

padu te dvije uz istoËni rub. Zapadna sonda B4 pokaza-

la je sam rub svetiπta. RijeË je o niskom nasipu Ëiji bla-

gi hrbat oznaËava rub svetiπta. Nije pronaena nikakva

dodatna konstrukcija, tragovi ograde ili neπto sliËno, ali

je rub potvren vrlo malom koliËinom naenih predme-

ta izvan nasipa. IstoËne sonde F5 i G5 su bile jedna do

druge i iskapale su se paralelno. Kako su se nalazile na

dijelu gdje su padine brda relativno strme, doπlo je do

poremeÊaja stratigrafije zbog djelovanja erozije. Stoga

nije bilo moguÊe izdvojiti viπe od tri stratigrafske jedi-

nice na tom mjestu. Meutim, slojevi su zanimljivi zbog

velikog udjela kvarcnog pijeska u njima te ponekog

nalaza troske, πto sve upuÊuje na moguÊnost poveziva-

nja s metalurgijom. Pjeskoviti sastav je olakπao prosi-

javanje slojeva i pronalaæenje sitnih predmeta. Naena

je veÊa koliËina keramiËkih predmeta, a istiËe se nalaz

vrlo sitne, realistiËno prokazane figurice konja dugaËke

svega dva centimetra.

Teæiπte zahvata obavljenog 2008. godine je bilo paæljivo

prikupljanje pokretne grae prosijavanjem i separa-

cijom kulturnih slojeva na rubnim dijelovima kultnog

mjesta 1. Prikupljena je velika koliËina keramiËkih na-

laza, a meu njima i brojni zanimljivi idoli pa tako i

petstoti idol naen na ovom lokalitetu. Bilo je poneπto

metalnih i koπtanih nalaza. Obrada grae je u tijeku, a

financira se iz naπih sredstava.

Joπ nam predstoji pranje, signiranje, slaganje, lijeplje-

nje i obrada prikupljenih nalaza kao i dovrπenje geo-

detske snimke i fizikalno kemijskih analiza. U tom smi-

slu bi bilo vrlo korisno utvrditi ondaπnje tehnologije i

postupke s otpadom u metalurπkoj proizvodnji. Radovi

su u tijeku.

Prikupljeni predmeti bit Êe pohranjeni u GMK i postat

Êe sastavni dio Muzejske zbirke Topusko.

Ljudska figurica (pjevaË ?) naena 2007 na svetiπtu na Turskoj kosi

GLASNO I JASNO

20 GLAS

©PILJA VRLOVKA - ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA

2007. I 2008.LAZO »U»KOVIΔ

Lokalitet: Vrlovka

Naselje: Kamanje

OpÊina: Kamanje

Vrsta radova: zaπtitna arheoloπka sondiranja

©pilja Vrlovka je zaπtiÊeni spomenik prirode

i znaËajno arheoloπko nalaziπte. Poznata je

kao turistiËko edukativno izletiπte. Posljed-

nja probna sondiranja u πpilji su obavljena

davne 1983. godine u organizaciji Gradskog muzeja u

Karlovcu.

Tu su naeni tragovi boravka ljudi veÊ u kamenom

dobu. Posebno je zanimljiv nalaz kultne zveËke iz ene-

olitiËkog razdoblja. Pored toga, brojni su nalazi iz an-

tiËkog razdoblja i srednjeg vijeka. RijeË je o sluËajnim

nalazima. Nuæno je organizirati sustavna arheoloπka

iskopavanja kako bi se omoguÊila pravilna valoriza-

cija ovih dragocjenih nalaza. Kod ulaza u πpilju saËu-

van je obrambeni zid. Potrebno je saËuvati postojeÊe

stanje zida te eventualno rekonstruirati poruπeno, na-

kon prikupljanja dodatnih podataka meu kojima su

i arheoloπka istraæivanja. Potrebno je izvrπiti probna

sondiranja kod zida poradi utvrivanja statike i kultur-

nih pojava vezanih uz njega. U sluËaju potrebe obaviti

podzidavanje zida i odgovarajuÊu drenaæu u suradnji s

nadleænim konzervatorskim odjelom. Provjeriti toËnost

snimke unutraπnjosti πpilje te ju dopuniti novim podat-

cima, dovrπiti probna sondiranja u ulaznoj dvorani za-

poËeta 1983. g., obaviti revizijska iskopavanja na mje-

stu gdje su speleolozi napravili probnu sondu i pronaπli

poznatu kultnu zveËku. Iz prikupljenih podataka Êe se

vidjeti u kakvom su stanju kulturni slojevi i kako Êe na

njih utjecati turistiËka posjeta. Ukoliko bude moguÊe

dat Êe se i prijedlozi prezentacije. ©piljski objekti su po

svom prirodnom stanju dobro zaπtiÊeni, meutim, kod

turistiËke eksploatacije mogu nastati πtete.

ISTRAÆIVANJAGLASNO I JASNO

GLAS 21

Postavljeni ciljevi zahtijevaju dugotrajniji rad, koji nije

bilo moguÊe realizirati u kratkom razdoblju krajem

2007. godine pa su se radovi produæili u 2008. Novi

nalazi oko pristupnog puta prema πpilji Vrlovci su nas

ponukali da se u obradu uzme i pristupni put kao pri-

oritet u zaπtiti spomenika jer je taj dio najugroæeniji.

Stoga su poduzeta opseæna mikrorekognosciranja pro-

stora iznad πpilje. Prikupljeni su brojni ulomci prapovi-

jesne keramike i mikrolita. Pokazalo se da iznad πpilje

postoji znaËajno nalaziπte. Pored toga napravljen je

manji zahvat na veÊ devastiranom dijelu lokaliteta uz

prugu i pristupne stepenice. Naime, poËiπÊena je i

nanovo zasjeËena veÊ postojeÊa πkarpa uz prugu kako

bi se utvrdila debljina kulturnog sloja. Utvreno je da

je kulturni sloj debeo oko jedan metar. Najniæe sloje-

ve okvirno moæemo datirati u sam zavrπetak kamenog

doba i pripisati ga lengyelskoj kulturi. Iskop je potom

ponovno zatrpan.

Posljednjih godina πpilja je uglavnom zatvorena za jav-

nost. U pripremi je njezino preureenje i otvaranje za

posjetioce. Cilj nam je prezentirati i bogato arheoloπko

nasljee otkriveno u Vrlovci.

Stari ulaz u πpilju Vrlovku

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO

22 GLAS

GLASNO I JASNO ISTRAÆIVANJA

STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO©KA

ISTRAÆIVANJA 2008.LAZO »U»KOVIΔ

Lokalitet: Stari grad Dubovac

Naselje: Dubovac

Grad: Karlovac

Vrsta radova: zaπtitna arheoloπka sondiranja

Stari grad Dubovac se nalazi na sjeveroza-

padnom rubu uæeg gradskog prostora grada

Karlovca. Stari grad je zaπtiÊeni spomenik

kulture. Zbog obnove i sanacije spomenika

bilo je potrebno obaviti drenaæu oko kule C, a u sklopu

toga i zaπtitna arheoloπka iskopavanja.

Iskopavanjima se pristupilo u πirini od 3 metra od sa-

mog zida. Iskopavanje se obavljalo po otkopnim sloje-

vima i po stratigrafskim jedinicama. Najprije je skinut

povrπinski humus, a potom sloj πute debljine oko pola

metra. U πuti je bilo dosta novovjekih keramiËkih ulo-

maka. Zatim se pristupilo praænjenju tamnog sloja za

koji se pretpostavljalo da je nastavak srednjovjekov-

nog jarka koji smo registrirali prilikom probnih sondi-

ranja 2001. Pretpostavka se pokazala toËnom. Jarak

teËe ispod kule C, a mi smo registrirali njegove dije-

love izvan kule. U jarku je bilo dosta nalaza srednjo-

vjekovne keramike te neπto malo nalaza iz prapovijesti

i rimskog razdoblja. IstiËe se nalaz rimskog novËiÊa s

likom Konstantinove æene Helene.

Nakon zavrπetka iskopa jarka sazvan je sastanak

s nadleænim konzervatorima jer se pokazalo da bi

troπkovi arheoloπkih iskopavanja mogli biti znatno veÊi

od predvienog, a pogotovo stoga πto prapovijesne

slojeve nije moguÊe iskopavati bez proπirenja iskopa.

OdluËeno je da se iskop zaustavi na zateËenoj razini,

odnosno da se otkopani jarak prekrije geotekstilom,

a preko toga izvede drenaæa, te da se iskop sloæenih

prapovijesnih slojeva odgodi do onda kada se za tako

zahtjevan poduhvat steknu uvjeti. Jedan od uvjeta je

bio i da se izradi detaljna geodetska snimka iskopa,

πto je i uËinila tvrtka Arheoplan.

Prikupljeni predmeti su oprani, signirani i inventirani.

Pohranjeni su u Gradskom muzeju Karlovac.

GLAS 23

ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO

24 GLAS

U prostorijama Gradskog muzeja Karlovac na

Strossmayerovom trgu, 5. svibnja 2008. go-

dine potpisan je darovni ugovor kojim je

brigadir HV-a u miru, Dubravko HalovaniÊ,

darovao Gradskom muzeju Karlovac zbirku oruæja iz

Domovinskog rata. Brigadir HalovaniÊ predmete te-

matski vezane uz Domovinski rat poËinje prikupljati

od 1992. godine stvorivπi bogatu zbirku od nekoliko

stotina predmeta. Unutar zbirke nekoliko je podzbir-

ki: pjeπaËko naoruæanje, topniπtvo, oklopna borbe-

na sredstva i vojna vozila, zrakoplovi, sredstva veze,

vojna oprema (odore, znakovlje, uporabni predmeti).

Sadræaj zbirke zorno svjedoËi o dogaanjima na po-

druËju karlovaËke æupanije tijekom Domovinskog rata.

Predmeti su uglavnom donacija OSRH i pojedinaca,

mahom aktivnih sudionika Domovinskog rata.

NaroËito su zanimljiva borbena sredstva izraena na

poËetku Domovinskog rata u tvornicama i privatnim

radionicama na karlovaËkom podruËju koja govore o

spremnosti i æelji ljudi da pridonesu obrani domovine.

Tu su maπtoviti primjerci preraenih puπaka, minoba-

caËa i lansera vlastite proizvodnje, sve do oklopnog

kamiona i bespilotne letjelice. U zbirci su i primjerci

prvog oruæja vlastite proizvodnje Republike Hrvatske,

kratke strojnice ”Zagi”, ”©okac”, ”Pleter”,”Ero”. VeÊi

broj komada oruæja je iz vojarni JNA, zaplijenjen nakon

osvajanja vojarni i vojnih objekata u rujnu i listopadu

1991. godine, a potom ga je koristila Hrvatska vojska,

te oruæje zaplijenjeno tijekom i nakon vojno redarstve-

ne operacije ”Oluja”.

Dio predmeta (krupna sredstva borbene tehnike)

smjeπten je na otvorenom prostoru nekadaπnje vojar-

ne na Turnju. Znatiæelju brojnih posjetitelja izazivaju

DONACIJA ZBIRKE ORUÆJA IZ DOMOVINSKOG

RATA

RUÆICA STJEPANOVIΔ

ostaci zrakoplova MiG 21, kojeg su branitelji oborili 9.

11. 1991. godine, tenkovi, samohodni topovi, oklopni

transporteri i druga izloæena borbena sredstva.

Kako Muzeju nedostaje prostor za muzejske Ëuvao-

nice, zbirka je do trajnog rjeπenja smjeπtena privre-

meno i nije zaπtiÊena prema muzeoloπkim standardi-

ma. Pred naπim muzejom sada je zadaÊa kvalitetnog

zbrinjavanja i prezentacije zbirke. Kao trajno rjeπenje

zbirke Domovinskog rata Gradski muzej Karlovac je

planirao ureenje jedne od zgrada bivπe vojarne na

Turnju. Cijeli kompleks Gradsko poglavarstvo Grada

Karlovca je 18. sijeËnja 2007. dodijelilo na upravlja-

nje i koriπtenje Gradskom muzeju Karlovac za smjeπtaj

zbirke naoruæanja iz Domovinskog rata.

AKVIZICIJEGLASNO I JASNO

GLAS 25

Zbirku se planira smjestiti u zidanoj jednokatnici od

kamena i opeke bez podruma s dvodomnim krovom.

Nakon povlaËenja JNA, 23. rujna 1991. godine u zgradu

su uπli karlovaËki branitelji. Popularno su je nazvali

”California”. Tijekom rata u njoj su boravili branitelji

mostobrana Turanj, tu su bili i prostori zapovjedniπtva

mostobrana, prostorija za pregovore. Zgrada je viπe

puta pogoena projektilima raznih kalibara, topniËkim

i tenkovskim granatama. Ureenje objekta planira se

provesti integracijom ratnim razaranjima saËuvane au-

tentiËne strukture graevine i novih funkcionalnih ele-

menata.

Unutarnji prostor omoguÊio bi, uz kvalitetnu realizaciju

muzeoloπkih funkcija, i druge sadræaje. Svoje mjesto

ovdje bi zauzele viπenamjenska dvorana, knjiænica i Ëi-

taonica s pristupom informacijsko-dokumentacijskom

sustavu. Na taj naËin bi ovaj muzej trebao postati jez-

gra kolektivne memorije, mjesto gdje Êe sva graa o

povijesti Domovinskog rata biti pohranjena, evidenti-

rana, struËno obraena i prezentirana javnosti.

AKVIZICIJE GLASNO I JASNO

26 GLAS

Ivan BenkoviÊ: Industrijski Chikago, 1917.

IVAN BENKOVIΔ: INDUSTRIJSKI CHIKAGO, 1917.ANTONIJA ©KRTIΔ

Gradski muzej Karlovac je za zbirku galerij-

skog odjela kupio sliku Ivana BenkoviÊa

Industrijski Chikago, 1917, ulje na platnu,

sign. nema, 65 x 65 cm.

Slikar i grafiËar Ivan BenkoviÊ roen je u ReËici kraj

Karlovca 1886. Maturirao je na karlovaËkoj Gimnaziji

(1905), a diplomirao slikarstvo na Privremenoj viπoj

πkoli za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (1911) kod

Bele Ëikoπa Sesije i Mencija Klementa CrnËiÊa. Na pre-

poruku Ise Krπnjavog bio je stipendist u BeËu kod prof.

Deluka (1911) i na Akademiji ”De la grande Chaumi-

ere” kod prof. Simona i Manarda (1912) u Parizu. U

Parizu se druæio sa Miroslavom KraljeviÊem, Mihovilom

Kruπlinom i Ivanom MeπtoviÊem, a veÊinu tada nastalih

radova je uniπtio. U Zagrebu krajem 1912. u Salonu

Ulrich prireuje svoju prvu i jedinu samostalnu izloæbu

u æivotu. Potom sklapa brak sa Marijom Anger i odlazi

u SAD (New York i Chicago od 1915). Ondje se po pre-

poruci N. Tesle zaposlio kao ilustrator novina ”Hrvatski

svijet”, te od 1917. ilustrator u ”Extenzion magazine”.

Izraivao je spomenice, plakete, ambleme i diplome

pod pseudonimom Bankow. Uz ilustracije i karikature

radio je linoreze, drvoreze, gvaπeve, portrete, pejzaæe i

vedute New Yorka, Chicaga i Bridgeporta.

Umro je u 32. godini æivota u Chicagu od πpanjolske

groznice (1918)

Slika Industrijski Chikago prva je BenkoviÊeva slika u

zbirci galerijskog odjela, a odlikuje se neobiËnim, viso-

ko postavljenim oËiπtem i gustim, treperavim ozraËjem

suptilnih tonova.

Antonija ©krtiÊ

AKVIZICIJEGLASNO I JASNO

GLAS 27

TELURIJ S LUNARIJEMIGOR »ULIG

PoËetkom 2008. godine dovrπena je konzer-

vacija i restauracija ”telurija s lunarijem”,

πkolskog pomagala koje demonstrira okreta-

nje Zemlje oko Sunca i Mjeseca oko Zemlje.

Radove je potaklo proπirenje postojeÊe pukotine na

alabasternom globusu, no trebalo je intervenirati i na

drugim dijelovima ovog mehanizma koji je u Muzej pris-

pio, pod naæalost nedokumentiranim okolnostima, veÊ

pohaban dugogodiπnjom uporabom. Kako bi postigao

prvobitnu funkciju, nadomjeπteni su neki metalni dije-

lovi mehanizma, dok su oni postojeÊi, dijelom takoer

neizvorni, temeljito oËiπÊeni. Meu starijim neizvornim

dijelovima je i srediπnji tanjur sa svijeÊnjakom, na koji

je uljepljena jedva joπ Ëitka legenda zodijaËkog kruga,

a na kojem se je odozdo nalazila oznaka proizvoaËa.

Ipak su okolnosti izrade poznate, buduÊi da Hrvatski

πkolski muzej posjeduje primjerak iz iste serije, koji

nosi oznaku: TELURIJ izradjen u Geografskom zavodu E. ©ottea u Berlinu. Nakladom Lav. Hartmana u Zagre-bu. P. Möhring, Lith., te je datiran 1900. godine. Ra-

dove je izveo Zoran Kirchhoffer, restaurator TehniËkog

muzeja u Zagrebu.

ZA©TITA I RESTAURACIJA GLASNO I JASNO

28 GLAS

KONZERVATORSKO - RESTAURATORSKI RADOVI NA

SLICI H. SCHLESINGERA: PORTRET VLADARA, 1835.ANTONIJA ©KRTIΔ

Tijekom 2008. izvedeni su konzervatorsko re-

stauratorski zahvati na jako oπteÊenoj slici

Nepoznatog autora: Portret vladara (1835

- 1840), ulje na platnu, 133 x 100 cm, inv.

oznaka G-243. Zahvate je izveo akademski slikar, kon-

zervator - restaurator savjetnik Zoran DurbiÊ.

Prije dolaska u zbirku galerijskog odjela Gradskog mu-

zeja Karlovac slika je bila devastirana.

Platno je bilo umjereno oksidirano (krto), sa slojem

prljavπtine (naroËito izmeu platna i donje letve podo-

kvira), u donjem dijelu s mrljama od curenja vode. Oko

poderotina bilo je deformirano, ponegdje i potpuno

Portret vladara prije i poslije

ZA©TITA I RESTAURACIJAGLASNO I JASNO

GLAS 29

presavinuto, a na tim mjestima je izgubljeno dosta pre-

paracije i slikanog sloja. Na mnogim mjestima slikani

sloj bio je uzdignut i preklapajuÊi, te se trusio i mrvio.

Zavrπni sloj od damar laka bio je jaËe potamnio. Na slici

je izvedeno: podljepljivanje prije skidanja s podokvi-

ra zbog otpadanja slikanog sloja, nakon Ëega je slika

poloæena licem na dolje te joj je poleina obraena rav-

nanjem i ËiπÊenjem, potom je uslijedilo krpanje poseb-

no pripremljenim platnom pribliæno iste debljine, vrste

tkanja, te broja niti na cm2. Okretanjem slike licem na

gore pristupilo se probi ËiπÊenja i ËiπÊenju potamnjelog

laka, kitanju svih mjesta oπteÊenja i dubliranju na novo

laneno platno, te napinjanju na novi podokvir, nakon

Ëega se pristupilo retuπiranju i zavrπnom lakiranju.

Tijekom konzervatorsko - restauratorskog postupka u

donjem desnom dijelu slike (ispod krune Sv. Stjepana)

otkrivena je signatura koja glasi H. Schlesinger. pinxit.

1835.

Pretpostavljamo da je rijeË o slikaru portreta i genre

scena Henriju Schlesinigeru (1814, Frankfurt am Maine -

1893, Neully- sur- Seine), no daljnja istraæivanja to tek

trebaju potvrditi.

Slika prikazuje habsburπkog vladara, najvjerojatnije

maloumnog Ferdinanda I. Austrijskog (1793 - 1873),

koji je za ugarsko - hrvatskog kralja Ferdinanda V. okru-

njen 1830. godine, te je 1848. godine abdicirao. Lik

vladara prikazan je od koljena naviπe, u lijevoj ruci dræi

kraljevsko æezlo, a desnu ruku pruæa dolje prema na-

prijed. Iza lika lijevo naslikan je hrvatski grb, a desno

na postolju prekrivenom crvenom draperijom kruna sv.

Stjepana. Konzervatorsko - restauratorskim radovima

na ovoj slici zbirka galerijskog odjela postala je bo-

gatija za joπ jedan likovno vrlo kvalitetni habsburπki

vladarski portret.

Antonija ©krtiÊ

ZA©TITA I RESTAURACIJA GLASNO I JASNO

30 GLAS

IZLOÆBA 501 IDOL I ”ZLATNO TELE” LAZO »U»KOVIΔ

Izloæba iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac i Muzej-

ske zbirke Topusko

Autor izloæbe i kataloga: Lazo »uËkoviÊ

Likovni i tehniËki postav: autor izloæbe u suradnji s

akademskim slikarom Danielom Butalom.

Opseg: 400 m2

Organizator izloæbe: Gradski muzej Karlovac

Mjesto odræavanja: Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac

Vrijeme odræavanja: 31. listopada - 1. prosinca 2008.

Okosnica izloæbe je bogata zbirka idola

iz naπeg muzeja. Suvremena muzeologi-

ja sve viπe usmjerava paænje k stavljanju

predmeta u odreeni vremenski i prostorni

kontekst. Stoga je na izloæbi predstavljena i obimna

graa o okolnostima nalaza te tako omoguÊeno bolje

sagledavanje pojava vezanih uz idolopoklonstvo. Ova

obimna graa je bila izloæena u ladicama tako da se

osigurao interaktivni pristup, odnosno posjetioci su

mogli pretraæivati/istraæivati grau.

Polovica izloæbenog prostora bila je ispunjena brojnim

artefaktima, odnosno materijalnim ostatcima koje su

nam ostavili prastanovnici Turske kose. Druga polovica

je predstavljala igru svjetla i sjene, a trebala je uvesti

posjetioca u razmiπljanja o nematerijalnom, odnosno

duhovnom aspektu njihova æivota. Koncepcija postava

teæi, izmeu ostalog, prikazu borbe svjetla i tame kao

osnovnog religijskog i filozofskog svjetonazora naπih

predaka. Stoga je i samo otvorenje upriliËeno 31. li-

stopada, na dan kada prema staroj europskoj tradiciji

pobjeuju sile mraka i zapoËinje zimska polovica go-

dine.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 31

U okviru izloæbe organizirana je likovna keramiËarska

radionica na kojoj su se izraivale glinene figurice.

Izloæba je dobro popraÊena u tiskovnim i elektronskim

medijima: Radio Karlovac, ”KarlovaËki tjednik”, Hina,

”VeËernji list”, ”Novi list” i HTV u Æupanijskoj panorami

te u veÊoj reportaæi u emisiji ”Pola ure kulture”. Izloæba

Êe u poneπto izmijenjenom izdanju biti postavljena u

Sisku 31. listopada 2009.

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

32 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

MIRTA DIMINIΔ: TOK, izloæba slika

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS” 14. V - 4. VI. 2008.ANTONIJA ©KRTIΔ

Akademska slikarica Mirta DiminiÊ je prvi

put u Karlovcu izlagala u Galeriji ”ZILIK”

1994. godine. Mirtino drugo samostalno

izloæbeno predstavljanje u Karlovcu pota-

knuto je sudjelovanjem na izloæbi 4. hrvatskog trie-

nnala akvarela u organizaciji Gradskog muzeja Karlo-

vac i Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda, te

tada dodijeljenom joj otkupnom nagradom Galerije

”Vjekoslav Karas” za akvarel Predah iz 2007. godine.

Izloæbom je predstavljen izbor iz slikarskog opusa na-

stalog tijekom proteklih desetak godina, s naglaskom

na radovima nastalim 2007. i 2008. godine. GledajuÊi

u cjelini slikarsko promiπljanje Mirte DiminiÊ, ono se

oblikuje i razvija unutar apstraktnog ekspresionizma,

no uz slikarske kvalitete puno duguje i crteæu. Njezin

prepoznatljivi slikarsko - crtaËki pristup se tijekom go-

dina zaokruæuje i do krajnosti proËiπÊava. Minimalizam

Mirtinog opusa odiπe slobodom duha, lakoÊom stva-

ranja, vitalnoπÊu, te gotovo zvuËnom sugestivnoπÊu.

Njezin umjetniËki identitet je prepoznatljiv, a kako je

vezan uz osobna iskustva i promiπljanja, svakom no-

vom slikom polje moguÊnosti mu se πiri.

Mirta DiminiÊ: IduÊi ka, 2007.

GLASNO I JASNO

GLAS 33

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

KARLOVA»KI LIKOVNI SUSRETI 2008.

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 9. VII - 29. VIII. 2008.ANTONIJA ©KRTIΔ

Gradski muzej Karlovac povodom obiljeæavanja

Dana grada Karlovca organizira tradicional-

nu, skupnu, æiriranu izloæbu pod nazivom

KarlovaËki likovni susreti 2008. Ovom likov-

nom manifestacijom Gradski muzej Karlovac zakljuËuje

prvi dio izloæbene godine. Izloæba je organizirana u

sklopu Karlstadt Festivala 2008. Temeljna odrednica

ove revijalne izloæbe uvaæavanje je najrazliËitijih likov-

nih osobnosti, bez obzira na njihovu struËnu kvalifi-

kaciju, kako bi se, prema prosudbi æirija, predstavili

najkvalitetniji recentni radovi karlovaËke provenijencije

pristigli na natjeËaj organizatora.

Na sudjelovanje se ove godine prijavilo ukupno 40 au-

tora s 92 rada, od Ëega je æiri u sastavu Nela Zovko,

predstavnica Udruæenja likovnih autora Karlovac, te

Igor »ulig i Antonija ©krtiÊ, predstavnici organizatora,

za izlaganje odabrao sve prijavljene autore s ukupno

63 rada. KarlovaËke likovne susrete 2008. obiljeæili su

prostorni, konceptualni radovi Antonije »aËiÊ, Igora

DobraniÊa, Miroslava Galinca, Miroslava Hudeca i Gor-

dana ©tahana.

Izloæbu prati katalog od 28 stranica s reprodukcijama

u boji po jednog rada od svakog izlagaËa. Urednica

kataloga je kustosica izloæbe Antonija ©krtiÊ, autor

predgovora je Igor »ulig, a sponzor fotografija Goran

VraniÊ. Katalog je oblikovan i tiskan u Tiskari ”PeËariÊ

& RadoËaj”.

Antonija ©krtiÊ

Daniel Butala: Ribe I, 2008.

GLASNO I JASNO

34 GLAS

OBILJEÆAVANJE 150. GODI©NJICE SMRTI SLIKARA

VJEKOSLAVA KARASA, GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”

I IZLOÆBENI PROSTOR U POTKROVLJU MUZEJA,

4. VII - 6. VII. 2008.ANTONIJA ©KRTIΔ

150. godiπnjicu tragiËne smrti slikara Vjekoslava

Karasa Gradski muzej Karlovac obiljeæio je pri-

godnom izloæbom Karasovih djela iz zbirke ga-

lerijskog odjela, te prezentacijom za ovu priliku

snimljenog autorskog videorada karlovaËke grafiËarke

i multimedijalne umjetnice Edite Matan.

Prigodnom izloæbom bila nam je namjera skrenuti

paænju na Karasov opus u zbirci galerijskog odjela

Gradskog muzeja Karlovac, koji se Ëuva u primjerenim

uvjetima muzejskog depoa, te je javnosti dostupan

samo prigodom povremenih izloæbi. U zbirci se nalazi

ukupno devet slika koje je struka sa sigurnoπÊu atri-

buirala Vjekoslavu Karasu, te joπ tri slike kod kojih se

atribucija Karasu pokazala upitnom. Sve slike, osim

dva novokupljena portreta, kataloπki su obraene

i objavljene u katalogu kojim smo popratili izloæbu

sliËnu ovoj, organiziranu prigodom obiljeæavanja 140.

godiπnjice Karasove tragiËne smrti. Karasove slike

predstavljaju sræ kulturno povijesne i likovno umjet-

niËke vrijednosti sakupljene unutar galerijske zbirke

naπega muzeja.

Madona sa budnim djetetom (1838) koju je

sedamnaestogodiπnji Karas naslikao kao slikarski

poËetnik prema jednom talijanskom predloπku u Kar-

lovcu i slika Majka izlaæe Mojsija na obalu rijeke Nil (1842/1843), koju slika kao dvadesetjednogodiπnjak u

Vjekoslav Karas: Autoportret, 1845.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 35

Rimu pod utjecajem nazarenskog slikarstva i uz savje-

te Friedricha Overbecka, su najranije saËuvane i javno-

sti poznate Karasove slike. Kronoloπki slijed nas dalje

vodi do Autoportreta (1845) u kojem su zapravo dvije

slike u jednoj, jer se ispod vidljivog slikanog sloja na-

lazi autoportret koji je naslikao pet godina ranije po

uzoru na Rafaelov autoportret. Potom slijedi biderma-

jerski profinjena i odmjerena Djevojka s ruæom iz burne

i prijelomne 1848. godine, a koju je naslikao u Trstu

vraÊajuÊi se sa πkolovanja u domovinu. ZahvaljujuÊi

aktualizaciji karasovske problematike kritiËkom retros-

pektivom odræanom 2001. godine u UmjetniËkom pavi-

ljon u Zagrebu u koju su, osim Karasovih slika i slika

Karasovih suvremenika, uvrπtena i djela suvremenih

hrvatskih umjetnika inspirirana Karasovim slikarstvom

i sudbinom, a u kojoj je struËno i organizacijski su-

djelovao i naπ muzej, Gradski muzej Karlovac je uspio

kupiti na javnoj draæbi Ëak dva vrlo vrijedna Karaso-

va portreta, meu kojima je i Portret gospoe Karas

(1851/1852), koji je poluËio posebno zanimanje javno-

sti poradi otkriÊa Karasovog originalnog potpisa ugre-

banog u donji lijevi kut slike, kojim je potvrena ranija

atribucija. Posebno mjesto unutar Karasovog opusa u

zbirci pripada istanËanom psiholoπkom portretu mlade

æene u bijelome Jozefine Barac BernardiÊ (1852 - 1856)

i Portretu mladog muπkarca iz obitelji PetroviÊ (oko

1852) koji po kvaliteti stoji uz bok ponajboljih portret-

nih ostvarenja iz sredine XIX. stoljeÊa, a kojeg karakte-

rizira tipoloπki realizam kojim je ostvarena psiholoπka

crta modela, ali ne kroz njegovu individualnost, veÊ

kroz njegovu socijalnu i staleπku pripadnost. Ovaj krat-

ki pregled zavrπavaju graanski Portreti gospoe M.

DasoviÊ - PetroviÊ (1856) i Karla PetroviÊa (1856), koji

su izloæeni u sklopu stalnog postava u kontekstu pri-

kaza graanskog bidermajerskog interijera. Ovi portre-

ti su nastali dvije godine prije Karasove tragiËne smrti,

kada mu se stvaralaËki napon, pod bremenom teπkih

materijalnih i psihiËkih prilika, poËeo rasipati.

Povijesne okolnosti uvjetovale su tek fragmentar-

nu oËuvanost Karasova opusa kojemu niti oscilacije

u kvaliteti niti heterogenost pristupa i stila ne mogu

oduzeti mjesto meaπa sa samih poËetaka hrvatskog

novijeg slikarstva. Vjekoslav Karas je jedna od bitnih

karlovaËkih tema, pa se nadamo da Êe Gradski mu-

zej Karlovac u narednom desetljeÊu biti u moguÊnosti

organizirati stalnu izloæbu Karasovih slika u sklopu

stalnog postava karlovaËkog slikarstva iz zbirke gale-

rijskog odjela.

Intrigantna Karasova sudbina veÊ godinama predstavlja

nadahnuÊe brojnim umjetnicima u promiπljanja odno-

sa pojedinca i druπtva. Videoradom Posljednja stanica

(2008) autorica Edita Matan na poetski naËin propituje

poloæaj umjetnika u druπtvu, te odaje poËast umjetni-

ku Vjekoslavu Karasu. Podvodnim snimcima s dna rije-

ke Korane, stvoreno je meditativno ozraËje posveÊenu

Karasovoj tragiËnoj smrti utapanjem. Umjetnica pred

gledatelja donosi vjeËnu ljepotu flore i faune. Pri kra-

ju filma se na rijeËnom dnu pojavljuje asocijativna

forma ljudskog lica. Usmjereni ranijim kadrovima na

promiπljanje o Vjekoslavu Karasu formu doæivljavamo

kao Karasov lik. Jednim pokretom πkoljkice (oka), ilu-

zija nestaje i gledatelj se vraÊa u stvarnost, ali bogatiji

za istinski doæivljaj susreta s Karasom. Videorad Po-sljednja stanica (2008) prvi je video u zbirci galerijskog

odjela Gradskog muzeja Karlovac.

Antonija ©krtiÊ

Edita Matan: Posljednja stanica, 2008.

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

36 GLAS

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

FRANJO KOREN (1929 - 1982) / RETROSPEKTIVNA IZLOÆBA

U POVODU 80 GODINA RO–ENJA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 18. XII. 2008 - 15. II. 2009.

ANTONIJA ©KRTIΔ

Posljednja izloæba karlovaËkog i zagrebaËkog

slikara Franje Korena organizirana je u Ga-

leriji ”Vjekoslav Karas” prije 25 godina kao

posthumna retrospektiva, no nakon nje Ko-

renov opus ostao je tek osebujna obiteljska uspomena

brojnim prijateljima, kolegama i poznanicima. Retros-

pektivnoj izloæbi u povodu 80 godina roenja namjera

je bila pobuditi i produbiti zanimanje struËne javnosti

za Korenovo slikarstvo, te pridonijeti kontekstualizaciji

i valorizaciji njegova opusa.

Tijekom priprema izloæbe fotodokumentirano je oko

350 crteæa i skica, uglavnom iz vlasniπtva Korenovih

nasljednika; 20-ak grafika, te oko 130 slika smjeπtenih

na brojnim zagrebaËkim i karlovaËkim adresama. Oda-

bir djela za izlaganje uËinjen je s namjerom prikaziva-

nja Korenovog slikarskog razvoja i umjetniËkih dose-

ga. Na izloæbi je izloæeno ukupno 137 umjetnina koje

su predstavljene u dva izloæbena postava izmijenjena

uoËi slikarevog roendana i akcije ”NoÊ muzeja” uz

koncert πansone i poezije Lade Kos krajem sijeËnja

2009. godine.

Korenov opus se razvijao od poslijeratnih realistiËnih

crteæa radnih akcija, pejzaæa i portreta, prema sve ek-

spresivnijim kompozicijama u kojima, u poËetku, glav-

ni ton daje naglaπeni grafizam Ëija se ËvrstoÊa tijekom

1960-ih olabavljuje, te ustupa mjesto raskoπnom ko-

lorizmu. Korenovim studioznim variranjem motiv mr-

tve prirode se preobraæava u simbol ljudskog oËaja.

Tendiranje apstrakciji posebno je naglaπeno u slikama

s kraja 1960-ih u kojima je naglaπen Korenov gotovo

enformelistiËki interes za materiju. Korenov opus 1970-

ih karakterizira rasplinjavanje motiva Ëije se forme u

svojoj nestalnosti i trenutaËnosti zrcale, proæimaju i

KOREN Fran

jo

GLAS 37

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

prepliÊu. Usprkos tome, motiv ostaje prepoznatljiv i po-

put ljuπture svjedoËi o æivotu koji je nekoÊ sadræavao.

Franjo Koren slikar je neupitnog talenta i osebujnog

senzibiliteta, njegov opus pred danaπnjeg promatraËa

donosi neposrednu i iskrenu ljudskost. Ovo muËno

i uzbudljivo slikarstvo, naæalost, stoji na margini

struËnog interesa, no njegovi pojedini segmenti sasvim

sigurno zasluæuju veÊu pozornost struke i uvaæavanje

u kontekstu hrvatskog slikarstva druge polovice 20.

stoljeÊa.

Autorica izloæbe je kustosica Antonija ©krtiÊ. Kata-

log je nova publikacija u muzejskoj ediciji ”Katalozi

i monografije”. Sadræava predgovor izloæbi autorice

Antonije ©krtiÊ, esej Korenovog suvremenika i prijate-

lja, knjiæevnika Milana MiriÊa, æivotopis, bibliografiju i

popis izloæenih djela. DvojeziËan je (hrvatski/engleski

- tvrtka Sermon iz Zagreba) i bogato opremljen foto-

grafijama u boji fotografa Gorana VraniÊa. Oblikovan je

i tiskan u 400 primjeraka u Tiskari ”PeËariÊ & RadoËaj”

u Karlovcu. Prigodom otvorenja izloæbe katalog je pro-

davan po promotivnoj cijeni od 50,00 kuna, dok mu je

redovna cijena 100,00 kuna.

Antonija ©krtiÊ

Autoportret

38 GLAS

ANA FEINER ÆALAC, IZLOÆBA SOLOPRESSA I CRTEÆA

GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 8. IV. 2009 - 29. IV. 2009.ANTONIJA ©KRTIΔ

Slikarica i grafiËarka Ana Feiner Æalac aka-

demsku je naobrazbu stekla na zagrebaËkoj

likovnoj akademiji kod profesora Alberta Ki-

nerta (1969) i u majstorskoj radionici Krste

HegeduπiÊa (1969 - 1971), no ubrzo nakon prvih, vrlo

uspjeπnih predstavljanja naπoj likovnoj javnosti udaje

se za Franka Feinera i odlazi u München (1972). Osim

umjetniËkog izraæavanja grafikom, crteæom, slikarstvom

i skulpturom od æice, tj. prostornim crteæom, intezivno

prouËava povijest umjetnosti i filozofiju - posebno se

zanimajuÊi za umjetnost koju su stvarale æene. Æivotno

iskustvo i teoretsko bavljenje humanistiËkim znanosti-

ma njezinu umjetniËku osobnost oblikovalo je u smje-

ru svojevrsnog introvertnog angaæmana.

Ana Feiner Æalac, stvarajuÊi, ponire u najdublje slojeve

svoje duπe, te pomnim i dugotrajnim postupkom vid-

ljivim Ëini nevjerojatne vizije koje kao dovrπena djela

imaju snagu proroËanstva. U srediπtu umjetniËkog za-

nimanja Ane Feiner Æalac je vjeËno pitanje æenske eg-

zistencije (Kamenov). Njena umjetnost izvire iz brojnih

slojeva nataloæenog æivotnog i umjetniËkog iskustva

te donosi uznemirujuÊe moguÊnosti viπeznaËnosti in-

terpretacije oslanjajuÊi se na promatraËevo spoznaj-

no obzorje. Odabir djela za izloæbu, kojom se po prvi

put predstavila karlovaËkoj likovnoj publici, uËinjen je

unutar opusa nastalog 2005. godine kada je nastajao

ciklus „Poslovice“, te recentnog opusa nastalog 2007.

i 2008. godine. Ovim djelima na πokantan naËin izni-

jela je viziju razarajuÊe snage emocionalne nadmoÊi i

ovisnosti ukorijenjene u muπko - æenskim odnosima.

Izloæbom je predstavljen i najnoviji ciklus iz 2009. go-

dine od 72 crteæa pod nazivom „Noina arka - Pitanje

grala“.

UmjetniËka osobnost Ane Feiner Æalac ovom izloæbom

predstavlja se intrigantnim, uznemirujuÊim i πokantnim

radovima, a njezino likovno svjedoËanstvo je joπ jedan

dokaz da umjetnost vidi i dalje i dublje od ovdje i

sada.

Antonija ©krtiÊ

Ana Feiner Æalac: Postanak- andante, 2008.

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

GLAS 39

PJESMOM ZA DOMSANDA KO»EVAR

U povodu 150. obljetnice PHPD ”Zora” Grad-

ski muzej Karlovac organizirao je izloæbu

”Pjesmom za dom” koja je bila otvorena

u buduÊoj spomen-sobi PHPD ”Zore” u

Gradskom kazaliπtu ”Zorin-dom” od 6. do 20. prosin-

ca 2008. godine. Autorica koncepcije Sanda KoËevar

pratila je koncepcijski i tematski monografiju autora I.

Otta, D. PoloviÊ i Lj. ©Ëedrov, te je izloæba bila podije-

ljena na Ëetiri razdoblja:

razdoblje od 1858. do 1884. godine

razdoblje od 1885. do 1910. godine

razdoblje od 1911. do 1945. godine

razdoblje od 1978. do 2008. godine.

Svako od navedenih razdoblja kronoloπki je pratilo po-

vijest druπtva - najznaËajnije dogaaje, odluke, osobe,

potkrijepljeno saËuvanim dokumentima, plakatima,

programima, korespondencijom, portretima, fotogra-

fijama, te druπtvenim insignijama (lentama, vrpcama,

znaËkama..) i, naravno, ”Zorinom” pjesmom, te projek-

cijom fotografija ”Zorinih” nastupa.

NajveÊi dio materijala posudio je Gradski muzej Karlo-

vac, no tu su joπ bili i Gradsko kazaliπte „Zorin-dom“

te privatni vlasnici: obitelj Gosta-Jerman, obitelj Haup-

tfeld, ga Iva Huziak i ga Ines Pintar.

Presnimke fotografija i dokumenata napravio je Zvo-

nimir Gerber, a izloæbu je likovno oblikovao AB studio

design BarjakoviÊ.

GLASNO I JASNOPREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

40 GLAS

PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

NOΔ MUZEJAVI©NJA LASIΔ

Gradski muzej Karlovac i ove je godine 30.1,

po treÊi put zaredom, sudjelovao u sada veÊ

tradicionalnoj, atraktivnoj i sve popularnijoj

akciji Hrvatskog muzejskog druπtva - Hr-

vatska noÊ muzeja.

KarlovaËka NoÊ muzeja odræana je na dvije lokacije: u

zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu 7 i u Galeriji

”Vjekoslav Karas” u ©estiÊevoj ulici br. 3.

Osim besplatnog razgleda stalnog postava Muzeja, za

posjetitelje su organizirani i dodatni atraktivni sadræaji.

Uz pomoÊ Veleposlanstva Indije i Udruge za promicanje

indijske kulturne baπtine ”Lotos” iz Zagreba prireena

je ”NoÊ Indije”, koja je zapoËela otvaranjem izloæbe fo-

tografija ”Boje Indije” autora Danijela PavliÊa. Tijekom

cijele noÊi smjenjivali su se brojni nastupi, predavanja

i radionice posveÊene Indiji. Nastupala je plesaËica kla-

siËnog indijskog plesa kathaka, posjetitelji su mogli

sluπati instrumentalnu glazbu na tabli i sarodu, kla-

siËnim indijskim instrumentima, sudjelovati na predava-

nju o sarijima, ukraπavati ruke svojevrsnim tetovaæama

(mehendi), upoznati se s indijskim pismom i dobiti ime

ispisano na indijskom pismu (devanagari).

U Galeriji ”Vjekoslav Karas“ tijekom sijeËnja odræana je

velika retrospektivna izloæba karlovaËkog slikara Fra-

nje Korena, koju su posjetitelji i u NoÊi muzeja mogli

razgledati, a ovom je prigodom u 21 sat πansonjerka i

poπtovateljica Korenova opusa, Lada Kos, odræala so-

listiËki koncert.

GLASNO I JASNO

GLAS 41

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

TERENSKI SEMINAR IZ POVIJESNIH ZNANOSTI,

TURSKA KOSA - TOPUSKO 2007. i 2008.

GODINEBRUNA KUNTIΔ-MAKVIΔ, FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB

KarlovaËki Gradski muzej proteklih je godina

pod vodstvom kustosa Laze »uËkoviÊa usta-

lio terenska istraæivanja prestiænog prapovi-

jesnog lokaliteta Turska kosa kraj Topuskog.

KarlovaËko se opÊinstvo 2008. godine imalo prilike su-

sresti s rezultatima toga rada u zasebnoj izloæbi, a po-

jedini su nalazi s Turske kose otputovali u inozemstvo

da bi bili prikazani na velikim europskim izloæbama o

metalnom dobu prapovijesti.

Redovito djelovanje Gradskog muzeja Karlovac i g.

»uËkoviÊa u Topuskom i okolici, na podruËju koje se

odlikuje i jednako prestiænim arheoloπkim nalaziπtima

iz antiËkog i srednjovjekovnog doba i bogatom povi-

jesnom baπtinom kasnijih razdoblja, naveli su Katedru

za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskoga fa-

kulteta SveuËiliπta u Zagrebu da u suradnji s Gradskim

muzejom organizira terenske seminare za domaÊe i

inozemne studente, koji sudjeluju u istraæivanjima na

Turskoj kosi. Briga je Katedre osigurati dolazak stranih

sudionika te zacrtati plan i program seminara. Surad-

nja se ostvaruje u okviru znanstveno-istraæivaËkog pro-

jekta Stara povijest hrvatskih zemalja - Teorija, prak-sa, priruËnici koji vodi prof. dr. Bruna KuntiÊ - MakviÊ,

predstojnica Katedre. Jedan je od æeljenih ciljeva usta-

liti u Topuskom srediπte izmjeπtene nastave diplom-

skog studija stare povijesti i usustaviti istraæivanje

antiËkog razdoblja u Topuskom. To je obnova projekta

‘Arheoloπko istraæivanje Topuskog 1991-1993’ istoga

voditelja, Ëiju je provedbu bio prekinuo Domovinski

rat. Sveukupno sadaπnje djelovanje valja staviti i u

funkciju kulturne ponude u ljeËiliπtu i rekreacijskom

srediπtu, a u suradnji s TuristiËkom zajednicom opÊine

topusko.

Uz studente SveuËiliπta u Zagrebu u istraæivanjima su

dosada sudjelovali studenti SveuËiliπtâ u Mostaru, Sa-

rajevu i Tuzli, te po jedan sveuËiliπni profesor iz Mo-

stara, Sarajeva i Tuzle. Program seminara odvija se u

poslijepodnevnim satima, nakon zavrπetka dnevnog

terenskog rada, te u slobodnim satima subote i nedje-

lje. Dio seminara otvoren je za opÊinstvo, za TopuπËane

i goste ljeËiliπta i rekreacijskog centra.

Time arheoloπka ekipa donekle uzvraÊa za podrπku

u prostorima koje moæe koristiti u Topuskom, a koju

prima od Top Termi, ljeËiliπta i opÊine Topusko.

Materijal iz istraæivanja obrauje se na Nikolinom brdu,

u prostoru Vile Zelengaj, gdje stanuje i glavnina ekipe.

Tu se odræava i interni dio seminara, ako je lijepo - pod

vedrim nebom, u okruæenju park πume. Ako je loπe

vrijeme, u nekadaπnjoj blagovaonici, meu stolovima

koje prekrivaju keramiËki nalazi. Predavanja s projekci-

jama, otvorena za javnost, odræavaju se u dvoranama

za skupove hotela „Toplice“.

Stalni dijelovi seminarskog programa su obilazak

nalaziπta pod struËnim vodstvom, uz prikaz spomeni-

ka in situ ili pohranjenih na raznim mjestima u Topu-

skom, vjeæbe u dokumentiranju, obradi i interpretira-

nju raznih vrsta nalaza, uvid u zakonsku regulativu o

zaπtiti spomeniËke baπtine i njezina primjena na topu-

ske primjere, predavanja s projekcijama, informacije o

struËnoj literaturi i tematske rasprave vezane uz valori-

zaciju topuske kulturno-povijesne baπtine i uz sadræaje

o kojima se predavalo.

Vodstvo lokalitetom na Turskoj kosi, prikaz povije-

sti istraæivanja i dosadaπnjih rezultata, redovito je

zaduæenje L. »uËkoviÊa. Vodstvo kroz Topusko, uz na-

glasak na antiËke i srednjovjekovne spomenike, obiËno

GLASNO I JASNO

42 GLAS

MUZEJSKA PEDAGOGIJAGLASNO I JASNO

zapadne autoricu ovog prikaza. UpuÊivanje Ëlanova

ekipe u dokumentiranje terenskoga rada i u obradu

nalaza, po prirodi stvari vodi L. »uËkoviÊ, dok vjeæbe

iz epigrafije vodi prof. dr. B. KuntiÊ - MakviÊ. VeÊina

predavaËa dolazi iz Zagreba. Studenti koji ponovno su-

djeluju u istraæivanju i seminaru slobodno mogu pre-

skoËiti one sadræaje koje veÊ poznaju.

Tijekom prvog seminara, u kolovozu 2007. godine,

najviπe je vremena posveÊeno radu na natpisima iz

antiËkoga doba, koji su iznimno znaËajna vrsta nalaza

iz Topuskoga. S Odsjeka za arheologiju Filozofskoga

fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu doπlo je dvoje pre-

davaËa koji su zaduæeni upravo za epigrafiju. Marina

∏egviÊ govorila je o dosad izdanim korpusima natpisa

s podruËja rimskih pokrajina Dalmacije i Panonije, o

tehnikama Ëitanja, ispisivanja i uzimanja otisaka nat-

pisa (18. VIII). Dino Demicheli prikazao je (22. VIII) rad

na novom izdanju Korpusa latinskih natpisa (Corpus inscriptionum Latinarum, CIL). Odsjek za arheologiju

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu zastupa Hrvatsku u

tom meunarodnom projektu, pa su studenti dobi-

li iz prve ruke najaæurniju moguÊu informaciju o tom

pothvatu. Naposljetku su pod vodstvom prof. dr. B.

KuntiÊ-MakviÊ i asist. Jelene MarohniÊ s Odsjeka za po-

vijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, te asist. Sanele

DadanoviÊ sa SveuËiliπta u Tuzli vjeæbali transliteraciju,

Ëitanje, prijepis, prevoenje i tumaËenje nekoliko topu-

skih natpisa (23. VIII). Predavanje D. Demichelija prati-

la je i prezentacija publikacija, udæbenika, priruËnika i

dr. pomagla za epigrafiju i pomoÊne povijesne znanosti

koji se koriste u Hrvatskoj. Studenti su ih mogli razgle-

dati u Vili Zelengaj.

Obilazak i pregled povijesti Topuskog pod vodstvom

B. KuntiÊ-MakviÊ bili su vezani uz vjeæbu Ëitanja svo-

jevrsnog kartografskog spomenika, Kunnitsova plana

Topuskog, iz 1827. godine (23. VIII).

Za opÊinstvo je bilo otvoreno predavanje s projek-

cijama Bogovi - zaπtitnici toplica u rimskome svijetu

(22. VIII) koje je B. KuntiÊ-MakviÊ priredila temeljem

komparativnog istraæivanja o autohtonim kultovima

na drugim termalnim lokalitetima u hrvatskom dijelu

rimske Panonije i u drugim pokrajinama rimske dræave

(osobito u Galiji i Britaniji).

Program seminara zavrπio je 24. VIII. 2007. raspravom

u kojoj su svi sudionici ekipe, temeljem steËenih znanja

i dojmova o topuskom spomeniËkom blagu i njegovom

aktualnom stanju, iznosili svoje procjene o sadaπnjoj

prezentaciji pokretnih arheoloπkih spomenika u Topu-

skom, te zamisli i prijedloge za buduÊa rjeπenja. Ra-

spravu su moderirali L. »uËkoviÊ i B. KuntiÊ-MakviÊ.

Drugi seminar, u kolovozu 2008. godine, bio je usmje-

ren prema novijim hrvatskim publikacijama od inte-

resa za struku, Ëiji je sadræaj ujedno atraktivan i za

opÊinstvo, a imaju i specifiËnih veza s Topuskom. U

Hrvatskome leksikografskom zavodu ‘Miroslav Krleæa’

objavljena je sjajno opremljena publikacija Sto hrvat-skih arheoloπkih nalaziπta (ur. A. Durman), u koju su

kao dvije zasebne stavke uvrπteni i Turska kosa o kojoj

je pisao L. »uËkoviÊ i Topusko kojemu je pisala M.

∏egviÊ. Pozvali smo stoga M. ∏egviÊ da prikaæe gradi-

vo publikacije i da ujedno istakne Mjesto Topuskoga meu sto hrvatskih arheoloπkih nalaziπta (3. VIII). U

2008. godini objavljeno je hrvatsko izdanje temeljne

knjige M. Pallottina, EtruπËani. Etruskologija. U nas do-

sada nije bilo tako takvoga priruËnika o EtruπËanima,

a osim toga su, u dopuni hrvatskoga izdanja iz pera

A. RendiÊa-MioËeviÊa, prikazani znamenita ZagrebaËka

lanena knjiga, najduæi etruπËanski tekst na svijetu, koji

se Ëuva u Arheoloπkom muzeju u Zagrebu, i etruπËanski

nalazi iz Hrvatske. Povodom toga izdanja izlagala je

urednica B. KuntiÊ-MakviÊ o Pogledu u etruπËanski svijet (5. VIII), naglaπavajuÊi osobito znaËajke i kom-

GLAS 43

GLASNO I JASNOMUZEJSKA PEDAGOGIJA

petencije etruπËanskog boga Selvansa, prethodnika

italskoga Silvana - Ëije je ime, kako ukazuju topuski

spomenici - u rimskom razdoblju postalo istoznaËni-

com za domaÊeg boga Vidasa koji je πtitio tamoπnje

izvore.

Obilazak kulturnih spomenika Topuskog proπiren je

pod vodstvom L. »uËkoviÊa i upoznavanjem prirodnih

znamenitosti, posjetom cretiπtu u Blatuπi.

Tijekom drugog seminara snaæno se ocrtala proble-

matika zaπtite arheoloπkih lokaliteta. ProËelnica Kon-

zervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku Ivana

MiletiÊ pridruæila se seminaru da bi govorila o Pravnoj zaπtiti i konzerviranju arheoloπkih lokaliteta na primje-

rima Topuskog i Siska (22. VIII). Ëlanovi ekipe dobili

su umnoæene odgovarajuÊe materijale. Na to se na-

dovezalo predavanje mr. sc. Snjeæane Vasilj s Odsjeka

za povijest umjetnosti SveuËiliπta u Mostaru o Desilu - podvodnome lokalitetu u Hutovu blatu. Razvila se

æiva rasprava u kojoj su usporeivane pravne norme i

praksa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te pojedine

konkretne situacije na navedenim lokalitetima.

Drugo predavanje S. Vasilj, Arheoloπki lokaliteti od BihaÊa do dubrovaËkog zalea, odræano je istoga

dana, a u cjelini seminara izvanredno se komplemen-

tarno nadopunilo s prikazom M. ©egviÊ o sto hrvatskih

lokaliteta.

Naposljetku, mr. sc. Ana Novak s Hrvatskog instituta

za povijest u Zagrebu magistrirala je upravo na temi iz

topuske povijesti, pa smo je zamolili da 27. VIII. govori

o Cistercitima i razvitku trgoviπta Topusko.

Usporedno s posljednje dvije sesije seminara (22. i

27. VIII) upotpunjavali su asist. J. MarohniÊ i zn. novak

Ivan KnezoviÊ sa Zavoda za hrvatsku povijest Filozof-

skog fakulteta u Zagrebu fotodokumentaciju kamenih

spomenika u Topuskom, kako bi se dovrπio popis to-

puskih kamenih spomenika na kojemu su suraivali i

domaÊi studenti iz ekipe. Usporedno s istraæivanjem i

seminarom 2008. godine i u razdoblju nakon terensko-

ga istraæivanja zagrebaËki studenti Vinka BubiÊ, Dora

IvaniπeviÊ, Filip MatijeviÊ i Josip Parat preuzimali su i

pod vodstvom L. »uËkoviÊa i B. KuntiÊ-MakviÊ obje-

dinjavali podatke o grai iz Topuskog koja se Ëuva u

muzejskim ustanovama izvan mjesta. Redakturu popi-

sa kamenih spomenika dovrπio je I. KnezoviÊ. Popis

je naËinjen u svrhu ureenja lapidarija u Topuskom,

Ëime je, zapravo, zaokruæen dio rasprave o prezentaciji

topuskih pokretnih spomenika kojom je bio zavrπen

prvi seminar.

44 GLAS

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

MALI HUSARI

VI©NJA LASIΔ

U sjeÊanje na laku konjicu iz 18. st., a povo-

dom Dana grada Karlovca, 13. srpnja 2008.

godine ustrojena je i predstavljena povije-

sna postrojba karlovaËkih husara. Dan rani-

je Gradski muzej Karlovac organizirao je u πancu kod

Promenade za djecu od 7 do 14 godina πkolu jahanja

pod nazivom ”Mali husari”. S obzirom na veliki odaziv

malih KarlovËana i atraktivnost ponuenih sadræaja, za

taj program je Grad Karlovac od Srediπnjeg koordina-

cijskog odbora akcije Gradovi i opÊine prijatelji djece,

dobio Povelju za uzorno provedenu Naj akciju 2008.

godine.

GLASNO I JASNO

GLAS 45

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

OD ZVIJEZDE DO ZVIJEZDE

IGOR »ULIG

Ususret najavljenom programu Jadranske

prekograniËne suradnje, Ëije prikljuËeno

podruËje je i KarlovaËka æupanija, zapoËela

je suradnja tri muzeja iz Italije, Slovenije i

Hrvatske. Museo civico di Palmanova, Goriπki muzej i

Gradski muzej Karlovac zajedniËki projekt zasnivaju na

interpretaciji vojne povijesti (Osmanlijska opasnost i I.

sv. rat), prvenstveno kao kulturno-turistiËku rutu koja

sagledava odabranu fortifikacijsko-graditeljsku baπtinu

ove tri zemlje u jadranskoj regiji. Radni naslov projekta

”Od zvijezde do zvijezde” odnosi se naravno na Palma-

novu i Karlovac, renesansne gradove-tvrave koji Ëine

meaπe zamiπljene rute. Osim πto dijele povijesno-

strateπke razloge nastanka 1593, odnosno 1579. go-

dine, oba grada su prvorazredne realizacije renesan-

snog graditeljstva, referentne u razvoju tzv. idealnog

grada (città ideale) i bastionskog sustava obrane. U

Sloveniji, kao povezujuÊem prostoru, u razvoju je pro-

Palmanova, Italije

GLASNO I JASNO

46 GLAS

SUGLASJA

jekt ”Spominskega (memorijalnog) parka ©kabrijel” u

okolici Nove Gorice, koji se takoer temelji na vojnim

sadræajima, protuosmanlijskim, ali i onim iz I. sv. rata,

koncipiranim kao interpretacija povijesnog krajolika i

arheoloπkih nalaziπta (povijesne staze).

Za KarlovËane su, na slovenskoj ruti, osobito zanimlji-

va svjedoËanstva prisustva 96. pjeπaËke pukovnije iz

njihovoga grada : Tabor VojiËica sa svojim spomeni-

kom-grobnicom Ëasnika na mjesnom groblju i Vojno

groblje u ËrniËi na kojem poËiva barem 466 vojnika

palih na soËanskoj bojiπnici. Ne tako davno razdoblje

Prvog svjetskog rata izrazito je zanemareno u karlo-

vaËkoj kolektivnoj memoriji, pa Êe KarlovËani, upute li

se i sami „Od zvijezde do zvijezde“ steÊi vaæna sazna-

nja za razumijevanje vlastite povijesti.

Kao kandidat za UNECO-vu listu kulturne baπtine, Pal-

manova je odliËan uzor u odræavanju bastionskog su-

stava (pod upravom vojske) kojeg istiËe i obrazloæenje

nominacije: “Iako postoje i drugi zvjezdoliki gradovi-

GLASNO I JASNO

GLAS 47

SUGLASJA

tvrave u Europi, posebice Hamina (Finska), Coevorden

i Naarden (Nizozemska) te Neuf-Brisach (Francuska),

Palmanova sa svojim 7 kilometara dugim fortifikacija-

ma moæe biti smatrana “unicumom” u Europi, takoer

i zbog visoke razine konzervacije svojih obrambenih

struktura (popis srodnih gradova inaËe je mnogo duæi,

a kandidat za UNECO-vu listu je i osjeËka Tvra.”

Razmatranje suradnje tri muzeja vrlo je brzo izraslo

u otvorenu pozivnicu drugim lokalnim ustanovama da

uspostave kulturnu razmjenu, a primjerom su poveli

ogranci Rotary-klubova. Historijat uspjeπne suradnje

zalog je grananja projekata i u novim programskim

okvirima, u kojima se mogu privuÊi i znaËajna sredstva

za ureenje karlovaËke spomeniËke jezgre i praktiËki

svih sadræaja potrebnih za funkcioniranje rute. Nadaje

se, dakle, premda zasad neformalno, „projektni zada-

tak“ ureivanja karlovaËke zvijezde susretljive prema

potrebama poveÊanog protoka posjetitelja, pri Ëemu

je razgled s vodstvom, odnosno interpretacijskim po-

magalima jedna od osnova. Savjetovanjima o toj temi

zasad su doprinijeli prof. Boris Morsan (Arhitektonski

fakultet Zagreb) i Stjepan LonËariÊ, zagrebaËki arhitekt

s, u nas gotovo jedinstvenom, referencom rada na ba-

stionskoj tvravi Slavonskog Broda.

Groblje 96. pjeπaËke pukovnije iz Karlovca, ËrniËe, Slovenija

GLASNO I JASNO

48 GLAS

POVRATAK SLAVNIH KARLOVA»KIH HUSARA ALEKSANDRA GORETA

Husari su laka konjica koja se razvila za vri-

jeme ratova s Osmanlijama u Hrvatskoj.

Tijekom reformi Vojne krajine, prva ustroje-

na konjaniËka postrojba bila je KarlovaËka

krajiπka husarska pukovnija osnovana 1746. godine.

Njezino osnivanje potaknuo je general topniπtva princ

Joseph von Sachsen-Hildburghausen. Pukovnija je bila

ustrojena u Ëetiri eskadrona, svaki po dvije satnije

sa 100 konjanika, te je tako cijela brojala 800 husa-

ra. U husarima su uglavnom sluæili Ëlanovi imuÊnih

krajiπkih obitelji koje su mogle nabaviti i prehranjivati

jahaÊeg konja. Husari su novaËeni na podruËju Ëetiriju

krajiπkih pjeπaËkih pukovnija KarlovaËkog generalata:

LiËke, OtoËke, Ogulinske i Slunjske. Zapovjedniπtvo je

isprva bilo u GraËacu, a potom je preseljeno u Karlo-

vac. U djelu Oko Kupe i Korane povjesniËar Radoslav

LopaπiÊ navodi: ”Godine 1746. nakon preustrojstva

Krajine za vojvode Hildburghausena i osnutka slunjske

pukovnije, u Turnju je stanovao zapovjednik husarske

krajiπke pukovnije.”

Prvi dogovori o formiranju povijesne postrojbe husara

bili su u kasno ljeto 2007. godine na konjiËkoj karava-

ni u povodu vojno-redarstvene akcije „Oluja“. Karava-

nu veÊ deset godina organizira i vodi Anton CindriÊ te

oko sebe okuplja entuzijaste konjiËkog sporta iz cijele

dræave. Novoosnovani husarski odred, izmjenom statu-

ta, pripojen je postojeÊoj KarlovaËkoj graanskoj gar-

di, tako da je ona pored pjeπaËkog dijela obogaÊena

konjiËkom postrojbom. Izmjenom statuta KarlovaËke

graanske garde, Gradsko je vijeÊe jednoglasno pri-

hvatilo formiranje husara 24. travnja 2008. godine.

Sredstva potrebna za izradu odora osigurao je Grad

Karlovac.

GLASNO I JASNO SUGLASJA

GLAS 49

Prvo pojavljivanje husara bilo je u petak 11. srpnja

2008. godine u crkvi Sv. Trojice prilikom blagoslova

barjaka, a sveËanost ustrojavanja organizirana je, dan

poslije,12. srpnja u 19 i 30 sati na Strossmayerovom

trgu. Paradu je predvodila KarlovaËka graanska gar-

da, PuhaËki orkestar grada Karlovca i gostujuÊe po-

strojbe: Varaædinska graanska garda, Zrinska garda

Ëakovec, Kostelani iz Pregrade i Turopoljska banderija

iz Gorice.

Uz Grad Karlovac ustrojavanje karlovaËkih husara bo-

gatim domjenkom pomogli su brojni sponzori. PPK,

KarlovaËka mesna industrija d.d. izradila je KarlovaËku

husarsku kobasicu, Vinarija ”©oπtar” izradila je Husar-

sko vino, Æitoproizvod d.d. ispekao je husarske po-

gaËe, a sve se to obogatilo KarlovaËkim pivom. Tu-

ristiËka zajednica grada Karlovca izdala je prigodni

deplijan i plakat.

GLASNO I JASNOSUGLASJA

50 GLAS

GLAVNI RUBAC- zagonetno pokrivalo u

tradicijskom æenskom oglavljuSANDA KO»EVAR

U ediciji Katalozi i monografije Gradskog

muzeja Karlovac objavljena je peta knjiga

Glavni rubac - zagonetno pokrivalo u tra-dicijskom æenskom oglavlju autorice Jane

MihaliÊ, kustosice Etnografskog odjela.

Tema knjige je naroËit rubac, jedan od sastavnih

dijelova nekadaπnje seljaËke noπnje iz karlovaËke

okolice. Taj omanji, uglavnom crveni pravokutni

predmet, koji se nosio do sredine 20. stoljeÊa.,

æene su stavljale na glavu u trenutku stupanja u

brak i od tada ga nosile do kraja svog æivota.

Njegova materijalna obiljeæja, ali i druπtvena i du-

hovna koja su mu pridavana, potakla su autoricu

da ga temeljito istraæi - prije svega prema mje-

stu koje zauzima u cjelokupnom sastavu æenske

noπnje. Kompleksnim prouËavanjem teritorija doπla

je do spoznaje o sedam varijanti tog pokrivala u

karlovaËkoj okolici, πto odgovara i broju podruËnih

noπnji.

Sveobuhvatni deskriptivni postupak utemeljen je

na konkretnim predmetima, bilo muzejskim (Grad-

ski muzej Karlovac, ZaviËajni muzej Ozalj), bilo onim

u privatnom vlasniπtvu, a potkrijepljen preglednim

crteæima slaganja frizura i pokrivala, te brojnim fo-

tografijama, kako recentnim u boji ili crno-bijelim

iz prve polovice 20. stoljeÊa, te navoenjem lokal-

ne nomenklature. Istovremeno nisu zanemarene

ni raznolikosti poput posebnih prilika (æalovanje,

blagdani) ili dobnog statusa, te promjene nastale

protokom vremena.

Osim faktografije i detaljne analize autorica se po-

zabavila i izvedbenim dijelom gdje je predstavila

tkalaËke tehnike. Istovremeno, pokuπala je kon-

GLASNO I JASNO SA RAZGLASA

GLAS 51

tekstualizirati glavni rubac osvrÊuÊi se na njegove

druπtvene i duhovne znaËajke. Smatra da rogati oblik,

prevladavajuÊa crvena boja tkanine, te svjetlucavi

ukrasi podsjeÊaju na drevne predodæbe o poticanju

plodnosti i zaπtiti od utjecaja nepoÊudnih sila na mla-

du æenu.

Komparativnom analizom pronalazi sliËnosti u æenskim

oglavljima na okolnom prostoru (Ogulin, Bela krajina,

Bosna) te prihvaÊa pretpostavku Êire Truhelke da je

takav oblik æenskog pokrivala na prostoru Balkanskog

poluotoka mogao postojati joπ u predslavensko ili

predrimsko doba. Nadalje, autorica donosi zapaæanja

i drugih autora (A. StipËeviÊ, L. Niederle, D. Zelenin, J.

Hanika, A. Haberlandt, F. Studniczka) proπirujuÊi sazna-

nja o tradicijskim oblicima æenskog oglavlja na πirem

euroazijskom prostoru. S obzirom na kompleksnost

teme, ukljuËujuÊi i novovjekovna modna previranja, ne

donosi konaËni zakljuËak o podrijetlu glavnoga rupca,

veÊ ostavlja prostor daljnjim istraæivanjima.

No, knjiga bogato opremljena ilustracijama i prijevo-

dom na njemaËki jezik, postigla je cilj - ukazala je na

glavni rubac kao vrijedno kulturno dobro u kojem se

oËituje zaviËajni i nacionalni identitet.

GLASNO I JASNOSA RAZGLASA

52 GLAS

IN MEMORIAM

ZavrπavajuÊi ovaj broj ”Glasa”, primili smo neoËe-

kivanu i nadasve æalosnu vijest da je umrla –urica

CvitanoviÊ, velika poznavateljica i zaπtitnica karlovaËke

Zvijezde, njezinih ulica, trgova, crkava, palaËa i kuÊa.

U ”Glasu” donosimo rijeËi oproπtaja koje su –urici

CvitanoviÊ uputili Ante VrankoviÊ i Marinka Muæar, a

tugu za gubitkom naπe Ëeste suradnice, velike prijate-

ljice Karlovca, izraæava redakcija ”Glasa”, svi zaposle-

nici Gradskog muzeja Karlovac, a vjerujem i svi graani

Karlovca.

dr. sc. –UR–ICA CVITANOVIΔ

(1924 - 2009)

ANTE VRANKOVIΔ

PoËetkom svibnja iznenada nas je napustila

dr. –urica CvitanoviÊ, ro. Golmajer, ista-

knuta hrvatska povjesniËarka umjetnosti i

konzervatorica, koja je velik dio svojeg du-

gog i neobiËno plodnog radnog vijeka posvetila spo-

menicima kulture Karlovca i njegove okolice.

Kao malo koji naπ povjesniËar umjetnosti, dr. CvitanoviÊ

je djelatno povezala svoja teorijska istraæivanja s na-

stojanjima na struËnoj obnovi i zaπtiti svakog spome-

nika koji joj je bio povjeren. Najbolji dokaz tome je

njen konzervatorski rad u Karlovcu kojeg je zavoljela

joπ kao puËkoπkolka, i kojem je ostala vjerna sve do

smrti koja ju je zatekla u radu na monografiji o nje-

govoj bogatoj povijesno-umjetniËkoj i arhitektonsko-

urbanistiËkoj baπtini.

Joπ sredinom 1970-ih ukljuËila se u opseæan i sloæen

projekt obrade fortifikacijske i stambene arhitekture

karlovaËke Zvijezde, dok su veÊ ranije njezinu paænju

privukli koliko brojni toliko i ugroæeni sakralni objekti

grada (crkva Presvetog Trojstva, crkva sv. Nikole i dr.) i

GLASONO©A

GLAS 53

njegove okolice (pavlinska crkva i samostan u Kamen-

skom, pavlinska crkva i samostan u Sveticama, baro-

kna sakralna arhitektura Banovine i dr.).

Stekavπi uvid u teπko stanje te naπe desetljeÊima

zapuπtene kulturne i sakralne baπtine, pred dr.

CvitanoviÊ se otvorio problem njezine obnove i zaπtite.

ZahvaljujuÊi rijetkom talentu za povezivanje teorijskog

i praktiËnog, dr. CvitanoviÊ je brojne rezultate do kojih

je, dobrim dijelom upravo njenim naporom, doπla naπa

povijesno-umjetniËka struka, znala spretno i sretno

pretoËiti u skrb za obnovu i oËuvanje svakog pojedinog

spomenika. Najbolji primjer tome je restauracija baro-

kne kurije u kojoj je smjeπten Gradski muzej Karlovac,

koja je meunarodno verificirana prestiænom nagradom

Europa nostra.

Konzervatorska djelatnost dr. –urice CvitanoviÊ osobi-

to je doπla do izraæaja tijekom Domovinskog rata, kada

je, premda u visokoj æivotnoj dobi, na vrijeme krenula

u spaπavanje pokretne spomeniËke baπtine na ratom

pogoenim podruËjima od Kamenskog do Dubrovnika.

Nakon rata su mnoge njene znanstvene studije, za-

jedno s pripadajuÊom dokumentacijom, postale

polaziπnom toËkom u obnovi oπteÊenih i/ili razorenih

objekata (primjerice crkve i samostana u Kamenskom,

crkve sv. Nikole u Karlovcu, sakralne arhitekture na

Banovini i dr.).

Premda je njezinim odlaskom hrvatska kultura izgubila

jednog od svojih najpredanijih djelatnika, sigurno je

da sjeÊanje na dr. –uricu CvitanoviÊ joπ dugo neÊe

izblijedjeti u pamÊenju brojnih njezinih kolega i surad-

nika, studenata i kulturnih djelatnika, kao ni πirokog

kruga onih koji naπu kulturnu baπtinu, kojoj je dr.

CvitanoviÊ posvetila cijeli svoj radni vijek, s ljubavlju

nose u srcu.

GLASONO©A

54 GLAS GLAS 54

–EKA - moja prijateljica i suradnica

Doktorica –urica CvitanoviÊ nije voljela biti zvana niti ”dok-

toricom” niti ”–uricom”. Ona je za prijatelje oduvijek bila

eka, za djecu prijatelja teta eka, a za najuæu rodbinu baka

eka. U svojoj nenametljivosti i skromnosti bila je uzoran

prijatelj i dobar pedagog.

Upoznala sam je davne 1974. godine, kad se telefonski pred-

stavila kao moja ”kolegica”, ne kao doktorica CvitanoviÊ, s

pitanjem æelim li biti Ëlan ekipe na projektu analitiËkih studi-

ja Karlovca, Ëiji su nosioci bili Centar za povijesne znanosti

- Odjel za povijest umjetnosti. Jednostvnost komunikacije,

prisnost, vedrina, optimizam, kao i vrlo dobra organizacija

posla koji je vodila, stvorili su posebno ozraËje u ekipi po-

vjesniËara umjetnosti, ali i u gradu Karlovcu gdje su svim

njezinim suradnicima vrata graana uvijek bila otvorena,

dok nas je ona uËila sustavnoj deskripciji koja deduktivnim

putem otkriva izvorne stilske odrednice graevine s promje-

nama uvjetovanim æivotnim potrebama. Znala je sasluπati

miπljenja o æivotu u gradu i neuke starice i intelektualca,

aktivno je s njima komunicirala i otkrivala potencijalne

vrijednosti grada. Upravo ta Ëinjenica rezultirala je njenim

kreativnim promiπljanjem o revitalizaciji grada Karlovca, ali

i o sustavnom oËuvanju spomeniËkih vrijednosti Pokuplja,

Like i Korduna, nesebiËno se zalaæuÊi za osnivanje sluæbe

zaπtite spomenika kulture za to podruËje. Za struËne surad-

nike eka je bila pojam savjesnog znanstvenika koji nikada

nije smatrao da je njegov rad dovrπen, njegovo istraæivanje

zakljuËeno, veÊ je uvijek stremio naprijed, u nove spozna-

je i nadograivanje vlastotog znanja. Pomicala je teoretske

i praktiËne granice povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, uvijek

sa smjeπkom na licu, prepoznatljivom dozom humora i,

najvaænije, kao da njen rad nije niπta bitno niti veliko....–eka

bi trebala biti ”tihi uzor” mladim i buduÊim povjesniËarima

umjetnosti zbog jasnoÊe i objektivnosti njezinih tekstova.

Privatno, eka je bila dobar prijatelj i sugovornik. Upoznala

sam ju s mojom konzervativnom porodicom koja ju je pri-

hvatila otvorenog srca, a priËe o njezinom interesantnom

æivotnom putu moji su roditelji pratili sa simpatijama. Dugi

razgovori uz austro-ugarske kulinarske specijalitete doticali

su sve teme æivota u ratnoj i poratnoj Jugoslaviji, rasprav-

ljalo se o domoljublju i rodoljublju, o Domovinskom ratu, o

odgovornosti u spaπavanju spomeniËke baπtine u kojoj je

aktivno sudjelovala, o snalaæenju u nevoljama, o πtednji...

Usput budi reËeno, eka je na svojoj pisaÊoj maπini studije

pisala obostrano...

UËila me da u nevoljama zemlja daje snagu, da nam je prijatelj

i hraniteljica.Voljela je uzgajati cvijeÊe i povrÊe ublaæavajuÊi

zelenilom krajobraznu agresiju industrijskog okoliπa njene

voljene Kostrene. U sredini kao πto je Karlovac nije lako biti

samohrana majka, a eka je moje dijete prihvatila kao svoju

unuku i poticala njezinu kreativnost. U razgovoru s –ekom

uvijek bi iznova otkrivala toplu i osjeÊajnu osobu, uvijek

spremnu na pomoÊ i konstruktivni razgovor. Istu predanost

i ljubav koju je Ëuvala za barokne crkve i oltare, eka je po-

klanjala svojoj rodbini i prijateljima. Optimizam koji je nosila

i nesebiËno dijelila svima, nuæno je morao pobijediti sve pre-

preke njenog æivota kojih je, naæalost, bilo mnogo. No, borac

kakav je bila, uvijek bi se probila i nastavila dalje, pogleda

uprtog u Nebo kojem je vjerovala, iako toga ni sama nije

bila svjesna. SveÊenici s kojima je stalno suraivala rado su

razgovarali s njom i svi do jednog su u njoj vidjeli marljivost,

radost, svjetlo koje je donosila drugima, ali i vjeru u Stvori-

telja, ili kako je znala reÊi: ”Volim i gajim tradiciju...”

Prepoznatljiva, uvijek iste frizure i stila odijevanja, malo se

promijenila kroz godine, vrijeme je nije moglo uhvatiti.

Divila sam se njezinoj hrabrosti jer nikoga nije πtedjela da

izrazi svoje miπljenje, njezinoj borbi za opstanak u druπtvu

koje joj nije bilo milostivo, njezinoj upornosti da ostvari cilj

- jer nedavno mi je priopÊila da mora pisati o Karlovcu...Ali

uvijek sam na njezinom licu primijetila sjetu kad smo prola-

zile kraj stare karlovaËke bolnice, a ona bi ponovila reËenicu:

”Tu mi je umrla mama...”

Prijatelji ne odaju tajne. I mi smo ih imale.... A na pozornici

æivota one postaju pupkovina prijateljstva koja se odlaskom

drage nam osobe pretvara u sjeÊanja, katkad bolna i tuæna,

katkad sjetna i vesela...

I opet je naπa eka pobjegla vremenu. Pobjegla je u vjeËnost,

gdje je vrijeme viπe ne moæe dostiÊi, a sretna je s Anelima

koje je tako voljela i πtitila u liku krilatih djeËaka na baro-

knim oltarima.

Gubitkom dr. –urice CvitanoviÊ izgubili smo znanstvenika,

struËnjaka i prijatelja. Neka joj je vjeËna Hvala i Slava!

Zagreb, 26. 5. 2009.

Marinka Muæar

GLASONO©A

GLAS 55

GLASONO©AIZ KNJIGE UTISAKA

56 GLAS

GLASPAPIR

GLAS 57

GLASPAPIR

58 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 59

OGLASI PRODAJE

60 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 61

OGLASI PRODAJE

62 GLAS

OGLASI PRODAJE

GLAS 63

OGLASI PRODAJE

33. 34.

35. 36.

64 GLAS

OGLASI PRODAJE

39.

37. 38.

40.

41. 42.

GLAS 65

OGLASI PRODAJE43. 44.

45. 46.

47. ¨ 48.

66 GLAS

53. DOMIΔ, LJ.

DUBRAVKA BABIΔ

GALERIJA BRE©AN, 2005.

44 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

54. ALBANEÆE, N. ET. AL.

ALFRED KRUPA

RETROSPEKTIVA

GMK, 2006.

80 STR., U BOJI

CIJENA: 50,00 KN

OGLASI PRODAJE

,

49.

51. 52.

50.

GLAS 67

55 . LU»IΔ, M.

PETAR BARI©IΔ

SLOÆENICE

GMK ET. AL., 2006.

104 STR., U BOJI

CIJENA: 40,00 KN

OGLASI PRODAJE

56. ME©TRIΔ, V.

ALEKSANDRA PODREBARAC

OSAM VELIKIH I

PUNO MALIH FOTKI

GMK, 2006.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 15,00 KN

57. ©KRTIΔ, A.

LIDIJA MA»EK-STANIΔ

MITOLO©KI BOGOVI NA

HRVATSKOM OLIMPU

GMK, 2007.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

VIKTOR DALDONThe story of painting...

58. RON»EVIΔ, I.

VIKTOR DALDON

THE STORY OF

PAINTING

GMK, 2007.

14 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

60. GRUPA AUTORA

4. HRVATSKI TRIENALE

AKVARELA

GMK, 2007.

66 STR., U BOJI

CIJENA. 50,00 KN

59. ©KRTIΔ, A.

GORAN VRANIΔ

PROVE

GMK, 2007.

68 STR., C/B

CIJENA: 20,00 KN

68 GLAS

61. MUIΔ, M.

ALFRED FRREDDY

KRUPA

IZLOÆBA CRTEÆA I

SLIKA

GMK, 2007.

32 STR., C/B

CIJENA: 20,00 KN

62. ©KRTIΔ, A.

MIROSLAV MIRKO

REINER

IZLOÆBA KARIKATURA

GMK, 2007.

28 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

OGLASI PRODAJE

63. KO»EVAR, S.

JAKOV ©A©EL

1832-1903

KATALOG

GMK, 2007.

152 STR., U BOJI

CIJENA: 200,00 KN

64. ©KRTIΔ, A.

KOREN, F 1929-1983

KATALOG

GMK, 2008.

116 STR., U BOJI

CIJENA: 100,00 KN

66. ©KRTIΔ, A.

KARLOVA»KI LIKOVNI

SUSRETI 2008

KATALOG

GMK, 2008.

24 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

65. GRUPA AUTORA

KARLOVA»KI LEKSIKON

©K, GMK, GK ”IGK”

2008.

678 STR., U BOJI

CIJENA: 495,00 KN

GLAS 69

67. ©KRTIΔ, A.

MIRTA DIMINIΔ

KATALOG

GMK, 2008.

16 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

69. MIHALIΔ, J.

GLAVNI RUBAC -

ZAGONETNO

POKRIVALO

U TRADICIJSKOM

ÆENSKOM OGLAVLJU

GMK, 2009.

136 STR., U BOJI

CIJENA: 200,00 KN

68. ©KRTIΔ, A.

ANA FEINER ÆALAC

KATALOG

GMK, 2009.

32 STR., U BOJI

CIJENA: 10,00 KN

OGLASI PRODAJE

70. »U»KOVIΔ, L.

501 IDOL I

ZLATNO TELE

GMK, 2009.

104 STR., U BOJI

CIJENA: 20,00 KN

70 GLAS

POSEBNA PONUDA

»ETIRI ZA PET

OGLASI PRODAJE

»

-

GLAS 71

OGLASI PRODAJE

72 GLAS

BEZ GLASA

Pea MihajloviÊ - Cetinjanin

Prve stranice stripa inspiriranog prapovijesnim Kolapljanima

GLAS 73

BEZ GLASA

Pea MihajloviÊ - Cetinjanin

74 GLAS

BEZ GLASA

Æeljko CeriÊ

GLAS 75

BEZ GLASA

Pea MihajloviÊ - Cetinjanin

76 GLAS

POSJET MUZEJU

Radno vrijeme

Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7

Karlovac

Radnim danom 7 - 15

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Galerija „Vjekoslav Karas“Lj. ©estiÊa 3

Radnim danom 7 - 15

Za trajanja izloæbe srijedom i petkom i od 17 - 19

Subotom i nedjeljom 10 - 12

Stari grad DubovacRadnim danima i nedjeljom 14 - 18

Subotom 10 - 18

Cijena ulaznica:Odrasli: 10,00 kn

Djeca, uËenici, studenti, umirovljenici: 5,00 kn

StruËno vodstvo uz prethodnu najavu 50,00 kn