GLAS Godina XV., broj 13, 2016.

IzdavačGradski muzej Karlovac

Za izdavačaHrvojka Božić

Glavne i odgovorne uredniceRužica Stjepanović, Antonija Škrtić

UredništvoHrvojka Božić, Nikolina Belančić Arki, Luka Čorak, Lazo Čučković, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Višnja Lasić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić

Suradnici u ovom brojuIva Alibašić, Vedrana Banić, Nikolina Belančić Arki, Marijana Bračić, Duje Bonacci, Hrvojka Božić, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Ana Hoić, Goran Jakšić, Sanda Kočevar, Iva Körbler, Andrea Matoković, Anita Peričić, Iris Poljan, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić, Josip Vrančić, Marijo Zrna, Sunčica Žapčić

LekturaMarina Marinković

Vizualno oblikovanje i grafička priprema ovitkaJosip Vrančić

Fotografije na ovitkuGoran Vranić

FotografijeFototeka Aquatika (Goran Jakšić), Bosnić + Dorotić za Muzej Apoksiomena, Fototeka Gradskog muzeja Karlovac (Oliver Budimir, Matea Galetić, Luka Mjeda, Antonija Škrtić, Josip Šut, Goran Vranić), Fototeka Gradskog muzeja Sisak (Blaženka Suntešić), Fototeka Gradskog muzeja Varaždin (Andrej Šoger), Arhiv Muzeja Mimara (Goran Vranić), Fototeka Muzeja otoka Brača (Silvija Sinovčić, Boris Kragić), Fototeka Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ (Nina Đurđević i Marijo Zrna), Fototeka Nacionalnog svetišta sv. Josipa

Prijelom, grafička priprema i tisakTiskara Pečarić & Radočaj d. o. o.

Adresa uredništvaGradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981email: gradski-muzej@ka.t-com.hr

Naklada300 primjeraka

Časopis izlazi jednom godišnje.Tekstovi se ne honoriraju.Ovaj broj časopisa zaključen je 5. prosinca 2016. godine.

SADRŽAJ3

410131720232629

33

34

353637394041424344454647

PROGLAS

IZ SVEG GLASA• Odnosi s javnošću nužni su u radu muzeja, a marketing nije bauk /Marijana Bračić/• Kako prepoznati svoje “javnosti”? /Duje Bonacci/• Učinak odnosa s javnošću na odjeke u medijima – izložbena i ostala događanja u muzeju /Ana Hoić/• Tehnički muzej “Nikola Tesla” i odnosi s javnošću /Marijo Zrna/• Sutra je novi dan − Poslovi odnosa s javnošću u Gradskome muzeju Varaždin /Anita Peričić/• Pristojan glas daleko se čuje /Andrea Matoković/• Iskustva rada Odjela za suradnju s javnošću Gradskog muzeja Sisak /Vedrana Banić/• Muzej Apoksiomena

GLASNO I JASNOAKVIZICIJE

• Štap Mije Krešića: nova akvizicija za Zbirku odjeće i modnog pribora /Igor Čulig/ISTRAŽIVANJA

• Govori karlovačkog područja – jedinstveni primjer hrvatske jezične baštine /Hrvojka Božić/PREZENTACIJE – IZLOŽBE

• Vladimir Makuc: grafike, slike, skulpture iz zbirke Goriškog muzeja /Antonija Škrtić/• Marin Franov: valentiNO! /Antonija Škrtić/• Izložba Katedra ili priča o prvim kršćanima u Pokuplju /Sunčica Žapčić/• Marina Fernežir: Alkemija snova /Aleksandra Goreta/• Zlatan Vrkljan: Zagrebačka škola /Antonija Škrtić/• Izložba Jubilarna nagrada Maks Fabiani /Igor Čulig/• Ogledalo s memorijom − iz fotografske baštine dr. Alfonsa Šibenika /Sanda Kočevar/• 7. hrvatski trijenale akvarela /Aleksandra Goreta/• Izborna DVK_2016. /Iva Alibašić/• Daniel Butala: Portreti poznato nepoznatih − donacija Gradskom muzeju Karlovac /Antonija Škrtić/• Aleksandra Goreta: Moje slike, moji snovi /Iva Körbler/• Gostovanja izložbe Goran Vranić: Portret grada Zvijezde u 2016. godini /Antonija Škrtić/

1 GLAS

• Goran Vranić: Kroz objektiv branitelja – zima 1991./92. /Ružica Stjepanović/• Izložba Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja − 250 godina Gimnazije Karlovac /Luka Čorak/PREZENTACIJE – PREDAVANJA

• O licitarima /Nikolina Belančić Arki/• Kako smo žalovali u 19. stoljeću /Sanda Kočevar/PREZENTACIJE – PUBLIKACIJE

• Vodič Gradskog muzeja Karlovac /Antonija Škrtić/• Predstavljanje knjige Rano kršćanstvo u Pokuplju /Sanda Kočevar/• Noć muzeja 2016. u Gradskom muzeju Karlovac / Luka Čorak, Antonija Škrtić /MUZEJSKA PEDAGOGIJA

• Edukativni program uz izložbu Vladimira Makuca: radionica hranilica za ptice /Antonija Škrtić/• Edukativni program uz izložbu Zlatana Vrkljana /Antonija Škrtić/• Kreativnim radionicama otkriven slikarski opus Zlatana Vrkljana /Iris Poljan/• Pedagoški programi tijekom 2016. godine /Matea Galetić/STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

• 9. skup muzejskih pedagoga s međunarodnim sudjelovanjem /Matea Galetić/• V. kongres hrvatskih povjesničara /Sanda Kočevar/

SUGLASJA • Gradski muzej Karlovac za bogatije javne prostore: Muzej u gostima u Nacionalnom svetištu svetog

Josipa /Igor Čulig/• Javno priznanje Jani Mihalić /Nikolina Belančić Arki/• Predstavljanje knjige Proklete Hrvatice 1&2 /Sanda Kočevar/• AQUATIKA /Goran Jakšić/

S RAZGLASA• Lica posjetitelja Muzeja na izložbi Autoportret / selfie /Antonija Škrtić i Josip Vrančić/

GLASONOŠA• Iz knjige dojmova

OGLASI PRODAJE• Edicija katalozi i monografije• Izdanja 2016.

4850

5256

585960

63646567

7172

73

747576

77

80

8183

GLAS 2

GLAS 3

PROGLAS

Dragi kolege i prijatelji,središnja tema trinaestog broja našeg časo-pisa su odnosi s javnošću u muzeju. O isku-

stvima svojih muzeja na tom polju pišu nam kolege Vedrana Banić, voditeljica marketinga Gradskog mu-zeja Sisak, Duje Bonacci, predavač na studiju komu-nikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagre-bu, Marijana Bračić, voditeljica marketinga Hrvatskog školskog muzeja iz Zagreba, Andrea Blažević i Ivan Dorotić iz Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju, Ana

Hoić, voditeljica poslova za odnose s javnošću u Mu-zeju Mimara, Andrea Matoković, kustosica Muzeja oto-ka Brača u Škripu, Anita Peričić, voditeljica odnosa s javnošću Gradskog muzeja Varaždin i Marijo Zrna, vo-ditelj odnosa s javnošću i marketinga Tehničkog muze-ja “Nikola Tesla”. Njihova iskustva su, kao i muzeji u kojima rade, vrlo raznolika i dragocjena. Gradski mu-zej Karlovac nema stručnu osobu koja bi vodila i obav-ljala tu vrstu posla koji svakim danom i svakim novim projektom predstavlja sve veći izazov za zaposlenike, što vodi ka zaključku da je u skorije vrijeme potrebno pristupiti rješavanju ovoga problema.Redovite rubrike ispunjavaju informativni tekstovi o svim vidovima stručne muzejske djelatnosti Muzeja tijekom protekle godine koju su obilježile izložba 7. hr-vatski trijenale akvarela, izložba i edukativni program Zlatan Vrkljan: Zagrebačka škola, donacije i izložbe Portreti poznato / nepoznatih Daniela Butale i Kroz objektiv branitelja Gorana Vranića, izložba Ogledalo s memorijom – iz fotografske baštine dr. Alfonsa Šibeni-ka te izložba s bogatim edukativnim programom Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gimnazije Karlovac koja je još u tijeku.Časopis Glas glas je o radu i postignućima Gradskog muzeja Karlovac, nadamo se da ćete ga čitati sa zani-manjem.

Urednice

PROGLAS

4 GLAS

IZ SVEG GLASA

ODNOSI S JAVNOŠĆU NUŽNI SU U RADU MUZEJA, A MARKETING NIJE BAUKMARIJANA BRAČIĆVODITELJICA MARKETINGA HRVATSKOG ŠKOLSKOG MUZEJA

Napredak tehnologije i ostale svjetske okolno-sti doveli su do procesa globalizacije. Upravo je tehnološki razvoj zaslužan za povezivanje

svijeta i lakše pristupanje znanjima, kulturama i teh-nologijama. Informacija o nekom događaju koji se odigrao na određenome prostoru i u određeno vrije-me sada je zbog procesa globalizacije dostupna u bilo kojem dijelu svijeta u bilo koje vrijeme. Ta činjenica stavlja pred nas niz mogućnosti. U svijetu 21. stoljeća imamo dojam kako samostalno donosimo mišljenja i odluke o svemu što je područje našeg interesa, i šire, na temelju informacija koje su nam dostupne putem medija i novih tehnologija. Upravo ideja da sami bira-mo sadržaje koje ćemo konzumirati dovodi nas do pro-mišljanja o utjecaju marketinga i jedne od aktivnosti marketinga – odnosa s javnošću. Na globalnom tržištu javnosti se nude razni oblici proizvoda različitim mar-ketinškim metodama i pristupima. Ponuda u kulturi ta-kođer se može gledati kroz tu prizmu, i to bez premise da “pretvaranje kulture u robu podrazumijeva uprav-ljanu kulturu … kulturu kao proizvodnju za tržište”.1 Prije analize odnosa suvremenoga pojedinca prema ponudama u kulturi, valja istaknuti pozitivne aspekte globalizacije upravo kroz lakšu dostupnost kulture ši-roj javnosti. Možemo polemizirati o tome da li je sve ono što se danas nudi kao kultura zapravo kultura, ali zadržimo se na pozitivnom diskursu upotrebe marke-tinga, tj. odnosa s javnošću za potrebe kulture.

1 Šola, Tomislav (2001): “Marketing u muzejima ili o vrlini i kako je obznani-ti”. Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, str. 9.

VEZA IZMEĐU MUZEJA I ODNOSA S JAVNOŠĆUVeza između muzeja i odnosa s javnošću stara je ko-liko su stari i muzeji. Pogledamo li u povijest, prvi oblici predstavljanja vrijednih objekata umjetničkog, kulturnog i povijesnog značaja javljaju se kod boga-tih pojedinaca ili ustanova koji te vrijednosti izlažu u određenom prostoru samo za izabrane posjetitelje. Ta-kav oblik komunikacije dovodio je do uzdizanja ili po-boljšanja slike o bogatom pojedincu ili ustanovi koja je predmete izložila, a vjerojatno je izazvalo znatiželju i kod ostale gospode. Iako se krajem 1980-ih i u nas piše o odnosima s javnošću u muzejskim ustanova-ma prema konstruktivnim i stimulativnim iskustvima svjetskih muzeja,2 već duže prisutna teorija ipak nije dovoljno primijenjena u praksi. Marketing i odnosi s javnošću nerijetko su negativno percipirani kada se stave u okvire kulture. Marketing je društveni i uprav-ljački proces u kojem pojedinci ili grupe dobivaju što trebaju i žele, kreiranjem, nuđenjem te razmjenjiva-njem vrijednih proizvoda na tržištu.3 Uzmemo li kulturu kao “evokativnu i inspiracijsku snagu koja je razvojno upotrebljiva”4, imamo poželjnu vrijednost koju može-mo nuditi i razmjenjivati sa zainteresiranom publikom ili onom koju tek trebamo zainteresirati. Prema suvre-menim definicijama muzej je “nekomercijalna, svaka javna ustanova u službi društva i njegova razvoja, koja je otvorena javnosti, i koja u svrhu proučavanja, ob-razovanja i zadovoljstva, nabavlja, čuva, istražuje, ko-municira s publikom i izlaže materijalna svjedočanstva

2 hrcak.srce.hr/file/2142693 Kotler, Philip (2001): “Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primje-

na i kontrola”. Mate, Zagreb, str. 32.4 Šola, isto, str. 21.

GLAS 5

IZ SVEG GLASAo ljudima i njihovoj okolini”.5 Baština koju prikuplja, obrađuje, čuva i istražuje poželjna je vrijednost koju muzej mora javno izložiti. Marketing ne treba nužno voditi samo k profitabilnosti muzeja, već mu osnov-nom funkcijom mora biti upravo jedna od temeljnih zadaća muzeja − privući i prikazati muzejsku građu što široj publici.

MARKETING U MUZEJUMarketing u užem smislu predstavlja organiziranje, planiranje, provođenje i kontrolu marketinških aktiv-nosti usmjerenih zadovoljenju potreba potrošača i šire publike, u svrhu postizanja postavljenih ciljeva podu-zeća.6 Marketing obuhvaća širi spektar aktivnosti, dok su odnosi s javnošću njegov sastavni dio. Tradicional-na marketinška djelatnost sastoji se od oglašavanja, unaprjeđenja prodaje, osobne prodaje i odnosa s jav-nošću.7 S vremenom se njene aktivnosti proširuju pa Kotler dodaje još direktni (izravni) marketing8, a Kesić izdvaja i vanjsko oglašavanje.9 Oglašavanje je svaki plaćeni oblik promocije, poput reklama na televiziji i radiju ili oglasa u novinama. Unaprjeđenje prodaje ra-zličiti su kratkoročni poticaji koji ohrabruju na probu ili kupnju proizvoda na prodajnim mjestima, kao što su akcije, nagradne igre i slično. Osobna prodaja oblik je prodaje pri kojem je prodavač u izravnome dodiru s potrošačem. Odnosi s javnošću stoga su samo dio marketinške djelatnosti, a odnose se na razne progra-me stvorene radi promocije i podizanja ugleda orga-nizacije ili proizvoda. Direktni (izravni) marketing od-vija se poštom, elektroničkom poštom ili telefonom, a vanjsko oglašavanje podrazumijeva zakup vanjskih površina poput velikih plakata. Premda je klasično oglašavanje niz godina dominiralo marketinškom ko-munikacijom, danas se u praksi provodi integrirana marketinška komunikacija. “Integrirana marketinška komunikacija je proces razvoja i primjene različitih oblika persuazivne komunikacije s potrošačima i po-

5 http://www.icombih.org/site/definicija-muzeja,19.html6 Kesić, Tanja (2003): “Integrirana marketinška komunikacija”. Opinio, Za-

greb, str. 436.7 Clow, K. E., Baack, D. (2004) “Integrated Advertising, Promotion, & Marke-

ting Communications”. Pearson Education, Inc., New Jersey, str. 402.8 Kotler, isto, str. 604. 9 Kesić, isto, str. 33.

tencijalnim kupcima u određenom vremenu, a čini je pet temeljnih obilježja 1. Utjecati na potrošače, 2. Po-četi od potrošača ili potencijalnog kupca, 3. Koristiti jedan ili sve oblike komunikacije, 4. Postići sinergijske učinke i 5. Izgraditi dugoročni odnos s kupcima.”10 Do-sezanje krajnjeg cilja postižemo “upravljanjem mar-ketingom procesa planiranja i izvršavanja koncepcije promocije, usluga, ideja… u svrhu kreiranja razmjene s ciljnim grupama.”11 Uz termin marketing pojavljuju se i termini promocija i propaganda gdje je promocija širi pojam u odnosu na propagandu.12 Premda se ra-zlozi nužnosti primjene marketinga u muzejima mogu pronaći u motivima poput povećanja prihoda i kapa-citeta, možemo reći da je zadatak marketinga više-struk i dalekosežan, a obuhvaća i neke ambicije poput podsjećanja na postojanje muzeja i njegove ponude, poticanje svijesti o muzeju kao potrebnoj instituciji, poboljšanje kvalitete njegova utjecaja itd.13 Kako smo već rekli, osnovna funkcija marketinških aktivnosti u muzejima mora biti privlačenje šire publike, kako bi joj pokazali muzejsku građu. Razumijevanje važnosti i kvalitetno upravljanje marketingom pridonosi tome cilju. Iako muzeji u Hrvatskoj zapošljavaju stručnjake iz marketinga i odnosa s javnošću, s obzirom na ras-položive muzejske proračune, o primjeni integrirane marketinške komunikacije možemo govoriti rijetko ili gotovo nikada. Naime, nema besplatnog marketinga. Klasično oglašavanje zahtijeva visoka sredstva koja u svom većem dijelu odlaze na zakup prostora u mediji-ma. Troškovi oglašavanja, primjerice, na televiziji unu-tar mjesec dana mogu iznositi koliko i izvedba jedne izložbe koja može biti otvorena mjesecima. Ukratko, oglašavanje podrazumijeva izradu komunikacijske strategije (kreativne i medijske strategije prvenstve-no), produkciju kreativnih oglasa (TV i radio reklame, print oglasi itd.) te medijski plan i zakup prostora u medijima. U Hrvatskoj još uvijek je najjači medij te-levizija pa je i oglašavanje putem televizije najčešće. Postojeći marketinški proračuni u muzejima ne mogu

10 Kesić, isto, str 28−29.11 Kotler, isto, str. 32.12 Rocco, Fedor (1974): “Osnove tržišnog poslovanja”. Informator, Zagreb,

str. 16.13 Šola, isto, str. 80.

6 GLAS

IZ SVEG GLASAfinancirati tako zahtjevne aktivnosti pa se sredstva najčešće iscrpljuju na katalozima, letcima, plakatima i sl. Materijali poznatiji pod nazivom POS (point of sale) materijali su koji se koriste unutar marketinških kampanja, organizacija, njihovih proizvoda i usluga kao završni dio zaokružene komunikacijske strategije i motiviraju potrošače putem ključnih informacija, naj-češće na mjestu prodaje. Muzeji se tim materijalima koriste kao osnovnim sredstvom komunikacije sa svo-jim posjetiteljima. Sve više se uviđa i korist muzejskih dućana. Troškovi muzejskih trgovina, odnosno suve-nira također se nalaze unutar muzejskog marketinš-kog proračuna i trebali bi predstavljati jedinstvenost određenog muzeja, a ne biti samo u funkciji ostvariva-nja financijske koristi. Oni bi trebali biti dio cjelovitog iskustva posjetitelja koje će ponijeti sa sobom, pa je kontinuirano ulaganje u njih važno i nezaobilazno. Bez obzira na veličinu marketinškog proračuna, kreativan pristup u osmišljavanju i izradi materijala kojima ćemo promovirati muzej važan je i može napraviti odmak od uobičajenog i već viđenog. “Upravljački i marketinški diskurs koji je iz tržišno orijentiranog prenesen u jav-no, neprofitno područje počeo se sve više promatrati kao demokratizacija muzeja i potreba da se hermetični i intelektualni muzejski sadržaj podijeli sa svim posje-titeljima, stvarnim i potencijalnim, te se tako pojača i poboljša muzejski odnos s posjetiteljima, a s tim i društvena uloga muzeja.”14

ODNOSI S JAVNOŠĆU I NJIHOVA ULOGA U MUZEJUPostoje bitne razlike između marketinga i odnosa s javnošću, koji se ponekad poistovjećuju. Premda su odnosi s javnošću dio integrirane marketinške ko-munikacije, oni predstavljaju samostalnu aktivnost s izdvojenim ciljevima i planovima.15 “Odnosi s javno-šću važno su sredstvo marketinga. Oni podrazumi-jevaju različite programe izrađene kako bi promovi-rali i/ili zaštitili imidž tvrtke ili njezinih pojedinačnih proizvoda.”16 Američko društvo za odnose s javnošću

14 Miklošević, Željka (2015): “Muzejska izložba i stvaranje značenja”. Muzeo-logija 52, MDC, Zagreb, str. 45.

15 Kesić, isto, str. 437.16 Kotler, isto, str. 671.

ističe da odnosi s javnošću pomažu organizacijama i njihovoj publici prilagodbu jedni drugima. Iz toga proi-zlazi da su odnosi s javnošću usmjereni na sve odnose koje organizacija ima s raznolikom publikom.17 Kesić naglašava važnost strateškog dugoročnog planiranja pa kaže da odnosi s javnošću predstavljaju strateški dugoročno planiranu aktivnost koja će, stvarajući po-zitivno mišljenje u najširoj javnosti o poduzeću, proi-zvodu, njegovim uslugama i brigom za ljude i okolinu, stvoriti uvjete za ostale marketinške komunikacijske aktivnosti u postizanju pozitivne predodžbe i efika-snijeg poslovanja u cijelosti.18 Neki autori izdvajaju marketing odnosa s javnošću pa ga definiraju kao po-dručje u kojem se oglašavanje preklapa s odnosima s javnošću, a definiran je kao proces planiranja i razvoja programa koji potiču prodaju i doprinose zadovoljstvu potrošača, pružajući komunikaciju koja se odnosi na zadovoljenje potrebe i želja potrošača.19 Osim defini-ranja odnosa s javnošću, relevantna literatura nagla-šava i ulogu odjela s javnošću koja se temelji na uprav-ljanju publicitetom i drugim komunikacijama sa svim grupama koje dolaze u kontakt s tvrtkom.20 Ponekad se sami odnosi s javnošću nazivaju publicite-tom. “Publicitet je samo dio odnosa s javnošću i obra-ća se publici putem medija.”21 Kotler navodi da je zada-tak publiciteta bio osiguranje uredničkog (besplatnog) prostora nasuprot plaćenom prostoru u medijima.22 Mogli bismo reći da je publicitet i jedan od rezultata rada na odnosima s javnošću. Njegova je pozitivna strana besplatnost, a negativna mogućnost upravlja-nja kao s plaćenim oglasom. Kesić objašnjava kako su odnosi s javnošću pod kontrolom organizacije, dok je publicitet pod kontrolom medija pa zaključuje kako je publicitet neplaćen, kratkoročan oblik komunikacije s ciljem izazivanja izravne akcije.23 Odnosi s javnošću imaju mnogo šire ciljeve koje uklju-čuju sljedeće faze: determiniranje i vrjednovanje sta-vova pojedinog segmenta publike, identificiranje stra-

17 Wells, W., J. Burnett, S. Moriarty (2003): “Advertising: Principles and Practice”. Pearson Education, Inc., New Jersey, str. 456.

18 Kesić, isto, str. 436.19 Wells, W. i dr., isto, str. 461.20 Clow, K. E., D. Baack, isto, str. 403.21 Wells, W. i dr., isto, str. 456.22 Kotler, isto, str. 672.23 Kesić, isto, str. 36−37.

GLAS 7

IZ SVEG GLASAtegija i procedura organizacije u skladu s interesom publike te razvoj i primjenu komunikacijskog progra-ma osmišljenog za utjecaj i prihvaćanje od strane pu-blike.24 Postići pozitivan odnos s različitim publikama kako bi se učinkovito upravljalo predodžbom i ugle-dom organizacije glavni je cilj odnosa s javnošću.25 Kotler daje detaljniji prikaz ciljeva: stvaranje svjesno-sti (privlačenjem pozornosti), stvaranje kredibiliteta (može povećati kredibilitet), poticanje prodajne sile ili distributera (pozitivni entuzijazam) i obuzdavanje troškova promocije (potreban manji proračun za odno-se s javnošću nego za klasično oglašavanje).26 Ciljeve odnosa s javnošću možemo prikazati kao opće i šire. Opći su kreiranje predodžbe poduzeća i pozitivnih sta-vova ciljne publike, dok pod širim ciljevima podrazu-mijevamo podizanje upoznatosti, informiranje i educi-ranje, postizanje razumijevanja, izgradnju povjerenja, pružanje razloga potrošačima za kupnju i motiviranje potrošača na prihvaćanje.27 Odnosi s javnošću koriste razne promotivne alate kako bi ostvarili svoje ciljeve. Kotler određuje odnose s jav-nošću i kao komunikacijski kanal u kojem se novinski članci, govori, seminari, godišnja izvješća, donacije u dobrotvorne svrhe, sponzorstva, publikacije, odno-si sa zajednicom, lobiranje, tematski mediji, časopis tvrtke i događaji koriste kao promotivni kanali.28 Wells, Burnett i Moriarty spominju još interne oglase koji se objavljuju u vlastitoj publikaciji, fotografije, filmove, izložbe, konferencije za medije, priopćenja za medije te mrežnu komunikaciju putem internetske stranice i društvenih mreža.29 Za planiranje strategije odnosa s javnošću u muzeju važno je znati koji su od navedenih promotivnih alata najučinkovitiji u odnosu na trošak koji iziskuju. Odnosi s javnošću u muzejskoj djelatno-sti kod nas trebali bi imati veliku ulogu upravo zbog malih marketinških proračuna. Stoga je važno dobro izabrati alate koje ćemo primjenjivati u komunikaciji s publikom. Korištenje onih alata koji bi bili okrenuti prema djelatnicima muzeja može biti korisno samo u

24 Isto, str. 436.25 Wells, W. i dr., isto, str. 457.26 Kotler, isto, str. 675.27 Kesić, isto, str 443.28 Kotler, isto, str 605.29 Wells, W. i dr., isto, str. 467−473.

velikim sustavima gdje je potrebna složenija unutar-nja komunikacija. Ondje gdje se, zbog manjeg kolek-tiva, može komunicirati jednostavnije, dobro je upo-znati djelatnike sa strategijom i planovima odnosa s javnošću, kako bi ih razumjeli i znali provoditi prema potrebi. U odlučivanju o tome koje alate upotrijebiti, težište bismo trebali staviti na one alate koji su usmje-reni prema van, putem medija ili izravno s publikom. Promotivni alat koji bi svakako trebalo uvrstiti u stra-tegiju i planiranje odnosa s javnošću jest priopćenje za medije. Ono je važno jer se njime medijima obraća-te izravno, a sadrži sve informacije koje želite poslati javnosti o muzeju ili nekom muzejskom događanju. “Obraćanjem medijima tražimo priliku da se naša in-formacija objavi bez izravnih medijskih troškova, a time i povećavamo vjerodostojnost poruke jer publika u pravilu više vjeruje ovakvoj objavi u odnosu na klasi-čan promotivni oglas.”30

Uspješno priopćenje za medije jest ono koje mediji prenesu u cijelosti, što se događa rijetko, a u praksi je češće prenošenje dijela muzeju najvažnijih informa-cija. Stvaranje povjerenja između pošiljatelja i medija ključno je za osiguravanje kontinuirane prisutnosti u medijima. Priopćenje za medije mora na zanimljiv i vje-rodostojan način prenijeti informaciju o muzeju i kul-turnom događanju široj javnosti. Važno je spomenuti kako slanje informacije o izložbi ili nekom drugom do-gađanju u muzeju može privući pažnju potencijalnog posjetitelja, čak ga potaknuti na jednokratni dolazak, ali ako tvrdnja u poslanoj poruci nije u skladu s onim što se u stvarnosti nudi tada ona neće osigurati dobru sliku ustanovi ni ponovni dolazak posjetitelja.31 Nisu sva događanja u muzeju jednako zanimljiva svoj jav-nosti. Uobičajeno je da se priopćenjem za medije obra-ćamo urednicima i novinarima koji prate kulturu, a oni odlučuju hoće li se naše priopćenje proslijediti nekoj drugoj redakciji preko koje bi naše priopćenje doprlo do šire publike. Kesić navodi osnovna pravila u stvaranju komunikacij-skog sadržaja: 1. korištenje simbola, akronima i slo-gana jer se time postiže jasnoća poruke; 2. izbjegava-nje riječi korištenih u žargonu; 3. izbjegavanje klišeja

30 Wells, W. i dr., isto, str. 458−459.31 Kesić, isto, str. 440.

8 GLAS

IZ SVEG GLASAi kompleksnih riječi; 4. izbjegavanje eufemizama i 5. izbjegavanje diskriminacijskih izraza. U muzejima se kao promotivni alat često koristi i komunikacija pu-tem elektroničke pošte te komunikacija putem mrežne stranice i društvenih mreža. I ovdje je važno stvoriti povjerenje između pošiljatelja i primatelja željene in-formacije. U praksi se može vidjeti kako neki muzeji komuniciraju šaljući veliku količinu informacija, i to često. U takvim slučajevima moralo bi se promisli-ti o tome kojoj se ciljnoj skupini obraćate pa bi bilo dobro da pojedine informacije šaljete samo onoj cilj-noj skupini za koju znate da jest ili bi mogla postati zainteresirana. Također, ne morate za sve informacije koje šaljete koristiti uvijek iste promotivne alate, već ih možete ciljano usmjeriti na one za koje znate da će polučiti najbolji rezultat. Navest ćemo jedan negativ-ni primjer kako bismo bolje pojasnili važnost odabira promotivnog alata, ali i ciljne skupine kojoj se obra-ćamo. Ako smo odlučili slati sve informacije o muzej-skim događanjima putem elektroničke pošte, koristeći uvijek isti popis primatelja, sigurno je da ćemo nakon nekog vremena izgubiti pozornost primatelja naših poruka. Za očekivati je kako neće sve informacije koje šaljemo zanimati baš sve primatelje s popisa pa će, nakon nekoliko poruka u kojima nema sadržaja koji bi ih interesirao, jednostavno prestati čitati naše poruke. Da bi se to izbjeglo, treba razmisliti koje bi informacije zanimale koju publiku i tako ih usmjeriti. Pokrivenost interneta u Hrvatskoj iznimno je velika, a gotovo 60 % Hrvata koristi internet. Stoga je korištenje internet-skih stranica i društvenih mreža nezaobilazno. Danas velike organizacije koriste usluge tzv. komunikacijskih menadžera koji im izrađuju komunikacijske planove te politike upravljanja komunikacijom na internetu.32 Muzejska internet stranica mora biti jasna i informa-tivna. Posjetitelj mora na jednostavan i brz način doći do informacije, koje moraju biti točne. Izgled mrežne stranice također mora biti privlačan. Korištenje druš-tvenih mreža za krajnji cilj mora imati privlačenje što više korisnika koji bi naše sadržaje podijelili s drugi-ma. “Širu publiku pridobit će programi onih kulturnih ustanova koji svojim porukama uspiju predrasude

32 http://www.zeljkoriha.com/2012/04/kako-komunicirati-na-drustvenim-mrezama.html

šire javnosti pretvoriti u prihvaćanje, ravnodušnost u zainteresiranost što će nužno dovesti da se neznanje pretvori u znanje, a to je jedan od razloga kulturnog djelovanja.”33 Proces planiranja odnosa s javnošću Kesić opisuje kao determiniranje i vrjednovanje stavova ciljnih publika, za što je potrebno istraživanje te postavljanje cilje-va poput stvaranja povoljne predodžbe poduzeća, te odobravanje i potpora najšire javnosti za sve aktivno-sti poduzeća.34 Jedna od najjednostavnijih analiza u određivanju trenutačne pozicije organizacije na tržištu ili, u našem slučaju, muzeja u kulturnom okruženju, jest SWOT analiza. Njome se ocjenjuju snage, slabo-sti, prilike i prijetnje organizacije i okruženja u kojem se nalazi. Premda se SWOT analiza u većini slučajeva koristi kako bismo se pozicionirali u odnosu na kon-kurenciju, i u okružju koje nije nužno konkurentno, tom analizom možemo bolje razumjeti vlastitu pozici-ju te u skladu s tim osmisliti kvalitetnu marketinšku strategiju našeg muzeja. Vodeći računa o unutarnjem i vanjskom okruženju, tu analizu možemo razumjeti kao prikaz unutarnjih snaga i slabosti muzeja te vanjskih prilika i prijetnji s kojima bi se muzej mogao suočiti. “Razumijevanje prirode problema čini lakšim određi-vanje odgovarajućih ciljeva komunikacije koje ćemo publici prenijeti putem odnosa s javnošću.”35 Narav-no, ciljevi nisu trajni i oni se trebaju mijenjati jer se i naše okruženje mijenja. Bilo bi zanimljivo istražiti kako muzeji u Hrvatskoj reagiraju na pojavu takozva-nih privatnih muzeja koji iz dana u dan imaju sve više posjetitelja. Iako se većina njih po definiciji ne može nazvati muzejom, njihovo se pojavljivanje ipak ne bi smjelo ignorirati. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog njihovog marketinškog djelovanja.

ZAKLJUČNO PROMIŠLJANJE Postoje mnogobrojne prednosti korištenja odnosa s javnošću u radu muzeja. Prije svega, odnosi s javno-šću imaju veću vjerodostojnost u javnosti u odnosu na ostale oblike marketinške komunikacije. Korištenjem

33 Kesić, isto, str. 441.34 isto, str. 445.35 Wells, W. i dr., isto, str. 464.

GLAS 9

IZ SVEG GLASAnekih od promotivnih alata odnosa s javnošću dje-lujemo marketinški uz minimalne troškove. Odnosi s javnošću dugoročno utječu na stvaranje povoljne slike našeg muzeja u javnosti. Važno je naglasiti da strategija i planiranje odnosa s javnošću proizlaze iz strategije i planiranja rada mu-zeja. Ne postoji samostalno planiranje marketinških djelatnosti ni djelatnosti odnosa s javnošću općenito bez strategije poslovanja organizacije, u našem sluča-ju muzeja. Stručnjak za marketing i odnose s javnošću u muzeju mora graditi svoju marketinšku strategiju po-najprije s ravnateljem na temelju postavljene strategi-je poslovanja muzeja. Strategija rada muzeja trebala bi se provoditi zajed-ničkim djelovanjem svih djelatnika muzeja okupljenih oko jasne ideje i smjera. Stoga će i marketing i odnosi s javnošću biti uspješni ako su svi djelatnici upoznati s planiranim aktivnostima. Ovdje je iznimno važna do-bro organizirana interna komunikacija. Ona se osigura-va kvalitetnim i pravovremenim protokom informacija. Važno je napomenuti da ključnu ulogu i ovdje ima rav-natelj, direktor ili voditelj muzeja. On je taj koji okuplja djelatnike kroz prepoznatljivu strategiju poslovanja oko zajedničkih poslova radi postizanja krajnjeg cilja, uspješnog i prepoznatog djelovanja kulturne ustano-ve u široj zajednici. Još je krajem 1980-ih zaključeno da uspješni odnosi s javnošću mogu postojati samo ondje gdje postoji kvalitetan rad cijelog muzeja i gdje se radi uz punu potporu direktora i administrativnog osoblja.36 Unutar tih okvira nastaje i jasna marketinška strategija i njeno provođenje može biti uspješno. Ako je bilo koji od navedenih elemenata izostao, ne mogu se očekivati prepoznatljivi i povoljni rezultati marke-tinških napora.

I na kraju, ponovimo još jednom osnovne razlike izme-đu marketinga i odnosa s javnošću, te odnosa s jav-nošću i oglašavanja. Marketing obuhvaća širi spektar aktivnosti, dok su odnosi s javnošću njegov sastavni dio. Odnosi s javnošću koriste različite alate kako bi promovirali organizaciju i podizali njenu sliku u široj javnosti. Iako su i odnosi s javnošću i oglašavanje sa-stavni dio marketinga, oglašavanje nužno zahtijeva

36 hrcak.srce.hr/file/214269

proračun jer iziskuje troškove, dok kod odnosa s jav-nošću to nije uvijek slučaj. Naslov ovoga članka osmišljen je kako bi zainteresirao i one kolege muzealce kojima marketing, a pogotovo marketing u muzejima, nije blizak. Pokušali smo obra-zložiti zašto je marketing danas ipak važan i u muzeju, ali i to da funkcija marketinga nije ‘prodavanje’ muzej-skih vrijednosti, već uzdizanje tih vrijednosti i upozna-vanje šire javnosti s njima. Nadamo se da smo u tome uspjeli.

LITERATURA: Avery, Jim (2002) Planiranje oglasne kampanje – razvijanje plana marketinga temeljenog na oglašavanju, IAACC. Ekonomski fakultet, Mikrorad, Zagreb.Belch, G. E., M. A. Belch (1998) Advertising and Promotion: An integrated marketing communications perspective. Boston, MA: Irwin McGraw Hill. Clow, K. E., D. Baack (2004) Integrated Advertising: Promotion and Marketing Communications. Pearson Education, Inc., New Jersey.Kesić, Tanja (2003) Integrirana marketinška komunikacija. Opinio, Zagreb. Kotler, Philip (2001) Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola. Mate, Zagreb. Miklošević, Željka (2015) Muzejska izložba i stvaranje značenja. Muzeologija 52. MDC, Zagreb.Ogilvy, David (1985) Ogilvy on advertising. Vintage books, New York.Rocco, Fedor (1974) Osnove tržišnog poslovanja. Informator, Zagreb.Rocco, F., Bratko, S., Keller, G.; Mađerić, D.; Previšić, J. Sudar, J., (1993): Rječnik marketinga. Masmedia, Zagreb.Sudar, J., G. Keller (1991) Promocija. Informator, Zagreb.Šola, Tomislav (2001) Marketing u muzejima ili o vrlini i kako je obznaniti. Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb.Wells, W., J. Burnett, S. Moriarty (2003) Advertising: Principles and Practice. Pearson Education, Inc., New Jersey.

MREŽNI IZVORI:http://adage.com/, 16. listopad (9:40)http://hrmud.hr/ 15. listopad (17:00)http://www.icombih.org/site/definicija-muzeja,19.html, 16. listopad (10:00)http://www.mdc.hr/ 15. listopad (18:00)hrcak.srce.hr/file/214269 (1987_Visnja_Zgaga), 30. listopad (9:00)http://www.zeljkoriha.com/2012/04/kako-komunicirati-na-drustvenim-mrezama.html, 5. studeni (11:00)

10 GLAS

IZ SVEG GLASA

Bilo da se radi o njihovoj primjeni u gospodar-stvu, politici, kulturi, sportu, javnoj upravi ili drugdje, sve aktivnosti “odnosa s javnostima”

(kratica OSJ na hrvatskom, ili PR na engleskom) imaju u osnovi isti cilj: planski utjecati na ponašanje pojedi-naca ili skupina kroz uspostavljanje i sustavno održa-vanje komunikacije s njima. Iako je njihova povijest zapravo stara koliko i povijest međuljudske komunikacije, OSJ su se kao prepoznat-ljiva struka i akademska disciplina značajnije počeli razvijati tek koncem prošloga stoljeća. Tome su svaka-ko u velikoj mjeri doprinijeli pojava i razvoj interneta te eksplozija mobilnih telekomunikacijskih tehnologi-ja, koji su u kratkom vremenu ubrzali, umnožili i ispre-pleli mogućnosti komunikacije među ljudima do ranije neslućenih razmjera.Hrvatska u potpunosti prati suvremene svjetske trendove razvoja struke OSJ. Tako je još 1994. godi-ne osnovana Hrvatska udruga za odnose s javnošću (http://huoj.hr), okupivši stručnjake koji su se tada u Hrvatskoj bavili poslovima različitih naziva, a koje bi-smo danas sve svrstali pod neki vid OSJ. S uvođenjem “Bolonjske reforme” od 2005. godine i hrvatska visoka učilišta počela su nuditi kolegije, studijske smjerove, pa čak i čitave studije koji u svojem nazivu nose ime ove struke.Početkom ljetnog semestra 2008. godine na trećoj go-dini preddiplomskog studija komunikologije na Hrvat-skim studijima Sveučilišta u Zagrebu započelo je izvo-đenje izbornog kolegija Odnosi s javnostima u kulturi i sportu. Ovaj osvrt temelji se na autorovu iskustvu vo-đenja toga kolegija te višegodišnjega profesionalnog rada u području OSJ u nekoliko sektora. Glavna je na-kana osvrta ponuditi čitatelju skicu odgovora na ključ-

no pitanje s kojim se u svakodnevnoj praksi susreću profesionalni OSJ-ovci (ili PR-ovci): Tko čini ‘javnosti’ s kojima trebam uspostaviti ‘odnose’?

STUDENTSKI ZADATAKNa uvodnome satu ranije spomenutog kolegija studen-ti dobiju zadatak u desetak minuta skicirati prijedlog popisa aktivnosti OSJ za malu izmišljenu organizaciju iz područja kulture ili sporta. Cilj je tog zadatka stu-dentima pomoći da osvijeste kako zamišljaju OSJ prije nego o njima išta čuju od predavača.Među aktivnostima koje studenti predlože redovito se nađu klasične medijske promidžbe (objave za medije, konferencije za tisak, intervjui i gostovanja u emisija-ma), nešto suvremenijeg elektroničkog promoviranja (uređivanje internetskih stranica i profila na društve-nim mrežama) te pokoji javni nastup (organizacija vla-stitih ili posjećivanje tuđih priredbi/događanja). Kao glavni cilj ovakvih aktivnosti studenti obično navedu “osiguravanje potpore Javnosti” njihovoj zamišljenoj organizaciji.Riječ Javnost u prethodnoj rečenici namjerno je i s dobrim razlogom napisana velikim početnim slovom. Naime, kroz daljnju se raspravu izbistri kako mnogi od studenata tu Javnost poimaju kao svojevrsnu “su-per-osobu”. Njihova se Javnost – praćenjem klasičnih medija i interneta te nazočnošću na javnim događanji-ma – neprestano, pozorno i podrobno informira o svim aktualnim društvenim zbivanjima. Na temelju takve informiranosti Javnost o različitim akterima društvenih događanja (uključujući i njihovu izmišljenu organizaci-ju) izgrađuje jasne i čvrste stavove. Napokon, Javnost je u skladu s tako izgrađenim stavovima uvijek spre-

KAKO PREPOZNATI SVOJE “JAVNOSTI”?DUJE BONACCISTUDIJ KOMUNIKOLOGIJE, HRVATSKI STUDIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

GLAS 11

IZ SVEG GLASAmna hitro i srčano djelovati kako bi snažno podržala one koji joj se svide odnosno jednako snažno ukorila one druge.Takvo viđenje Javnosti daje razumljivo obrazloženje kako za aktivnosti OSJ koje studenti predlažu, tako i za glavni cilj koji navode da time žele postići. Predlo-ženim aktivnostima oni žele što češće i što iscrpnije obavještavati Javnost o tome što njihova izmišljena or-ganizacija radi, kako bi postigli da se sama organizaci-ja Javnosti svidi. Ako u tome uspiju, svojoj organizaciji osiguravaju “jaku saveznicu” koja će u slučaju potrebe biti spremna podržati njezin rad.

NAIVNI MODEL JAVNOSTIOvakvo shvaćanje pojma javnost nije ograničeno na studente spomenutog kolegija već ono zapravo spada u podsvjesnu kulturnu prtljagu velike većine korisnika suvremenih masovnih medija. Taj naivni model Javnosti posljedica je uobičajene upotrebe riječi javnost u suvremenom medijskom dis-kursu. Zorni primjeri mogu se naći u naslovima poput Htjeli su me eliminirati, a onda je javnost rekla ne1, Javnost bi me trebala pohvaliti za stanje u HŽ-u2, Nisu osvojili Rolex World Sailor, ali su dobili najviše glasova javnosti3 ili Video podijelio javnost, a nas zanima što vi stvarno mislite o tome4. Ovakva Javnost ima još jedno – istovremeno najskrive-nije i najzanimljivije – svojstvo, koje studenti razaberu tek kada im se na njega posebno ukaže. Javnost je, na-ime, istovremeno i svatko i nitko. Svatko, zbog toga jer na pitanje o tome tko se sve ubraja u Javnost, studenti spremno odgovore “svatko”. Međutim, ako Javnost obuhvaća baš svakoga, onda se zapravo radi o bezlič-noj masi iz koje se nikoga posebno ne može izdvojiti. Dakle, Javnost (ni)je nitko, odnosno nitko određen.Profesionalni OSJ temelje se na promišljenome poti-canju i upravljanju komunikacijom između konkretnih

1 http://net.hr/danas/hrvatska/radimir-cacic-htjeli-su-me-eliminirati-a-onda-je-javnost-rekla-ne/

2 http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kalmeta-javnost-bi-me-trebala-pohvaliti-za-stanje-u-hz-u/2874464/

3 http://www.057info.hr/sport/2016-11-09/fantela-i-marenic-nisu-osvojili-rolex-world-sailor-ali-su-dobili-najvise-glasova-javnosti

4 http://www.index.hr/vijesti/clanak/doji-sestogodisnje-dijete-video-podijelio-javnost-a-nas-zanima-sto-vi-stvarno-mislite-o-tome-/931548.aspx

fizičkih osoba i/ili skupina (sastavljenih ponovno od konkretnih fizičkih osoba). Sa stanovišta profesio-nalnog rada u OSJ naivni je model Javnosti stoga ne-upotrebljiv jer na temeljno pitanje Tko je konkretno ta ‘javnost’ s kojom treba ‘uspostaviti odnose’? opisani naivni model nudi besmisleni odgovor: svatko i nitko.

JAVNOSTI KAO SUDIONICI ORGANIZACIJEDo upotrebljivijeg odgovora dolazi se polazeći od kon-teksta i svrhe OSJ. OSJ se uvijek provode u kontekstu neke organizacije, a svrha im je doprinijeti uspješno-me radu te organizacije kroz uspostavljanje i održava-nje komunikacije među konkretnim fizičkim osobama koje na neki bitan način imaju udjela u njezinu radu. Te osobe – koje se skupno još nazivaju i sudionicima organizacije – zapravo su tražene ‘javnosti’.Pod ‘organizacijom’ podrazumijeva se sociotehnološki sustav koji povezuje različite resurse pod centralizira-no upravljanje. Spomenuti resursi mogu se razvrstati u niz kategorija, uključujući ljudske (zaposlenici sa svo-jim znanjima, vještinama i raspoloživim vremenom), infrastrukturne (zgrade i zemljišta, telekomunikacij-ske, prometne ili druge vrste distribuiranih mreža), tehnološke (strojevi, oprema, računala, softver), fi-nancijske (novac ili vlasnički udjeli u drugim organiza-cijama), organizacijske (podatci, informacije, patenti, poslovni procesi) i druge. Analizom navedene definicije organizacije dolazi se i do cjelovitog popisa njezinih dionika-odnosno javno-sti.

KlijentiSvrha je postojanja svake organizacije stvaranje nekog proizvoda ili usluge, za kojime ‘netko’ ima potrebu. Taj ‘netko’ naziva se klijentom ili korisnikom organizacije. Iza svakog klijenta – čak i kada je to neka druga orga-nizacija – uvijek postoje određene fizičke osobe, koje odlučuju o tome hoće li ili ne prihvatiti ponuđeni pro-izvod ili uslugu. Korisnici su prva i najvažnija javnost svake organizacije, jer bez njihovog postojanja niti po-stojanje organizacije nema nikakvog smisla.

12 GLAS

IZ SVEG GLASA

Suvlasnici/dioničariPostojanje svake organizacije u bitnome također ovisi o osobama koje su spremne uložiti vlastite resurse u njezino pokretanje i razvoj. Ulaganjem u pokretanje i razvoj organizacije osoba uobičajeno postaje njezinim suvlasnikom, odnosno dioničarom. Dioničari su druga važna javnost organizacije.

Zaposlenici/suradniciNadalje, ljudski resursi daleko su najvažnija kategorija resursa svake organizacije jer ni jedan posao nije mo-guće obaviti bez nekoga tko će ga obaviti. Jasno je da će zaposlenici i suradnici stoga biti treća važna javnost organizacije.

Ključni poslovni partneriUspješan rad svake organizacije redovito ne ovisi is-ključivo o njezinim dioničarima i zaposlenicima, već i

o drugim organizacijama s kojima ona surađuje. U pro-cesu svojega rada većina se organizacija tako oslanja na svoje dobavljače, koji osiguravaju ‘ulazne’ resurse potrebne za njezin rad. Uz njih, mnoge organizacije svoj proizvod ili uslugu ne isporučuju izravno svojim klijentima, već se za to oslanjaju na svoje distributere. Dobavljači i distributeri, kao ključni poslovni partneri organizacije, stoga čine još dvije važne javnosti orga-nizacije.

OstaliSvaka organizacija sigurno će imati barem pet navede-nih kategorija javnosti. Uz njih, ovisno o točnoj prirodi organizacije i posla kojim se bavi, može biti i drugih skupina i pojedinaca koji na bitan način mogu utje-cati na njezin rad. Te dodatne javnosti mogu se otkriti detaljnijom analizom poslovnih procesa organizacije. No, više o tome nekom drugom prilikom.

GLAS 13

IZ SVEG GLASA

Muzej Mimara, kao jedan od vodećih umjetnič-kih muzeja u Hrvatskoj predstavlja i njeguje viziju svog donatora i ujedno najvećeg dona-

tora hrvatskog naroda, Ante Topića Mimare.Stoga je trajna obveza pratiti veličinu i plemenitost ideje postavljene u temelju osnivanja Muzeja kroz sve poslove i strukture djelovanja u Muzeju. Tako i područ-je odnosa s javnošću temelji svoj rad na promoviranju, jačanju i održavanju istinske vrijednosti donatorske i kolekcionarske ideje kao vizije i misije svih područja djelovanja unutar Muzeja.Muzej Mimara u svojih trideset godina postojanja go-tovo na svakodnevnoj bazi predstavlja javnosti kul-turna i druga društvena događanja. Mogli bismo reći kako je to jednostavnom matematičkom računicom, bez ulaženja u precizne podatke koje bi nudila arhiva, otprilike 365 dana x 30 godina = 10 950 raznovrsnih događanja. Ovdje ćemo se baviti događanjima u Mu-zeju i njihovim utjecajima na javnost, no moramo na-glasiti i trajnu vrijednost same zbirke koja svojim bo-gatstvom čini Muzej nezaobilaznom točkom na kultur-noj karti grada Zagreba. “Fundus Muzeja Mimara od-likuje se iznimnom raznovrsnošću, što podrazumijeva raznorodnost muzejskih zbirki, a ljestvica zastupljenih umjetničkih ostvarenja omogućuje analizu i obradu stvaralaštva od drevnih civilizacija do ostvarenja ka-snog 19. st. i prezentira oko 3750 umjetnina svjetske baštine” (mr. sc. Lada Ratković-Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara). Osnovna je smjernica za kvalitetan pristup radu u po-lju odnosa s javnošću jedne muzejske institucije pre-poznatljivost muzeja, temeljena na njegovoj strateškoj odrednici zadane misije i vizije kuće. Svi programi i akcije vođeni su ovim osnovnim zadatkom. Muzej Mi-

mara, uz svoju temeljnu marketinšku djelatnost pro-moviranja zbirke stalnog postava muzeja, nudi i mno-gobrojna događanja koja mu daju dodatnu vrijednost i sukladno osnovnom cilju čine ga središnjim hramom kulture u gradu i državi. Događanja u Muzeju možemo podijeliti u dvije osnovne grupe. Primarna događanja predstavljaju izložbe. Sekundarna događanja čine širu grupu kulturnih i društvenih događanja u koja se ubrajaju: koncerti, promocije, kongresi, prezentacije iz područja kulture i umjetnosti te iz područja šireg gospodarskog, političkog, turističkog i drugih druš-tvenih sektora. Širok spektar događanja omogućuje dopiranje i širenje u više područja medijskog prostora osim kulture. Današnja situacija u medijima prilično se promijenila od one prije desetak godina kada je kul-tura bila snažno i ravnopravno zastupljena rubrika u novinama, na televiziji i radiju. Uslijed ubrzanog teh-nološkog i socijalnog razvoja interesi ljudi bitno su se izmijenili. Prateći taj rapidni razvoj i mediji su promije-nili svoje interese tako da današnjim medijskim pro-storom vladaju rubrike koje su izbacile kulturu iz svoje palete. Suvremenu javnost, čini se, više zanimaju ru-brike Scena, Life, Spektakli, Showbiz i Lifestyle, što u konačnici rezultira nestajanjem ili zanemarivanjem i smanjivanjem rubrike Kultura u većini medija.Može se reći kako se kultura mora prilagoditi novo-nastaloj situaciji. Upravo široki spektar događanja u prostoru muzeja omogućuje širenje i u druga pod-ručja kojima se bave mediji. Tako će, na primjer, do-gađaj obilježavanja neke sportske obljetnice ući u područje Sporta, Gospodarski forum koji se odvijao u muzeju obrađivat će se u temama iz gospodarstva ili poslovnog svijeta, modna revija održana u muzeju bit će predstavljena u velikom broju tzv. Lifestyle rubrika

UČINAK ODNOSA S JAVNOŠĆU NA ODJEKE U MEDIJIMA – IZLOŽBENA I OSTALA DOGAĐANJA U MUZEJU ANA HOIĆVODITELJICA POSLOVA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU U MUZEJU MIMARA

14 GLAS

IZ SVEG GLASAitd. Upravo u ime velikog broja raznovrsnih događanja u Muzeju Mimara pojavnost ovoga muzeja u medijima izuzetno je velika. Dopiranje objava i vijesti iz novina, televizije, radija i interneta koje u sebi sadrže ime Mu-zeja Mimara do iznimno velikog broja ljudi odličan je marketinški učinak za naš muzej. Ovakvim sustavom raznovrsnosti događanja u muzeju postiže se širenje ciljne grupe primarne muzejske publike, od bazično ljubitelja kulture i umjetnosti do širih društvenih sku-pina. Primjenjujući marketinšku teoriju o ponašanju potrošača može se očekivati potencijalno širenje inte-resa za ‘kupnju’ i kulturnog događaja, tj. izložbe i po-sjeta muzeju i u ovoj široj grupi građana. Promatrano kvantitativno, broj ljudi koji su došli u muzej na ovaj je način puno veći, i očekivano kažemo da su barem osjetili dašak kulture samim ulaskom u zgradu mu-zeja. Gledajući kvalitativno, upravljanje raznovrsnim događanjima unutar muzeja, uz vođenje konstantne brige o standardu kvalitete muzeja kao kulturne usta-nove, također doprinosi prepoznatljivosti ustanove u javnosti. Iznajmljivanjem prostora za druga događa-nja, osim onih u organizaciji kuće, potiče se i posjet sudionika događanja stalnom postavu muzeja. Mogu-će je, a i poželjno, povezati tako program događanja s razgledavanjem muzejske zbirke i time oplemeniti samo događanje koje se odvija u prostoru kulturne ustanove. Organizatori događanja time mogu dati do-danu vrijednost svome kongresu, konferenciji, semi-naru ili prezentaciji na kojem sudjeluju ljudi različitih struka i zanimanja. Ne treba zanemariti niti najstariji oblik propagande usmenom predajom, gdje svi sudio-nici događanja organiziranih u muzeju svoje dojmove šire dalje u svoju radnu i privatnu okolinu, a time i u javnost. Muzej Mimara od travnja ove godine proširuje po-lje analize i praćenja medija, te obradom podataka od 1. travnja do 31. listopada ove godine utvrđujemo ukupno 500 objava u medijima na osnovi praćenja svih vrsta događanja u muzeju, kao i objava vezanih za osnovnu djelatnost muzeja. Od pet stotina objava njih 387 je iz novina, 106 televizijskih, 96 radijskih i 86 objava na mrežnim portalima. U proteklih sedam mjeseci utvrđen je prosjek od sedamdesetak objava mjesečno. Doseg objave do publike može se mjeriti OTS sustavom koji pokazuje koliko je ljudi teoretski

moglo vidjeti vijest u određenom mediju, uz ovisnost i o drugim parametrima analize medija.Okvirno i načelno, uz naglašavanje znatne varijabil-nosti s obzirom na splet parametara, moglo bi se reći kako jedna vijest u novinama može doći do 400 000 čitatelja, vijest na televiziji ima doseg do maksimalno 2 000 000 ljudi, radijska vijest dolazi do 250 000 slu-šatelja, dok objava na mrežnom portalu može doprijeti do 10 000 ljudi.Slijede primjeri događanja u Muzeju i njihovi odjeci u medijima, ovdje prezentirani samo u dijelu izabranih novinskih objava, uz koje, naravno, postoje i televizij-ske, radijske i internetske objave koje čine ukupnu sli-ku zastupljenosti jednog događaja u javnosti.

Zagrebački komorni orkestar

GLAS 15

IZ SVEG GLASA

Na osnovi stvorenog identiteta razvija se u javnosti vrijednosna slika o mu-zejskoj ustanovi. Velika je odgovornost održavati i njegovati postavljeni vrijed-nosni sustav identiteta i zato se odnosi s javnošću uvijek vode iz uprave muzeja. U operativnom smislu muzejski odno-si s javnošću koriste iste principe, me-tode i alate kao i odnosi s javnošću u tzv. profitnom sektoru. Ključna je uloga komunikacija s javnošću. Stoga se kon-tinuirano njeguju odnosi s predstavni-cima medija, novinarima i medijskim kućama. Oni prenose željenu poruku muzeja prema publici i zajednička su-radnja bitan je čimbenik uspješne i pozitivne percepcije muzeja u javnosti. Kreiranje poruke prema publici zasni-va se na promotivnim činjenicama ve-zanim uz određeno izložbeno i drugo kulturno-umjetničko događanje, kao i na temeljnim vrijednostima identiteta muzejske institucije. Vođeni misijom identitetskih vrijednosti kuće, odnosi s javnošću objavljuju javnosti svako po-jedino kulturno-umjetničko događanje. Ključ uspjeha leži u kvalitetnoj komuni-kaciji ustanove s medijima.S tim ciljem potrebno je uvijek koristiti kvalitetnu i standardiziranu metodu pri-preme medijske komunikacije. U pripre-mi jedne izložbe ishodište je medijske komunikacije dobra priprema novin-skog materijala o izložbi. U tom je kon-tekstu često u uporabi engleski izraz press kit koji se sastoji od teksta za me-dije, autorskog teksta kustosa izložbe, nekoliko fotografija izložaka, dizajner-skoga koncepta izložbe u vidu pozivnice i plakata te eventualnih dodatnih programa edukativ-nog ili drugog karaktera vezanih uz izložbu. Bitno je dobro isplanirati komunikacijsku strategiju prije, za vrijeme trajanja i poslije izložbe. U cilju provođenja že-ljene komunikacijske poruke potrebno je odraditi po-

jedine faze uz precizno planiranje u zadanom vreme-nu. U prvoj fazi potrebno je distribuirati pripremljene materijale prema medijima, zainteresirati ih za temu te stvoriti pozitivnu klimu za izložbu u javnosti. U trenut-ku otvorenja bitno je da su objave postignute u većini ključnih medija. Za vrijeme trajanja izložbe dodatno

Grafikoni frekvencija objava i OTS-a u razdoblju 1. 3. – 29 .9. 2016., izvor: Briefing mediji d.o.o.

Hrv

po po

po po

2013. Sva prava pridržana. | Briefing mediji d.o.o. Briefing analize d.o.o. | tel: +385 1 22 20 407 | fax: +385 1 48 13 722 | e-mail: clipping@briefing-mediji.hr

VRSTA MEDIJA frekvenciji

frekvenciji

FREKVENCIJA OBJAVA

OTS (Opportunity to see)

TOP MEDIJI

frekvencijiMEDIJSKA POKRIVENOST

frekvenciji TOP AUTORI

Prikaz podataka po frekvenciji

0,00200,00400,00600,00800,00

1000,001200,00

1.3.

2016

7.3.

2016

10.3

.201

613

.3.2

016

16.3

.201

619

.3.2

016

23.3

.201

626

.3.2

016

31.3

.201

63.

4.20

167.

4.20

1611

.4.2

016

14.4

.201

617

.4.2

016

20.4

.201

623

.4.2

016

26.4

.201

629

.4.2

016

2.5.

2016

6.5.

2016

10.5

.201

613

.5.2

016

16.5

.201

619

.5.2

016

22.5

.201

625

.5.2

016

31.5

.201

63.

6.20

1610

.6.2

016

15.6

.201

618

.6.2

016

23.6

.201

65.

7.20

1610

.7.2

016

13.7

.201

616

.7.2

016

19.7

.201

622

.7.2

016

1.8.

2016

12.8

.201

618

.8.2

016

24.8

.201

628

.8.2

016

x 10

000

Total

01020304050

Total

NN

Hina

M.K.

Nevena Saraga

SANDRA SABOVLJEV

HRT1

www.culturenet.hr

Radio Sljeme

Jutarnji list večernje izdanje

Novi list

0

50

100

150

200

250

300

0

50

100

150

200

250

300

350

400

Internacionalna Nacionalna Regionalna Lokalna

This shape represents a slicer. Slicers can be used in at least Excel 2010. If the shape was modified in an earlier version of Excel, or if the workbook was saved in Excel 2003 or earlier, the slicer cannot be used.

This shape represents a slicer. Slicers can be used in at least Excel 2010. If the shape was modified in an earlier version of Excel, or if the workbook was saved in Excel 2003 or earlier, the slicer cannot be used.

This shape represents a slicer. Slicers can be used in at least Excel 2010. If the shape was modified in an earlier version of Excel, or if the workbook was saved in Excel 2003 or earlier, the slicer cannot be used.

16 GLAS

IZ SVEG GLASAse potiče zanimanje za temu, motive i protagoniste izložbe, što se najbolje postiže dodatnim edukativnim i drugim programima na izložbenu temu. Ako se radi o većoj i dužoj izložbi, može se intenzivnije potaknu-ti publika na posjet uoči zatvaranja izložbe. Poslije izložbe slijede dojmovi i odjeci u javnosti vezani uz program muzeja za sljedeće razdoblje. Planiranjem ko-munikacije izložbe putem odnosa s javnošću naglašen je marketinški karakter koji u konačnici traži što bolji učinak u vidu što većeg posjeta izložbi.Stoga se u startu vodi računa o ciljanoj publici za izlož-bu i prema njoj se usmjeravaju komunikacijske metode i kanali. Tijekom planiranja izložbe prepoznaje se i de-finira publika koja bi mogla biti zainteresirana za izlož-bu. Presudna marketinška metodologija prilagodba je komunikacije i popratnih muzejskih programa prema toj vrsti publike i ujedno poticanje definirane poten-cijalne publike na posjet muzeju i izložbi. Ukoliko je sama tema i koncepcija izložbe kvalitetna i atraktiv-na javnosti, utoliko je posao odnosa s javnošću lakši jer marketinška definicija, između ostalog, podrazu-mijeva i činjenicu da publika prepoznaje kvalitetan proizvod. Zadaća je muzeja i kustosa pratiti i prepo-znavati potrebe javnosti i kreirati kvalitetan izložbeni proizvod. Funkcija muzeja je, uz čuvanje i istraživanje zbirke, promoviranje zbirke prema javnosti. Muzeji su ustanove kojima je osnovna svrha postojanja opleme-njivanje kulturnog blaga i poticanje javnosti za vlasti-tim napredovanjem i oplemenjivanjem u kulturnome smislu. Upravo su pokazatelji medijske zastupljenosti i odjeci u medijima lakmus-papir kvalitete izložbe. Statistički pokazatelji odjeka izložbenih događanja u medijima predstavljaju pokazatelje uspješnosti izlož-

be. Tako u određenom vremenskom razdoblju možemo bilježiti povećanja medijske zastupljenosti i frekvenci-je u trenutcima pojedinih izložbenih događanja. Ako je izložba polučila veće zanimanje javnosti, navedeni po-kazatelji bit će veći. Potrebno je naglasiti usku poveza-nost medija i publike jer mediji diktiraju teme, pa tako i one izložbene. Sukladno zainteresiranosti novinara, posljedično imamo veći ili manji broj objava, uže ili šire obrade teme tj. slabiji ili snažniji odaziv na temu. Budući da su mediji značajan izvor informacija, oni usmjeravaju potrebe publike za dolaskom na izložbu.

Zaključno se može reći kako odnosi s javnošću unutar muzeja imaju značajan utjecaj na prepoznatljivost mu-zejske ustanove i njenog programa u javnosti. Doga-đanja u muzeju predstavljena od strane medija djeluju na ukupnu pojavnost i prepoznatljivost muzeja u jav-nosti. Sekundarna događanja u muzejskom prostoru pomažu kreiranju muzejske publike i senzibiliziranju javnosti za primarna kulturna događanja u muzeju. Kvalitetno isplanirana strategija odnosa s javnošću kao dio cjelokupne marketinške vizije doprinose učin-kovitijem komuniciranju s publikom. Odjeci u medijima pokazatelji su uspješnosti percepcije muzejskih izlož-bi i drugih aktivnosti u očima javnosti. Uloga odnosa s javnošću u svim sektorima, pa tako i u muzejskome, sustavno je njegovanje, jačanje i održavanje stvorene identitetske i vrijednosne slike kuće, tj. muzeja.

LITERATURA: Donator Ante Topić Mimara – ostvarenje vizije, 2016., Muzej Mimara, Naklad-nik Muzej Mimara, za nakladnika Lada Ratković-Bukovčan.Green, Andy (2007): “Kreativnost u odnosima s javnošću”. HUOJ, Zagreb.Kesić, Tanja (2003): “Integrirana marketinška komunikacija”. Opinio, Zagreb.

GLAS 17

IZ SVEG GLASA

Zamisao o nastanku zagrebačkog Tehničkog mu-zeja javlja se krajem 19. stoljeća, a njegova po-vijest službeno započinje 21. prosinca 1954. od-

lukom Odbora grada Zagreba o njegovom osnivanju. Idejni osnivač Tehničkog muzeja bio je sveučilišni pro-fesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjed-nik Savjeta Muzeja. Uz osnovnu muzejsku djelatnost, ideja osnivača bila je da Muzej vremenom preraste u znanstveno-tehnički centar. Realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić, dok je likovni postav načinio arhitekt Emil Vičić. Osam godina trebalo je proći od dana osnutka, da bi konačno 14. siječnja 1963. za jav-nost bili otvoreni prvi odjeli stalnog postava Tehničkog muzeja. Prvi otvoreni odjeli koje je javnost mogla upo-znati bili su Transformacija energije, Rudarstvo-geolo-gija-nafta s modelom rudnika ugljena u naravnoj veli-čini te Odjel prometnih sredstava. Nakon toga slijede Planetarij (1965), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976, rekonstruiran 2006), odjel Osnove poljodjel-stva (1981), odjel Vatrogastvo (1992), Park skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike na otvo-

renom (započet 1993), Apisarij s oglednim košnicama (1994), soba Zemljomjerstvo-katastarski ured (1994), Pokretna moć vatre (1999) te Odjel i infocentar Obnov-ljivi izvori i energetska učinkovitost (2013).Tehnički muzej 2015. godine preimenovan je u Tehnič-ki muzej “Nikola Tesla”. U 53 godine otvorenosti za javnost Muzej je posjetilo oko 6 milijuna posjetitelja koji su osim stalnog posta-va razgledali oko 8000 izložbi, predavanja, radionica, prezentacija, promocija... Više od 12 000 predmeta u fundusu razvrstano je u 41 zbirku – najstariji su nastali u prvoj polovici 19. stoljeća. Iz godine u godinu Tehnički muzej “Nikola Tesla” među najposjećenijim je hrvatskim muzejima. Prošle godine zabilježeno je ukupno 186 394 posjeta, dok u deset mjeseci ove godine bilježimo već više od 140 000 po-sjeta. Godišnje održimo više od 5000 stručnih vodsta-va. U Muzeju su trenutno stalno zaposlena 32 djelat-nika.

TEHNIČKI MUZEJ “NIKOLA TESLA” I ODNOSI S JAVNOŠĆUOdjel odnosa s javnošću (medijima) u našem Muzeju zapravo se više od tri desetljeća svodi na jednu osobu. Prvi pravi muzejski PR bio je kolega Miljenko Paunović koji se, dolaskom u Muzej krajem osamdesetih godina 20. st., počeo konačno ozbiljnije baviti odnosima s jav-nošću i marketingom. Na tom poslu ostao je do umi-rovljenja početkom 2014. godine. Njegov entuzijazam i afinitet za okruženje u kojem je radio bili su uzrokom svekolike prepoznatljivosti Muzeja u medijima i javno-sti, ali i izgradnje svojevrsnog kulta ličnosti koji je u Muzeju medijski dosegnuo još jedino Ante Radonić.

TEHNIČKI MUZEJ “NIKOLA TESLA” I ODNOSI S JAVNOŠĆUMARIJO ZRNAORGANIZATOR KOMUNIKACIJE S JAVNOŠĆU I POSJETA TEHNIČKOG MUZEJA “NIKOLA TESLA”

Tehnički muzej “Nikola Tesla” Zagreb

18 GLAS

IZ SVEG GLASALjestvica je njegovim odlaskom bila visoko podignuta i njegov nasljednik bio je pred velikim izazovom koji je sa sobom povlačio izuzetnu odgovornost. Odlazak ko-lege u mirovinu aktualizirao je problem njegove odgo-varajuće zamjene. Moj dolazak na mjesto kolege bio je zapravo nastavak 24 godine rada u Muzeju na različitim pozicijama kroz koje sam upoznao način rada Muzeja, stjecao organizacijske sposobnosti i samostalnost, komunikativnost te sudjelovao u realizaciji velikih mu-zejskih projekata (npr. Festival znanosti), surađujući s velikim brojem vanjskih suradnika. Trebam napome-nuti i dugogodišnju suradnju s više medija kroz moje pisanje na temu povijesti tehnike (automobila) te time veći krug poznanika iz tzv. novinarske branše. Uz dugo-godišnje iskustvo rada u Muzeju, afinitet prema tehnici i povijesti tehnike, kolekcionarska strast te veliki broj privatnih kontakata bile su definitivno prednosti koje je sadašnja ravnateljica Markita Franulić prepoznala te mi povjerila posao organizatora komunikacije s javno-šću i posjeta (naziv radnog mjesta po novoj sistemati-zaciji). Premda bi se PR ili odnosi s javnošću mogli definira-ti kao aktivnost čija je svrha upravljanje kontaktima s medijima, u našem Muzeju radi se o maksimalnoj spe-cifičnosti slučaja. Tu je PR samo jedan od niza poslova koji obuhvaća još marketing, pregovore sa sponzorima, uređivanje i administraciju mrežnih stranica, uređiva-nje profila Muzeja na društvenim mrežama, organizaci-ju i suorganizaciju muzejskih akcija... Jedan od svaka-ko najzahtjevnijih radnih zadataka je organizacija i ko-ordinacija grupnih posjeta te izrada rasporeda dnevnih stručnih vodstava. To pak podrazumijeva koordinaciju studenata i zaposlenika Muzeja u organizaciji posjeta. Slikovitije, kompleksnost se može sagledati kroz broj-ke na godišnjoj razini gdje treba koordinirati posjet za približno 1000 grupa koje nam dolaze, a njihovu dola-sku prethodi cijeli niz telefonskih razgovora i elektro-ničkih poruka (dnevno u pojedinim situacijama čak do 60 poruka). Uza sve to može se dogoditi i da ste zlat-na rezerva za vodstvo grupe ukoliko je neki od vodiča izostao s posla ili ste se preračunali u broju primljenih grupa. Kompleksnost poslovnih zadataka ponekad zna biti izrazito zahtjevna tako da su pogreške nažalost ne-minovne, ali samo uz snalažljivost i improvizaciju mo-žete ublažiti eventualne negativne vanjske konotacije.

Minimalna financijska sredstva kojima Muzej raspo-laže za promidžbu jedan su od dodatnih momenata koji znače izrazitu potrebu jačeg muzejskog PR-a, kako bi informacija došla do javnosti. Uspješnost u tome dokazuje podatak da je ukupna vrijednost medijskih objava prema AVE izvještaju za 2015. godinu iznosila 22.681.272 kuna!Moja dosadašnja iskustva ukazuju i na problem nedo-stataka interne komunikacije s kolegama stručnih mu-zejskih zvanja odgovornih za stvaranje stručnih pro-grama (izložbi, obradu i prezentaciju građe...), a koji je očigledno izražen i u drugim sličnim ustanovama. Nedostatak povjerenja, manjak informacija za odgo-varajuću komunikaciju prema medijima, ignoriranje ili čak nesvjesno omalovažavanje uloge osobe zadužene za odnose s javnošću kao nebitne u sustavu funkcioni-ranja Muzeja nisu dobre. Zajednički cilj nam je pobolj-šanje ugleda Muzeja kroz komunikaciju s medijima i javnošću, privlačenje publike i promjene njezinih na-vika, stvaranje publici zanimljivih programa... Jedino razmjena ideja i konstruktivni dijalog mogu dovesti do uspješnih realizacija, za što je ponekad potrebno za-nemariti ego i interes pojedinca jer bi primaran morao biti uspjeh ustanove u kojoj radimo.

POZITIVNA ISKUSTVA NA DRUŠTVENIM MREŽAMABroj korisnika društvenih mreža u Hrvatskoj u stalnom je porastu te trenutno iznosi oko 40% populacije ili 59% pojedinaca koji aktivno koriste internet. Slično kao i u ostatku svijeta, kod nas je najpopularniji Facebook s oko 1,7 milijuna korisnika ili 40 % populacije. Od toga je najzastupljeniji kod korisnika starosti 18 − 34 godi-ne. Među našim ‘sljedbenicima’ u dobnoj skupini od 18 do 44 godine, 40 posto je muškaraca, a 43 posto žena. To je danas dokaz da smo svojedobno ispravno ciljali pri uključivanju na Facebook.Tehnički muzej “Nikola Tesla” 2012. godine pokrenuo je svoj profil na Facebooku s ciljem povećanja dosega informacija o Muzeju, našim programima i povijesti, a posljedično i posjeta pojedinaca. U samo godinu dana profil je postao jednim od najposjećenijih među hrvat-skim muzejima, a Hrvatsko muzejsko društvo dodijeli-lo nam je i posebno priznanje za komuniciranje Muze-

GLAS 19

IZ SVEG GLASAja na društvenim mrežama – za 2012. godinu. Objave na dnevnoj razini obuhvaćaju teme koje se odnose na programske aktivnosti i aktualnu ponudu Muzeja, ali i zanimljive crtice iz povijesti tehnike u vidu starih re-klama, prospekata, fotografija, uporabnih predmeta... Trenutno naš profil bilježi 15 500 sljedbenika, a broj pogleda pojedinačnih objava te statistika posjeta po-kazuje da je planirani cilj postignut. Uređivanje Facebook profila Muzeja jedan je od meni dražih kreativnih zadataka za koji je osim afiniteta važ-no biti u pravome trenutku na pravom mjestu, s mobi-telom u ruci, kako bi fotografijom zabilježio trenutak za vječnost. Ukoliko se odlučite za Facebook budite spremni za svakodnevnu i stalnu interakciju s korisni-cima koja ponekad može biti i poprilično neugodna, a društvene mreže podrazumijevaju i žrtvovanje dijela privatnog života u društvene svrhe.Moje je iskustvo pokazalo da se u uređivanju Facebo-ok profila morate osloniti uglavnom na vlastite ideje i inicijativu, za što imam bezrezervno povjerenje i po-dršku ravnateljice, koja je, srećom, u našem slučaju sklona tom vidu komunikacije. Ukoliko vam kao poje-dincu/pojedincima koji uređuje profil nije stalo da on bude uspješan, radije odustanite od toga.

IZAZOV ODNOSA S MEDIJIMA U KOMUNIKACIJI NOVOG IMENATehnički muzej je nakon više od šest desetljeća pod tim imenom, 2015. godine preimenovan u Tehnički muzej “Nikola Tesla”. Inicijativa pokrenuta 2014. go-dine od gospodina Milana Bandića, gradonačelnika Grada Zagreba, podrazumijevala je u potpunosti novu sliku Muzeja. Komunikacija s javnošću u tom kontek-stu odvijala se u tri kontrolirane faze. Uoči objave inici-jative o preimenovanju gradonačelnika Bandića medi-jima, pripremljene su izjave ravnateljice i predsjednika Upravnog vijeća kojima se javnost obavještava o pozi-tivnim stavovima Muzeja i pozitivnim učincima koje će ime Nikole Tesle donijeti našoj ustanovi. Paralelno je u suradnji s dizajnericom Narcisom Vukojević osmišljen i razrađen novi vizualni identitet, nove mrežne strani-ce i prvi suveniri s novim imenom te vizualom. Druga faza bila je konferencija za medije na kojoj je javnosti objavljeno preimenovanje, uz nazočnost gradonačel-

nika i članova Upravnog vijeća. Treća faza bio je novi naziv Muzeja istaknut na pročelju zgrade u obliku do-datka potpisa Nikole Tesle uz stari naziv (dizajn: Željko Kovačić). Sve faze promidžbe novoga naziva Muzeja bile su vezane za 160-u obljetnicu rođenja Nikole Te-sle, 10. srpnja 2015. Muzejski Facebook profil također je iskorišten za promociju novoga imena, a ujedno su nam tamošnji komentari poslužili za sagledavanje uči-naka kampanje i načina na koji javnost prihvaća novo ime. U tijeku je aktivacija nove mrežne stranice, izrada muzejskih informativnih deplijana i ostalih informa-tivnih materijala o Muzeju (na više jezika), što je zbog relativno visokih troškova dugotrajan posao.

ILI JESTE ILI NISTE...Ne tako davno kolegica mi je poslala mailom upit: “Ma-rijo, molim te daj mi reci kako ti rješavaš (sate) poslove koje obavljaš kod kuće?” Odgovorio sam: “Jednostav-no, stalo mi je do toga što radim i gdje radim, ma kako ti god to možda zvučalo čudno...” Privilegij službenog prijenosnog računala i mobitela s 2 GB podatkovnog prometa bez ograničenja poziva privilegij je na kojem će mi, vjerujem, mnogi kolege zavidjeti. Ne mora to au-tomatizmom značiti i da morate biti 24 sata dostupni za frustracije posjetitelja, medija ili ravnateljice (sre-ćom ipak je razumna, na čemu joj zahvaljujem, bez laž-ne skromnosti). U odnosima s javnošću nema nikakve pretjerane mudrosti. Ili, ako ima, ona dolazi iza niza ljudskih kvaliteta koje ovise o pojedincu i njegovim sposobnostima da stvori trajne pozitivne odnose s medijima, odnosno prije svega novinarima koji ih čine. Entuzijazam, znanje, kolektivni duh, snalažljivost, sklonost improvizacijama, komunikativnost, srdač-nost, stručnost – sve su to reference za dobro obavlja-nje posla u odnosima s javnošću. Bit je u tome poslu imati informaciju i dati je pravovremeno, prije nego li je novinar potraži na drugom mjestu.

20 GLAS

IZ SVEG GLASA

UVOD /Crtice iz osobne perspektive/ Start spreading the news, New York, New York Fred Ebb, John Kander

For the times they are a-changin’ Bob Dylan

Kada radite u kompleksnome muzeju kao što je Gradski muzej Varaždin1, gotovo da svaki radni dan morate započeti nekom viješću/obavijesti/

informacijom, jer vremena su se u posljednjih petna-estak ili desetak godina toliko promijenila da je to po-stalo (ne)pisano pravilo poslova odnosa s javnošću. U varaždinskome muzeju počela sam raditi potkraj 1988. godine, a kako dotad u toj ustanovi nije bilo oso-be koja bi se primarno bavila tim poslovima, pokušala sam ih sama usustaviti: moram reći, više po vlastitoj intuiciji i raspoloživim znanjem, mogućnostima i na-gnućima negoli prema stručnoj literaturi i ondašnjoj postojećoj muzejskoj praksi. Vjerujem da i u mnogim drugim hrvatskim muzejima muzealci iz redova bilo koje vrste (stručnog) osoblja obavljaju silom prilika (zbog višestrukih razloga koje neću nadalje isticati) poslove kojima se baš i ne bi trebali baviti, i da to rade ponajprije kolege s područja odnosa s javnošću i mar-ketinga.

1 Gradski muzej Varaždin utemeljen je 1925. godine, a danas je u njegovu sastavu devet odjela: Arheološki, Povijesni, Kulturno-povijesni, Etnografski, Entomološki, Galerija starih i novih majstora, Konzervatorsko-restauratorski, Dokumentacijski te Odjel zajedničkih službi (kojem pripadaju i poslovi odno-sa s javnošću). Muzej djeluje u četirima zgradama spomeničke vrijednosti i trenutno ima 32 zaposlena djelatnika.

Tijekom svih mojih muzejskih godina i mene su ‘zapa-dala’ različita zaduženja. Tako sam povremeno radila i tajničke poslove, bila vodič stotinama grupa po stal-nim i povremenim izložbenim postavima, održavala edukativne radionice za učenike i pripremala eduka-tivne radne listiće, sudjelovala u pripremi i osmišlja-vanju muzejskih programa, u dogovorima s vanjskim korisnicima za održavanje različitih (ne)komercijalnih sadržaja u Muzeju, bavila se dijelom organizacijskih poslova, obavljala dio opće muzejske korespondenci-je, te pritom održavala i trajnu korespondenciju koja se osobito odnosi na medije, obrazovne ustanove i turističke agencije – većinu tih poslova (osim one iz edukativne domene) obavljam i danas, a uz to sam imenovana i službenikom za informiranje (prema Za-konu o pravu na pristup informacijama). Ovo svojevrsno svaštarenje, koliko god bilo ponekad iscrpljujuće, pružilo mi je priliku da Muzej upoznam kroz širi aspekt njegove djelatnosti, što mi je uvelike pomoglo u mome temeljnome poslu.

OD FOTOKOPIRKE I TELEFAKSA DO RAČUNALA I DRUŠTVENIH MREŽA Vraćam se opet na konac 80-ih jer tad je u Muzej stigao prvi fotokopirni stroj koji je omogućio da, primjerice, obavijest o izložbi umnožite u koliko god kopija želite (umjesto da to radite na pisaćem stroju kroz indigo-papir, koristeći pritom – jer niste baš profesionalni daktilograf – bočice i bočice Edigsa za brisanje tipfe-lera). Pravu uredsku revoluciju ubrzo nakon fotokopir-nog stroja donijeli su i električni pisaći strojevi (koji su

SUTRA JE NOVI DAN POSLOVI ODNOSA S JAVNOŠĆU U GRADSKOME MUZEJU VARAŽDIN ANITA PERIČIĆVODITELJICA ODNOSA S JAVNOŠĆU GRADSKOG MUZEJA VARAŽDIN

GLAS 21

IZ SVEG GLASA

zbog tipkovnice već dali naslutiti da bismo skoro mogli prijeći i na računala!) te telefaks, uređaj koji nam je to-liko ubrzao komunikaciju da je bilo nevjerojatno kako informacija stiže na odredište gotovo istovremeno kad je šaljete (problem je bio jedino u tome što je, ako ste imali nekoliko desetaka primatelja, trebalo dosta vre-mena/dana da to i učinite – zato je klasična poštanska dostava ipak tad još uvijek bila najbrža). Koliko se sve promijenilo pojavom računala, a osobito interneta, ne treba ni naglašavati. Tehnička priprema i slanje informacija praktički su neograničeni, brzi su i dostupni svima – prava blagodat za one koji rade na poslovima odnosa s javnošću. Ovaj mali vremeplov tehničkog napretka u varaždin-skome muzeju iznesen je zato da se stekne uvid u način komuniciranja koji se u razmjerno kratkome vre-menskome razdoblju stubokom promijenio i, koliko god donio nedvojbene prednosti, ima i nedostataka. Velika prednost svakako je elektronička pošta (koja ipak nije dokraja zamijenila klasičnu) i mrežne strani-ce, koje su mjesto predstavljanja Muzeja, događanja, aktualnosti i sadržaja određenih zakonskim odredba-ma, i to za vrlo široki krug korisnika. Među nedostatci-ma bi se mogla istaknuti činjenica da je komunikacija postala toliko brza da ste, primjerice, pomalo nepri-stojni ako ne odgovorite na elektroničku poruku u de-setak minuta otkad vam je poslana ili, nadalje, da pre-tjerate u informiranju pa primateljima postanete na-porni s tim svojim obavijestima, ili, možda najupitnije,

da ne možete uvijek dobro balansirati između nekoga komentara i odgovora koji biste trebali na njega dati jer, osobito na društvenim mrežama, danas je svatko pozvan da iznese svoj ‘mjerodavni’ stav o bilo čemu, a i svačije bi se mišljenje prema tome moralo uvažavati. Budući da takva komunikacija može teći unedogled, ja je ipak, pomalo oportuno, brzo zaključujem riječima: “svaki naš (potencijalni) posjetitelj je u pravu”.

CILJANE GRUPE U KOMUNIKACIJI GMV-a Među najvažnijim su ciljanim grupama korisnika infor-macija o programima i događanjima u Gradskome mu-zeju Varaždin tiskani i elektronički mediji, obrazovne ustanove (škole) i turističke agencije. S obzirom na to da Muzej ne izdvaja nikakva sred-stva za komercijalno reklamiranje, itekako se oslanja na suradnju s medijima i novinarima. Konferencije za novinare održavaju se (namjerno!) rijetko (jednom ili dva puta godišnje), i to samo kad je tema takva da se u izravnom obraćanju želi naglasiti neko veće doga-đanje ili vijest (npr. gostovanja Muzeja u inozemstvu, nagrade, najava većih projekata i sl.). No, o svakome događanju koje (su)organizira Muzej šalju se posebne obavijesti, odnosno priopćenja prema potrebi. Od siječnja 2014. godine u Gradskome muzeju Varaž-din provodi se program pod nazivom Srijeda u Muzeju, zamišljen kao tjedno događanje tijekom devet mjese-ci u godini, s nizom različitih tematskih predavanja, otvorenja izložbi, prezentacija, književnih i ostalih kulturnih i društvenih manifestacija. Upravo zbog tog projekta, koji je u Regionalnom tjedniku označen kao fenomen, znatno je povećana ne samo dinamika cir-kuliranja publike kroz muzejske prostore, već i ona kojom se (barem jednom tjedno) o tome obavještava javnost putem medija.Varaždinski muzej u tom dijelu ima vrlo dobru surad-nju s lokalnim medijima, u čemu njegove aktivnosti gotovo bez iznimke prate dva tiskana tjednika, dvije televizije te nekoliko radiopostaja i internetskih porta-la. U medije koji djeluju na nacionalnoj razini uvijek se malo teže probiti, ali kad je u pitanju neki veći projekt, i tu možemo biti manje-više zadovoljni. Edukativna djelatnost jedna je od prioritetnih u varaž-dinskome muzeju koji je posljednjih nekoliko godina

Otvorenje izložbe Velikani hrvatske umjetnosti 20. st., Bratislava, 2015.

22 GLAS

IZ SVEG GLASA

provodi kroz program pod nazivom MIŠ – Muzej i škola, a potiče na razgled stalnih i povremenih izložbenih po-stava, sudjelovanje u edukativnim radionicama, pre-davanjima i slično. Obavijesti o tim sadržajima šalju se svima osnovnima i srednjim školama u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, kao i osobno zainteresiranima nastavnicima (čiji se broj stalno povećava). Suradnja s turističkim agencijama također je važan segment u radu varaždinskog muzeja. Muzej bilježi prosječno oko 53 000 posjetitelja godišnje. Više od polovice tih brojnih posjetitelja odnosi se na organi-zirane skupine koje dolaze putem turističkih agencija, a dolasku gotovo svake od njih prethodi i korespon-dencija (telefonska i putem elektroničke pošte). Tako-đer, već godinama Muzej surađuje s nekoliko desetaka agencija u obliku obavještavanja o mnogim programi-ma, slanja posebnih ponuda i sličnih informacija, a o obostranoj koristi govori i priznanje “za istaknuto nje-govanje poslovnih odnosa” koje je Gradskome muzeju Varaždin 1993. godine dodijelilo Udruženje hrvatskih putničkih agencija.I na koncu, nekoliko statističkih podataka iz Izvješća o radu Gradskog muzeja Varaždin u 2015. godini: – za novinare/novinarske redakcije pripremljeno je 59 obavijesti/informacija (distribuirano na oko 6300 adresa elektroničkom poštom) – za škole/nastavnike pripremljeno je 69 obavijesti/informacija (distribuirano na oko 15 330 adresa elek-troničkom poštom) – za turističke agencije pripremljeno je 44 ponuda/informacija (distribuirano na oko 1520 adresa elektro-

ničkom poštom)– za programske aktivnosti Muzeja poslano je oko 14 675 pozivnica (za 15 programa klasičnom poštanskom dostavom distribuirano je njih 6080, a za 48 programa 8595 elektroničkom poštom).

ZAKLJUČAKOdnosi s javnošću, danas u primjeni najširega spektra (poslovnoga) svijeta, postavljaju velike izazove pred one koji se njima bave, i to ne samo zbog suvremenih mogućnosti komunikacije koje su ubrzale radni pro-ces, već i zbog stalnog balansiranja u količini, koncep-ciji i dinamici oblikovanja informacija. Bez obzira na to što kultura, a time i muzeji koji su ključan segment kulture, vrlo rijetko posežu za velikim komercijalnim reklamiranjem, informacije o projektima tih ustanova ipak dopiru do publike. Muzejski sadržaji ionako teš-ko mogu konkurirati vijestima iz sfere dnevnog mudro-slovlja politike ili estradne zvijezde koja je smanjila unos kalorija a povećala jedan dio tijela, ali možda baš zato trebamo ponekad biti ne samo ustrajni nego i pomalo ‘dosadnjikavi’ s našim vijestima, jer čuvamo, prezentiramo i nudimo ono što malo tko može ponu-diti. Ako koji put izostane očekivani odaziv, mislim da zbog toga ne treba sumnjati u vlastitu predanost poslu – u muzej su zapravo došli oni koji su to htjeli i koje to zanima (a ostalih nekoliko stotina možda je bar proči-talo obavijest, pa će doći drugi put) – uostalom, sutra je novi dan, s novom prilikom za vijest o događanju za koje će se, ovaj put, tražiti karta/stolac više.

Otvorenje izložbe crteža Ivana Generalića iz Zbirke Vladimira Malogorskog, Gradski muzej Varaždin/Galerija starih i novih majstora, 2015.

GLAS 23

IZ SVEG GLASA

Muzej otoka Brača osnovan je 1979. godine u Škripu, najstarijem naselju na otoku. Bije-li kameni krovovi, mnogobrojni arheološki

spomenici i slikovita priroda čine Škrip svojevrsnim muzejem na otvorenom. Temelji današnje muzejske zgrade potječu još iz brončanog doba, a u njezinu je središtu monumentalni rimski mauzolej. U Muzeju otoka Brača izložene su zbirke predmeta koje daju pregled prošlosti otoka Brača od kamenog doba do sredine 20. stoljeća. Prema novijoj definiciji ICOM-a1 muzej je neprofitna, javna ustanova u službi društva i njegova razvoja, koja je otvorena javnosti, te u svrhu proučavanja, obrazo-vanja i zadovoljstva, nabavlja, čuva, istražuje, komu-nicira s publikom i izlaže materijalna svjedočanstva o ljudima i njihovoj okolini. Da bi se ostvarila njegova svrha potrebno je uspostaviti trajan i kvalitetan odnos s javnošću, što predstavlja kompleksan proces koji se odvija na nekoliko razina, počevši od individualnih po-sjetitelja.

INDIVIDUALNI POSJETITELJIAko se složimo da kultura nije nužna za fizičko preživ-ljavanje, ali jest za očuvanje naše duhovne cjelovito-sti, onda bi muzeji trebali biti oaze u kojima se posjeti-telji mogu i opustiti i ponešto naučiti. Muzejski djelat-nici, u neposrednom kontaktu s posjetiteljima, uvijek bi trebali imati na umu da u muzej ne dolaze bezimena lica, već radoznali ljudi koje će zasigurno razveseliti i ljubazan osmijeh i topla, nenametljiva dobrodošlica. Neki su od naših posjetitelja i slučajni prolaznici koji

1 http://archives.icom.museum/hist_def_eng.html

su upravo zbog srdačnog pozdrava i intrigantne uvod-ne riječi odlučili poslušati ostatak priče i razgledati cjelokupni fundus našega muzeja.Individualnim posjetiteljima smatramo osobe koje u muzej dolaze samostalno, bez posredovanja turistič-kih agencija. Individulaci, zapravo, vrlo rijetko dolaze sami, najčešće su u paru ili manjim skupinama, a isku-stvo razgledavanja muzeja vole podijeliti sa svojim pri-jateljima, članovima obitelji, poslovnim partnerima... Profili muzejskih korisnika vrlo su raznoliki, stoga je i naš pristup izrazito personaliziran i prvenstveno se ostvaruje putem dijaloga s posjetiteljima. Već iz uvod-nih pitanja i odgovora mogu se otkriti afiniteti i inte-resi posjetitelja, upravo kao i razina njihova pozna-vanja određene teme, što nam omogućuje da lakše odredimo daljnji tijek naše muzejske priče. U manjim skupinama koje vrlo često čine obitelji, odnosno pri-

Muzej otoka Brača u Škripu

PRISTOJAN GLAS DALEKO SE ČUJE ANDREA MATOKOVIĆKUSTOSICA MUZEJA OTOKA BRAČA

24 GLAS

IZ SVEG GLASApadnici nekoliko generacija, pripovijedanje se prila-gođava najmlađim članovima, dok u istovjetnim dob-nim skupinama usmjeravamo pažnju na slušatelje za koje procijenimo da su najmanje zainteresirani. Iako je nemoguće svima ugoditi, sa zadovoljstvom može-mo primijetiti da je većina od doista velikog broja na-ših korisnika izuzetno zadovoljna, a knjiga dojmova u muzeju sve punija pohvalama. Uspjeli smo stvoriti lojalne posjetitelje koji se redovito vraćaju, a Muzej otoka Brača preporučuju rodbini, prijateljima i pozna-nicima. Zadovoljni gosti najbolji su ambasadori mu-zeja, a izravna usmena preporuka često se pokazala i najvjerodostojnijom promidžbom. Pojedini korisnici preporuče Muzej potencijalnim posjetiteljima već na izlasku iz muzejske zgrade, a neki odmah reagiraju na društvenim mrežama dijeleći svoj osobni doživljaj s čitateljima specijaliziranih turističkih stranica. Upravo pozitivne recenzije ‘iz prve ruke’, na mrežnoj stranici TripAdvisor namijenjenoj ljubiteljima putovanja u naš su muzej privukle mnoge posjetitelje iz čitavog svijeta. Ne treba zaboraviti da se među individualnim posjeti-teljima mogu nalaziti i kolege kustosi, novinari, pisci blogova i predstavnici turističkih agencija, čije se mi-šljenje cijeni i − daleko čuje.

TURIZAMMore i sunce, usprkos svojoj, za turizam ‘učinkovitoj’ ljepoti, već odavno nisu jedine turističke atrakcije na-šega otoka. Potrebe gostiju postale su sofisticiranije: aktivno provode odmor baveći se sportom, pješače-ći upoznaju prirodne krajolike, zalaze u unutrašnjost otoka želeći osjetiti stvaran život ruralnih naselja... Mnogi bi zapravo htjeli uroniti u otočku stvarnost svim svojim osjetilima, a da bi bolje shvatili njegovu sa-dašnjost, svakako je važno upoznati ih i s njegovom bogatom prošlošću. Stoga zavičajni Muzej otoka Brača predstavlja ishodišnu i nezaobilaznu točku u njihovu istraživanju života na otoku. Osim već spomenutih individualnih posjetitelja, Mu-zej posjećuju i velike grupe turista organizirane od strane turističkih agencija. U cilju što bolje prezentaci-je kulturne baštine njegujemo vrlo kolegijalan odnos s turističkim vodičima: opskrbljujemo ih odgovarajućom literaturom, educiramo ih i dajemo smjernice za što

kvalitetnije turističko vodstvo po čitavom otoku. Od-lično surađujemo i s ostalim turističkim djelatnicima: iznajmljivačima, restoraterima, vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, taksistima, proizvo-đačima suvenira – sa svima kojima je interes ponuditi klijentima kvalitetne kulturne i turističke sadržaje. Na-šim posjetiteljima zainteresiranima za gastronomsku ponudu, prirodne i kulturne zanimljivosti ukazujemo i na ostale atrakcije, svakako imajući na umu vjero-dostojne i kvalitetne pružatelje usluga. Posjetiteljima Muzeja rado preporučamo i obilazak poljoprivrednih zadruga, maslinara, sirara, pčelara, klesara i ostalih obrtnika. Muzeji doista mogu postati pokretačima gospodarskog razvoja u lokalnoj zajednici čak i ovim skromnim doprinosom.

LOKALNA ZAJEDNICANa otoku Braču sedam je općina i jedan grad, a ova podjela, utemeljena na austrijskome upravnom su-stavu iz 19. stoljeća, stvorila je pomalo zatvorene i sa-modostatne cjeline. Jedan je od važnih zadataka Mu-zeja otoka Brača poticanje njihove kulturne suradnje i stvaranje pozitivnog odnosa otočkog stanovništva prema kulturnim ustanovama kao čuvarima zavičajne baštine. U naš rad nastojimo uključiti različite udruge građana, dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, knjiž-nice, te ostale baštinske ustanove, s ciljem stvaranja efikasne lokalne kulturne mreže. Idealna prigoda za realizaciju zajedničkih ideja za do-

Splitski gimnazijalci u posjetu Muzeju

GLAS 25

IZ SVEG GLASAbrobit zajednice jest organizacija posebnih događanja i aktivnosti poput manifestacije Noći muzeja i eduka-tivnih muzejskih radionica povodom Međunarodnog dana muzeja, za što smo, između ostalog, dobili i nagradu Hrvatskog muzejskog društva 2012. godine. Uz prepoznatost i nagrade struke, najveće nam je za-dovoljstvo zainteresiranost naših otočana koji znaju pokazati da prate i podupiru rad Muzeja. Da Bračani cijene naša kulturna nastojanja, dokazuje činjenica da i sami aktivno sudjeluju u mnogim kulturnim inicija-tivama i muzejskim aktivnostima. U sve većem broju otočani posjećuju svoj zavičajni muzej i s ponosom ga pokazuju svojim rođacima, potomcima bračkih ise-ljenika iz dalekih zemalja, kao neizostavnu etapu na putu otkrivanja vlastitoga identiteta. Broj sudionika muzejskih akcija raste iz godine u godinu, a pozitiv-na slika muzeja u javnosti i prijateljski odnos prema sugrađanima ponukao je pojedine obitelji da doniraju muzeju i neke jedinstvene i doista vrijedne predmete.Prednost malih muzeja jest u čvršćoj povezanosti mu-zejskih djelatnika s lokalnom zajednicom, a njihov pristup može biti vrlo neposredan. Ideje se mogu brzo prenositi i usmenim putem, u skladu sa starim običa-jima. Tako sam, primjerice, dogovarajući aktivnosti u Noći muzeja 2015. na temu Pastirski Brač, stanovnike mojih rodnih Pražnica, pastirskoga sela na bračkoj visoravni, pozvala na suradnju održavši motivacijski govor na dijalektu u vrijeme kad je gotovo cijelo selo bilo na okupu − po završetku nedjeljne mise! Iako smo poziv objavili na otočkom internetskom portalu, zna-li smo da neće doprijeti do starijih generacija koje se ne služe računalom. Tradicionalan pristup pokazao se i više nego uspješnim, jer su moji sumještani posjet muzeju počeli doživljavati kao pitanje časti. Stara obi-teljska fotografija ciljano izabrana kao motiv plakata i pozivnice na Noć muzeja, publicirana u dnevnome tisku i objavljena na internetu, izazvala je pozitivne emotivne reakcije, u tolikoj mjeri da je povezala obitelji s nekoliko kontinenata koje se nisu čule desetljećima.Naša suradnja i bliskost s lokalnom zajednicom ogle-da se i u čestim izlascima iz okvira muzeja: držimo predavanja u školama, na kulturnim i turističkim ma-nifestacijama, te sudjelujemo u programima ostalih baštinskih ustanova, kao što je primjerice Noć knjige. Već sedmu godinu, krajem kolovoza, domaćini smo i

suorganizatori Festivala čakavske riči u suradnji s Turi-stičkom zajednicom grada Supetra, Narodnom knjižni-com Supetar i Gradom Supetrom. Centar za kulturu Brač, u čijem je sastavu i Muzej oto-ka Brača, neumorni je čuvar i promotor nematerijalne kulturne baštine i jedan od organizatora manifestacije Noć hrapoćuše, kojom se slavi ovo nacionalno zaštiće-no kulturno dobro iz Dola. Ova je manifestacija 2015. godine dobila i turističku nagradu Simply the Best.Navedene manifestacije i događanja privlače veliku pažnju šire javnosti.

MASOVNI MEDIJINaš muzej još uvijek nema profil na društvenim mre-žama, ali sve novosti objavljujemo na nekoliko čitanih otočkih internetskih portala, a informacije iz Muzeja prosljeđuju na svojim stranicama i naši suradnici. Raz-govori o Muzeju otoka Brača snimljeni za slušane radij-ske emisije koje obrađuju kulturnu baštinu, reprizirani više puta, naveli su mnoge slušatelje na posjet muze-ju, čak i one preko oceana. Fundus muzeja mnogo je puta bio predmetom interesa domaćim i stranim tele-vizijskim kućama. Obrađen je, primjerice, i u najnovi-joj putopisnoj seriji u hrvatsko-britanskoj produkciji “Croatia’s Finest” koja se upravo prikazuje na kanalu National Geographic Asia. Kada je riječ o odnosima s javnošću, prva je asocija-cija upravo komunikacija s publikom putem masov-nih medija. Ipak, medijski pristup bez čvrste podloge i kvalitetno izgrađenih odnosa na osnovnoj razini − s muzejskim posjetiteljima − donio bi muzeju tek krat-kotrajnu slavu, a koketiranje s medijima svedeno na puku estradizaciju moglo bi ozbiljno narušiti ugled ustanove. Reputacija i povjerenje usko su povezani, grade se dugo i moraju se pažljivo njegovati. U ovome kratkom prikazu govorila sam u množini, iako sam jedina kusto-sica Muzeja otoka Brača, jer sam itekako svjesna da je uspjeh nemoguć bez dobrih međuljudskih odnosa i suradnje unutar same ustanove − s kolegama iz Centra za kulturu Brač, ravnateljicom i djelatnicima iz Galerije umjetnina “Branislav Dešković” i Pustinje Blaca.

26 GLAS

IZ SVEG GLASA

Inicijativa za osnivanje sisačkog muzeja potječe još iz 1942. godine kada je osnovano društvo pod na-zivom Muzej i knjižnica grada Siska. Godine 1945.

mijenja ime u Gradski muzej, a tijekom narednih godi-na mijenjani su kako naziv, tako i oblici njegova ustro-ja. Statutom i Pravilnikom o unutrašnjem ustrojstvu i radu Muzeja 1995. godine promijenjen je njegov naziv u Gradski muzej Sisak, čime je utvrđeno i novo pod-ručje djelovanja utemeljeno na zakonskoj legislativi vezanoj uz muzeje i muzejsku djelatnost.

Tijekom godina postojanja Gradskog muzeja Sisak uočljiv je njegov kontinuirani razvoj, kako svih onih poslova usko vezanih uz osnovnu djelatnost (priku-pljanje, čuvanje, stručna obrada, zaštita i prezentacija muzejske građe), tako i njegova popularizacija te po-imanje kao jednog od glavnih pokretača i inicijatora kulturnih zbivanja u svojoj zajednici. Svojom kontinui-ranom participacijom u kulturnome životu grada Muzej svojim programima potiče stvaranje pozitivnog odno-sa spram vrjednovanja, očuvanja i zaštite kulturne i povijesne baštine. U procesu kreiranja muzejskih pro-grama Muzej uspostavlja komunikaciju sa svojim okru-ženjem i potrebe korisnika usklađuje s muzejskom po-nudom, ne narušavajući pritom kulturni i znanstveni dignitet ustanove.

Kako bi se ostvario pojedini program i rezultirao ostvarenjem zadanih ciljeva nužna je suradnja svih muzejskih djelatnika i odjela. U tom pogledu dio od-govornosti vezan za marketinške aktivnosti preuzima Odjel za suradnju s javnošću. Odjel je svoje djelovanje usmjerio medijskoj i javnoj afirmaciji Muzeja, ali i pro-nalasku novih načina financiranja različitih muzejskih

projekata. Zadaća Odjela je i osmišljavanje popratnih programa prema principima marketinga, a radi ostva-renja učinkovite komunikacije s publikom te na kraju i same isplativosti programa. S obzirom na suvremene trendove gdje posjetitelji više nisu samo promatrači u muzejskim procesima, već njihovi aktivni sudionici, i gdje je cilj muzejski proizvod prikazati što širem krugu javnosti, Muzej nastoji svoje poruke odaslati na način koji posjetitelju omogućava njihovo kritičko promišlja-nje te stvaranje vlastitoga stava.

Kreativnost je glavna pokretačka snaga svakoga pro-grama, a kako bi došli do finalnog proizvoda nužna je suradnja gotovo svih muzejskih odjela, od kustosa, muzejskog pedagoga i tehničara, restauratora, prepa-ratora, fotografa i svih drugih koji su aktivno uključeni u proces stvaranja. Također valja istaknuti otvorenost Muzeja prema suradnjama s drugim ustanovama i in-stitucijama koje bi mogle potpomoći realizaciju progra-ma, bilo sa znanstvenog, turističkog ili drugog stajali-šta. Kada govorimo o kulturnoj baštini, važno je osim njene povijesne, umjetničke, znanstvene, duhovne i ine vrijednosti istaknuti i njen turistički značaj. Imajući to u vidu, Muzej je ostvario stalnu kvalitetnu suradnju s lokalnim turističkim zajednicama koja se posljednjih godina intenzivirala i rezultirala značajnim pomacima u vidu poboljšanja i promocije naše kulturne ponude. Važan element svakog muzejskog programa je i njegov edukativan karakter koji se ostvaruje organizacijom posebnih stručnih vodstava, postavima Muzeja te odr-žavanjem raznih predavanja i edukativno-kreativnih radionica. Uvažavajući stav da muzeji danas ne pred-stavljaju samo mjesto društvenog susreta već su i va-žan izvor znanja, nastojimo konstantno razvijati i usa-

ISKUSTVA RADA ODJELA ZA SURADNJU S JAVNOŠĆU GRADSKOG MUZEJA SISAK VEDRANA BANIĆVODITELJICA ODJELA ZA SURADNJU S JAVNOŠĆU GRADSKOG MUZEJA SISAK

GLAS 27

IZ SVEG GLASAvršavati nove metode učenja i razvijanja kreativnosti i socijalnih vještina kod polaznika. Koliko je edukativni program Muzeja atraktivan i raznolik potvrđuje i sve veća zainteresiranost javnosti za ovaj oblik edukacije te polako postaje sastavni dio posjeta Muzeju.Važan zadatak Odjela je i kontinuirana komunikacija s javnošću koja se odvija na nekoliko načina: komunika-cijom putem medija, putem mrežne stranice i društve-nih mreža kao i izravnom komunikacijom s publikom. Komunikacija s medijima kontinuirani je proces koji obuhvaća redovito slanje obavijesti svim medijima kao glavnim prenositeljima informacija o aktivnosti-ma, programima i događanjima u Muzeju, dogovara-nje medijskog pokroviteljstva za pojedine projekte i programe te dogovaranje medijskih istupanja djelatni-

ka Muzeja, sudjelovanja u snimanjima televizijskih ili radijskih priloga i emisija. Komunikacija putem mrež-ne stranice Muzeja i društvenih mreža jednostavan je i efikasan način informiranja javnosti jer omogućava široku i laku dostupnost naših obavijesti i poruka. U tu svrhu Muzej posjeduje svoju mrežnu stranicu na ko-joj se objavljuju sve informacije o radu, projektima i aktivnostima Muzeja, ali i njegovu ustroju i organiza-ciji rada. Putem društvene mreže Facebook odvija se manje formalna komunikacija, ali profil na Faecbooku također sadrži sve relevantne obavijesti kako o radu Muzeja, tako i vijestima i novostima iz muzejske stru-ke općenito te raznim događanjima koja se odvijaju u našoj u zajednici. Prednost korištenja navedene druš-tvene mreže vidimo u mogućnosti obostrane komuni-

Otvorenje izložbe

28 GLAS

IZ SVEG GLASAkacije s našim korisnicima. Posebno nam je značajna i ona izravna, neformalna komunikacija jer omogućava neposredan kontakt, važan je izvor informacija o mi-šljenjima, stavovima i potrebama naših korisnika te nam pruža smjernice u daljnjem radu.

S obzirom na recesijsku uvjetovanost i otežano funkci-oniranje Muzeja isključivo od potpore osnivača, Muzej teži jačanju financijske samostalnosti pronalaskom različitih modela financiranja i stvaranja dodatnih pri-hoda. Osim naplate svojih usluga prema važećem cje-niku i prihoda muzejske suvenirnice, Odjel za surad-nju s javnošću svoje napore usmjerava i na stjecanje dodatnih prihoda ugovaranjem sponzorstva i donacija s različitim tvrtkama te prijavom projekata na različite natječaje. Budući da u posljednje vrijeme mnoge tvrt-ke veliku pozornost pridaju društveno odgovornom poslovanju, u sklopu kojega sufinanciraju različite projekte iz područja kulture, kontinuirano se prate nji-hovi natječaji i javni pozivi te na taj način financiraju pojedini muzejski programi. Pri tome je važno voditi brigu kako se ovakvim suradnjama ne bi narušila repu-tacija Muzeja ili integritet muzejske poruke. Isključivo stvaranje dodatnih prihoda, zarada ili isplativost ne smiju biti cilj rada Muzeja, već popratni rezultat svih naših napora.

Naposljetku, kvalitativno i kvantitativno vrjednovanje rezultata muzejskog programa podatci su koji nam govore o njegovoj uspješnosti ovisno o postavljenim ciljevima. Pritom mislimo na brojčane podatke o po-sjećenosti programa te snazi i odjeku muzejske po-ruke. Broj posjetitelja kao jedan od krajnjih rezultata programa, no nikako onaj najznačajniji, nekako se uvijek ističe kao pokazatelj njegove uspješnosti. Gle-dajući podatke o posjećenosti Muzeja u razdoblju od

2010. do 2015. godine, od kada je Muzej pokrenuo neke nove programe namijenjene širokom krugu jav-nosti te intenzivirao svoje marketinške aktivnosti, mo-žemo vidjeti da se broj posjetitelja povećao za više od 100 %, odnosno s 11 398 posjetitelja u 2010. na 28 343 u 2015. godini. Ovi podatci pokazatelj su značaj-nog povećanja prisutnosti sisačkog muzeja u javnosti i participacije stanovnika u našoj kulturnoj ponudi, ali ujedno i potvrda da smo u našem radu na dobrome putu. No, iako se broj posjeta ponekad nameće kao jedan od glavnih kriterija u vrjednovanju muzejskog rada, svjesni smo činjenice da postoje mnogi drugi segmenti rada u muzeju koji su visokokvalitetni, a ne mjere se i ne odražavaju na broj posjetitelja. Ovaj broj-čani pokazatelj samo je jedan od elemenata uspješ-nosti muzejskog programa te nikako ne treba zanema-riti onaj osobni doživljaj koji ostaje kao trajni utisak kod svakog posjetitelja. Ti se pak utisci vrjednuju kroz izravnu komunikaciju ili sustavnim istraživanjem sta-vova jednom od metoda kojima se provode društvena istraživanja, najčešće anketnim upitnikom.

Iako Muzej ulaže velike napore u privlačenje što većeg broja posjetitelja i tijekom osmišljavanja programa vodi računa o njegovoj isplativosti, promocija i popu-larizacija Muzeja nisu podređene isključivo ostvare-nju tih rezultata. Očuvanje digniteta muzejske struke, respektiranje i prioritet poruke, znanja ili informacija koje prenosimo te poimanje vrijednosti i jedinstveno-sti naše kulturne i povijesne baštine temelj su našega djelovanja. Otvorenost prema javnosti, kreativnost i ši-roka lepeza sadržaja i programa, korištenje modernih tehnologija i uvažavanje potreba i očekivanja suvre-menog društva samo su neke od metoda kojima posti-žemo ciljeve u skladu sa svojim poslanjem.

GLAS 29

IZ SVEG GLASA

Apoksiomen je brončani kip mladog atlete, pro-nađen u podmorju otočića Velih Orjula pokraj Lošinja. Radi se o jedinstvenom arheološkom

nalasku, grčkom djelu iznimne očuvanosti, ljepote izvedbe i umjetničke vrijednosti, za koji se pretpo-stavlja da datira iz 2. ili 1. st. pr. Krista. Nakon što je izvađen iz mora, restauratorsko-konzervatorski radovi na kipu trajali su više od šest godina. Apoksiomen je potom predstavljen u brojnim hrvatskim muzejima i galerijama, u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru, zatim u Gradskom muzeju u Ljubljani te prestižnim svjetskim muzejskim institucijama Palazzo Medici Riccardi u Firenzi, muzeju Louvre u Parizu, British Mu-seumu u Londonu te J. Paul Getty muzeju u Los Ange-lesu, dobivši tako već tada zavidnu publiku i ogroman medijski prostor.

Muzej u Malom Lošinju otvoren je 30. travnja 2016. Smješten je u palači Kvarner na rivi u Malom Lošinju i bit će trajni dom Apoksiomena. Brončani se mladić na-kon punih 17 godina vratio na Lošinj, u svoj novi dom, muzej izgrađen samo za njega. Prilikom izlaganja ši-rom svijeta od strane publike i struke bio je prihvaćen s maksimalnim divljenjem i sjajnim reakcijama, a sada se ponosno vratio kući te čeka da svijet dođe vidjeti njega. Ovo umjetničko djelo neprocjenjive vrijednosti zasigurno je pozicioniralo, kako Mali Lošinj, tako i ci-jelu Hrvatsku, na svjetsku kartu kulturnih destinacija i suvremene arheološke baštine.

Muzej svojim arhitektonskim konceptom daje odgovor na pitanje kako prezentirati jednu savršenu skulpturu, koja se nalazi izvan svakog vremenskog i fizičkog kon-teksta kojem je bila namijenjena, izvodeći uzbudljiv

i razumljiv muzejski postav unutar kojeg se Apoksio-men i njegova priča pokazuju najširoj javnosti. Muzej i izložba predstavljaju prostornu materijalizaciju cere-

MUZEJ APOKSIOMENA

Postavljanje Apoksiomena u Bijelu sobu

30 GLAS

IZ SVEG GLASA

monije prolaska kroz razne sobe i hodnike “na putu” do same skulpture. Scenarij prolaska kroz Muzej sa-stoji se od 9 vremenski i prostorno oblikovanih scena i zona prolaženja. Prolaskom, doživljavanjem i sadržaj-nim upoznavanjem raznolikih, osebujnih i upečatljivih prostorija posjetitelj se priprema za finalnu scenu: ulazak u sobu u kojoj se nalazi samo kip. Posljednju emociju izložbenog postava Muzeja, nakon kulminaci-je i susreta sa skulpturom, posjetitelj doživljava na vi-dikovcu na vrhu Muzeja, u prostoriji koja kroz stropna ogledala reflektira sekvence iz lošinjske luke. Na izvedbi Muzeja Apoksiomena sudjelovalo je mnoš-tvo suradnika, dizajnera, arhitekata, vizualnih umjet-nika, restauratora, konzervatora, inženjera i brojnih ostalih stručnjaka.

Cilj Muzeja Apoksiomena je posjetiteljima Muzeja, kao i posjetiteljima otoka Lošinja, gostima Hrvatske te či-tavoj zainteresiranoj javnosti, predstaviti integralnu priču o Apoksiomenu, njegovom pronalasku, restaura-ciji, vrijednosti, ljepoti i značaju za hrvatsku te europ-sku i svjetsku kulturnu i arheološku baštinu.

Za promociju Muzeja izuzetno je važna suradnja s lokalnom zajednicom. Grad Mali Lošinj i sam Lošinj – otok vitalnosti − dugo su se pripremali za dolazak Apoksiomena, prilagođavajući čitavu destinacijsku priču otoka te sadržaja i aktivnosti na otoku skulpturi

Apoksiomena i kontekstu antike iz koje 2000 godina stara skulptura dolazi. Tako je u malom otočkom mje-stu stvorena jedinstvena kulturna ponuda i originalna muzejska destinacija, koja spaja antiku i suvremenost te baštinu i dizajn. Čitava otočka atmosfera bazirana je na priči o grčkom atleti. U brojne sadržaje i aktivnosti koje se odvijaju u Malom Lošinju i širom otoka, inspi-rirane temom Apoksiomena, uključene su strukture Grada Malog Lošinja i Lošinjskog muzeja te Turističke zajednice Malog Lošinja, objedinjujući proizvode i ak-tivnosti koji svojim funkcionalnim i idejnim atributima te direktnim i indirektnim porukama odašilju željene vrijednosti atlete Apoksiomena, ali i stila života antič-kog doba.

Velik broj građana Malog Lošinja posjetio je Muzej od-mah po otvorenju, budući da je Grad svojim stanov-nicima poklonio besplatan ulazak. Brojni iznajmljivači svojim gostima preporučuju posjet Muzeju, promidžba Muzeja u hotelima lošinjskog područja funkcionira na najvišoj razini, stoga je broj posjetitelja iz hotelskih objekata svakim danom sve veći. Muzej Apoksiome-na odmah je postao nezaobilazna točka posjete sva-kog domaćeg i stranog gosta. Kao kulturna ustanova najviše razine, s eksponatom poznatim i cijenjenim u svjetskim razmjerima, Muzej Apoksiomena ključan je faktor u razvoju kulturne ponude otoka Lošinja, poten-cijal koji je moguće koristiti u svako godišnje doba i koji bi lokalnoj zajednici u budućnosti mogao donijeti status cjelogodišnje turističke destinacije. Faktor razli-čitosti temeljni je dio promidžbe Muzeja Apoksiomena među turistima koji za njega još nisu čuli − jedan mu-zej za jednu skulpturu, nešto jako vrijedno, posebno i drugačije! Skulptura mladog grčkog atlete nadopunjava lošinj-sku priču o otoku vitalnosti i zdravlja koju ovaj otok okružen divnom prirodom i čistim morem promovira već godinama. Lošinj je destinacija koja i danas nje-guje mnogobrojne vrijednosti još iz antičkoga doba. Pokrenut je projekt Apoksiomenova antička kuhinja, u suradnji s vrsnim kulinarskim majstorima, koji po-vezivanjem gastronomije u vrijeme antike i lošinjske gastronomije danas unaprjeđuje kreativnost ponude. Na inicijativu Turističke zajednice Grada Malog Loši-nja osmišljene su antičke kulturne rute Lošinja, zatim

Kaleidoskop soba

GLAS 31

IZ SVEG GLASAantičke rute regije i antičke Hrvatske, kako bi gosti na raznim punktovima arhipelaga, regije i države osjetili i doživjeli čitavu Apoksiomenovu i antičku priču.

Izuzetno je važan segment promocije Muzeja njegov život na mreži, društvene mreže koje digitalno preno-se vizualne impresije iz Muzeja, sadržaje, događanja i segmente postava. Primarnu ulogu ima Facebook stranica koja kontinuirano ima visoku posjećenost i odlične reakcije posjetitelja, koje se manifestiraju kroz najveću ocjenu samog Muzeja na ovoj društvenoj mre-ži. Posebnu ulogu ima Instagram profil Muzeja, koji se bazira na tripartitnom vizualnom komuniciranju: foto-grafijama, vizualima i crtežima koji vizualno promovi-raju Muzej, njegovu arhitektonsko-dizajnersku atrak-tivnost, i ostale posebnosti.

Život muzeja na mreži potencira se i tijekom samog posjeta. Na kraju obilaska Muzeja posjetitelji dobivaju usmene i tiskane upute da svoje dojmove iz obilaska Muzeja objavljuju na društvenim mrežama, koristeći prikladne ključne riječi. Dosadašnja praksa rezultirala je odličnim povratnim obavijestima od strane posjeti-telja te tisućama fotografija objavljenih na društvenim mrežama, označenih službenim muzejskim ključnim riječima. Obzirom da je u Bijeloj sobi Muzeja, gdje se nalazi statua, striktno zabranjeno fotografi-ranje, posjetitelji fotografiraju Apoksiomena kroz tri “prozora” kroz koje ga vide na putanji kre-tanja kroz Muzej. Upravo te foto-grafije, kao i fotografije gdje se posjetitelji fotografiraju u odra-zima na ogledalima na stropu Kaleidoskop-sobe, najčešći su motivi podijeljeni na društve-nim mrežama. Na taj način sami posjetitelji digitalno dokumen-tiraju priču o Apoksiomenu u kontinuitetu, direktno prezenti-rajući neobičan koncept, inova-tivan pristup i kvalitetu Muzeja nekoj novoj i budućoj publici.

Nova mrežna stranica Muzeja Apoksiomena, kroz 9 poglavlja, te putem najsuvremenijeg oblikovanja i pro-gramiranja, na interaktivan način upoznaje posjetitelja s pričom o Apoksiomenu i njegovom novom i trajnom domu. Otkrivajući vizualno upravo koliko treba, ali ne previše, i intrigirajući posjetitelja stranice neobičnim i interesantnim narativom o statui, kao i njegovom spektakularno izvedenom Muzeju, posjetitelji mrežne stranice motivirani su za posjet Muzeju.

Unutar postava Muzeja nalazi se takozvana Žuta soba, koja prezentira medijsku stranu priče o slavi brončane skulpture. U forenzičkoj maniri zidovi sobe obloženi su nepreglednim kaosom članaka, fotografija, novin-skih naslova, plakata, tiskanih materijala vezanih za medijsku eksponiranost Apoksiomena. Takav interijer simulira radni prostor čovjeka koji je opsjednut likom vrijedne skulpture te sustavno arhivira sve medijske informacije i objave o kopnenom životu Apoksiomena, od njegova pronalaska do dolaska u Muzej. Postav se može sagledavati kao detektivski precizan istraživački rad koji ilustrira fiktivnu osobu koja izgledno obožava i prati Apoksiomena. Koncept ove sobe i nakon otvore-nja Muzeja potiče muzejske djelatnike da i dalje prate

Žuta soba

32 GLAS

IZ SVEG GLASAmedijske objave o Apoksiomenu i Muzeju te njima na-dograđuju sobu, tako da se sav materijal vezan za pro-mociju i objave Muzeja može pronaći u nepreglednoj arhivi ove sobe, koja je dio samog obilaska. Posjetitelji su također pozvani da doprinesu postavu sobe svojim fotografijama i materijalima analogno (donoseći pa-pirnate materijale, fotografije s Apoksiomenom, član-ke i sl.) te naravno digitalno, dijeleći svoje fotografije i objave iz Muzeja na društvenim mrežama.

Muzej je ostvario suradnju s brojnim novinskim, te-levizijskim i radijskim kućama diljem zemlje, a valja napomenuti kako su otvaranje Muzeja Apoksiomena popratile sve nacionalne televizijske kuće kroz opšir-ne TV priloge u udarnim terminima, kao i kasnije kroz autorske emisije i posebne priloge. Vijest o Muzeju objavljena je i u domaćim masovnim i stručnim mediji-ma poput Buro 247, ELLE, Journal, Gloria, Gloria GLAM, Globus, StoryBook, Vizkultura, Pogledaj.to. Uz prisut-nost velikog broja nacionalnih medija, Muzej je ostva-rio i zavidnu internacionalnu vidljivost. Komunikacija sa stranim medijima vrši se gotovo na dnevnoj bazi, a od velikih svjetskih imena bitno je istaknuti posjet novinara u sklopu projekta Croatia finest, uključujući poznatog britanskog MasterChefa Druva Bakera. Prilog o Muzeju Apoksiomena prikazat će se na National Ge-ographic Channel u 87 svjetskih zemalja. Projekt Mu-zeja promoviran je i na najpopularnijem svjetskom di-

zajnerskom portalu Designboom.com te u arhitekton-skim magazinima, na mrežnim publikacijama, a Muzej su posjetili i novinari francuskog Figaro Magazina koji ima više od 1,8 milijuna čitatelja.Činjenica je da je Muzej Apoksiomena jedan od rijet-kih muzeja na svijetu posvećen isključivo i samo jed-noj skulpturi. To je u samom startu projekta bio veliki izazov te je koncept Muzeja baziran na osmišljavanju programsko-arhitektonski inovativnog koncepta iz-gradnje interesantnog i opširnog muzejskog postava koji će zaintrigirati javnost i kontinuirano privlačiti po-sjetitelje Lošinja i Hrvatske.Ukupno gledajući, Muzej Apoksiomena jedinstvena je institucija i muzejska priča, koja je od samo jedne skulpture uspjela stvoriti čitav destinacijski simbol te arhitektonski fascinantan Muzej. S obzirom na dinami-ku razgledavanja Muzeja, koji je moguće obići isklju-čivo u vremenski preciziranim i brojčano ograničenim grupama, popunjenost Muzeja je impresivnih 95 %. 30 000 posjetitelja u 7 mjeseci vjerno ilustrira uspjeh Muzeja.

muzejapoksiomena.hrfacebook.com/muzejapoksiomenatwitter.com/mapoxyomenosinstagram.com/museumofapoxyomenos/

GLAS 33

GLASNO I JASNO

Što je presudno za odluku o nabavci nekog pred-meta? Odgovor na to pitanje djelomično se može pronaći u politici prikupljanja nekog muzeja, no

svaki predmet zapravo traži svoje vlastito obrazlože-nje.Štap za šetnju koji je kupljen 2016. godine ubraja se u predmete personalizirane prema svojemu vlasniku. Na metalnome prstenu ispod drške štapa može se pročitati ime: M. Krešić, a na metalnome vršku godina izrade ili nabavke: 1881. Štap je načinjen od bjelokosti (drška), laganog drva (vjerojatno jedna vrsta tropske palme) i metala (okovi i šiljak). Budući da ima dugački četverobridni ubodni šiljak koji se poput mača izvla-či iz korica, može poslužiti i kao oružje. Riječ je o re-prezentativnome predmetu, vlasništvu imućne osobe. Nije poznat proizvođač, a slično oblikovanje štapa, uz uporabu istih materijala, poznato je već u 17. stoljeću u Velikoj Britaniji. Ovaj primjerak nije posve osamljen ni u zbirci Gradskog muzeja Karlovac: godine 1964. sli-čan, ali nešto skromniji štap nabavljen je iz obiteljske ostavštine karlovačke slikarice Višnje Ercegović.Gotovo je izvjesno da je M. Krešić o kojem svjedoči si-gnatura zapravo Mijo Krešić, poznati trgovac i kulturni djelatnik (Karlovac, 22. 3. 1818. – Zagreb, 7. 1. 1888.). Njegova autobiografija (tiskana posthumno, 1898.) jedno je od najznačajnijih svjedočanstava o Karlovcu 19. stoljeća, a osvrće se na školovanje (pohađa isti ra-

zred kao i Vjekoslav Karas), ekonomsko jačanje grada i živi interes njegovih sta-novnika za kulturna i politička zbivanja − za hrvatskoga na-rodnoga preporoda u Krešićevoj kući u Karlovcu djelovala je Narodna čitaonica. Godine 1881. živio je u Zagrebu i izdavao časopis Hrvatski za-bavnik, jedan od ne-koliko časopisa koje

je pokrenuo ili u njima surađivao.Naravno, osobni predmet poput ovog reprezentira Kre-šićev društveni status, a ne njegov kulturni doprinos. Također, njegov izgled ovjekovječen je na najbolji mo-gući način − Krešićev portret koji je načinio Vjekoslav Karas ubraja se u najbolja djela znamenitoga slikara. Svejedno, ne treba sumnjati u evokativnu snagu pred-meta poput ovog u muzejskoj praksi. Zajedno s Karaso-vim portretom i naslovima kojima je Krešić nakladnik, ovaj štap ulazi u katalog ostavštine našeg znamenitog sugrađanina.

ŠTAP MIJE KREŠIĆA: NOVA AKVIZICIJA ZA ZBIRKU ODJEĆE I MODNOG PRIBORA IGOR ČULIG

AKVIZICIJE

Detalj štapa

34 GLAS

GLASNO I JASNO ISTRAŽIVANJA

Gradski muzej Karlovac tijekom 2015. godine za-počeo je projekt istraživanja karlovačkih govora kao specifičnog primjera susreta svih triju nar-

ječja hrvatskog jezika. U okviru Strateškoga plana Gradskog muzeja Karlovac kao aktivnost od posebne važnosti istaknuto je provo-đenje očuvanja i prezentiranja nematerijalne baštine. Finalni je cilj tih aktivnosti stvaranje i razvijanje novih zbirki dokumenata nematerijalne građe. Ovim projek-tom želimo istražiti, zabilježiti, sačuvati i popularizirati karlovačke govore sa svim njihovom posebnostima i mijenama kao važno svjedočanstvo i nematerijalnu ba-štinu našeg kraja.Jezična baština (usmena književnost, jezik, dijalekti i pisma) do sad nije bila istraživana u našem Muzeju, a važna je odrednica kulture još uvijek prisutna u svakod-nevnoj komunikaciji stanovnika karlovačke okolice, uvjetovana specifičnim prostorom i poviješću.Počevši s prvim dijalektološkim istraživanjima ubrzo se uvidjelo da je daljnja istraživanja takve vrste potreb-no provoditi urgentno, budući da je na terenu prisutna izrazita depopulacija, fizički nestanak izvornih govorni-ka, nositelja ovog vida lokalnog identiteta. Osim toga, karlovačko područje u lingvističkome pogledu obilježa-vaju i značajni zaostatci u istraživanju – nema mono-grafija niti dijalektoloških rječnika karlovačkih govora, a brojni su govori ili istraženi djelomično ili nisu uopće istraživani niti opisani.Prvom fazom, terenskog dijela, projekta snimili smo govore izvornih govornika i proveli ispitivanja prema unaprijed pripremljenim dijalektološkim upitnicima na četirima punktovima karakterističnih govora: što-kavskog, kajkavskog, čakavskog i jednog miješanog govora pa su tako obrađena četiri točke tzv. karlovač-

kog ruralnog prstena: govori Banske Selni-ce, Vukmanića, Rečice i Mahična. Terenska istraživanja i analize provodila je vanjska suradnica dr. sc. Ma-rina Marinković iz Za-voda za lingvistička istraživanja HAZU.Istraživanjima je po-tvrđena ranija teza po kojima karlovački govori imaju primarno kajkavsku podlogu u koju su s vremenom infiltrirani čakavski elementi te je tako formirane kajkavsko- čakavske govore za-pljusnuo štokavski nanos. Iz tog razloga danas prevladavaju dvije grupe govora: tzv. miješana grupa govora s mije-šanim kajkavskim i čakavskim osobinama te štokav-ska grupa govora.Prikupljenu građu prezentirali smo kroz predavanja za javnost, tiskani deplijan oblikovala je Sandra Bolfek, a u pripremi je audiovizualni oblik koji će biti dostupan u stalnom postavu i na mrežnoj stranici Gradskog mu-zeja Karlovac, a uključivao bi snimke govora i njihove analize sa stručnim komentarima. U skoroj budućnosti očekuje se nastavak istraživanja ostalih govora karlo-vačkog područja, njihova analiza i prezentacija.

GOVORI KARLOVAČKOG PODRUČJA – JEDINSTVENI PRIMJER HRVATSKE JEZIČNE BAŠTINE HRVOJKA BOŽIĆ

...všilo se s blȃgon… kȍsilo se sno, t se prȉje svȅ na rke dȅlalo… dvene vȋle so bȋle s trȋ pȃroška za okrćat sno… ȁko šȅn'co požȃnješ mraš na rke kȍs't ȍno strnȉšće, i t svȅ na rke okrćat, nȋ bȋlo

grȁbil'ce, nȋ bȋlo trȁktorov kȉ sȁda…

VUKMANIĆ, Mare Manjarić (1932.)

Na fȃšnjak se kȗva zlje i sȗvo mso. I nda v jȕtro na Peplnicu kȁt se no stȃneš, prȉje ȉzlaska sȗnca s tm jūvm se mȁžeju rke i nge i divȃni: “Bži kȁa kopitnjȁa, ȉde fãšnjakova jȗva”. Nȋ te t bȁba

vuĩla? T se divȃni da te n bi kȁa grȉznala.

REČICA, Jelica Vine (1944.)

karlovackog

>

bastine

>>

podrucja

Govori

jedinstveniprimjer hrvatske>

jezicne

zbor”

<-

<-

<-

NAKLADNIK: Gradski muzej Karlovac

ZA NAKLADNIKA: Hrvojka Božić

AUTORICE DEPLIJANA: dr. sc. Marina Marinkovićmr. sc. Hrvojka Božić

GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Sandra Bolfek

TISAK: Tiskara Pečarić&Radočaj

NAKLADA: 300

Govor kao isključivo ljudska aktivnost kroz sve interakcije i mijene važno je nematerijalno svjedo-čanstvo i bogatstvo određenog kraja.

Gradski muzej Karlovac pokrenuo je projekt istraži-vanja karlovačkih govora kao specifičnog primjera susreta svih triju narječja, s ciljem da istraži, zabilježi, sačuva i popularizira karlovačku jezičnu baštinu.

Ovom prilikom prezentiramo prvu fazu dijalek-toloških istraživanja četiriju punktova: kajkavski (Rečica), čakavski (Vukmanić), štokavski (Banska Selnica) te miješani govor sela Mahično. U okviru ovoga istraživanja u Rečici su ispitane izvorne govor-nice Jelica Vine, rođ. 1944., Ankica Šajfar, rođ. 1965. te Sanja Bermarija, rođ. 1985. Sve ispitanice žive u dijelu Rečice koji se naziva Donja Rečica, u zaseoku Kȕza. U Vukmaniću snimljene su izvorne govornice Mare Manjarić, rođ. 1932., Milka Muić, rođ. 1949. te Irena Prpić, rođ. 1968. U Banskoj Selnici ispitana je izvorna govornica Jane Jelkovac, rođ. 1928., najstarija stanovnica ovoga sela te Ljiljana Mance, rođ. 1965., također govornica selničkoga idioma. U Mahičnu su ispitane izvorne govornice Kata Seljan, rođ. 1924. i njena kćerka Franca Seljan, rođ. 1941. te Katarina Seljan, rođ. 1981.

PREDAVANJE ĆE ODRŽATIdr. sc. Marina Marinković i mr. sc. Hrvojka Božić

16. PROSINCA 2015. U 18 SATIu maloj dvorani Gradskog muzeja Karlovac

GLAS 35

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE – IZLOŽBE

Nastavljajući suradnju s Goriškim muzejom iz Nove Gorice u Sloveniji, Gradski muzej Karlo-vac realizirao je više godina najavljivanu izlož-

bu grafika, slika, skulptura i objekata Vladimira Maku-ca, jednog od najznačajnijih slovenskih umjetnika.Vladimir Makuc (rođ. 1925. u Slokanu) svojim je bo-gatim opusom obilježio razvoj slovenske likovne um-jetnosti 20. stoljeća, a izložbom u Galeriji “Vjekoslav Karas” predstavljena su najznačajnija djela vrijedne retrospektivne zbirke koju je 2007. godine velikoduš-no darovao Goriškom muzeju i time se odužio zavičaju (Kras, Primorje i Istra) u čijoj je prirodnoj i kulturnoj ba-štini pronašao neiscrpni izvor nadahnuća.Nakon studija slikarstva Vladimir Makuc intenzivno se posvetio grafici te je djelovanjem u tehnici drvoreza, bakropisa, suhe igle, jetkanice, akvatinte i dubokog reljefnog tiska u boji postigao brojna međunarodna

priznanja. Već u najranijim radovi-ma vlastitu umjet-ničku osobnost tra-ži i pronalazi likov-no interpretirajući krajolik prošloga djetinjstva i suvre-menoga trenutka. Snažan utjecaj na njegov ikonografski repetitorij ostavilo je iskustvo rada na kopiranju kasno-gotičkih fresaka, posebno onih iz radionice majstora

Ivana iz Kastva u crkvi Sv. Trojstva u Hrastovlju s kraja 15. stoljeća te stalna težnja za proširenjem izražajnih mogućnosti tehnike. U svim segmentima njegovog opusa naglasak je na taktilnim vrijednostima, teksturi i tvarnosti djela, po čemu je blizak suvremenim enfor-melističkim težnjama. Usprkos snažnoj redukciji, ne odustaje od predmetnog svijeta i dramatične monu-mentalnosti trpkog suživota prirode i čovjeka zavičaja.Uz izložbu je tiskan dvojezični katalog s esejima kusto-sica Katarine Brešan i Antonije Škrtić. Publikacije izlož-be oblikovala je Sandra Bolfek. Izložba je ostvarena sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture RH.

VLADIMIR MAKUC: GRAFIKE, SLIKE, SKULPTURE, IZ ZBIRKE GORIŠKOG MUZEJAGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 18. PROSINCA 2015. – 31. SIJEČNJA 2016.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

IZLOŽBA GRAFIKA, SLIKA I SKULPTURA IZ ZBIRKE GORIŠKOG MUZEJA

VLADIMIRMAKUC

GALERIJA „VJEKOSLAV KARAS”

www.gmk.hr

18. 12. 2015. − 31. 1. 2016.

Otvorenje izložbe

36 GLAS

GLASNO I JASNO

Na spomendan sv. Valentina, u izložbenom pro-storu na prvom katu Starog grada Dubovca, otvorena je izložba valentiNO! osječkog foto-

grafa Marina Franova. Međuljudski odnosi, a posebno oni ljubavnog karaktera, intrigantna su tema koju je autor obradio slikom i riječju i pri tome promatrača na-veo na aktivnu asocijativnu nadopunu viđenog.Josip Vrančić, autor predgovora izložbi, ističe da je ci-klusom valentiNO! Marin Franov povezao vlastitu foto-grafsku praksu s poetikom svojih pjesničkih uradaka te da je iskusnim fotoreporterskim okom iz svakodnev-nih urbanih krajolika izvukao zanimljive kadrove te im pridružio asocijativne tekstove − izjave vrlo često ola-ko izrečene te naglasio da ciklusom Franov ne upuću-je svoju ironiju samo na javni aspekt društvene uloge partnerstva, nego i prema intimnosti unutar veza, te da šaljivo, ali i vrlo ozbiljno, dijagnosticira devijacije ljubavnih odnosa, pružajući snažni sudar s realno-šću. Tragom konceptualne umjetnosti valentiNO! nudi ne samo uobičajeni kritički osvrt na komercijalizaciju spomendana kasnoantičkog sveca, već i baladu i za preostala 364 dana − svojevrsni vizualno moćni te po-rukom iskreni dnevnik jedne (ili mnogih?) ljubavi...

Prigodom otvorenja izložbe glazbenica Magdalena Mandura izvela je nekoliko autorskih skladbi. Uz izlož-bu tiskan je deplijan, a za promociju i oblikovanje izložbe i publikacija zaslužan je Josip Vrančić. Izložba je realizirana sredstvima Grada Karlovca.

MARIN FRANOV: valentiNO!STARI GRAD DUBOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR NA PRVOM KATU

14. VELJAČE – 2. SVIBNJA 2016.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

Otvorenje izložbe

GLAS 37

GLASNO I JASNO

Prikazivanjem dosad objavljenih po-dataka o mnogobrojnim materijalnim ostatcima, kako pojedinačnim pred-

metima, tako i ostatcima crkvene arhitekture, autori izložbe Lazo Čučković i Sunčica Žapčić nastojali su predstaviti početke prihvaćanja i širenja kršćanstva na prostoru Pokuplja. S pojačanim naglaskom na ikonografiju kr-šćanske religije ukazuje se na zanimljivu stalnost upotrebe simbolike, danas prepo-znate kao kršćanske, a koju pronalazimo i u religioznim vjerovanjima različitih razdoblja prapovijesti. Izložbu čini deset panoa, kopije dvaju žrtve-nika iz svetišta u Topuskom, posvećena bogu Silvanu, te kulise izrađene od panel-ploča − subselij, odnosno polukružni arhitekton-ski dio koji prikazuje apsidalni dio crkve, i katedra smještena na drveni podij. U prosto-ru sjeverne kule smješten je ekran koji prikazuje kratki videoprilog o mogućim interpretacijama motiva na kruni brončanog prstena iz špilje Vrlovke. Panoi su poredani prema kronologiji, tako je na prvome panou uvodno prikazana tema izložbe i početak priče o religioznim vjerovanjima prapovijesnog razdoblja ovoga kraja koja se nastavlja i na sljedećem panou gdje su pri-kazani najbitniji arheološki nalazi važni u sagledavanju ovoga područja. Treći pano sadrži tekst i slike o položa-ju kršćanske religije u starome Rimu, a četvrti prikazuje razdoblje koje stručna literatura naziva pretkršćanskim. Na petom je panou detaljno tumačen simbol križa, odno-sno kristograma, kao najpoznatijeg simbola kršćanskog vjerovanja, dok sadržaj šestog i ostalih panoa prikazu-je ‘pravo’ ranokršćansko razdoblje. Tako je na sedmom

panou prikazan numizmatički pregled naslovne teme, a osmi i deveti pano prikazuju najvažnija arhitektonska obilježja spomenutog razdoblja. Posljednji, deseti pano, možda je i najzanimljiviji običnom posjetitelju jer prika-zuje analizu svetih mjesta u Pokuplju koju je početkom tridesetih godina 20. stoljeća napravio Ivo Pilar. S broj-nim osvrtima na etnološku baštinu, Pilar posebno raz-matra upravo slučaj špilje Vrlovke. Uz to, ovaj pano pruža i zaključna razmatranja poznatih podataka o Pokuplju u prvim stoljećima kršćanstva.Uz proučavanje literature, pri pripremi izložbe posebno su bili dragocjeni i kontakti s kolegicama, dr. sc. Bran-kom Migotti, upraviteljicom Arheološkog odjela Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dr. sc. Anom Azino-vić-Bebek, pročelnicom Službe za arheološku baštinu

Detalj postava

IZLOŽBA KATEDRA ILI PRIČA O PRVIM KRŠĆANIMA U POKUPLJU STARI GRAD DUBOVAC, 31. OŽUJKA 2016. – 1. SVIBNJA 2017.

SUNČICA ŽAPČIĆ

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

38 GLAS

GLASNO I JASNO u Hrvatskom restauratorskom zavodu, koja vodi arheo-loška istraživanja iznimno važnog lokaliteta Crkvišće u Bukovlju. U više navrata svoja znanja i stajališta vezana za temu ranog kršćanstva izložili su nam i monsinjor mr. sc. Antun Sente mlađi te velečasni dr. sc. Vlado Mikšić iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa na Dubovcu.Izložba je prikladno popraćena katalogom autora Laze Čučkovića i koautorice Sunčice Žapčić. Katalog čini dio knjige Rano kršćanstvo u Pokuplju, iz novopokrenute biblioteke Genius loci, izdavača Arheološke udruge Kre-men i suizdavača Gradskog muzeja Karlovac, Planinar-skog društva Vrlovka, Nacionalnog svetišta svetog Josipa Karlovac − Župe Blažene Djevice Marije Dubovac, Zavi-čajnog muzeja Ozalj, Općine Kamanje te Grada Ozlja.Izložba je tijekom lipnja 2016. godine gostovala u grad-skoj kapelici svetog Antuna Pustinjaka u Starom gradu Ozlju nakon čega je vraćena na Stari grad Dubovac u Karlovcu, no ovaj put na prvi kat utvrde gdje ju je i sada moguće razgledati.

Otvorenje izložbe

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 39

GLASNO I JASNO

Marina Fernežir umjetnica je i restauratorica. Marina je završila Akademiju likovnih umjet-nosti u Zagrebu, restauriranje i konzervira-

nje umjetnina, smjer slikarstvo. Za izložbu u Karlovcu odabrala je 35 slika izvedenih u tehnici ulja na platnu, jajčanoj temperi na papiru i kombiniranim tehnikama. Već u samome konceptu izložbe možemo iščitati dva svijeta koja nam umjetnica predstavlja. Prvi je ciklus Hommage kroz vrijeme posvećen starim majstorima, dok je drugi ciklus, Alkemija snova, slobodniji, otvore-niji i osobniji. Slikarstvo Marine Fernežir ima ishodišta u realnom, ali bih rekla da nastaje u nadrealnom stanju svijesti. Po-svećenost snovima posvećenost je svijetu koji nam je svima blizak, a opet toliko nepoznat i dalek. Alkemija snova upravo je ciklus scena složenih iz fragmenata imaginarnog svijeta prirode u kojem podsvjesno živi Marina. Drugi dio slika odnosi se na cjelinu posvećenu starim majstorima. Ova je cjelina tematski bliža restaurator-skome dijelu Marininog umjetničkog djelovanja. Ovaj je ciklus simbolično putovanje kroz vrijeme u kojem opet nadrealno dominira i mijenja percepciju stvarnosti.U svakom slučaju, radi se o originalnoj i autentičnoj umjetnosti, izvedenoj stručnom i znalačkom rukom.

MARINA FERNEŽIR: ALKEMIJA SNOVAGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 18. VELJAČE – 24. OŽUJKA 2016.

ALEKSANDRA GORETA

San kroz jutro, 2014., ulje na platnu, 150 x 200 cm

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

40 GLAS

GLASNO I JASNO

Nakon skoro tri desetljeća karlovačka je likovna publika tijekom travnja i svibnja 2016. godine imala prigodu u svome gradu pogledati izlož-

bu slika Zlatana Vrkljana, jednog od naših najznačajni-jih suvremenih slikara.Zlatan Vrkljan (1955., Zagreb) diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Šime Perića na ALU u Zagrebu, na-kon čega je bio suradnikom majstorske radionice pro-fesora Ljube Ivančića i Nikole Reisera te nastavnik na ALU u Zagrebu. Značajan trag ostavio je kao inicijator i voditelj zagrebačke galerije Arteria od 1994. do 1999. godine. Predstavljao je Hrvatsku na 48. venecijanskom bijenalu (1999.), a godine 2007. nagrađen je državnom “Nagradom Vladimir Nazor”. Član je HAZU od 2014. go-dine.Izložbom je predstavljen ciklus slika Zagrebačka škola za koji je Zlatan Vrkljan poticaj pronašao u hrvatskoj slikarskoj tradiciji. Tonsko slikanje akcentuirano ple-menitim kolorističkim akcentima, slikarska je meto-da zagrebačke škole, tj. slikara stasalih između dvaju ratova (Gabrijel Stupica). Najnoviji ciklus slika pred-stavljen izložbom svjesno je istraživanje vitalnosti ove klasične slikarske metode i načina slikarskog razmi-šljanja, ali i njezino sažimanje te afirmacija u figura-tivnim temama (pejzaž, mrtva priroda, animalizam, autoportet, portret, grupni portret) na manjim i velikim formatima, ali i u apstrakciji. Učinak izložbe istodobno je monumentalan i intiman, univerzalan i specifičan, dostojanstven i potresno ljudski.Na otvorenju izložbe govorio je akademik Tonko Maro-ević koji je istaknuo da izložba Zagrebačka škola ima sintetični karakter individualnog izraza, uronjenoga u zakonomjernu podlogu najviših tekovina odabranoga medija, te da predstavlja i svojevrsnu apologiju slikar-

stva u izmijenjenim i relativizirajućim uvjetima novoga milenija.Uz izložbu je tiskan dvojezični katalog s reprodukcija-ma izloženih djela i uvodnim esejima akademika Ton-ka Maroevića i Antonije Škrtić. Katalog i ostale publi-kacije izložbe opremljene su fotografijama Luke Mje-de, a oblikovao ih je akademski slikar Robert Šimrak.Prigodom otvorenja izložbe predstavljen je i autorski plakat izložbe s numeracijom i potpisom autora, kojim je Gradski muzej Karlovac upotpunio ponudu muzej-ske trgovine.U okviru izložbe pripremljena su stručna vodstva, bo-gati likovno-kreativni program pod vodstvom Iris Po-ljan, te, u suradnji s Natašom Pavlović (Gimnazija Kar-lovac), radni listić za učenike srednjih škola. Izložba je ostvarena sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture RH.

ZLATAN VRKLJAN: ZAGREBAČKA ŠKOLAGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 13. TRAVNJA – 18. SVIBNJA 2016.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

Otvorenje izložbe

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 41

GLASNO I JASNO

Poticaj za ugošćavanje ove izložbe bila je nagrada dodijeljena arhitektu i urbanistu Zoranu Hebaru za Urbanistički plan uređenja karlovačke Zvijez-

de na međunarodnom natječaju za iznimna ostvarenja na području urbanističkog, regionalnog i prostornog planiranja. Izložba donosi pregled ponajboljih ostva-renja u razdoblju od 2005. do 2015. na području Slove-nije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Organizatori natje-čaja odnosno izložbe su Društvo urbanista i prostornih planera Slovenije, Ustanova Maks Fabiani, Ministar-stvo kulture te Ministarstvo okoliša i prostora Repu-blike Slovenije. Ove godine članovi žirija bili su: prof. dr. Andrej Pogačnik, Slovenija (predsjednik), prof. dr. Grigor Dojtchinov, Austrija, prof. dr. Srećko Pegan, Hr-vatska, mag. Jože Novak, u. d. i. k. a., Slovenija, mag. Peter Bassin, u. d. i. a., Slovenija.

Obrazloženje nagrade: Urbanistički plan za staru karlovačku gradsku jezgru odličan je i uzoran primjer obnove, revitalizacije i re-urbanizacije. Grad-tvrđava, planiran kao kasnorene-sansni idealni grad od europskog značaja, dograđivan je i mijenjan kroz stoljeća, što pred planere postavlja težak zadatak. Plan odlikuje višenamjensko zoniranje, razvoj visokog školstva i drugih javnih djelatnosti, kao i čuvanje i poboljšanje stambenih predjela. Naglasak je na pješačkim površinama i parkovnoj uporabi u pr-stenu opkopa odnosno bastiona. Na taj način grad nije samo turistička i muzejska zanimljivost, nego i puno-krvni organizam s raznolikim vitalnim osobinama koje se i nadalje mogu razvijati unutar starog tkiva.

IZLOŽBA JUBILARNA NAGRADA MAKS FABIANIGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, MALA DVORANA I GALERIJA ZILIK, 22. TRAVNJA – 6. SVIBNJA 2016.

IGOR ČULIG

IZLOŽBA RADOVA S MEĐUNARODNOG NATJEČAJA ZA IZNIMNA OSTVARENJA NA PODRUČJU

URBANISTIČKOG, REGIONALNOG I PROSTORNOG PLANIRANJA U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2015. NA PODRUČJU SLOVENIJE, HRVATSKE, MAĐARSKE I

AUSTRIJE, POVODOM 150. GODIŠNJICE ROĐENJA ARHITEKTA I URBANISTA MAKSA FABIANIJA.

organizatori natječaja:Društva urbanista i prostornih planera Slovenije

Ustanova Maks Fabiani Ministarstvo kulture i Ministarstvo okoliša i prostora RS

Zahvaljujemo Domu za djecu „Vladimir Nazor“ na ustupanju prostora Galerije ZILIK i Gradu Karlovcu na financijskoj potpori!

©Gradski muzej Karlovac 2016.

Galerija ZILIK, Radićeva 13&

Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7, mala dvorana

od 22. travnja do 6. svibnja 2016.

JUBILARNA NAGRADA MAKS FABIANI

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

42 GLAS

GLASNO I JASNO

Izložba Ogledalo s memorijom – iz fotografske ba-štine dr. Alfonsa Šibenika otkriva osobnost dr. Al-fonsa Šibenika, austrougarskog časnika, pravnika,

karlovačkog gradskog vijećnika, ali i njegovu zaljublje-nost u fotografiju. Upravo su fotografije činile okosni-cu ove izložbe, te je putem njih prikazan dug i sadrža-jan život dr. Šibenika. Izložba je uključivala uvećanja izvornih fotografija na staklu, osobne predmete dr. Ši-benika, te nekoliko vojnih predmeta povezanih s nje-govim sudjelovanjem u Prvom svjetskom ratu. Izvorne fotografije Soškog bojišta na kojem je dr. Šibenik bio stacioniran kao pripadnik 31. lovačke bojne činile su najveći i najzanimljiviji dio izložbe. Najveća je vrijed-nost uspješno utvrđivanje lokaliteta na kojima su sni-mljene, do kojeg se došlo rekonstrukcijom ratnog puta 31. lovačke bojne, te komparativnom analizom dostu-pnih fotografija Soškog bojišta slovenske provenijen-cije. Uz njih su bile izložene i fotografije svakodnevice nastale u kasnijim razdobljima Šibenikova života.

Izložba je nastala u suradnji s vlasnicom fotografske baštine dr. Alfonsa Šibenika, Valentinom Malović, te Dinkom Neskusilom koji je putem KAfotke prvi ukazao na vrijed-nost Šibenikovih sta-klenih ploča.Cilj izložbe bio je uka-zivanje na činjenicu da i stotinjak godina od Prvog svjetskog rata obiteljske ostavštine

čuvaju vrijedna svjedočanstva o njemu, otkrivajući istovremeno djelić po djelić nepoznate sudbine naših sugrađana i predstavljajući ih u dotada javnosti ne-poznatome svjetlu. Sinergijom muzeja i pojedinaca, zaljubljenika u lokalnu baštinu, poput Valentine Malo-vić, Dinka Neskusila te poznatog kolekcionara Srđana Sabljarića, ti slabo poznati sugrađani oživljavaju pred nama.Autor izložbe i kataloga je Matija Kalčić, pod mentor-stvom više kustosice Sande Kočevar. Njih dvoje su 13. svibnja u sklopu Dana povijesti, koji je, po prvi put, bio obilježen i u gradu Karlovcu, unutar trećeg Kliofesta – festivala povijesti održali predavanja o razvoju fotogra-fije, s posebnim osvrtom na Prvi svjetski rat, te o dr. Alfonsu Šibeniku, približivši i na taj način karlovačkoj publici lokalnu povijest kroz osobne priče. Grafičko oblikovanje kataloga, koji svojim izgledom podsjeća na fotografske albume s početka 20. st., potpisuju Sandra i Mladen Bolfek.

OGLEDALO S MEMORIJOM - IZ FOTOGRAFSKE BAŠTINE DR. ALFONSA ŠIBENIKAGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 2. – 30. SVIBNJA 2016.

SANDA KOČEVAR

Detalj postava

I Z FOTOGRAFSKE

BAŠTINEdr. ALFONSA

ŠIBENIKA

2. - 30. SVIBNJA 2016.gradski muzej karlovac

strossmayerov trg 7 izložbeni prostor u potkrovlju

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 43

GLASNO I JASNO

Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina gra-da Slavonskog Broda već skoro dva desetlje-ća organiziraju likovnu manifestaciju Hrvatski

trijenale akvarela. Hrvatski trijenale akvarela izložba je najboljih hrvatskih likovnih umjetnika koji rade u li-kovnoj tehnici akvarela, vrjednovana i od strane struč-nog povjerenstva.Kao i prijašnjih godina, organizacijski odbor uputio je javni poziv umjetnicima za sudjelovanje na izložbi. Pozivu su se odazvali članovi sljedećih likovnih udru-ga: članovi HDLU-a Zagreb, HDLU-a Varaždin, HDLU-a Osijek, HDLU-a Vinkovci, HDLU-a Rijeka, HDLU-a Pula, HDLU-a Split, HDLU-a Dubrovnik, ULUPUH-a te mnogi drugi umjetnici iz cijele Hrvatske. Organizacijski odbor 7. trijenala predložio je članove za odbor i izbor nagrađenog djela. Članovi odbora bili su: Josip Zanki, predsjednik HDLU-a Zagreb, Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti i Feđa Gavrilović, povjesničar umjetnosti. Od prijavljenih 127 autora, Odbor je za izlaganje odabrao njih 77. Najbo-ljim djelom 7. trijenala jednoglasno je proglašen rad Počeci i krajevi u svakom vrtu, akademske slikarice Ivone Jurić. Posebnu pohvalu dobio je akademski slikar Marko Tre-botić za rad Svjetlost Mediterana.Radove je fotografirao umjetnički fotograf Goran Vra-nić. Predgovor izložbi napisala je Iva Körbler, a kata-log, kataloške podatke i organizaciju izložbe uredila je i vodila voditeljica Galerije “Vjekoslav Karas”, akadem-ska slikarica, Aleksandra Goreta.

7. HRVATSKI TRIJENALE AKVARELA GALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 25. SVIBNJA – 12. KOLOVOZA 2016.

ALEKSANDRA GORETA

Ivona Jurić i nagrađeni rad

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

44 GLAS

GLASNO I JASNO

Ova izložba nastavak je suradnje Udruge za društveni razvoj KA-MATRIX u Karlovcu, Umjet-ničke akademije u Splitu i Gradskog muzeja

Karlovac. Prva izložba organizirana u Karlovcu 2014. godine predstavila je radove Odsjeka za dizajn vizu-alnih komunikacija kojima se ove godine pridružuje i Odsjek filma i videa. Umjetnička akademija u Splitu od svog osnutka 1997. godine pridaje veliki značaj edukaciji na području foto-grafije. Izložba prikazuje najuspješnije radove nastale u sklopu izbornog kolegija fotografije na kojem su stu-denti sa svojim mentorima definirali koncept i seme-stralnu temu koju su razvijali. Studenti kroz svoje ra-dove tematiziraju urbani okoliš kao područje autorske intervencije, privremeno mu daju novu namjenu ili ga tek koriste kao scenografiju za umjetnički izričaj. Prika-zani radovi dosežu zamjetnu vrsnoću, a poseban inte-res imaju za karlovačku mladež koja razmišlja o tome što i gdje studirati: ovakvim se izložbama splitska aka-demija i grad Split predstavljaju kao poželjno mjesto studiranja.Izložbu je organizirao docent Igor Čaljkušić, predstoj-nik na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija na Li-kovnom odjelu Umjetničke akademije u Splitu i profe-sor kolegija Tipografija, Grafička tehnologija i Layout. Radovi su nastali pod mentorstvom docenta Mirka Piv-čevića, višeg predavača na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija na Likovnom odjelu Umjetničke akade-mije u Splitu i voditelja kolegija Fotografija 1−4, Film-sko i TV snimanje te stručnog suradnika Vicka Vidana.

IZBORNA_DVK2016.GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 3. – 30. LIPNJA 2016.

IVA ALIBAŠIĆ

Otvorenje izložbe

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 45

GLASNO I JASNO

Izložbom je predstavljen dio ciklusa cr-teža Portreti poznato nepoznatih (1989. − 1998.) Daniela Butale koji je 2014. go-

dine autor darovao Gradskom muzeju Karlo-vac, sa željom da jednog dana budu izloženi u muzejskom prostoru na vojnom kompleksu Turanj kao dio izložbe o gradu Karlovcu, nje-govim braniteljima i stanovnicima tijekom Domovinskog rata 1991. − 1995. Darovana djela autentični su umjetnički od-govor (sa stavom) na kataklizmičko ratno ozračje o čijim osobinama iz današnje per-spektive, uz osobne uspomene i arhivske do-kumente, najuvjerljivije progovaraju upravo sinkrono nastala umjetnička djela. Osnovna zamisao ovog ratnog ciklusa Daniela Butale vrlo je jednostavna, radi se o dojmljivom nizu portreta mladih muškaraca koji jedan drugome nalikuju poput braće. Njihove izranjavane fizionomije prikazane u krupnom planu metaforički ih vežu u rat-ničko pleme u koje su inicirani ekstremnim iskustvima s prve crte. Promatrajući iz očišta današnjeg (ne)mira,

ovi radovi djeluju nestvarno i čudno onome tko se nije iz prve ruke koprcao u ratnom vrtlogu.Donacija se sastoji od 37 radova na papiru u kombi-niranoj tehnici, nastalih od 1989. do 1997. godine. Za ovu je prigodu konzervatorsko-restauratorski uređeno i opremljeno 18 izloženih djela. Zahtjevan konzerva-torsko-restauratorski postupak provela je konzervato-rica-restauratorica majstorica Nada Skotak iz Zagreba. Nakon postupka umjetnine su opremljene u Studiu M u Zagrebu.Katalog izložbe sadrži reprodukcije izloženih djela i predgovor Antonije Škrtić, a zajedno s ostalim promo-tivnim materijalima oblikovan je i tiskan u Tiskari Peča-rić & Radočaj u Karlovcu. Kustosice izložbe su Ružica Stjepanović i Antonija Škrtić, a realizirana je sredstvi-ma Grada Karlovca.

DANIEL BUTALA: PORTRETI POZNATO NEPOZNATIH / DONACIJA GRADSKOM MUZEJU KARLOVACIZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA GRADA KARLOVCA, GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 6. SRPNJA –15. RUJNA 2016.ANTONIJA ŠKRTIĆ

Otvorenje izložbe

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

46 GLAS

GLASNO I JASNO

Slikarstvo Aleksandre Gorete malo koga može osta-viti ravnodušnim. Ono je istovremeno iznimno di-namično, snažnog kolorita, izražene vitalističke

energije, ali i kontemplativno, istančano, s naglašenom težnjom za mirnom izolacijom pojedinca u prirodi. Upra-vo se na ovoj karlovačkoj maloj retrospektivi autorice kroz sve njezine cikluse može detaljno slijediti to dvoj-stvo koje se zapravo u konačnici svodi na temu života i smrti, ali i traganja za važnom temom osobne slobode.Naime, kada govorimo o slikarstvu ove umjetnice, nije tek dostatno naglasiti njezinu vezanost uz tradiciju ame-ričkog i europskog hiperrealističkog slikarstva. Britanski povjesničar umjetnosti Edward Lucie-Smith zapaža kako se kod zamjetno velikog broja američkih hiperrealistič-kih slikara s kraja 80-ih i tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća javlja odluka da ne odustanu od slikarstva pod utjecajem sveprisutnog medija fotografije, ali uz napo-menu da se ipak istovremeno “neće moći oduprijeti za-vodljivim mogućnostima uporabe fotografskih efekata u slikarstvu”, posebice kada se radi o fragmentima pejza-ža. To nas vodi do potenciranog zasićenja tonske skale, fluidnih prijelaza između svjetla i sjene – što kod Alek-

sandre Gorete zbog uporabe zračnoga kista podsjeća i na meku svjetlost baroknih slika – kao i kolori-stičkog isticanja nekih detalja koji takve boje realno nemaju u prirodi. Krajnji

je cilj postići emotivno nabijenu atmosferu slike koja neće otići prema dekorativnosti, već će autorici služiti da pojača metaforički element vode ili vatre u svojem slikarstvu. Posebnu okosnicu ove izložbe čini nekoliko instalacija. “Otkupitelj grijeha” svojevrsna je posveta slikaru Dimitriju Popoviću u kojoj se umjetnica okreće pitanjima smisla i održavanja vjere u današnjem kom-pleksnom svijetu, gdje se često pitamo o postojanju neke više nebeske pravde. Crteži u ugljenu inspirirani bolnom temom ratnih stradanja ljudi, “Bosanske knjige mrtvih”, nastavljaju taj mučni niz naše recentne povije-sti, dok će se u instalaciji “Smisao života” autorica ipak okrenuti pozitivnoj kreativnoj energiji partnerske ljuba-vi, koja je podržana nebeskom zaštitom. Kada govorimo o nepravdama ovoga svijeta, u ciklusu slika “Big Apple” Aleksandra kroz motiv Manhattana iz ptičje perspektive ponovno tematizira dvojni moral ljudske egzistencije: za našu je generaciju žena osvijetljeni Manhattan simbol lagodnog života četiriju junakinja iz televizijske serije “Seks i grad”, ali za Indijance on je i danas simbol oti-mačine, dobro koje je bijeli čovjek od njih kupio za 26 dolara. U slikarstvu Aleksandre Gorete postoji snažna težnja za ispravljanjem dubljih kozmičkih nepravdi, skidanja oko-va koje nameće društvo (motiv konja), ali i buntovnički element koji očitavamo kroz temu slobodnog jurenja na motorima nepoznatim i neistraženim prostranstvi-ma – kojima su današnje žene zamijenile galopiranje na konjima! Aleksandra Goreta nosi u sebi te simbole i metafore duboko osviještene, predstavljajući nam slike koje ukazuju na visoki stupanj životne zrelosti autorice. Ispod efektne i koloristički temperamentne površine njezinih slika krije se mudrost regenerativne energije feniksa.Detalj postava

ALEKSANDRA GORETA: MOJE SLIKE, MOJI SNOVIGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 7. RUJNA – 2. LISTOPADA 2016. GODINE

IVA KÖRBLER

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 47

GLASNO I JASNO

Uz Glazbenu školu Karlovac i Gradsku knjižnicu “Ivan Goran Kovačić”, Gradski muzej Karlovac sudjelovao je u proslavi 25. godišnjice neovi-

snosti Republike Hrvatske u Pečuhu, u organizaciji Ge-neralnog konzulata RH u Pečuhu i Karlovačke župani-je, predstavivši se izložbom fotografija Gorana Vranića Portret grada Zvijezde. Gostovanje izložbe popraćeno je deplijanom izložbe na hrvatskom i mađarskom je-ziku.Umjetnički fotograf srednje generacije Goran Vranić ciklusom fotografija posvećenima gradu Karlovcu na-stavlja višegodišnje bavljenje fotografskom interpreta-cijom detalja arhitekture i urbanizma hrvatskih grado-va Zagreba (1994.), Pakraca i Lipika (1996.), Koprivnice (2007.) i Dubrovnika (2008.). Izložene fotografije do-kumentiraju i interpretiraju ukrasne motive izvedene na pročeljima, te unaprjeđuju promatračev osobni do-življaj baštinjenog oblikovnog bogatstva, više ili ma-nje sačuvanog na “obrazima” karlovačkih kuća, u cilju promicanja kulturnog identiteta Karlovca i Hrvatske.Ciklus fotografija posvećen karlovačkoj Zvijezdi i njezi-noj neposrednoj blizini nastao je u prvoj polovici 2012. godine. Izložba je premijerno bila postavljena u Galeri-ji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu, a potom ju je u okviru programa Noć muzeja 2013. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu pogledalo 6000 posjetitelja. Nakon toga bila je postavljena u Generalskom Stolu (2013.), gradu Kromberku u Novoj Gorici u Sloveniji (2014.) te prošle godine u Starom gradu Ozlju u Zavičajnom muzeju.Nakon gostovanja u Pečuhu, izložba je na poziv Grad-ske knjižnice i čitaonice u Virovitici postavljena u izlož-benom prostoru Gradske knjižnice i otvorena u okviru Okruglog stola o poticanju čitanja na kojem su se oku-pili brojni knjižničari, nastavnici, nakladnici i udruge.

Time se još jednom potvrdilo da je izložba Portret gra-da Zvijezde izuzetan prilog promociji kulturne baštine Karlovca i Hrvatske, kako je to apostrofirala i jedna od posjetiteljica izložbe i sudionica okruglog stola Moj Karlovac − posvuda…

GOSTOVANJA IZLOŽBE GORAN VRANIĆ: PORTRET GRADA ZVIJEZDECSONTVÁRY MÚZEUM, PEČUH, MAĐARSKA, 6. – 23. LISTOPADA 2016.GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA, VIROVITICA, 7. – 30. STUDENOGA 2016.ANTONIJA ŠKRTIĆ

Portret grada Zvijezde u Pečuhu

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

48 GLAS

GLASNO I JASNO

Izložba donacija fotografa Gorana Vranića druga je ovogodišnja izložba kojom smo predstavili dona-cije Gradskom muzeju Karlovac tematski vezane

uz Domovinski rat. Nakon predstavljanja donacije cr-teža Portreti poznato nepoznatih (1989. − 1998.) aka-demskog slikara Daniela Butale povodom Dana grada, izložbom Kroz objektiv branitelja − zima 1991./92. predstavili smo donaciju fotografija Gorana Vranića iz ciklusa Portreti branitelja i Ponos hrvatskih ratnika.Goran Vranić svojim nas fotografijama uvodi u svijet ratne stvarnosti branitelja. Najveći dio fotografija sni-mljen je u jesen-zimu 1991./92. godine na bojnim po-ložajima u općini Generalski Stol. Manji dio fotografija nastao je u vrijeme kratke obuke pripadnika brigade u Zagrebu i Karlovcu. Autentičnost fotografijama daje fotografovo neposredno sudjelovanje u događajima − Goran Vranić dragovoljac je Domovinskog rata, pri-padnik 150. brigade HV-a. Stoga fotografije, uz svoju dokumentarnu vrijednost, odišu i snažnom osobnom emotivnom notom. “Njegova motivacija nije bila ona koja je pokretala ratne fotoreportere koji su više ili ma-nje vezani uz svjetske fotografske kuće došli izdaleka u Hrvatsku ‘loviti’ dramatične i šokantne ‘ikone’ rata po kojima će Domovinski rat biti prepoznat i zastupljen u svjetskim medijima ili pak lokalne fotoreportere ko-jima je rat došao na kućna vrata i koji su se nekog po-podneva ili jutra 1991. godine neopazice i sebi sami-ma pretvorili u fotografske kroničare stradanja svoga grada i svojih sugrađana. Fotografa i branitelja Gorana Vranića u zimu 1991. pokretalo je intimnije čuvstvo prema prijateljima s kojima je odrastao na zagrebač-kom Črnomercu i s kojima se dobrovoljno priključio obrani napadnute Hrvatske. Njegova empatija prema

‘modelima’ izrasla je na generacijskoj, kvartovskoj, domoljubnoj i kršćanskoj ravni” (iz predgovora izložbi Antonije Škrtić).Na snimkama su pripadnici 150. brigade HV-a Zagreb − Črnomerec. Ova brigada osnovana je 12. kolovoza 1991. godine. Prošla je ratni put od Jastrebarskog, Kar-lovca, Duge Rese, Korduna, Sunje, Posavine, istočne Slavonije, južnog bojišta do Like. Poginulo je 37, a ra-njeno preko 200 pripadnika brigade.Od sredine studenog 1991. do srpnja 1992. godine brigada brani položaje na karlovačkom ratištu. 1. pje-šačka bojna sudjelovala je u sprječavanju proboja oklopnih postrojbi JNA iz vojarne Logorište u Karlovcu. Dio brigade raspoređen je na bojne položaje u općini Generalski Stol. Najteže borbe i velike gubitke u ljud-stvu brigada je pretrpjela u vojno-redarstvenoj ope-raciji Medački džep. U oslobodilačkoj operaciji Oluja sudjelovala je na području ličkog bojišta. Zapovjednici

GORAN VRANIĆ: KROZ OBJEKTIV BRANITELJA – ZIMA 1991./92. IZLOŽBA FOTOGRAFIJA POVODOM DONACIJE GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC I 25. OBLJETNICE POČETKA DOMOVINSKOG RATAGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 4. LISTOPADA – 19. PROSINCA 2016.

RUŽICA STJEPANOVIĆ

Otvorenje izložbe u dvorištu Muzeja

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 49

GLASNO I JASNO brigade bili su Josip Strga-nac, Zlatko Majić i Ognjen Debeljak. Odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrin-skog. Ciklus fotografija Portre-ti branitelja prvi je put predstavljen u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u listopadu 1992. godine. Već u studenom izložba je postavljena u Karlovcu u izložbenom prostoru Zorin doma. Bila je to prva sa-mostalna izložba Gorana Vranića. Ciklus Ponos hrvat-skih ratnika izložen je 2011. godine u Galeriji Angeluš u Zagrebu.Donacija Gorana Vranića Gradskom muzeju Karlovac uključuje 68 crno-bijelih fotografija vel. 60 x 50 cm, 735 digitalnih prijepisa ana-lognih fotografija uz pravo na njihovo korištenje, ratnu odoru fotografa i fotografski aparat kojim su fotografije snimljene. Na izložbi su se mogle pogledati 44 fotografije, 18 por-treta i 26 snimaka ratne svakodnevice branitelja, rat-na odora fotografa i multimedijalna prezentacija svih fotografija ciklusa Portreti branitelja i Ponos hrvatskih ratnika te pripadajuća fotodokumentacija spomenutih

izložbenih predstavljanja. Uz prisutnost velikog broja posjetitelja, na otvaranju izložbe kao posebni gosti bili su pripadnici 150. brigade HV-a, glavni akteri izlo-ženih fotografija, nastalih prije 25 godina. Dvojezični hrvatsko-engleski katalog na 24 strane ure-dila je kustosica izložbe Ružica Stjepanović, predgovor je napisala Antonija Škrtić, a vizualni identitet napravi-li su Sandra i Mladen Bolfek.

Postav izložbe

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

50 GLAS

GLASNO I JASNO

Izložba Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja − 250 godina Gimnazije Karlovac kruna je suradnje GMK-a i Gimnazije Karlovac i pokazuje svu ljepo-

tu prirodoslovlja u sklopu obrazovanja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i kasnije. Zamišljena je kao pogled u prošlost koji se prenosi na posjetitelja i uvlači ga u izgubljeni svijet prirodoslovlja kada je preparatorstvo bilo u punom zamahu, vrste brojne i lako dostupne, a na nastavi su učenici učili iz prve ruke, na preparatima i nastavnim pomagalima čiji su danas već zaboravljeni autori bili svestrani prirodoslovci koji su svojim radom brisali granice između znanosti i umjetnosti. Prirodoslovna zbirka Gimnazije Karlovac jedna je od najstarijih i najznačajnijih školskih zbirki u Hrvatskoj te je zaštićena kao kulturno dobro. Zbog toga je odlu-čeno da se povodom 250-e godišnjice škole njen sa-držaj prezentira javnosti. Prije izložbe zbirka je pripre-mljena i obrađena. Pripremni radovi na zbirci trajali su od 2013. godine, a uključivali su: pregled stanja oču-

vanosti, inventari-zaciju, usklađiva-nje zastarjelih na-ziva s modernom sistematikom, vri-jednosnu katego-rizaciju, digitaliza-ciju i restauraciju. Rezultati su poka-zali da zbirka ima 1153 predmeta koji su podijeljeni u 9 podzbiraka (geo-loško-paleontološka, algološka, botanička, mikološ-ka, mikrobiološka, malakološka, zoološka, antropo-loška i geografsko-gospodarska) i podzbirku opreme (namještaja). Od ukupnog fundusa zbirka broji 518 očuvanih predmeta (45 %) te 635 oštećenih (55 %). Za 613 (53 %) predmeta poznati su podatci i autor, dok za njih 540 (47 %) nema oznaka autora, niti ostalih poda-taka. Vrijednosno su kategorizirani isključivo biološki predmeti od kojih 100 (17 %) pripada stručnoj, 336 (56 %) obrazovnoj i 161 (27 %) povijesnoj kategoriji. Vri-jednosna kategorizacija ukazuje na to da zbirka nema znanstvenu vrijednost, no to nikako ne umanjuje njen velik kulturni značaj za Karlovac i Karlovačku županiju. Autori izložbe su kustos GMK-a Luka Čorak i profesor biologije Antun Milinković, otvorena je 19. 10. i traje do 15. 2. 2017. U tom periodu posjetitelji će moći u Galeriji “Vjekoslav Karas” vidjeti preko 300 predmeta iz fun-dusa školske zbirke i GMK-a. Izložba se sastoji se od triju velikih cjelina: prva je uvod koji govori o povijesti nastanka Gimnazije, tj. o prilikama u Karlovcu koje su

Autori izložbe

IZLOŽBA PUT U PROŠLOST PRIRODOSLOVLJA I OBRAZOVANJA – 250 GODINA GIMNAZIJE KARLOVACGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 19. LISTOPADA 2016. – 15. VELJAČE 2017.

LUKA ČORAK

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

GLAS 51

GLASNO I JASNO

uzrokovale ujedinjenje triju škola koje su prethodile Gimnaziji Karlovac. Druga, najveća cjelina, predstavlja Prirodoslovnu zbirku i podijeljena je na podcjeline ka-binet i botanički vrt. Treća je zapravo moderna učioni-ca gdje je sadržan interaktivni dio izložbe i u kojoj se održava prateći pedagoško-andragoški program.

PREZENTACIJE – IZLOŽBE

52 GLAS

GLASNO I JASNO

POVIJESNI RAZVOJ

Razvoj medičarstva i svjećarstva usko je vezan uz razvoj pčelarstva i proizvodnju pčelarskih proi-zvoda koje su ljudi u početku koristili za prehra-

nu. Pčelarenje su u naše krajeve donijeli Kelti oko 400 godina prije Krista – imali su razvijenu trgovinu medom i voskom, a radili su i konzumirali medeno vino i medo-vinu. S vremenom se uporaba pčelarskih proizvoda pro-širila i postala osnovom licitarskog zanata pa su tako osnovni proizvodi bili bijeljeni pčelinji vosak, voštani-ce, medeni kolači i pića od meda, dok je vosak zbog svoje trajnosti služio kao sredstvo razmjene i za izradu svijeća.Prvi medičari i svjećari živjeli su u gradovima blizu kra-ljevskih dvorova, na križanjima važnih trgovačkih pute-va ili blizu mjesta proštenja jer im je na tim mjestima bilo lakše nabavljati sirovine, a imali su i bolju prodaju. Prva saznanja o pravljenju medičarskih i svjećarskih proizvoda potječu iz samostana. U srednjem vijeku svećenici su bili rijetki obrazovani ljudi te su u samo-stanima obučavali nadarene pojedince iz puka raznim zanatima i rukotvorstvu, pa tako i ovom zanatu.Razvoj u HrvatskojPrvi pisani dokumenti koji govore o postojanju voskara na području Hrvatske potječu iz Zagreba iz 14. stoljeća u kojima se navodi da u Zagrebu djeluju dvojica cero-plaste ili woskari. No, razvoj medičarstva i svjećarstva počeo je ranije i povezuje se s razvojem obrtništva. Još u 13. stoljeću hrvatsko-ugarski kraljevi počeli su s na-seljavanjem stranaca s područja Njemačke i Austrije od kojih su mnogi bili vrlo kvalitetni obrtnici. Naselivši ih na područja trgovišta, vladari su stvarali jaka gos-podarska mjesta koja su postajala uporišta kraljevske

vlasti. Iz prvotnih crkvenih bratovština razvili su se ka-snije cehovi kojima su još od 15. stoljeća dodjeljivane razne privilegije kako bi ih se potaklo na što brži razvoj obrtništva. Kroz 18. i 19. stoljeće ovi obrtnici postaju sve brojniji, razvijaju se u najjači stalež u gradovima, pa tako i njihovi cehovi bivaju sve jači i važniji.Stoga se pe-riod 18. i 19. stoljeća smatra Zlatnim dobom licitarstva.

PREDAVANJE O LICITARIMA...GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, MALA DVORANA, 20. TRAVNJA 2016.

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI

O licitarima…Predavanje u okviru programa Predmet mjeseca-licitarsko srce kustosice Nikoline Belan~i} Arki

Mala dvorana Gradskog muzeja KarlovacUlaz slobodan

Srijeda, 20. travnja 2016. u 18 sati

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

GLAS 53

GLASNO I JASNO ZANIMANJE MEDIČAR I SVJEĆARU 17. stoljeću po prvi se puta spominje zanimanje li-citar, a od tada se medičari i voskari, danas svjećari, spominju u zajedničkom kontekstu. Vođenje obrta bio je muški posao, nasljeđivao se gotovo uvijek po muš-koj liniji, pa su djeca majstora već od malih nogu učila o ovome zanatu. Znalo se dogoditi da obrt naslijedi udovica majstora, no onda bi je obično oženio pomoć-nik tako da bi upravljanje obrtom ponovno bilo u muš-kim rukama. Ponekad bi ipak i kćeri nasljeđivale obrte od očeva, no u vrlo rijetkim situacijama. Licitarstvo je bilo vrlo popularno zanimanje u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Oni koji su se željeli baviti ovim zanatom često su odlazili na nauk i izvan Hrvatske, no i mladi naučnici iz drugih zemalja dolazili su na obra-zovanje u Hrvatsku, gdje su nakon naučenog zanata i položenog majstorskog ispita često ostajali živjeti. Od druge polovice 20. stoljeća stanje se počinje mijenjati i zanimanje za ovaj zanat počinje polako opadati. Ra-zlog tome je pojava industrijskih proizvoda i sirovina, ali i promjene u sustavu školovanja. Prvotno je obrazo-vanje trajalo 4 godine, zatim se smanjilo u tri godine. Kako bi mogli biti samostalni obrtnici, učenici su mo-rali ići na nauk kod majstora koji je trajao nekoliko go-dina. Nakon toga polagali su majstorski ispit. Kada se uvela škola učenika u privredi, najčešće su je pohađali oni učenici čiji su roditelji imali ovakav obrt kod kojih su izučili zanat i kasnije samo položili majstorski ispit. To je dovelo da pojačanog pada zanimanja za licitarski zanat. Danas je stanje takvo da se u Hrvatskoj samo 15 obrta stvarno bavi medičarstvom i svjećarstvom, iako je na Popisu tradicijskih i umjetničkih obrta pri Hrvat-skoj obrtničkoj komori 25 obrtnika.

KARLOVAČKI LICITARIU Karlovcu se u 18. stoljeću po prvi puta u povijesnim dokumentima spominje postojanje medičara i svje-ćara, odnosno voskara. Kontribucioni popis za 1780. −1781. godinu spominje Andreasa Znedicha kao cero-plastu – voskara. To potvrđuje pretpostavku da su me-dičarima i svjećarima prethodili voskari jer je njihovo postojanje bilo vezano uz nabavu voska za crkve. Prvi medičarski i voskarski obrt u Karlovcu osniva Francuz

Alfonso Duquenois[ Dukvinos] 1812. godine, a spomi-nje se da vodi i sapunarsku radionicu. Naslijedio ga je zet Ivan Reicherzer, a od 1850. isti obrt preuzima Đuro Wendauer koji vodi i pekarski obrt, trgovinu mješovite robe i veleprodaju vina i žestokih pića. Nije bilo neo-bično da licitari imaju više obrta jer je prodaja medi-čarskih proizvoda uglavnom ovisila o kupovnoj moći seoskog stanovništva, o prodaji na sajmovima i pro-štenjima koji su se uglavnom održavali ljeti, a trebalo je od nečega živjeti i u zimskim mjesecima. Jedna od najpoznatijih karlovačkih obitelji koje su se bavile licitarstvom zasigurno je obitelj Lukinić. Oni su otkupili radionicu Đure Wendauera, a 1863.godine Edo Lukinić pokreće medičarski i voskarski posao. Kasnije osniva “Prvu hrvatsku parnu tvornicu voštenih svijeća i medičarskih proizvoda M. Lukinić” koju naziva pre-ma svojoj supruzi Mariji R. Melek. U početku su više bili usmjereni medičarstvu nego svjećarstvu, no kada je 1893. godine Edo preminuo, posao preuzimaju su-pruga Marija i njihov sin Rudolf te se okreću uglavnom proizvodnji svijeća. Preusmjerili su proizvodnju na svi-jeće jer su se u to doba u Hrvatskoj uglavnom mogle kupiti parafinske svijeće čija uporaba nije bila dozvo-ljena u crkvama. Naime, prema liturgijskim propisima, u crkvama su svijeće morale biti od pčelinjeg voska, a takve proizvodnje tada u Hrvatskoj gotovo da i nije bilo. U doba Rudolfa Lukinića u tvornici se proizvodnja konstantno unaprjeđivala – imali su parni kotao za de-stilaciju i grijanje voska, a kasnije su ga zamijenili još modernijim. U njegovo je doba tvornica s Gaze prese-ljena u današnju Domobransku ulicu, tadašnju bivšu tvornicu štapova Heinrich-Funk, zbog povećanog op-sega poslovanja. 1920. godine umire Rudolf, a nasljeđuje ga supruga Beata i najstariji sin Radoslav. Od 1937. godine njihova tvornica nosi novo ime “Union”, a novi vlasnik postaje Dragutin Jauk, dok Radoslav Lukinić ostaje u tvornici kao glavni poslovođa. Beata Lukinić imala je radionicu sve do 1942. kada je zbog ratnih zbivanja prestala s radom, kao i cijela tvornica, a inventar je bio u potpu-nosti razgrabljen. Obitelj Lukinić dugi je niz godina svoje proizvode izla-gala na brojnim izložbama na kojima su osvojene broj-ne plakete i priznanja. Zanimljivo je da su svi kasniji medičari i svjećari počeli raditi upravo kod Lukinića.

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

54 GLAS

GLASNO I JASNO Danas je, na žalost, ovo zanimanje pred nestankom. U Karlovcu postoje samo dva tradicijska medičarsko-svjećarska obrta (obitelj Hribar i Prstec) i jedan proi-zvođač svijeća.

LICITARSKI PROIZVODINaziv licitar ima germansko porijeklo od riječi Lebzel-ter (Austrija) odnosno Lebkuchen (Njemačka), no kod nas još dodatno prilagođeno lokalnim govorima – tako u Slavoniji kažu leceter.Proizvodi licitara stoljećima su poznati u gotovo svim europskim zemljama – prvenstveno su to bili sitni ko-lačići od tijesta koje se prije pečenja obavezno ostav-ljalo preko noći da odstoji. Med i pčelinji proizvodi osnovne su sirovine za izradu licitarskih proizvoda. Od meda se rade medeni kolači (licitari, medenjaci, tje-stene krunice), pića (gvirc, medica), dok se od voska rade svijeće. Izrada proizvoda uglavnom je ručna, a li-citari svoje proizvode najčešće prodaju na proštenjima i sajmovima.Za izradu licitarskih predmeta do kraja 19. stoljeća uglavnom su se koristili drveni kalupi, a kasnije metal-ni kalupi raznovrsnih oblika koji se nazivaju šteheri. U proizvodnji licitarija koriste se i tilne – metalni modeli za ukrašavanje koji se stavljaju na vrh škrnicli (tuljaca od pergamentnog papira) koji se pune smjesom za ci-franje – ukrašavanje. Najčešći i nama najpoznatiji licitarski proizvodi sva-kako su licitarska srca koja su uvijek bogato ukraše-na cvjetićima, ogledalcima i stihovima. Njih su obično poklanjali momci svojim djevojkama. No, postojali su i drugi oblici poput bebe ili djeteta u povoju koje su obično djevojčice dobivale na proštenjima, zatim u obliku konjanika i jahača koje su dobivali dječaci, a bile su tu i gljivice, zvijezde, torbice.

POSTUPAK IZRADEIzrada licitarskih srca dugotrajan je posao. Prvo je potrebno zamijesiti smjesu prema receptu koji svaki majstor ima (brašno, šećer, voda, jaja, sirup i salaka-lija – licitarski kvasac ili amonijak bikarbonat). Ta se smjesa ostavi da stoji preko noći. Sljedeći dan razvalja se tijesto uz pomoć vaglera – drvenog valjka i oblikuje

šteherima – kalupima od bakrenog lima ili nehrđaju-ćeg čelika. Tako oblikovani kolačići peku se nekoliko minuta na 300⁰C. Pečeni kolačići stavljaju se sušiti minimalno mjesec dana, čak i do dva mjeseca. Nakon tog perioda, umaču se u želatinu – najčešće crvenu, ali danas postoji i bijela, žuta, plava, roza, zelena, ljubi-časta. Ostavljaju se ponovno sušiti dva do četiri dana (ovisno o vremenskim prilikama), a nakon toga slijedi cifranje – ukrašavanje posebnom smjesom od krum-pirova brašna i bombonskog sirupa. Nakon toga se po treći puta stavljaju sušiti na period od oko dva tjedna i tada je postupak napokon gotov i licitarsko srce je spremno za prodaju ili darivanje. Medenjake i piškote također proizvode licitari. Postu-pak izrade malo je drugačiji od izrade licitarskih srca – izrađuju se od medenog tijesta (jaja, šećer, voda, salakalija, brašno s dodatkom prženog šećera, med). Smjesa se prvo miješa kutlačom, zatim se breha (tako-đer se miješa ali s drugim oruđem) i valja. Takva smje-sa je onda spremna za oblikovanja − medenjaci se oblikuju šteherom, a piškoti režu drvenim nazubljenim valjkom. Tako oblikovani stavljaju se peći 3 minute, a hladni se mogu kandirati. Tjestene krunice (još ih se naziva čisle, patrice ili gro-tulje) još su jedan od proizvoda licitara. Sastoje se od niza malih okruglih kolačića, žutih i rozih, nanizanih na konopac, a završavaju križem. U njima su najviše uživala djeca koja su ih najčešće pojela putem kući s proštenja. Licitari su izrađivali i piće gvirc. Gvirc se dobiva vre-njem meda iz saća, prokuhanog s vodom, uz dodatak hmelja. Nakon kuhanja, smjesa se pretoči u kace i ide na hlađenje. Kada nakon mjesec dana zakipi, filtrira se i stavlja u bačve.Svijeće i votivi također su licitarski proizvod, načinjen od voska. Postoji nekoliko tehnika izrade svijeća. Jed-na od njih je izrada pomoću kalupa kada se kalup na-puni smjesom i ostavi da se smjesa stvrdne, nakon čega je svijeća gotova. Druga tehnika izrade je izrada na ringu gdje se stijenj vješa na kvačice ringa, smjesa voska ili parafina se polijeva kutlačom po stijenju u dva navrata, nakon čega se svijeće skidaju s ringa i suše. Nadalje, postoji tehnika izrade uz pomoć tunkerice – stroja za izradu svijeća koja može biti automatska ili ručna. Fitilj se objesi na kuke, a cijele svijeće se zatim

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

GLAS 55

GLASNO I JASNO tunkaju – uranjaju u tunkericu onoliko puta koliko je potrebno da bi oblik svijeće bio jednoličan cijelom du-žinom svijeće. Nakon toga se skidaju s kukica i polažu na ravan kameni stol kako bi ih se moglo pravilno obli-kovati. Posljednja tehnika je Zugbank tehnika kojom se rade duge i uske svijeće na način da se omataju oko drvenog kalupa i režu na odgovarajuću duljinu. Na svi-jeće su se lijepile sličice ili trakice od voska, a danas se vrlo rijetko mogu naći svijeće izrađene od voska jer se uglavnom rade od parafina ili imaju vrlo mali postotak voska. Votivi ili zagovori, opferi, služili su za zavjete uz moli-tve u crkvama.Prinosili su se Bogu, Majci Božjoj ili ne-kom svecu s molbom ili željom za pomoć, najčešće za ozdravljenje. Izrađivali su se također od voska u razli-čitim oblicima. To su obično bili muški ili ženski likovi, ruke, noge, domaće životinje i slično. Uvijek su bili vrlo traženi proizvod, a od 70-ih godina prošloga stoljeća interes za njih gotovo je potpuno nestao. Od nekad jako zastupljenog obrta i gotovo najjačeg ceha, danas je medičarstvo i svjećarstvo posao kojim se u Hrvatskoj bavi jedva 15 obrtnika. Zanimanje za ovaj oblik rada i danas je vrlo nisko i najčešće se jav-lja unutar obitelji kada djeca nasljeđuju svoje rodite-lje u vlastitim tradicijskim obrtima. Posao nije nimalo lak – zahtijeva znanje, spretnost, brzinu, ali da bi bio uspješan i da bi u današnjim potrebama tržišta uspio opstati potrebno je uložiti i puno ljubavi…

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

56 GLAS

GLASNO I JASNO

Uoči Svih svetih, u ponedjeljak 31. 10. 2016. godine u dvorani u prizemlju Gradskog muze-ja Karlovac održano je predavanje više kusto-

sice mr. sc. Sande Kočevar pod naslovom “Kako smo žalovali u 19. stoljeću”. Predavanje se bavilo jednim popularnim obredom žalovanja u drugoj polovici 19. stoljeća – posmrtnom fotografijom. Posmrtna fotografija (memento mori) običaj je fotogra-firanja preminulih članova obitelji koji je u drugoj polo-vici 19. i početkom 20. stoljeća bio popularan u SAD-u i Europi. Portreti pokojnika na odru nisu nepoznati u povijesti umjetnosti, no izumom fotografija (izumljena je 1839. godine) to jedino sjećanje na najdraže pokoj-ne članove obitelji postaje brže rješenje od portreta

te isplativije, iako su si i fo-tografiranje mogli priušti-ti samo boga-tiji društveni slojevi. Po-smrtne foto-grafije odraz su kulturno-p ovi j e s n o g odnosa pre-ma konceptu smrti i otkri-vaju prikazi-vanje smrti u određenom vremenu i prostoru. Nji-hova analiza

daje uvid u obrede, dekoracije i predmete, te njihovo mijenjanje. Razvojem fotografskih postupaka posmrtna fotografija razvija vlastite zakonitosti: poštuje odrednice portret-ne fotografije, kao i savjete za fotografiranje interije-ra i mrtve prirode. Tako su prve posmrtne fotografije prikazivale samo glavu pokojnika, zatim cijelo tijelo u lijesu. Povezujući smrt s idejom o snu, pokojnike su fotografirali u krevetima kao da su u dubokom snu, a kasnije i sjedeći, za što su često koristili i uobičajena fotografska fizička pomagala, kako bi smanjili utjecaj mrtvačke ukočenosti (rigor mortis). Pokojnici se zatim počinju prikazivati kao živi, vrlo često im se na obra-ze nanosi ružičasta boja, oči su im otvorene ili su im nacrtane oči na sklopljenim vjeđama, što je ponekad napravljeno nevješto, pa izgleda groteskno. Počinje ih se fotografirati s ostalim članovima obitelji, nerijetko u naručju i zagrljaju, što je olakšavalo namještanje mr-tvog tijela.Karlovačka dagerotipija prikazuje bračni par s troje djece, a 1999. godine poklonio ju je Gradskom muze-ju Karlovac akademski kipar, lutkar, kazališni i filmski redatelj gospodin Berislav Brajković. Prema natpisu s unutrašnjosti kutije snimljena je 1849. godine, vjero-jatno u Rumi jer veze Riesterovih s Karlovcem započi-nju tek početkom 20. stoljeća. Kasnije fotografije čla-nova obitelji i rodoslovno stablo pomogle su u iden-tificiranju fotografiranih osoba. Utvrđeno je da se radi o Karlu Ferdinandu Riesteru i njegovoj drugoj supruzi Antoniji, te njihovoj djeci Karlu, Ferdinandu i Theresiji.Karl Ferdinand Riester rođen je 1793. godine u Beču, a 1827. godine došao je u Rumu, gdje se dvije godine kasnije oženio udovicom Annom Rupp. U tom braku nije imao djece, a 1838. godine ženi se 24-godišnjom

kako smo žalovali u 19. stoljeću

predavanje mr. sc. sande kočevar

ponedjeljak, 31.10.2016. u 18 satigradski muzej karlovac, strossmayerov trg 7,d v o r a n a u p r i z e m l j u , u l a z s l o b o d a n

PREDAVANJE KAKO SMO ŽALOVALI U 19. STOLJEĆUGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, MALA DVORANA, 31. LISTOPADA 2016.

SANDA KOČEVAR

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

GLAS 57

GLASNO I JASNO Antonijom Furiaković, kćeri mjesnog liječnika. U tom je braku, u razdoblju od 1839. do 1857. godine, rođeno devetero djece, od kojih prva tri sina (Heinrich, Franz i Johann), prema analizi dagerotipije i starosti djece na njoj, očito nisu doživjela spomenuto snimanje 1849. godine. Tako sa sigurnošću možemo tvrditi da su na dagerotipiji snimljeni Karl, rođen 15. veljače 1844. go-dine, Ferdinand, rođen 30. studenoga 1846. i Theresi-ja, rođena 29. rujna 1848. u Rumi.Kompozicija je jednostavna: roditelji sjede, Theresija sjedi ocu u krilu, između oca i majke je Ferdinand, a iza njega u drugom planu Karl. Pomnija analiza ukazuje na to da se ne radi o nestrpljivosti djece zbog dugotrajno-sti postupka fotografiranja već o posmrtnoj fotografiji. Naime, ono što privlači pažnju je ne samo poluležeći položaj malene Theresije u očevom krilu, već i očevo pridržavanje njene glave u uspravnom položaju. Iako je dagerotipija prilično oštećena, pažnju privlače sje-ne ispod djevojčičinih očiju, posebice desnog. Uveća-njem fotografije, izgleda da su oči zapravo sklopljene i da su na sklopljenim vjeđama nacrtane otvorene oči.Vrijednost ovog predmeta je višestruka. Same dage-rotipije bile su vrlo osjetljive, a kako su ujedno pred-stavljale jedini primjerak, jer reprodukcija nije bila mo-guća, napredovanjem fotografske tehnike one su se

prestale snimati, tako da broj sačuvanih dagerotipija u hrvatskim muzejima nije velik. Osim što je to jedina dagerotipija u Gradskom muzeju Karlovac, to je ujed-no, za sada, jedina poznata sačuvana posmrtna dage-rotipija u hrvatskim muzejima.

Dagerotipija obitelji Riester

PREZENTACIJE – PREDAVANJA

58 GLAS

GLASNO I JASNO

Doživljaj posjeta Stalnom postavu Gradskog muzeja Karlovac od ove godine upotpunjen je informativnom i praktičnom publikacijom Vodi-

ča Gradskog muzeja Karlovac objavljenom u hrvatskoj i engleskoj inačici.Vodič donosi povijesni prikaz muzejske djelatnosti u Karlovcu u kojem se ističu zasluge Melkiora Lukšića za utemeljenje i začetke ideje muzeja u Karlovcu te uloga Ivane Fadejev Vrbanić u oživljavanju te ideje stručnom realizacijom Gradskog muzeja Karlovac kao moderne ustanove. U nastavku je riječju i slikom predstavljen Stalni postav muzeja koji je otvoren 1997. godine. Stal-ni postav odabranim muzejskim predmetima iz zbirki Gradskoga muzeja Karlovac i relevantnim predmeti-ma iz zbirki drugih muzeja te muzejskim pomagalima predstavlja prirodne i kulturno-povijesne značajke gra-da Karlovca i karlovačkog kraja. Tekstove u publikaciji napisale su Hrvojka Božić i Antonija Škrtić, uredio ga je Igor Čulig, a oblikovao Dejan Dragosavac Ruta.Stalni postav Gradskog muzeja Karlovac zajedno s ovom publikacijom posjetiteljima Gradskog muzeja Karlovac pruža pregršt zanimljivih informacija o pri-rodnoj i kulturnoj baštini Karlovca i karlovačkoga kraja te može poslužiti kao odličan i vjerodostojan sažetak zavičajnih tema.

VODIČ GRADSKOG MUZEJA KARLOVACANTONIJA ŠKRTIĆ

Guide to

Karlovac City Museum

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Publisher: Karlovac City Museum

For publisher: Hrvojka Božić

Editor: Igor Čulig

Text: Hrvojka Božić & Antonija Škrtić

Photography: Photodocumentation GMK

Translation: Lingua centar

Proofreading: Eamonn Shanahan

Graphic design: Dejan Dragosavac Ruta

Press: Tiskara Pečarić i Radočaj

Copy: 500

www.gmk.hr

CIP is available in the digital catalogue

of National and University Library in Zagreb,

entry no. 000922454

©Karlovac City Museum 2016

VodičGradskog muzeja Karlovac

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac

Za nakladnika: Hrvojka Božić

Urednik: Igor Čulig

Tekst: Antonija Škrtić i Hrvojka Božić

Fotografije: Fotodokumentacija GMK

Lektura: Marina Marinković

Grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta

Tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj

Naklada: 1000

www.gmk.hr

CIP zapis je dostupan u računalnome

katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem 000922454.

© Gradski muzej Karlovac 2015. 2016.

PREZENTACIJE – PUBLIKACIJE

GLAS 59

GLASNO I JASNO

Na Starom gradu Dubovcu na blagdan sv. Mi-hovila u prostoru izložbe “Katedra ili priča o prvim kršćanima u Pokuplju” održana je pro-

mocija prve knjige iz novopokrenute biblioteke Geni-us loci – Rano kršćanstvo u Pokuplju, izdavača Arhe-ološke udruge Kremen i suizdavača Gradskog muzeja Karlovac, Planinarskog društva Vrlovka, Nacionalnog svetišta svetog Josipa Karlovac − Župa BDM Dubovac, Zavičajnog muzeja Ozalj, Općine Kamanje, te Grada Ozlja.Autor, arheolog Gradskog muzeja Karlovac, Lazo Čuč-ković i koautorica arheologinja Sunčica Žapčić u knjizi donose cjeloviti pregled trenutno poznatih ranokr-šćanskih lokaliteta oko rijeke Kupe i njenih pritoka, a nalaze stavljaju u prostorni i vremenski kontekst.Najznačajniji od njih je ranokršćanski prsten pronađen u špilji Vrlovki u Kamanju, mjestu uz rijeku Kupu, izme-đu Ozlja i Metlike u Karlovačkoj županiji, koji se čuva

u Zavičajnom muzeju Ozalj. Njegova prezentacija, uz još nekoliko ranokršćanskih predmeta, u Noći muze-ja 2016. godine u Nacionalnom svetištu sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu, tijekom programa “Muzej u go-stima” dovela je i do izložbe Katedra ili priča o prvim kršćanima u Pokuplju istih autora, te ove knjige.Promociju je vodila urednica knjige Sanda Kočevar, a uz autora Lazu Čučkovića o samoj knjizi su govorili i recenzenti dr. sc. Milan Kruhek i mons. mr. sc. Antun Sente, otvorivši pri tom brojna pitanja, te uključivši u sadržajnu diskusiju i publiku. Svi su se ipak složili da je izuzetna vrijednost ove knjige što utire put drugim istraživačima ranokršćanskog perioda u Pokuplju koje svojim materijalnim nalazima može zasigurno svjedo-čiti o životu našeg područja u antici.Grafičko oblikovanje i tisak u nakladi od 200 primjera-ka izvela je Tiskara Pečarić & Radočaj.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE RANO KRŠĆANSTVO U POKUPLJUSTARI GRAD DUBOVAC, 29. RUJNA 2016.

SANDA KOČEVAR

Predstavljanje knjige

VodičGradskog muzeja Karlovac

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac

Za nakladnika: Hrvojka Božić

Urednik: Igor Čulig

Tekst: Antonija Škrtić i Hrvojka Božić

Fotografije: Fotodokumentacija GMK

Lektura: Marina Marinković

Grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta

Tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj

Naklada: 1000

www.gmk.hr

CIP zapis je dostupan u računalnome

katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu pod brojem 000922454.

© Gradski muzej Karlovac 2015. 2016.

PREZENTACIJE – PUBLIKACIJE

60 GLAS

GLASNO I JASNO

Program Gradskoga muzeja Karlovac u ovogodiš-njoj Noći muzeja započeo je već u 17.00 sati, a posebno je bio usmjeren na djecu i mlade. U

programima je sudjelovalo 1704 posjetitelja.

U okviru zadane teme Utemeljitelji i reformatori u Noći muzeja 2016. na prvome katu zgrade Muzeja posteri-ma su predstavljeni muzealci zaslužni za osnivanje i djelovanje Gradskoga muzeja Karlovac, Ivana Vrba-nić i Nikola Dragarić. Plakate su uredile Hrvojka Božić i Antonija Škrtić, a oblikovao ih je Saša Stubičar koji je ujedno oblikovao i plakate programa Noći muzeja u Gradskome muzeju Karlovac i prirodoslovne radionice. Tijekom noći bila su organizirana stručna vodstva po stalnom postavu (u 18.00, 20.00 i 22.00 sata), a gra-đani su mogli nabaviti muzejska izdanja po povoljni-jim cijenama ili besplatno.

U izložbenom prostoru, u potkrovlju Muzeja, u su-radnji s Gradskim muzejom Križevci postavljena je gostujuća izložba Dr. Josip Kalasancij Sclosser, vitez Klekovski (1808. – 1882.). Po struci liječnik, ovaj hrvat-ski prirodoslovac posebno je zaslužan u entomologiji i botanici te su po njemu mnoge vrste dobile ime. Bio je među prvim izabranim članovima JAZU-a i predstoj-nik Matematičko-prirodoslovnoga razreda. Autor je te-meljnog botaničkog djela Flora Croatica (1869.) i djela Fauna kornjašah Trojedne kraljevine (1877.). Bio je prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva (1874).

U Noći muzeja 2016. posebno je istaknut njegov dopri-nos u entomologiji te je na tu temu organizirana edu-kativna, praktična radionica otvorenog tipa za djecu pod nazivom Što su to kukci? – osnove entomologije.

Radionica je održana od 17:00 do 20:15 sati, a bila je namijenjena podizanju javne svijesti o ljepotama i važnosti prirodoslovne kulturne baštine karlovačkoga kraja. Organizirana je u suradnji s Javnom ustanovom NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima pri-rode na području Karlovačke županije. Posjetitelji su imali priliku upoznati se sa živim kukcima paličnjaci-ma i zrikavcima koji su nabavljeni s Biološkog odsjeka PMF-a i Veterinarskog fakulteta, te s preparatima pče-le, cvrčka, ‘smrdljivog Martina’ i krila leptira. Na taj su način mogli vidjeti i saznati kako su kukci građeni, čime se hrane, kako ih prepoznati, kakav im je životni ciklus i mnoštvo drugih stvari. Osim toga, posjetitelji su mogli preuzeti razne promotivne i edukativne ma-terijale vezane za kukce i zaštitu okoliša te provjeriti svoje znanje pomoću radnih listića koji su pratili pro-gram radionice. Radionica je ostvarila velik uspjeh kod svih dobnih skupina i posjetitelji su bili podjednako oduševljeni sa živim primjercima kao i s preparatima. Radionicu je organizirao, osmislio i vodio kustos Luka Čorak u suradnji s muzejskom pedagoginjom Mateom Galetić i predstavnicom Javne ustanove Natura Viva Martinom Petrak.

U Galeriji “Vjekoslav Karas” posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu grafika, slika i skulptura istaknutog slovenskog akademskog slikara Vladimira Makuca (1925.). Izložena djela izbor su iz umjetnikove donacije Goriškom muzeju iz Nove Gorice. Oblikovno i sadrža-jem već više od sedamdeset godina opus izrasta ukori-jenjen u podneblju zavičajnoga Krasa, Primorja i Istre, a u čijoj je prirodnoj i kulturnoj baštini (ptice, doma-će životinje, vegetacija, pejzaž, kuće, ziđe, glagoljički grafiti, gotičko freskno slikarstvo, antička mitologija)

NOĆ MUZEJA 2016. U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC

LUKA ČORAK, ANTONIJA ŠKRTIĆ

PREZENTACIJE – ...

GLAS 61

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE – ...

Noć muzeja u Muzeju i Galeriji

62 GLAS

GLASNO I JASNO

umjetnik pronašao ikonografske elemente kojima je ostvario autentičnu poetiku. Izložba je poslužila kao inspiracija za program Noći muzeja 2016. godine. U predvorju Galerije “Vjekoslav Karas” održana je likov-na radionica karton tiska i priča crtežom: Čudesno per-je (dob: 7+, s početkom u 17.00 sati, u trajanju od 120 minuta) i likovna radionica oblikovanja papira i priča crtežom Svaka ptica svome… (dob: 7+, s početkom u 19.30 sati, u trajanju od 120 minuta) pod vodstvom likovne pedagoginje Ivane Maradin. U sklopu radio-nica sudionici su razgledali izložbu, upoznali se s os-novnim načelima grafičke tehnike, odnosno načelima oblikovanja volumena, te su se u praktičnom dijelu kreativno zabavili. Djeci su se pridružili i roditelji, pa je radionica Svaka ptica svome… dobila i obiteljsku važ-nost. Pripovjedačica Nataša Vojnović u dva je navrata tijekom večeri (u 17.30 i 18.30 sati) okupljenoj djeci

pričala priču Dječak i ptica (dob: 4+) spisateljice Nade Iveljić. U 22.00 sata dr. sc. Marica Čunčić predstavila je Staroslavenski institut iz Zagreba te održala predava-nje pod nazivom Sveta glagoljica kojim je objasnila da je glagoljica nastala iz kristograma, da je u njoj sadr-žana slika biblijskoga stvaranja svijeta u šest dana te da su njome zapisani biblijski i liturgijski tekstovi. Na-kon predavanja posjetitelji su mogli razgledati brojnu znanstvenu i stručnu literaturu o glagoljici, a poseban interes okupljenih pobudio je Glagoljski misal Hrvoja Vukčića (fototipsko izdanje), izdavača Staroslavenski institut − Mladinska knjiga − Akademische Druck iz 1973. godine. Na kraju predavanja Gradski muzej Kar-lovac sa zahvalnošću je primio pretisak Zerczala Mari-anskoga Jurja Habdelića iz 1662. godine kao dar dr. sc. Marice Čunčić.

PREZENTACIJE – ...

GLAS 63

GLASNO I JASNO

U cilju postizanja veće vidljivosti izložbe istaknu-toga slovenskog umjetnika Vladimira Makuca, među brojnim prosinačkim predbožićnim pro-

gramima Gradski muzej Karlovac organizirao je krea-tivno-ekološku radionicu izrade i postavljanja hranilica za ptice namijenjenu predškolskom i školskom uzrastu djece.Dvosatna radionica održana je u dva navrata na dan Gradskog muzeja Karlovca, 18. prosinca, u maloj dvo-rani Gradskoga muzeja Karlovac i na prvi dan zime, 22. prosinca u Galeriji “Vjekoslav Karas”. Na radionici pota-knutoj omiljenim i najčešćim motivom Makučevog opu-sa, pticom u pejzažu, sudjelovali su učenici Osnovne škole Grabrik i Osnovne škole Banija.Nakon kraćega upoznavanja motiva ptice u likovnoj umjetnosti i u opusu Vladimira Makuca te slušanja pri-povijetke Dječak i ptica spisateljice Nade Iveljić, koju je uz pomoć rekvizita izvela Nataša Vojnović, muzejska pedagoginja Matea Galetić započela je motivacijski raz-govor o pticama stanaricama i njihovoj prehrani tijekom zime u gradu. Potom se pristupilo izradi hranilica. Isci-jeđene naranče poslužile su kao zdjelice-visilice, a male ruke ispunjavale su ih smjesom loja i sitnih sjemenki za prehranu ptica zimi. Nekoliko hranilica postavljeno je na drveće u blizini muzejskih zgrada, a ostale su po-laznici ponijeli u svoje škole, dvorišta i balkone uz obe-ćanje da će ih tijekom zimskih mjeseci odgovorno na-dopunjavati hranom. Radionicom je ojačana ekološka svijest najmlađih te svijest o bogatstvu i ljepoti prirode i umjetnosti.

EDUKATIVNI PROGRAM UZ IZLOŽBU VLADIMIRA MAKUCA: RADIONICA IZRADE HRANILICA ZA PTICEANTONIJA ŠKRTIĆ

Hranilica za ptice

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

64 GLAS

GLASNO I JASNO

U okviru izložbe Zlatan Vrkljan: Zagrebačka ško-la ostvaren je opsežan edukativni program (stručna vodstva i radionice) u kojem je sudje-

lovalo 600 korisnika.Cilj programa bio je omogućiti predškolcima te učeni-cima osnovnih i srednjih škola izravan uvid u rad i pro-mišljanja Zlatana Vrkljana, jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih slikara, prezentirati komplek-snost njegove umjetničke fizionomije te vitalnost i važ-nost suvremenog slikarstva i umjetnosti kao važnog načina doživljavanja i razumijevanja svijeta u kojem živimo i kojega smo dijelom. Programom je ojačana javna slika Muzeja kao kulturne institucije koja prido-nosi kvalitetnom formiranju mladih sugrađana.Vodstva za učenike nižih razreda osnovnih škola i predškolce oblikovana su poput igre u kojoj su igrači pojedinačno ili u manjim grupama promatrali slike te na njima tražili i uočavali likovne detalje koje su dobili nakon kraćeg izlaganja. ‘Tragove’ je u obliku skice po-mno odabranih detalja pripremila vanjska suradnica na programu i likovna pedagoginja Iris Poljan.Za učenike srednjih škola priređen je besplatni infor-mativno-radni listić s namjerom da tijekom grupnog ili pojedinačnoga posjeta učenicima pomogne u usmje-ravanju pažnje, uočavanju i osvještavanju pojmova koji se savladavaju tijekom nastave likovne kulture. Nadalje, aktivnim i kritičkim promatranjem izloženih umjetničkih djela učenici mogu stvoriti vlastiti stav o njima, čime se posjet izložbi uklopio u aktivnosti ve-zane uz Građanski odgoj i obrazovanje u okviru sata razrednika. Radni listić osmislila je i uredila Antonija Škrtić i stručna suradnica Nataša Pavlović iz Gimnazije Karlovac, a oblikovao ga je Robert Šimrak.

EDUKATIVNI PROGRAM UZ IZLOŽBU ZLATANA VRKLJANAANTONIJA ŠKRTIĆ

Gimnazijalci rješavaju edukativni listić

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

MI SVI U KINU, 2016.ulje na platnu, 210 x 190 cm

Osnovni ritam na ovoj slici je alternacija svjetlo (lice) i tamno (prostor).

Koji ritam u prikazu lica prepoznaješ?

A. repeticija (ponavljanje jednog elementa u pravilnim razmacima)

B. alternacija (izmjena dvaju elemenata u pravilnim razmacima)

C. variranje/inačenje (ponavljanje elemenata koji sa svakim ponavljanjem mijenja jednu svoju karakteristiku, ali zadržava prepoznatljivost)

D. gradacija (stupnjevanje neke karakteristike, npr. veličine, svjetline, intenziteta…)

E. radijacija (pravilno ponavljanje oko središnje točke)

Volumen i osvjetljenje na licima postignuto je pretežno:

A. tonskom modelacijom (sjena ostvarena dodavanjem crne)

B. kolorističkom modulacijom (sjene u hladnoj boji, a osvijetljeni dio u toplim bojama)

Navedi dvije osnovne boje koje su poslužile kao polazište u prikazu prostora u kojem se nalaze lica!

Koje promjene tih boja uočavaš?

Razmisli zašto je slikar jedno mjesto (u prvom redu) „ispraznio“

Predloži alternativni naslov slike

Razmisli zašto slikar uz rubove kadra ostavlja nepokrivenu podlogu (slikarsko platno) i kakav dojam time ostavlja?

NAJ… slike po tvojem mišljenju su:

NAJsjajnija:

NAJtamnija:

NAJdramatičnija

NAJmeditativnija:

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac / Za nakladnika: Hrvojka Božić / Uredila: Antonija Škrtić / Stručna suradnica: Nataša Pavlović / Lektura: Draženka Polović / Fotografije: Luka Mjeda / Fotoportert: Robert Šimrak / Oblikovanje i priprema: Robert Šimrak / Naklada: 300 primjeraka / Tisak: Kerschoffset d. o. o. Zagreb / Edukativni program uz izložbu ostvaren je sredstvima Grada Karlovca.

ZLATAN VRKLJANZagrebačka škola

Radni listić za srednjoškolce

POGLEDAJ!ŠTO VIDIŠ?SUSTVORI!

GLAS 65

GLASNO I JASNO

Likovni program tije-kom trajanja izložbe Zlatan Vrkljan: Za-

grebačka škola ponudio je tri radionice na kojima su zainteresirani imali pri-like istražiti raznovrsnost umjetničkog izričaja. Mla-di kreativci potaknuti na percipiranje, istraživanje i osvješćivanje slikarskoga rada zanimljivoga zagre-bačkog umjetnika mogli su spoznati motive umjet-ničke inspiracije, kao i sli-karske načine stvaranja, te kreativno se izraziti. Na svakoj od radionica pozabavili su se pojedi-nim motivom Vrkljanove inspiracije, prikazavši ga na vlastiti način u predvi-đenoj tehnici.Našu likovnu avanturu započeli smo 27. travnja 2016. radionicom kolaža Tragovi na kojoj su sudjelovali uče-nici Osnovne škole Banija i Osnovne škole Grabrik. Sudionici likovne radionice dobili su zadatak pronaći likovne tragove postavljene u galeriji kako bi pomoću njih pobliže istražili likovni postav izložbe. Aktivnim promatranjem, uživljavanjem u igru i timskim radom uspješno su proučili postav, pronašli i grupno likov-no analizirali tragove (elemente likovnog djela − toč-ke, linije, plohe, boje i kompoziciju). Učenici su na taj način osvijestili umjetnički rukopis Zlatana Vrkljana,

a samim time otkrili i kako promotriti otkrivena djela, budući da umjetnik u više navrata ponavlja vizualno slične elemente, uzorke i boje. Da bi pronašli vlastitu inspiraciju za stvaralaštvo, sudionici radionice proše-tali su prirodom do obližnjeg jezerca. Djeca su pota-knuta razgovorom u prirodi izabrala motive, fotografi-rala ih ili zapamtila njihove glavne karakteristike. Po povratku u galeriju učenici su ih skicirali i izrazili na vlastiti način u tehnici kolaža. Kompozicije su stvarane trganjem ili izrezivanjem malih i velikih komada kolaž papira, a učenici su njihovim lijepljenjem stvorili krea-tivne dvodimenzionalne ili trodimenzionalne kompo-

Radionica Tragovi

KREATIVNIM RADIONICAMA OTKRIVEN SLIKARSKI OPUS ZLATANA VRKLJANAIRIS POLJAN

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

66 GLAS

GLASNO I JASNO zicije. Radionica je završila usporedbom i otkrivanjem novih različitih likovnih izričaja, kao i novih elemenata i likova koje su učenici odabrali ukomponirati u svoje radove. Uslijedila je radionica Kocka šećera (5. svibnja) na kojoj su sudjelovale Osnovna škola Braća Seljan, Os-novna škola Dubovac i Osnovna škola Švarča. Kocka šećera u kavi, rekli bismo − običan svakodnevni motiv − poslužila je sudionicima radionice kao pojašnjenje pojma inspiracije. Naime, Zlatan Vrkljan iskoristio je prizor kocke šećera koja upija kavu, prizor koji je vi-dio u poljskome filmu, za seriju slikarskih radova. Po-služivši se umjetnikovom inspiracijom, djeca su sama isprobala proces, a potom naslikala vlastito viđenje procesa. Proces se odvijao nešto brže od očekivanog, no upravo zbog toga djeca su imala priliku poslužiti se vlastitom kreativnošću kako bi u tehnici akvarela pri-kazala vizualni proces tonskom ili kolorističkom mo-delacijom. Motiv je odlično poslužio i pri osvješćivanju procesa slikarskog apstrahiranja motiva jer su sudio-nici nesvjesno došli do zanimljivih naoko apstraktnih rješenja. Zadnja radionica Izgledaš mi poznato istražila je sli-karevu problematiku prikazivanja grupnih portreta bližnjih osoba. Na ovoj radionici priliku su imala su-djelovati sva zainteresirana djeca te je tako najmlađi sudionik imao tri godine (prisustvovao je uz pratnju roditelja), dok je najstariji sudionik imao 18 godina. Razgovorom o slikarevu različitom pristupu prikazi-vanja portreta, sudionici radionice započeli su svoje vizualno istraživanje teme kako bi s vremenom došli

do zajedničkog zaključka − slikar istovremeno poštuje pravila slikarskog prikazivanja portreta, a i igra se nji-me. Inovativan slikarev pristup problemu prikazivanja motiva nadahnuo je polaznike radionice na vlastite hrabre pothvate pri drugačijem prikazivanju motiva. Djeca su se poslužila izabranim pristupima – detalj-nim/pojednostavljenim te kolorističkim/tonskim, kako bi u tehnici tempere prema odabranim fotogra-fijama prikazala grupne portrete obitelji i prijatelja. Slikarskim zadatkom osvijestili su i odabrali koja će pravila prikazivanja portreta poštivati, a kojima će se, poput Zlatana Vrkljana, poigrati. Na taj su način do-bivena raznovrsna rješenja, interpretacije Vrkljanova pristupa, pop-art pristupa, pristupa koji podsjeća na impresionizam, itd. Na kraju radionice grupno se pro-diskutiralo o specifičnostima prikaza portreta te su se izdvojili i analizirali najneobičniji primjeri.Likovne radionice pomogle su djeci i mladima pobliže istražiti postav izložbe Zlatana Vrkljana. Približena im je likovna i inspiracijska problematika slikareva stva-ralaštva. Različite metode motivirale su i inspirirale polaznike radionica na aktivno gledanje, istraživanje i shvaćanje percipiranoga, dok su im pojedine likovne tehnike omogućile isprobavanje šireg spektra pristupa kreativnog izražavanja. Naposljetku, hvala svim sudionicima na interesu, su-djelovanju, otvorenom pristupu pri istraživanju slika-reve likovne problematike, otkrivanju postava izložbe te maštovitom kreativnom izražavanju. Veselimo se novim likovno-pedagoškim projektima i dječjim krea-tivnim pothvatima.

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 67

GLASNO I JASNO

Godinu 2015. priveli smo kraju ciklusom radio-nica Kulturom protiv ovisnosti održanim po-vodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv

ovisnosti kod djece i mladih. Inicijativa za uključiva-nje Muzeja u ovaj netipičan muzejski program stigla je od Društva Naša djeca Karlovac, ali i naše želje da se uključimo u programe od važnosti za lokalnu zajedni-cu. Radionica je imala i ekološku poruku budući da je medij slikanja bila plastična ambalaža namijenjena za reciklažu. Tako su se na plastici našle različite poruke protiv ovisnosti, među kojima su prevladavali apstrak-tni motivi i različiti hobiji. Kako su se plastične posude i boce izmjenjivale u krug, svi su bili koautori radova, na taj smo način željeli naglasiti važnost timskoga rada. U radionicama je sudjelovalo ukupno 140 karlovačkih osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a program Kulturom protiv ovisnosti bio je obilježen dolaskom u Muzej i

kvalitetnim iskori-štavanjem slobod-nog vremena.

18. prosinca 2015. godine proslavili smo Dan Gradskog muzeja Karlovac uz naše najmlađe posjetitelje. Trima dobitnicima smo za točno riješenu Muzejsku pitalicu dodijelili nagrade i tortu. Posebnu zahvalnicu dodi-jelili smo Osnov-

noj školi Grabrik za sudjelovanje u svim edukativnim programima Gradskog muzeja Karlovac tijekom 2015. godine.2016. godinu započeli smo obilježavanjem Darwino-vog dana, rođendana jednog od najistaknutijih istra-živača na području biologije i znanosti općenito. Ra-dionica se sastojala od uvodnog predavanja kustosa Prirodoslovnog odjela Luke Čorka koji je sudionike upoznao s osnovnim principima evolucije. Nakon rje-šavanja listića dobili su fotografije različitih staništa (jezero, rijeka, more, ocean, pustinja, savana, šuma i dr.) sa životnim uvjetima na njima. Zadatak sudionika bio je osmisliti i nacrtati vrstu koja bi se svojom gra-đom tijela mogla prilagoditi i preživjeti u zadanom am-bijentu. Radionice su bile prilagođene učenicima od 4. do 8. razreda osnovnih škola i privukle su ukupno 60 osnovnoškolaca.Veljača je bila posvećena pedagoškom programu uz izložbu Alkemija snova akademske slikarice i restau-ratorice Marine Fernežir. Radionicom kopiranja um-jetničkog djela približili smo djeci pojam restauracije,

PEDAGOŠKI PROGRAMI TIJEKOM 2016. GODINEMATEA GALETIĆ

Kult

ur m

O V I S

NO

STI

9. 11. do 30. 11. 2015.

MEĐUNARODNI MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI

KOD DJECE I MLADIH

proti

v

Dodjela nagrada uz Muzejsku pitalicu

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

68 GLAS

GLASNO I JASNO naučili nove likovne tehnike i razvijali slikarske vještine. Na radionicu se odazvalo 19 učenica viših razreda osnov-nih škola sa sklono-stima prema um-jetnosti i slikanju. Predložak za kopi-ranje nisu bile slike

Marine Fernežir, već slika Djevojka s ružom Vjekoslava Karasa iz fundusa Galerijskog odjela Gradskog muze-ja Karlovac. Nakon upoznavanja s izložbom, likovnim tehnikama i Karasovom slikom, učenice su se upustile u kopiranje umjetničkog djela. Rezultat radionice bio je niz uspješnih kopija ‘djevojaka s ružama’.Ožujak i dio travnja bili su posvećeni programu Pred-met mjeseca − licitarsko srce. Uz predavanje etnolo-ginje Nikoline Belančić Arki organizirali smo niz kre-ativnih radionica posvećenih izradi licitarskih srca. U provedi programa pomogla nam je Renata Gorišek- Pr-stec, vlasnica svjećarsko-medičarskog obrta “Prstec’’. Gospođa Renata pokazala je djeci sastojke za izradu licitarskih srca i upoznala ih sa složenim postupkom njihove izrade. Djeca su se okušala u ukrašavanju srca uz pomoć pravih licitarskih tilni i cvjetnih ukrasa. U radionicama su sudjelovala djeca vrtićkog uzrasta i djeca nižih razreda osnovnih škola. Ista radionica odr-

žana je i u okviru svibanj-skih Proljetnih promenada u kojima je Gradski muzej Karlovac, osim radionicom, sudjelovao i slobodnim ula-zom u Muzej.Početkom svibnja u Grad-skom muzeju Karlovac za-vrtjeli smo još jedan Karlo-vački vrtuljak koji je bio u znaku licitara i muzejskih predmeta. Izrađivali smo papirnata licitarska srca

koja smo ukrašavali flomasterima. U dru-goj radionici Čitamo, maštamo, crtamo, opisujemo, učimo… opisivali smo na te-melju fotografija mu-zejski predmet sa što više detalja, ali bez imenovanja. Nadalje, izvlačili smo opise i na temelju njih ma-štali i crtali predmete. Na kraju radionice igrali smo kratku igru u parovima kojom smo pogađali predmete. Od 18. travnja do 18. svibnja sudjelovali smo u dva-deset i prvoj edukativnoj muzejskoj akciji povodom Međunarodnog dana muzeja. Tema ovogodišnje akcije bila je KLIK na kulturni krajolik. Akcija je započela radi-onicom izrade licitar-skih srca kojom smo željeli naglasiti do-prinos licitara u for-miranju karlovačkog kulturnog krajolika. U ciklusu radionica o licitarima sudjelovalo je 133 djece vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta. Radionicom Kulturni krajolik Staroga gra-da Dubovca govorili smo o Dubovcu kao najočitijem primjeru kulturnog krajolika u Karlovcu. U powerpo-int prezentaciji dje-ci smo prezentirali Dubovac kroz proš-lost. Naučili su nove pojmove kao što su: arheologija, kulturni sloj, kulturni krajo-lik, naselje, lokalitet,

Radni listić uz Darwinov dan

Ukrašavanje licitarskih srca

Radionica kopiranja umjetničkog djela

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 69

GLASNO I JASNO

tlocrt i dr. U drugome dijelu radionice djeca su dobila zadatak zamisliti kako je izgledalo prapovijesno nase-lje te nacrtati kuće i naselje. Rezultat radionice bili su maštoviti prikazi prapovijesnih naselja i njihovih sta-novnika. U radionici je sudjelovalo 23 učenika 3. razre-da osnovne škole.Radionicom s naglaskom na ‘klik’ pozabavili smo se s predmetima sa stalnog postava Gradskog muzeja Kar-lovac koji ispuštaju zvuk ‘klik’. Za djecu smo pripremili radni listić koji se sastojao od deset pitanja. Trebali su pronaći i ispisati sve predmete koji mogu ispuštati zvuk ‘klik’, potom su morali odabrati jedan od predme-ta i objasniti na koji način ispušta navedeni zvuk. Je-dan od zadataka bio je nacrtati svoj izmišljeni predmet koji ispušta zvuk ‘klik’ koji bi se jednoga dana mogao nalaziti na muzejskoj polici. U radionici je sudjelovalo ukupno 49 djece 3. razreda osnovne škole.

Dio akcije bio je i fotografski natječaj KLIKni na kulturni krajolik! kojim se birala najbolja fotografija kulturnog krajolika Hrvatske. Natječaj je proveden i u Gradskom muzeju Karlovac pod nazivom KliKAj!, a sudionici su imali zadatak fotografirati karlovačke kulturne krajoli-ke. Fotografska radionica sastojala se od uvodnog di-jela u kojem smo naučili značenje pojma kulturni kra-jolik i zajednički se prisjetili kulturnih krajolika u Kar-lovcu. Nakon uvoda sudionici su dobili zadatak proše-tati po Zvijezdi i napraviti fotografije kulturnih krajoli-ka. U natječaju je sudjelovalo 63 učenika iz dva osma i jednog šestog razreda. Radili su individualne i grupne fotografije koje smo objavili na facebook stranici Grad-skog muzeja Karlovac. Tri fotografije s najvećim brojem ‘lajkova’ proslijedili smo Hrvatskom muzejskom druš-tvu, Sekciji za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju. Djeca su pokazala veliki interes za ovaj tip radionice jer je uključivala korištenje aparata, pametnih telefo-na i društvenih mreža. Rezultat radionice su maštovite i zanimljive fotografije kulturnih krajolika kojima naš Karlovac obiluje.Akciju smo završili 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, radionicom Kako se ponašamo u kulturnim ustanovama? Tom smo prilikom ugostili predškolsku grupu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlo-vac. Djeca su u pratnji muzejske pedagoginje šetala po postavu i pritom učila kako promatrati muzejske predmete. Lipanj je bio u znaku 7. hrvatskog trijenala akvarela u sklopu kojeg je održana Dječja likovna kolonija. Na Koloniji je sudjelovalo 20 karlovačkih osnovnoškolaca koji su se nakon razgleda izložbe u Galeriji “Vjekoslav Karas” preselili uz jezerce nasuprot Galerije. Pod vod-stvom akademske slikarice Aleksandre Gorete naučili su što su akvarel boje, koje kistove upotrebljavati te kakav papir je potreban za slikanje. Potom su dobili upute kako promatrati perspektivu, što najprije nasli-kati i na što treba obratiti pažnju. Zadatak za slikanje bio je jezerski pejzaž. Djeca su uspješno savladala za-datak koji su dobila, a rezultat je niz uspješnih dječjih akvarela. Cilj radionice bio je uključiti djecu u kulturni život grada Karlovca i prenijeti im slikarske vještine i ljubav prema umjetnosti. Tri najuspješnija akvarela na-gradili smo slikarskim priručnicima, a za sve sudionike otisnut je deplijan s radovima.

Karlovački vrtuljak

Radionica kulturnog krajolika

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

70 GLAS

GLASNO I JASNO

Ljetne praznike obogatili smo kreativnim radionicama u srpnju i kolovozu. 13. srpnja organizirali smo prigod-nu radionicu povodom 437. rođendana grada Karlovca. U radionici je sudjelovalo 15 sudionica koje su ukra-šavale licitarske zvijezde, čime smo zaokružili ciklus licitarskih radionica.U kolovozu smo sudjelovali u manifestaciji Tesla u ete-ru u organizaciji Radiokluba Ozalj i drugih radioklubo-va Hrvatske pod radioamaterskom pozivnom oznakom 9A1TESLA. Manifestacija se održavala u Smiljanu, Kar-lovcu i Ozlju. Radionica u Gradskom muzeju Karlovac nazvana je Tesla u rasporedu, a naglasak smo stavili na Teslino školovanje u Karlovcu. Kako bismo potakli djecu na učenje, i pod motom da se u svakome od njih krije ‘mali Tesla’, izrađivali smo školske rasporede sati za nadolazeću školsku godinu. Na rasporede smo li-jepili sličice i logotipove povezane s Teslom. Rezultat radionica su personalizirani rasporedi koji će uveselja-vati naše vrijedne sudionike i tijekom čitave školske godine podsjećati ih na radionicu. Početak listopada već je tradicionalno posvećen dje-

ci. Pod motom “Ljubav djeci prije svega!” održavao se Dječji tjedan koji je trajao od 3. do 8. listopada. U Gradskom muzeju Karlovac on je bio u znaku radionice

Mali ilustratori. Zadatak naših ‘malih ilustratora’ bio je izraditi crteži mu-zejskih predmeta koji će poslužiti u oprema-nju novog muzejskog vodiča za djecu.Neke predmete su vjer-no precrtavali, nekima su mijenjali boje i crtali ih po vlastitom ukusu, a od pojedinih su izra-dili maskote. U radio-nicama je sudjelovalo ukupno 77 karlovačkih osnovnoškolaca. Dječji tjedan završili smo 8. listopada proslavom Dana neovisnosti. Prigodni program nazvan Riječju i glaz-bom po domovini ostvaren je u suradnji s Glazbenom školom Karlovac i Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić” Karlovac. Program se sastojao od literarno-likovnih radionica na Stalnom postavu Po dragome kraju i Slušaj kaj ću ti reć!, zabavnog kutka za najmla-đe u dvorištu Muzeja i glazbene točke u Tijesnoj ulici u izvedbi učenika Glazbene škole Karlovac. Za slatki kutak s palačinkama i ove su godine bili zaduženi Dječji vrtić Četiri rijeke i Dječji vrtić Karlovac. Program je privukao oko 200 posjetitelja različitih uzrasta koji su nam se pridružili u proslavi jednog od najvažnijih datuma u suvremenoj povijesti naše domovine.

Dječja likovna kolonija

Tesla u rasporedu

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 71

GLASNO I JASNO

EDUKACIJA − IZAZOVI I RJEŠENJA NOVOGA DOBA

Devetu godinu zaredom održao se Skup muzej-skih pedagoga s međunarodnim sudjelova-njem u organizaciji Sekcije za muzejsku peda-

gogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva. Ove godine domaćin skupa bio je Gradski muzej Varaž-din. Skup se održavao u klasicističkoj palači Herzer, jednoj od nekoliko lokacija Gradskog muzeja Varaždin. Tema trodnevnog skupa bila je Edukacija − izazovi i rje-šenja novoga doba. Tematski je bio podijeljen na četiri bloka: predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski i blok za ostale skupine posjetitelja. Svaki blok poči-njao je pozivnim predavanjem stručnjaka na polju pe-dagogije, edukacije te informacijsko-komunikacijskih znanosti. Na skupu je sudjelovalo 46 kulturnih i obrazovnih ustanova iz Hrvatske te susjedne Slovenije i Srbije. Kroz 45 predavanja, uključujući pozivna, pokušale su se prezentirati metode privlačenja publike svih uzra-sta u muzeje i galerije, s naglaskom na pedagoške programe. Među izlagačima bili su i muzejska peda-goginja Matea Galetić te kustos Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja Karlovac s temom Kompleksna mu-zejska izložba i prateći pedagoški program – izazovi za kustosa i pedagoga. Desetominutnim izlaganjem predstavili su koncept pedagoškog programa i izložbe Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja − 250 godi-na Gimnazije Karlovac. Osim predavanja sudjelovali su i prezentatori postera.Skup je organizacijski bio na zavidnoj razini. Kolege iz Gradskog muzeja Varaždin ostavili su dojam srdačnih

i gostoljubivih domaćina, pazeći na sve detalje. Kroz predavanja izloženi su problemi s kojima se susreću kolege u muzejima, i u većini njihovih problema mogli smo prepoznati i vlastite. Kod pojedinih kolega pre-poznala sam vlastite radionice, koje su samo idejno nalikovale mojima, s velikim razlikama u provedbi i rezultatima. U pojedinim projektima pronašla sam in-spiraciju za buduće programe i aktivnosti. Sudjelovanje na stručnim skupovima važno je za sva-kog muzejskog djelatnika. Stavljanje u okvire, i poti-cajno uspoređivanje s drugima potrebno nam je za rast i napredovanje te smatram da su skupovi neizostavna karika u edukativnom ciklusu svakog muzealca svje-snog svojih kapaciteta.

9. SKUP MUZEJSKIH PEDAGOGA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEMGRADSKI MUZEJ VARAŽDIN, 28. − 30. RUJNA 2016.

MATEA GALETIĆ

Sudionici skupa u obilasku grada

STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

72 GLAS

GLASNO I JASNO

Sveučilište u Zadru bilo je, uz Hrvatski nacionalni odbor

za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, suorganiza-tor, ali i domaćin V. kon-gresa hrvatskih povje-sničara koji se na temu “Krize, sukobi i solidar-nost u povijesnoj per-spektivi” održao od 5. do 8. listopada 2016. u prostorima Sveučilišta. Kongres se održavao pod visokim pokrovi-teljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a na njemu je sudjelovalo preko 250 hrvatskih i inozemnih povjesničara. Na kongresu su bili predstavljeni rezultati različitih aspekata povije-snih istraživanja od antike do suvremenog doba.Zbog velikog broja sudionika i širine interesa rad je bio podijeljen u niz sekcija:Arhivi / arhivistika i muzeji/ muzeologija, Crkvena povijest – krize, sukobi i solidarnost u perspektivi cr-kvene povijesti (od srednjeg vijeka do suvremenosti), Demografska i socijalna povijest, Dubrovnik kroz krize, sukobe i solidarnosti, Entangled Histories in the Upper Adriatic Area, Gospodarska povijest i povijest okoliša, Hrvatsko i europsko srednjovjekovlje, Jadranske krize u srednjem i ranom novom vijeku i solidarnost u propa-gandi i praksi, Krize i institucije, Mediji, povijest, kul-tura, “Ne zbog pojedinca, nego zbog zajednice”. Javni oblici solidarnosti u hrvatskom društvu 1918. − 1941.

godine, Pomoćne povijesne znanosti i praksa istraži-vanja vrela, Povijest XIX. stoljeća, Povijest XX. stoljeća, Povijest, krize i migracije 21. stoljeća, Povijest školstva i obrazovanja, Povijest znanosti, historiografija i me-todologija, Povijest žena i obitelji, Prakse oblikovanja socijalističkog čovjeka, Pravna povijest, Prvi svjetski rat (1914. − 1918.) i poraće, Rani novi vijek, Ugroza i obrana časti u srednjem i ranom novom vijeku, Vojna povijest i Domovinski rat. Priliku za izlaganje na kon-gresu imali su i studenti u okviru studentske sekcije. Unutar sekcije Prvi svjetski rat (1914. − 1918.) i poraće viša kustosica Gradskog muzeja Karlovac Sanda Koče-var održala je predavanje pod naslovom “Kako su pre-živjeli?” Iskazi (ne)solidarnosti gradske uprave grada Karlovca i njegovih građana u Prvom svjetskom ratu. Osim rada u sekcijama predstavljena je i knjiga Mitha-da Kozličića i Branka Kasala, Studij povijesti u Zadru 1956 .− 2016., te održano polemičko javno predavanje prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol o Višeslavovoj kr-stionici u crkvi sv. Anselma u Ninu. Održana su i dva zanimljiva okrugla stola s raspravom o početcima hrvatske povijesti i posljednjih pet godina hrvatske historiografije, dok je njemačkom povjesničaru, pro-fesoru povijesti Istočne i Jugoistočne Europe Sveučili-šta Karl Albrecht u Kielu, Ludwigu Steidorffu uručena nagrada “Jaroslav Šidak”. Domaćini su organizirali i tri tematska razgleda Zadra – antički, srednjovjekovni i austrijski Zadar.

V. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARAZADAR, 5. − 8. LISTOPADA 2016.

SANDA KOČEVAR

STRUČNI SEMINARI I KONGRESI

GLAS 73

SUGLASJA

Ovogodišnja Noć muzeja bila je također i prilika za nastavak suradnje Gradskog muzeja Karlo-vac s drugim kulturnim ustanovama, kao i za

promoviranje inovacija u vlastitoj praksi. Riječ je o pro-jektu “Muzej u gostima” odnosno o dislociranom dje-lovanju Muzeja u različitim javnim prostorima na način koji je usklađen s kolektivnim sjećanjem i značajem tih prostora, a pod geslom “Gradski muzej Karlovac za bogatije javne prostore”.U ovogodišnjoj Noći muzeja sudjelovalo je i Nacional-no svetište svetog Josipa: u jubilejskoj crkvi postavlje-na je, između glavnih i bočnih vrata (koja su ove godi-ne proglašena Svetim vratima), vitrina s arheološkim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac i Zavičajnog muzeja Ozalj. Riječ je o predmetima (prsten iz 3. st., nekoliko njemu suvremenih križića i novčića) koji predstavljaju najranija svjedočanstva kršćanstva na karlovačkom području. Odlična suradnja s Nacio-nalnim svetištem, kao i zajednički interes za Stari grad Dubovac, potakla je muzejske arheologe na još neko-liko ostvarenja na istu temu: izložbu Katedra ili Priča o prvim kršćanima Pokuplja i knjigu Rano kršćanstvo u Pokuplju.

“GRADSKI MUZEJ KARLOVAC ZA BOGATIJE JAVNE PROSTORE”MUZEJ U GOSTIMA U NACIONALNOME SVETIŠTU SVETOG JOSIPA

IGOR ČULIG

Muzejska vitrina u Nacionalnom svetištu sv. Josipa

74 GLAS

SUGLASJA

Javno priznanje, Plaketa grada Karlovca, ove je godine dodijeljena dugogodišnjoj djelatnici Gradskog muzeja Karlovac, sada u mirovini, višoj kustosici Jani Mihalić.

Jana Mihalić rođena je 30. travnja 1950. godine u Do-njem Velemeriću, u općini Barilović, gdje je 1965. završila osnovnu školu. Po završetku Srednje škole za medicinske sestre od 1969. godine radi u struci u bolnicama u Karlov-cu, Sloveniji, Zagrebu i Njemačkoj, sve do 1993. godine. Diplomu profesorice njemačkog jezika i etnologije stekla je pohađanjem izvanrednog studija njemačkog jezika i et-nologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplo-mirala 1990. godine. Od 1993. pa sve do odlaska u mirovinu 2015. godine bila je zaposlena kao kustosica, a od 2010. godine viša kusto-sica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Karlovac. Svo-jim predanim i savjesnim istraživačkim radom, pripremom izložbi i objavom monografija koje obrađuju teme Karlov-ca i okolice pridonijela je očuvanju karlovačke pučke tradi-cije. Bavila se istraživanjem svih oblika tradicijske kulture, prikupljala je i očuvala velik broj predmeta, fotografija i za-pisa koji su danas dio vrlo bogatog fundusa Etnografskog odjela, a posebno se ističe njezin veliki trud i zalaganje na obnovi i očuvanju predmeta iz fundusa Etnografskog odjela koji su teško stradali u vrijeme Domovinskog rata. Najveći doprinos kroz svoj rad ostavila je na području na-rodne tekstilne baštine, o čemu svjedoče katalozi i mono-grafije u izdanju Gradskog muzeja Karlovac. Velika važnost njezina istraživačkog rada posebno se vidi na primjerima suradnji koje su nadilazile lokalne i nacionalne okvire, pri čemu se najviše ističe suradnja na temu jalbe s češkom restauratoricom, gospođom Sylvom Antony Čekalovom.Kroz svoj rad uspješno je promovirala kako Gradski mu-zej Karlovac, tako i etnografsku baštinu karlovačkog kraja.

Kao autorica izložbi obradila je i prezentirala javnosti na-rodne običaje šireg karlovačkog područja. To su bile izlož-be Uskrsni običaji, Starinska rogata oglavlja, Naši narodni našivi, Ivanje u Karlovcu, Božić i narodni običaji o Božiću i Narodne nošnje okolice Karlovca. Posebno se istaknula kao autorica monografija s tema-ma iz karlovačke narodne baštine, osobito iz područja istraživanja tekstila, vješto postavljajući muzej u središte očuvanja i prezentacije kulturne baštine, uz naglašenu od-govornost prema korisnicima. Monografije su objavljenje pod naslovima Narodna nošnja u okolici Karlovca, Glavni rubac – zagonetno pokrivalo udane žene, Novi život drev-nog umijeća – obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja te Iz pokupske baštine − nošnja Rečice, Šišljavi-ća i Skakavca. Također je pripremila i nekoliko kataloga s ostalim različitim temama iz karlovačke narodne baštine − Pisanice Karlovačke županije, Naši narodni našivi, Ivanje u Karlovcu, Starinska rogata oglavlja, Božić i narodni obi-čaji o Božiću te Narodne nošnje okolice Karlovca.

JAVNO PRIZNANJE JANI MIHALIĆ

NIKOLINA BELANČIĆ ARKI

Dodjela Plakete grada Karlovca Jani Mihalić

GLAS 75

SUGLASJA

Povodom 345. godišnjice tragične pogibije Zrin-skih i Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (30. 4. 1671.) održano je u pred punom Malom dvora-

nom u prizemlju Gradskog muzeja Karlovac predstav-ljanje knjige “Proklete Hrvatice 1&2“ poznate hrvatske književnice Milane Vuković Runjić. U njoj je književnica donijela sudbine dvadeset žena koje su na neki način obilježile svoje vrijeme. Među njima su i žena i kćerka Petra Zrinskog, Ana-Katarina i Jelena Zrinski, ali i Kar-lovčanka Dragojla Jarnević te Ozljanka Slava Raškaj. Nadahnuti razgovor s Milanom Vuković Runjić u le-žernoj atmosferi vodio je povjesničar Daniel Rafaelić. Govorilo se i o autoričinim drugim knjigama: „Hotel u oblacima 1914.“, “Faraon iz Ilice je mrtav!“, te „Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima“, o kreativnom procesu pisanja, o vrućim temama poput lektirnih naslova, sta-nja u izdavaštvu, kulturi i društvu. Predstavljanje se pretvorilo u opušteno druženje s autoricom i potpisi-vanje knjiga.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE PROKLETE HRVATICE 1&2GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, MALA DVORANA, 29. TRAVNJA 2016.

SANDA KOČEVAR

Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić

Kroz svoj predani i nadasve stručan rad omogućavala je Muzeju aktivnu ulogu u osvještavanju potencijala lokalne zajednice, s ciljem da se vrijednosti baštine sačuvaju u novom vremenu.

Našoj dragoj Jani zahvaljujemo na svom njenom preda-nom trudu i radu te joj želimo da uživa u više nego zaslu-ženoj mirovini!

Prije zaključenja ovog broja s veseljem smo primili vijest da je Upravni odbor Hrvatskoga etnološkog društva na sjednici održanoj 23. studenoga 2016. godine našoj kolegici Jani Mihalić za iznimna etnološka postignuća te doprinos ugledu etnološke i kulturnoantropološke struke dodijelio nagradu “Milovan Gavazzi” za životno djelo. Čestitamo!

76 GLAS

SUGLASJA

Javna ustanova AQUATIKA – Slatkovodni akvarij Karlovac nastala je u okviru projekta pod nazivom “Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium”

koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. RC.1.1.05–0050, u iznosu 36.222.282,45 kuna (4.829.637,66 eura), dok je ukupna vrijednost projekta 36.691.939,25 kuna (4.892.258,57 eura).AQUATIKA predstavlja floru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, njihovu geološku povijest, kao i povijest baze-na četiriju rijeka koje protječu kroz Karlovac te tradi-cijsku kulturu. Posjetiteljima je omogućeno doživjeti bogatstvo života u rijekama i jezerima s fokusom na ihtiofaunu koja teži broju od 103 vrste riba. No, osim riba u akvariju će biti smješteni mekušci, rakovi, vodo-zemci i gmazovi. Riblje vrste uključuju zanimljive male endemske vrste dunavskog i jadranskog slijeva, kao i velike vrste iz porodica jesetri, somova i pastrva. Zanimljiv dizajn slatkovodnog akvarija uključuje tri zgrade spojene podrumskom etažom s ukupnom po-vršinom od 3000 m2. Zbog koncepta zelenog krovnog vrta koji ‘skriva’ zgradu, zona akvarija predstavlja intervenciju s minimalnim utjecajem na okoliš. Kom-pleks akvarijskih bazena ukupnog volumena 300 m3 dizajniran je na način da pokaže tok jedne tipične krške rijeke kakva je i Korana, na čijoj desnoj obali je akvarij smješten. Ideja akvarija bazirana je na riječnim zonama, pri čemu je vodeni tok od izvora do ušća podi-jeljen na pet osnovnih zona: zonu pastrve, zonu liplje-na, zonu mrene, zonu deverike i zonu iverka. Hrvatske rijeke jadranskog slijeva predstavljene su zasebnim akvarijima s endemskim vrstama specifičnima za sva-ku rijeku.

AQUATIKA je primarno namijenjena djeci i mladima, studentima, znanstvenicima, akvaristima i lokalnome stanovništvu, u cilju razvoja svijesti o iznimnoj biološ-koj raznolikosti, kao i edukacije posjetitelja, upućujući ih kako na održivi način i u svrhu turizma koristiti ovo jedinstveno prirodno bogatstvo Hrvatske.AQUATIKA je institucija koja uključuje i mnoge sadržaje poput kongresne dvorane, igraonice za djecu te istraži-vačkog i edukacijskog centra.

AQUATIKA SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC: TURIZAM, ISTRAŽIVANJE, EDUKACIJA

GORAN JAKŠIĆ

Endemi jadranskog slijeva: bijeli klen i mrena

GLAS 77

S RAZGLASA

Gradski muzej Karlovac u proljeće 2017. godine u Galeriji “Vjekoslav Karas” organizira izložbu Autoportret / selfie kojom će se predstaviti autoportreti umjetnika čiji opusi čine slikarsku baštinu Karlovca, karlovačkoga kraja i šire, te će se istražiti i prezentirati fenomen selfija kao najpopularnijeg vizualnog fenomena suvremenog društva.

Ako ste i Vi na nekoj od lokacija na kojima djeluje Gradski muzej Karlovac ili pak negdje u gradu na putu do Muzeja snimili jedan od stotinu selfija koji se dnevno snime, pozivamo Vas da nam fotografiju dostavite putem facebooka ili na e-mail: muzejkarlovac@gmail.com do 1. ožujka 2017. godine. Pristigle fotografije poslužit će u izradi fotomozaika Face u muzeju i Lica grada koji će biti izloženi na izložbi.

LICA POSJETITELJA MUZEJA NA IZLOŽBI AUTOPORTRET / SELFIE

ANTONIJA ŠKRTIĆ I JOSIP VRANČIĆ

78 GLAS

VIŠNJA ERCEGOVIĆ (Zagreb, 1922. – Karlovac, 2016.)Osnovnu školu i gimnaziju završila je 1941. godine u Karlovcu gdje su joj nastavnici likovnog odgoja bili Ma-rijan Detoni, Ljudevit Šestić i Mila Wood. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Ljube Babića i profesora Jerolima Mišea. Od polovice 1950-ih ostvaruje osobni izraz stvarajući cikluse slika sajmenih i zimskih prizora te kišnih scena u ulju i akvarelu. U gradnji likovne kompozicije koristi plošnost i majstorsku razgradnju boje na suptilne tono-ve. Unutar opusa pojednostavljenjem stiliziranih formi, neopterećena slikarskim znanjem gotovo primitivne iskrenosti i naivnosti, stvorila je autentičnu simboličku ikonografiju. Retrospektivnu izložbu njezinog opusa or-ganizirao je Gradski muzej Karlovac 1999. godine. Nje-zina tankoćutnost nije pripadala buci suvremenog svije-ta, a njezina djela nastavljaju skroviti život u domovima brojnih Karlovčana.

BRANKO VIDOVIĆ (Sisak, 1947. – Karlovac, 2016.)U Karlovcu 1966. godine u Školi učenika u privredi završava pismoslikarski zanat. Nakon teške promet-ne nesreće 1973. godine počinje slikati na tragu hle-binske naive, no bez elementa idile i fantastike, već angažirano, sa socijalnim komentarom. Godine 1980. priređuje prvu samostalnu izložbu i postaje član Druš-tva naivnih likovnih umjetnika Hrvatske, godine 1986. priznat mu je status slobodnog umjetnika (HZSU). U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac samostalno je izlagao 1985., 1992. i 2002. godine.

IN MEMORIAM

Višnja Ercegović: Sajam, 1955. Branko Vidović: Portret gospođe drugarice s mačkom, 1984.

GLAS 79

JOSIP FUMIĆ (Karlovac, 1948. – Karlovac, 2016. )Josip Fumić je kao vozač i muzejski tehničar Gradskog muzeja Karlovac od 1984. godine pa do odlaska u miro-vinu u lipnju 2013. godine vrijedno surađivao na broj-nim postavima izložbi. Naš Joža uvijek je bio spreman strpljivo saslušati zadatak, ponuditi praktično rješenje i realizirati ga: “na vreme i s voljom”, kako je znao reći.

80 GLAS

GLASONOŠA

GLAS 81

OGLASI PRODAJE

Sanda KočevarJakov Šašel : 1832–1903.2007. 152 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 3)Cijena: 100,00 kuna

Jana MihalićNarodna nošnja u okolici Karlovca2003.56 str. u boji(Katalozi i monografije; 2)Cijena: 50,00 kuna

Sanda KočevarIz starih albuma: karlovački fotografi (1850. – 1940.) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac2002.157 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 1)Cijena: 40,00 kuna

Antonija ŠkrtićFranjo Koren (1929. – 1983.)2009.116 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 4)Cijena: 50,00 kuna

Jana MihalićGlavni rubac, zagonetno pokrivalo u tradicijskom ženskom oglavlju2009.136 str. u boji, dvojezično (hrv./njem.)(Katalozi i monografije; 5)Cijena: 60,00 kuna

Ružica StjepanovićKatalog Zbirke oružja Domovinskog rata i Zbirke odora i vojne opreme Domovinskog rata 2010.144 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 6)Cijena: 60,00 kuna

EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

OGLASI PRODAJE

82 GLAS

OGLASI PRODAJE EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

Grupa autoraKarlovački leksikonŠkolska knjiga, Gradski muzej Karlovac, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” 2008.678 str., u bojiCijena: 80,00 kuna

Goran Vranić i Antonija ŠkrtićPortret grada Zvijezde 2012.64 stranice u boji, dvojezično (hrv./engl.)Katalog izložbeCijena: 50,00 kuna

Jana MihalićIz pokupske baštine: nošnja Rečice, Šišljavića i Skakavca2015.192 str., u boji, hrvatski jezik (sažetak na engleski jezik)(Katalozi i monografije; 10)Cijena: 100,00 kuna

Portret grada ZvijezdePortrait of the Star City

Goran Vranić

Po

rtret g

rad

a Z

vije

zd

e / P

ortra

it of th

e S

tar C

ityG

oran V

ranić

naslovna_hrbat_9mm.indd 1 3.7.2012. 09:37

Milan BešlićButala2012.238 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 7)Cijena: 150,00 kuna

Igor ČuligNacrti iz modernogKarlovca: ostavština građevinske tvrtke Nikole Marića u Gradskom muzeju Karlovac kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine 2012.324 str., c/b, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 8)Cijena: 100,00 kuna

NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA

Obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja

Jana MihalićNovi život drevnog umijeća – obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja2013.88 stranica u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 9)Cijena: 100,00 kuna

GLAS 83

OGLASI PRODAJEOGLASI PRODAJEIZDANJA 2016.Škrtić, A.Vladimir Makuc: grafike, slike i skulpture iz Zbirke Goriškog muzeja2015.katalog izložbe32 str.dvojezično (hrv./engl.)cijena: 50,00 kuna

Maroević, T., Škrtić A.Zlatan Vrkljan: Zagrebačka škola2016.katalog izložbe32 str.dvojezično (hrv./engl.)50,00 kuna

Kalčić, M., Kočevar S., Ogledalo s memorijom – iz fotografske baštine dr. Alfonsa Šibenika2016.katalog izložbe16 str.hrvatski jezik10,00 kuna

Goreta, A.Marina Fernežir: Alkemija slova2016.katalog izložbestr. 8hrvatski jezik30,00 kuna

Zlatan Vrkljan: Crvena, 2015.autorski plakat, numeriran i signiran, 50 x 70 cmcijena: 250,00 kuna

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Vodič Gradskog muzeja Karlovac64 stranice u boji, hrvatski jezikcijena: 10,00 kuna

ZLATAN VRKLJANZagrebačka škola

Cijena 50,00 kn

7. PLAKAT VRKLJAN - autorski.indd 1 4/1/16 8:35 AM

MARINAFERNEŽIR

ALKEMIJASNOVA

NAKLADNIK Gradski muzej Karlovac

ZA NAKLADNIKAHrvojka Božić, mr. sc.

UMJETNIČKI SAVJET GMKNikola AlbanežeDaniel ButalaIvana RončevićJosip ZankiRobert Šimrak

VODITELJICA GALERIJEAleksandra Goreta, akad. slikarica

MARINA FERNEŽIR rođ. 10.09.1984.; Zagreb

Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski studij; Restauriranje i konzerviranje umjetnina, smjer slikarstvo; Akademija likovnih umjetnosti; Sveučilište u Zagrebu (2003-2008) Stažiranje: Institutu za studij, konzervaciju i restauraciju kulturne baštine, Nikola Kopernik sveučilište, Toruń, Poljska, 2011 - 2012Magistar restauriranja i konzerviranja umjetnina; slikarČlanica: HZSU, HDLU, IIC (Hrvatska grupa)

IZABRANE SAMOSTALNE IZLOŽBE Alkemija snova, galerija Alvona, Labin, 2015Alkemija snova, grafički isprinti, Galerija Galarte, Paris, 2014 Metaforički pozdrav rađanja Europe – WORK IN PROGRESS, Meštrovićev paviljon, Zagreb, 2014Povijsenoumjetničke jednadžbe Galerija Inkubator, Zagreb, 2014Alkemija snova Galerija Karas Zagreb, 2014.

IZABRANE GRUPNE IZLOŽBEZagreb, 2014, Erste Fragmenti X, izložba otkupljenih radova, Meštrovićev PaviljonPoljska, 2014, Sedmero o stvarnosti, Galerija Konduktorownia, CzestochowaParis, 2014, Francuski umjetnici za Europsku Ukrajinu, Trocadéro & Galerija GalarteKiev, 2013, Francuski umjetnici za Europsku Ukrajinu, Međunarodni centar za kulturu i umjetnost, Zagreb, 2013, Realna situacija, Galerija Hrvatske pošte, Zagreb, unutar bienalne manifestacije Zagrebačko proljeće ateljeaZagreb, 2012, Antisalon, Galerija Jogurt, MedikaZagreb 2006, Pasionska Baština, galerija Kristofor Stanković

STIPENDIJE, NAGRADELaureat Zagrebačkog proljeća ateljea, 2013., gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Ministarstvo kulture RH

Leonardo da Vinci grant (EU), 2011. - 2012.Dobitnica stipendije Grada Zagreba 2006. – 2008.ALU Pohvalnica Vijeća Akademije likovnih umjetnosti za 2007. godinu.

REZIDENCIJEGlo art umjetnička rezidencija, ožujak – travanj 2015, Belgija

RESTAURATORSKI PROJEKTIKao restaurator radila na 20-ak objekata, sakralnih spomenika, redom zaštićenih spomenika kulture koji datiraju od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. Licencirani restaurator za zidne slike od Ministarstva kulture RH.

LIKOVNI POSTAVAleksandra Goreta, akad. slikarica

AUTOR TEKSTAAleksandra Goreta, akad. slikarica

LEKTURADraženka Polović, prof.

UREDNIK KATALOGAAleksandra Goreta, akad. slikaricaMarina Fernežir, akad. slikarica restauratorica

OBLIKOVANJE KATALOGA I PLAKATA IZLOŽBE Tiskara Pečarić i Radočaj, Karlovac

TISAKTiskara Pečarić i Radočaj, Karlovac

NAKLADA300 primjeraka

ISBN 978-953-7510-59-6

Izložba je ostvarena sredstvima Grada Karlovca.

Atelje: Ohridska 15, 10000 ZagrebMobitel: +385 95 9143 629

E-mail: mfernezir7@gmail.comwww.marinafernezir.com

Na naslovncici - San o panju 170x100, ulje na platnu, 2014.

ISBN 978-953-7510-59-6

VodičGradskog muzeja Karlovac

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac Za nakladnika: Hrvojka Božić Urednik: Igor Čulig Tekst: Antonija Škrtić i Hrvojka Božić Fotografije: Fotodokumentacija GMK Lektura: Marina Marinković Grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta Tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj Naklada: 1000

www.gmk.hr

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000922454.

© Gradski muzej Karlovac 2015. 2016.

OGLASI PRODAJE

84 GLAS

Čorak, L., Milinković, A.Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanjakatalog izložbe112 str.dvojezično (hrv./engl.)100,00 kuna

Stjepanović, R., Škrtić, A.Goran Vranić: Kroz objektiv braniteljakatalog izložbe24 str.hrvatski jezik30,00 kuna

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Guide to Karlovac City Museum64 stranice u boji, engleski jezikcijena: 10,00 kuna

Goreta, A.7. hrvatski triennale akvarelakatalog izložbe56 str.hrvatski jezik50,00 kuna

Stjepanović, R., Škrtić, A.Daniel Butala: Portreti poznato nepoznatihkatalog izložbe24 str.hrvatski jezik30,00 kuna

daniel

Guide toKarlovac City Museum

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Publisher: Karlovac City Museum For publisher: Hrvojka Božić Editor: Igor Čulig Text: Hrvojka Božić & Antonija Škrtić Photography: Photodocumentation GMK Translation: Lingua centar Proofreading: Eamonn Shanahan Graphic design: Dejan Dragosavac Ruta Press: Tiskara Pečarić i Radočaj Copy: 500

www.gmk.hr

CIP is available in the digital catalogue of National and University Library in Zagreb, entry no. 000922454

©Karlovac City Museum 2016

H R V AT S K ITRIENNALE

A KVAR E L A7

IZDANJA 2016.