sadrŽaj - gmk.hrgmk.hr/download/pdf/2017_glas br_14_god_xvi_2017.pdf · inventivne likovne...

SADRŽAJ35

6

71012

14

161718

1920

21

22

232526272829303132343536

U SPOMENDaniel Butala (1943. – 2017.)Vladimir ‘Mrkvica’ Peršin (1931. – 2017.)

PROGLAS

IZ SVEG GLASA• Muzeji kao mjesto aktualizacije školskog gradiva – primjer Gradskog muzeja Sisak / Marijan Bogatić• Kustos ‘širokog spektra’ u ulozi muzejskog pedagoga / Iva Kožnjak• Nepresušno vrelo znanja – zbirke kornjaša Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja / Vlatka Mičetić

Stanković• Kulturna (re)generacija u Koprivnici / Maša Zamljačanec

GLASNO I JASNOAKVIZICIJE• Stolice iz Foginovog kupališta / Igor Čulig• Zahodska školjka iz Domobranske 8 / Igor Čulig• Novitet u Zbirci slika 18. i 19. stoljeća: Fridrik Hamerlić (?): Sv. Alojzije Gonzaga / Antonija ŠkrtićISTRAŽIVANJA• Terenska entomološka istraživanja grada Karlovca i šire okolice / Luka Čorak• Arheološka iskopavanja na Starom gradu Dubovcu 2017. godine / Matea Galetić i Iva AlibašićZAŠTITA, KONZERVACIJA, RESTAURACIJA• Digitalizacija fonda Prvog hrvatskog pjevačkog društva “Zora” Zbirke dokumentarne građe Povijesnog

odjela GMK-a / Sanda Kočevar• Oklopni bojni kamion Sv. Juraj / Ružica StjepanovićPREZENTACIJE – IZLOŽBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE• Noć muzeja 2017. godine u Gradskom muzeju Karlovac / Luka Čorak i Antonija Škrtić• Industrijska baština grada Siska / Iva Alibašić• Fotosafari karlovačkom industrijskom baštinom / Iva Alibašić• Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši / Iva Alibašić• Izložba Majstor od Zadobarja / Igor Čulig • Alkemija akvarela i stakla Antona Vrlića / Aleksandra Goreta• Karlovački likovni susreti 2017. godine / Aleksandra Goreta• Izložba Existence Leonarda Lesića / Aleksandra Goreta• 33. susret neprofesionalnog likovnog stvaralaštva Hrvatske / Aleksandra Goreta• Krleža: vizionar i vizuali / Antonija Škrtić• Izložba Autoportret / Selfie / Antonija Škrtić• Ključevi mog grada – izložba radova učenika OŠ Grabrik / Antonija Škrtić

1 GLAS

• Ivan Maradin – karlovački arhitekt i urbanist: misao, crtež, djelo / Antonija Škrtić• Narodna zaštita i prve godine Domovinskog rata / Ružica Stjepanović• Gostovanje izložbe Kroz objektiv branitelja − zima 1991./92. u Muzeju grada Šibenika / Ružica

Stjepanović• Predavanje prof. Ljiljane Ščedrov Od slavuja do Bacha, Kliofest 2017. – Festival povijesti / Sanda

Kočevar• Predavanje dr. sc. Josipa Mihaljevića Većeslav Holjevac u historiografiji i povijesnom pamćenju /

Sanda Kočevar• Promocija Vodiča uz izložbu Majstor od Zadobarja / Igor Čulig• Promocija Glasa broj 13 / Antonija ŠkrtićMUZEJSKA PEDAGOGIJA• Pedagoški program uz izložbu Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gimnazije

Karlovac / Matea Galetić• Pedagoški programi tijekom 2017. godine / Matea Galetić i Karlo Mandić• Edukativni program uz izložbu Autoportret / Selfie / Antonija Škrtić• Posjet učenika osmih razreda Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije Karlovcu /

Ružica StjepanovićSTRUČNI SEMINARI I KONGRESI• Storage RE-ORG seminar / Luka Čorak• Međunarodna konferencija Muzeji i prešućene povijesti. Između sjećanja i zaborava / Sanda

Kočevar• FBUM – Fotografska baština u muzejima / Sanda Kočevar• 4. kongres muzealaca Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem / Sanda Kočevar• Sudjelovanje Etnološkog odjela Gradskog muzeja Karlovac na Sprang vikendu u Ozlju / Tatjana

Tomičić Geršić

SUGLASJA • Izložba po mjeri posjetitelja / Nikola Albaneže• Izložba Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gimnazije Karlovac i njen

doprinos nastavi biologije u gimnazijama / Antun Milinković

S RAZGLASA• Najava izložbe Dva mlina na Kupi / Tatjana Tomičić Geršić

GLASONOŠA• Iz knjige posjetitelja

OGLASI PRODAJE• Edicija katalozi i monografije• Izdanja 2017.

373940

41

42

4344

45

475052

5354

555657

5860

61

62

6466

GLAS 2

GLAS 3

U SPOMEN

DANIEL BUTALA (1943. – 2017.)ANTONIJA ŠKRTIĆ

Daniel Butala, slikar, grafičar i crtač, rođen je 26. travnja 1943. na Dubovcu u Karlovcu. Nakon zavr-šene gimnazije 1963. godine upisuje Akademiju

likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 1967. u klasi profesora Ive Šebalja. Umjetnički opus Daniela Butale čine tematski i mor-fološki zaokruženi ciklusi, u kojima je ostvarena nje-gova duboko osobna, autentična poetika živo poveza-na s tradicionalnim likovnim vrijednostima. Njegove inventivne likovne kompozicije plod su promišljanja vlastitog bremena talentiranog, odgovornog čovjeka, u čemu se odražavaju univerzalni tereti suvremenog čovjeka s kraja tisućljeća.Motivski vezan za čudesni prirodni svijet leptira, ska-kavaca, vilinih konjica, libela, lišća, riba te u izvedbi za minucioznost oblika koji taj svijet sklonom oku nudi, Daniel Butala, crtačkim tehnikama tuša i srodnim miješanim tehnikama istkao je nebrojene nadrealne likovne kompozicije u kojima se prirodni i mehanički oblici sjedinjuju u fantastične pejzaže suvremenog, tehniziranog svijeta, a istovremeno progovaraju o ustrajnoj složenosti, pomalo zastrašujućoj dragocje-nosti i važnosti svega stvorenoga.Poetici Daniela Butale imanentna je snažna simbo-lička konotacija. Metamorfoze leptira i drugih kukaca ukazuju na čudo preobrazbe i smjeraju k vjeri u be-smrtnost duše. Šutljive ribe pak, ugledane, ulovljene, doživljene u moru ili u zavičajnoj Kupi, ujedno su i tajni ranokršćanski simbol vode života. Mrežasti raster sači-njen od nebrojenih linija temeljni je tvorbeni element likovne gradnje, a moguće ga je protumačiti prijeno-snikom pri materijalizaciji duhovne snage, ali i slutnje ekoloških i etičkih izazova s kraja 20. st. iz kojih je pro-izašao duboko osoban i prepoznatljiv stil. Mitski Ikar,

njegov uzlet i nesretni pad, kratkovjeki kukci, simetri-čan grabov list i suhi plodovi rodnoga kraja, posljednje ruže iz obiteljskog vrta i križ u likovnom abecedariju Daniela Butale postaju zadivljujuće monumentalni i moćni, ponosne točke pouzdanja i smisla.Već nakon prve samostalne izložbe održane 1972. u Likovnom salonu karlovačkog Zorin doma kritika je (Vladimir Maleković, Vladimir Bužančić) prepoznala u Danielu Butali vrsnog crtača, što se neupitno i trajno potvrđivalo njegovim daljnjim umjetničkim djelova-njem tijekom pedeset godina prisutnosti na hrvatskoj likovnoj sceni. Posebno se istaknuo u karlovačkoj sredini gdje je ostvario ne samo sjajan umjetnički opus, već je svojim stručnim i ljudskim angažmanom ostavio neizbrisiv trag kao likovni pedagog u nekoli-ko karlovačkih osnovnih i srednjih škola te u Dječjem domu “Vladimir Nazor” kao jedan od pokretača, orga-nizatora i sudionika pedagoško-likovne manifestacije Zimska likovna kolonija ZILIK koja je započela s radom 1973. godine. Od 1992. do 1999. godine bio je ravna-telj Gradskog muzeja Karlovac, a potom do umirovlje-nja 2009. godine voditelj Galerije “Vjekoslav Karas”. Uz rad na obnovi zgrade muzeja i stalnog muzejskog postava koji su tijekom Domovinskog rata teško stra-dali, pokrenuo je nacionalnu izložbenu manifestaciju Hrvatski trijenale akvarela te godišnju izložbu karlo-vačkih likovnih umjetnika Karlovački likovni susreti.

Kao čovjek koji je svijet spoznavao crtanjem i koji je cr-tanjem sa svijetom komunicirao, svoja pera i tuš nika-da nije ispuštao pa je upravo u to ratno (ne)vrijeme voj-ne agresije na Hrvatsku ostvario ciklus Portreti poznato nepoznatih koji je 2015. godine darovao Gradskom mu-zeju Karlovac, u želji da postanu dijelom stalne izložbe na legendarnom Turnju – braniku Karlovca i Hrvatske.

Tijekom života pripremio je više od sto samostalnih izložbi te sudjelovao na brojnim problemskim, autor-skim i selektivnim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih na-grada i priznanja, među kojima se ističu Velika nagra-da za crtež na Bijenalu suvremene umjetnosti u Firenzi 2001. godine, koja predstavlja vrhunac umjetničke ka-rijere Daniela Butale i priznanje hrvatskom crtežu na međunarodnoj selekcijskoj izložbi, te Velika nagrada 5. hrvatskog trijenala akvarela 2010. godine. Posljed-nja izložba od nacionalnog značaja i dosega na kojoj je sudjelovao bila je izložba održana ovog proljeća u Mo-dernoj galeriji u Zagrebu pod imenom Sve naše živo-tinje na kojoj je njegovo nagrađivano djelo Posljednji ratnik, 2000. uvršteno među najznačajnija djela ani-malističke tematike u hrvatskoj modernoj umjetnosti.Djela Daniela Butale nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a među njima posebno mjesto zauzima friz s četrnaest posta-ja križnoga puta u Nacionalnome svetištu sv. Josipa u Karlovcu postavljen 1979. godine. Daniel Butala autor je javne plastike Leptir postavljene 2006. godine na zelenoj površini Gundulićeve ulice u Karlovcu (posthu-mno imenovane kao Trg Daniela Butale), u čast razmi-niranja područja grada Karlovca u organizaciji Rotary cluba Karlovac, čiji je bio jedan od pokretača i aktivni član. Autor je tri bibliofilske grafičke mape – Letači, skakavci i plivači (1992.), Sedam raspela (1993.) i Kar-lovačke vedute (1999.) te niza rješenja vizualnog obli-kovanja knjiga, časopisa i edukativnih publikacija za najmlađe, ilustracija te brojnih likovnih postava izlož-bi. Njegov umjetnički opus monografski su prezenti-rali likovni kritičari Vladimir Bužančić (1989.) i Milan Bešlić (2012.) u reprezentativnim izdanjima Gradskog muzeja Karlovac u čijim se čuvaonicama čuvaju njego-vi brojni radovi, a u izložbenom prostoru još odjekuje njegova autorska karizma.

Daniel Butala: Posljednji ratnik, 2000.kombinirana tehnika 140 x 90 cm

inv. br. GMK-IKMP-7389G

U SPOMEN

4 GLAS

VLADIMIR ‘MRKVICA’ PERŠIN (1931. – 2017.)LUKA ČORAK

Ove godine u rujnu preminuo je poznati karlo-vački prirodoslovac Vladimir Peršin. Rođen je u

Karlovcu 5. 7. 1931. godine. 1950. godine završava gimnaziju. Upisuje Prirodoslovno-matematički fa-kultet u Zagrebu na kojem diplomira 1957. godine. Nakon toga vraća se u Karlovac gdje nastavlja ak-tivno djelovati i promicati vrijednosti prirodne ba-štine do kraja života. U početku je radio kao profesor na Šumarskoj školi, no ubrzo postaje suradnik GMK-a, a nedugo nakon toga i voditelj Prirodoslovnog odjela, čiji je i osnivač. U sklopu Muzeja vodio je tri zbirke: ge-ološko-paleontološku, botaničku i zoološku. Tije-kom radnog vijeka u Muzeju bavio se botanikom te je istraživao vegetaciju cretova u Banskim Morav-cima i Vukmaniću. Bio je zaljubljenik u karlovačke parkove te je pomogao u zaštiti Vrbanićeva perivo-ja i Marmontove aleje. Autor je 50-ak stručnih ra-dova iz područja muzeologije i biologije te preko 70 izložbi. Izuzetno svestran i aktivan član karlovačke zajed-nice, Mrkvica je bio suradnik Karlovačkog tjednika, Karlovačkog lista i Radija Mrežnice, član uredniš-tva Svjetla, planinar i izviđač. 2006. godine dobio je Medalju grada Karlovca te Priznanje za životno djelo Karlovačke županije. Poznat još kao ‘hodajuća enciklopedija’, uvijek spre-man za razgovor, aktivan do samog kraja i voljen od svih, Mrkvica je iza sebe ostavio neizbrisiv trag i za-služeno postao dijelom karlovačke povijesti.

GLAS 5

U SPOMEN

Vladimir Peršin

6 GLAS

PROGLAS

Dragi čitatelju,14. broj časopisa Glas pro-govara o muzejskoj pedago-

giji. Iz vlastitog iskustva znamo da je posao muzejskog pedagoga slo-žen zbog izazova koji se postavlja-ju pred njega. Njegov je zadatak objediniti rad kustosa, očekivanja posjetitelja različitih uzrasta s vla-stitim idejama i željama.

Iako prijeko potrebni u svim muzejima, u mnogi-ma ne postoji radno mjesto muzejskog pedagoga već taj posao obavljaju kustosi (koji su ponekad i ravnatelji), dok u drugim slučajevima, stjecajem okolnosti, pedagozi vode odjele i zbirke te preu-zimaju posao kustosa. Posao pedagoga u muzeju nije u potpunosti definiran i podložan je prilagod-bama koje su također izazovi.

Rubrika IZ SVEG GLASA donosi iskustva kolega iz velikih i malih muzeja, iskusnih muzejskih djelat-nika i mlađe generacije čiji je zadatak redefinirati muzejsku pedagogiju.

Svaki muzejski pedagog ima svoj pogled na edukaciju koji je obli-kovan njegovim obrazovanjem i interesima. Međutim, rad s po-sjetiteljima muzeja kroz vodstva i radionice zahtijeva jedinstven pristup po kojem se muzejski pe-dagozi razlikuju od kustosa i daju svim muzejima jedinstvenu i za-jedničku bit – komunikaciju i pre-

zentaciju kulturnog sadržaja na razumljiv način. Dug je put od ideje do uspješne realizacije jer nije lako u suvremenom svijetu sputanom brojnim eg-zistencijalnim problemima progovarati o potrebi očuvanja kulturne baštine kao najboljeg zaloga za budućnost. Izazov svih izazova i osobna satis-fakcija je dobiti pljesak i obećanje za neko novo muzejsko druženje kao nesputano i iskreno odo-bravanje onoga što radimo.

Urednici

GLAS 7

IZ SVEG GLASA

MUZEJ KAO MJESTO AKTUALIZACIJE ŠKOLSKOG GRADIVA – PRIMJER GRADSKOG MUZEJA SISAKMARIJAN BOGATIĆ, VIŠI MUZEJSKI PEDAGOGGRADSKI MUZEJ SISAK

Zadnjih godina muzeji su neizostavna karika u obrazovnom procesu pa tako i Gradski muzej Si-sak iz godine u godinu bilježi porast zainteresi-

ranih za radionički tip edukacije. Praksa je pokazala kako aktualizacija školskog gradiva, odnosno pove-zivanje naučenoga s predmetima viđenim u muzeju, uvelike olakšava usvajanje gradiva. Važno je odgajati publiku muzeja od najranijih dana. Za sve generacije posjetitelja imamo prilagođena vod-stva i zanimljive radionice s likovnim tehnikama, pri-mjerice: kolaž, dekupaž, tempera, vodene bojice, pla-stelin, glinamol i glina. Iz godine u godinu Gradski muzej Sisak povećava broj sadržaja koji se nude grupama. Danas je moguće iza-brati između tridesetak radionica koje smo pripremili za sve uzraste školaraca. Sve su radionice osmišljene u suradnji s učiteljima koji su zatražili takav tip radi-onice. Svakodnevno se kreiraju nove radionice i to u dogovoru s učiteljima koji izaberu Muzej kao mjesto obrade ili ponavljanja školskog gradiva. Provođenje radionice uključuje i vodstvo po postavu, prilagođe-no uzrastu i školskom planu te programu pojedinih predmeta. Uz kataloge izložbi literatura za priprema-nje vodstava i radionica postaju i udžbenici pojedinih predmeta, a smjer i količinu gradiva, u većini situacija, određuju učitelji i profesori u dogovoru s muzejskim pedagogom. Pripremom edukativnih programa na ovaj se način Muzej otvara prema učiteljima i pažljivo dozi-ra količinu informacija u skladu s potrebama korisni-ka, odnosno posjetitelja. Korist za muzejsku ustanovu ovim načinom pripreme programa je nemjerljiva jer se uključeni učitelji u pripremu programa ‘pretvaraju’ u promotore programa te savjetuju i preporučuju kole-gicama i kolegama muzej kao prihvatljivo i kvalitetno

mjesto za provođe-nje nastave. Na ovaj način naš se Muzej pretvara od ustanove u kulturi koja priku-plja, stručno obrađu-je, čuva i prezentira različite predmete za posjetitelje u ustano-vu koja osim tih četi-riju osnovnih funkcija ima još dvije jako bitne, a to su učenje i zabava.Od 2015. sve su ra-dionice grupirane tematski: Iz postava, radionice za Noć mu-zeja, Međunarodni dan muzeja, Fašnik u Muzeju, Uskrs u Muzeju, Božić u Muzeju, Dobra in-dustrija. Sve tematske skupine imaju nekoliko vrsta edukativno-kreativnih radionica, ovisno o dobi i mo-toričkim sposobnostima korisnika. Osim prilagodbe dobi i motoričkim sposobnostima, važan je element usklađivanje naših radionica sa školskim planom i programom pojedinih predmeta. Gradivo na radioni-cama gotovo uvijek korelira s nekoliko predmeta, a praksa je pokazala kako su to Priroda i društvo, Povi-jest, Hrvatski jezik i književnost, Zemljopis, Vjeronauk, Likovna kultura, Tehnička kultura pa čak i Tjelesna i zdravstvena kultura.

Naslovnica Kataloga edukativno-kreativnih radionica Gradskog

muzeja Sisak, 2016.

8 GLAS

IZ SVEG GLASA

Velika pozornost pridaje se planiranju radionica, kori-stimo se školskom praksom i sve se pripreme izvode ovako:• I. OPĆI PODACI• II. DIDAKTIČKO-METODIČKI PODACICilj nastavne jedinice:Zadaci nastavne jedinice:Materijalni:Funkcionalni:Odgojni:Korelacija:• III. ORGANIZACIJA RADIONICE – artikulacija nastavne

jediniceEtape i sadržaji radaNastavna sredstva i pomagala (mediji) Oblici rada – Metode i postupci• IV. PRILOZI• V. TIJEK IZVOĐENJA RADIONICE (“SCENARIJ”)• VI. NAPOMENA

Veliki napredak u prezentiranju radionica napravljen je 2013. kada je tiskan Katalog edukativno-kreativnih radionica Gradskog muzeja Sisak, u kojem su pred-stavljene 22 radionice. Katalog je bio namijenjen po-najprije učiteljima, a naklada od tisuću primjeraka u dvije je godine podijeljena svim učiteljima osnovnih škola Sisačko-moslavačke županije, ali i učiteljima iz raznih dijelova Hrvatske koji su posjećivali naše izlož-bene prostore u Tomislavovoj ulici i utvrdi Stari grad u Sisku. Održano je i desetak prezentacija edukativno-kreativnih radionica Gradskog muzeja Sisak na raznim stručnim skupovima, stručnim skupovima učitelja ra-zredne i predmetne nastave te sveučilišnim ustanova-ma. Godine 2016. otisnuto je novo i dopunjeno izdanje Kataloga u koje je uvršteno 25 najposjećenijih radio-nica. Osim tiskanog izdanja, katalog se može pronaći u digitalnom obliku na mrežnim stranicama Gradskog muzeja Sisak (www.muzej-sisak.hr). U Katalogu su pri-lagođene i pojednostavnjene pripreme za izvođenje radionica koje olakšavaju odgajateljima, učiteljima i profesorima pripremu za posjet muzeju.Autor je svih muzejskih edukativno-kreativnih radio-

nica i priprema za izvođenje radionica Marijan Boga-tić, viši muzejski pedagog Gradskog muzeja Sisak, a ovisno o potrebi i temi u vođenje radionica uključuju se kustosi i konzervator-restaurator: Ivica Valent, viši kustos (radionice u vezi s Domovinskim ratom), et-nologinje Katica Mrgić, viša kustosica, i Ivana Plavec, kustosica (tradicijska baština Posavine i Pokuplja) te konzervator-restaurator Neven Peko (radionica Kon-zervacija i restauracija za neznalice). Kustosi provode motivacijski, uvodni dio u radionicu, kojim predstav-ljaju određenu temu i predmete od interesa za radioni-ce. Uvodni dio radionice Konzervacija i restauracija za neznalice održava muzejski pedagog, dok samo pro-vođenje preuzima konzervator-restaurator. Za potrebe vođenja radionica u programu Božić u Muzeju uklju-čili smo vanjske suradnice Nerinu Sarkotić i Martinu Mladenović koje održavaju niz radionica za odrasle na kojima su korisnici izrađivali nakit i ukrase te prirodnu kozmetiku.

Povećanjem broja radionica i korisnika na njima bilo je nužno angažirati stručne volontere koji su asistirali na radionicama. Volonteri koji su sudjelovali u edukativ-nim programima 2015. i 2016. su Matea Marić, Marija Kralj, Martina Grbeša, Nadja Matešić, Josip Smernić i Mario Bursik, studenti povijesti, povijesti umjetno-sti, arheologije i kroatologije. Osim studenata naši su stručni volonteri i učiteljice. Tako su učiteljice razredne nastave Osnovne škole 22. lipnja iz Siska Sanja Basta, Blanka Rončević, Andrijana Imprić i Snježana Zuber volontirale na radionicama održanim za Noć muzeja 2015.

Broj radionica tijekom godina

GLAS 9

IZ SVEG GLASA

Iz tablica je vidljivo povećanje broja održanih radio-nica, kao i povećanje broja korisnika koji su na njima sudjelovali. Ključnim se pokazuje, kako sam i prije na-veo, izdavanje Kataloga radionica 2013., čime se pove-ćala vidljivost Muzeja u krugovima učitelja i turističkih agencija. Druga su zanimljivost ‘radionice za autobu-se’ jer nam korisnici u sklopu školskih izleta traže radi-onice za pedesetak učenika, odnosno za više razreda u isto vrijeme. Tu dolazimo do nove situacije, a to je oprema nužna za provođenje programa, kao i logisti-

ka. Muzej godinama pribavlja sredstva za klupe i sto-lice te je u ovom trenutku, u izložbenim prostorijama, moguće primiti skupine od pedeset učenika. Same se radionice tako i pripremaju pa je idealno kada grupa organizirano posjeti muzejske postave i nakon toga sudjeluje u radionicama. Radionice se provode i na otvorenom, u dvorištu Muzeja u Tomislavovoj ulici, ali i ispred utvrde Stari grad u Sisku. Uvijek se odaziva-mo na pozive učitelja i odgajatelja pa se neki programi provode većim dijelom i u sisačkim školama i vrtićima.

10 GLAS

IZ SVEG GLASA

KUSTOS ‘ŠIROKOG SPEKTRA’ U ULOZI MUZEJSKOG PEDAGOGAIVA KOŽNJAKMUZEJ CROATA INSULANUS GRADA PRELOGA

Prije dvadesetak godina kustos je bio gotovo jedina profesija u muzejskoj djelatnosti. Kasnih devedesetih go-

dina 20. stoljeća u hrvatsku se muzejsku praksu uvodi zanimanje muzejskog peda-goga. Polaganjem stručnog ispita specijalizira-mo se za određenu granu unutar muzejske struke. Postoje li stručnjaci koji se pripre-maju za zvanje kustos, ne sluteći da ih u radu čekaju baš svi segmenti iz opsežne literature, od osnivanja muzeja do ‘pokri-vanja’ zvanja muzejskog pedagoga, doku-mentarista, tehničara, fotografa? Danas su takvi kustosi rijetki, možemo reći da su endemska vrsta kustosa. Prisjetimo se članka Idealni kustos u maloj sredini Davorina Vujčića1, koji se nalazi u popisu literature za pripremu stručnog is-pita za zvanje kustos. Vujčić u članku donosi tezu da je čest slučaj u muzeju u maloj sredini da o jednome kustosu ovisi gotovo cjelokupna djelat-nost muzeja, bio on povjesničar, etnolog, povjesničar umjetnosti ili paleontolog. Nasuprot kustosu specijali-stu u velikom muzeju, u malome mjestu djeluje kustos ‘širokog spektra’2. Kustos u potonjem slučaju mora uz detaljno znanje o zbirkama, povijesti muzeja, donato-rima, povijesti mjesta, tradiciji i običajima, troškovima i još mnoštva znanja, biti spreman zadovoljiti i ostale muzejske profesije. U ovome broju časopisa dotičemo

1 Davorin Vujčić 2003., Idealni kustos u maloj sredini, u: Informatica museologica 34, 1–2, str. 41–43.

2 ISTO, str. 41

se teme muzejske pedagogije te se u nastavku pred-stavlja kustos koji djeluje također kao muzejski peda-gog, na primjeru radionice za osnovu i srednju školu. Kustos-povjesničar umjetnosti, ujedno i muzejski pe-dagog, pripremajući radionicu uz izložbu etnografske baštine, mora istražiti literaturu, pronaći kazivače i sa-vjetovati se sa stručnjacima etnolozima kako bi se sam educirao u svrhu radionice.

Radionicom se želi predstaviti etnografska građa izlo-žena na izložbi, upoznati polaznike s lokalnim nazivi-ma pojedinih predmeta, uvesti ih u prošlost zavičaja te se želi razviti svijest o bogatstvu kulturne baštine,

Radionice za najmlađe

GLAS 11

IZ SVEG GLASA

vrijednosti i raznovrsnosti predmeta iz prošlosti. Na-kon razrađene metodologije i metodike rada, plana aktivnosti te pripremljenog materijala za radionice, ku-stos-muzejski pedagog kreće u izradu promidžbenih letaka, plakata, pozivnica, obavijesti medijima, pisa-nja i slanja poziva školama. Kustos-muzejski pedagog mora, dakako, biti upoznat s nastavnim planom svih razreda, u ovom slučaju osnovnih škola, i prilagođava-ti svaku pojedinu radionicu uzrastu učeničkih grupa. S tim u vezi, poželjno je da je kustos stekao pedagoško-psihološko obrazovanje, u okviru psihologije, pedago-gije, metodike, didaktike i srodnih znanosti. Tijekom održavanja radionice mora vladati komunikacijskim, motivacijskim i glumačkim tehnikama, te također po-sjedovati vještinu kvalitetnog fotografiranja, uzimajući u obzir i svoju ulogu muzejskog dokumentarista. Drugi primjer prikazuje suradnju muzeja i srednje ško-le u učenju regionalne spomeničke baštine. Manja sredina pruža dobru povezanost između kulturnih i obrazovnih institucija, a muzej drugačiju atmosferu i ambijent za učenje. No, srednjoškolskom uzrastu do-zvoljena je veća samostalnost i mobilnost, stoga se ro-

jekt istraživanja spomeničke baštine odvija obilaskom spomenika, fotografiranjem stanja, istraživanjem do-stupnih pisanih izvora i naposljetku valorizacijom. Kustos-muzejski pedagog navedenoj ciljanoj skupini daje smjernice i potiče ih na samostalni rad, koji će re-zultirati izložbom kao poticaj i nagrada. Uz već spome-nute vještine kojima kustos-muzejski pedagog mora ovladati, prilikom realizacije izložbe na kraju projekta naći će se i u ulozi muzejskog tehničara. Kustos u malom muzeju, umjesto uske specijalizacije, nemali dijapazon znanja širi na područje etnologije, povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije i ostalih znanosti koje bi mu mogle pomoći u radu s ciljanim skupinama. Nužno je da je kustos ‘širokog spektra’ ovladao mnogobrojnim znanjima i vještinama, dok su pozitivne reakcije nagrada njegovome trudu i entuzi-jazmu.

POPIS LITERATURE:Davorin Vujčić 2003., Idealni kustos u maloj sredini, u: Informatica museologica 34.

12 GLAS

IZ SVEG GLASA

NEPRESUŠNO VRELO ZNANJA – ZBIRKE KORNJAŠA HRVATSKOGA PRIRODOSLOVNOG MUZEJADR. SC. VLATKA MIČETIĆ STANKOVIĆ, KUSTOSICAHRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ

Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) svojom povije-šću dugom preko 170 godina, svojim fundusom koji broji preko milijun i pol brižno čuvanih pred-

meta i svojim stalnim radom na očuvanju i poboljšanju prirodoslovne znanosti zasigurno zauzima važno mjesto u kulturnoj, znanstvenoj i intelektualnoj baštini naše zemlje. Mnogima se na prvi spomen prirodoslovnog muzeja u glavi projiciraju veliki dinosaur, morski pas ili prepune kutije najšarenijih leptira. No, prirodoslovni muzeji nisu ‘samo’ preparirane biljke i životinje, minera-li i stijene ili fosili koji usrećuju posjetitelje. Iza zavjese izloženog krije se mnogima tajanstveni svijet znanosti, dugotrajnog rada, istraživanja, strpljenja i često mu-kotrpno stečenog znanja, a obaveza, čast i dužnost je kustosa, čuvara tog svijeta, da to znanje prenese svima zainteresiranima, od onih najmlađih do najstarijih. Prirodoslovni muzeji začetnici su muzeja uopće jer su upravo zaljubljenici u prirodu još od doba pračovjeka imali potrebu, strast za skupljanjem, za čuvanjem ne-čega sebi lijepoga, sebi dragoga. I upravo tako nastaju prve čuvaonice, prvi muzeji. No, iako je nastanak priro-doslovnih muzeja prožet i povezan s ostalim tipovima muzeja, blago koje se čuva u prirodoslovnim muzejima itekako je jedinstveno, potpuno drugačije u usporedbi s muzejskom građom drugih muzeja. U prirodoslovnim muzejima čuva se, izučava i izlaže dokument prirode, prirodnina, anorganskog (minerali ili stijene) i organ-skog (biljke, životinje...) porijekla, koja je prenesena iz prirode u novu, muzejsku stvarnost. Tako prirodnina dobiva svoj novi identitet i svoju jedinstvenost. A tu na-stupaju kustosi – čuvari, čija je zadaća prikupljati, ču-vati, istraživati i izlagati upravo te muzejske predmete.

Zbirke kornjaša Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pred-stavljaju najznačajniju baštinu te skupine kukaca u na-šoj zemlji. Tvrdokrilci ili kornjaši su, kako i samo ime kaže, kukci kojima je prednji par krila očvrsnuo služeći im kao pokrov i zaštita ostatka tijela. Kornjaši su među najbrojnijim skupinama životinja uopće koje karakteri-zira nevjerojatna raznolikost u građi, načinu kretanja, prehrane i razmnožavanja. U Hrvatskome prirodoslov-nom muzeju brižno se čuva preko 300 000 predmeta tvrdokrilaca, unutar 12 zbirki nastalih radom nekih od naših ponajvećih entomologa poput Mikšića, Schlos-sera, Novaka, Koče ili Igalffya. U te su zbirke utkani sati i sati velikog rada i strpljenja te znanja i ljubavi. U njima se kriju i predmeti prema kojima su opisane nove vrste, predmeti rijetkih vrsta i endemi te danas ugrožene ili nestale vrste s pojedinih staništa. Prirodoslovne zbirke predstavljaju stoga dokument mijene prirode, ključan su izvor za sva moderna istraživanja te objašnjavaju povijest sakupljanja, taksonomije i one izvorne želje čovjeka da spozna i razumije svijet oko sebe.Reći da zbirke i samo stvaranje zbirke daje obol za bu-dućnost te da je život zbirke, uz odgovarajuću zaštitu i brigu neograničen, nije tek prazna fraza. Naime, zbirke su tu bile i prije nas i ostat će i nakon nas kao svjedoci, dokumenti prirode odnosno ‘stanja’ prirode uhvaćenog u trenutku koji ostaje ‘zarobljen’ za vječnost. Zbog toga prirodoslovne zbirke imaju često neprocjenjivu vrijed-nost za mnoge znanstvenike jer oni u njima otkrivaju, spoznaju prošlost, ali i budućnost prirode. Tako su u recentnim istraživanjima srodstvenih odnosa krijesni-ca (Lampyridae) upravo predmeti te porodice iz Zbirke kukaca Novak bili ključni u rasvjetljavanju sistematske

GLAS 13

IZ SVEG GLASA

zavrzlame molekularnim metodama. Sakupljeni prije skoro stotinu godina, a danas od neizmjerne važno-sti, zanimljivo, zar ne? No, prirodoslovne zbirke ne uče samo etablirane stručnjake, već služe kao odlična na-dopuna u nastavi, kako u osnovnim i srednjoškolskim tako i na visokoškolskim ustanovama. Uska je povezni-ca HPM-a s visokim obrazovanjem, od 1874. do 1950. godine prirodoslovne zbirke muzeja, današnjeg HPM-a, koristile su se za potrebe nastave iz zoologije pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Prvi profesor zoologije i prvi predstojnik Zoologičkog-zoo-tomičkog zavoda bio je veliki Spiridion Brusina, ujedno i prvi kustos Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja. Tradicija se nastavlja i danas kada studenti različitih struka posjećuju zbirke kornjaša: od studenata priro-doslovnih i pedagoških znanosti koji uče o načinima prikupljanja, prepariranja, određivanja, zaštite i izla-ganja kornjaša, do studenata sanitarnog inženjerstva koji se izbliza imaju priliku upoznati sa štetnicima i na-metnicama s kojima će se jednog dana uživo susresti. Kako su prirodoslovni muzeji riznice koje karakterizira raznolikost i brojnost predmeta, posjetitelj se može lako upoznati sa sistematikom kornjaša: porodicama, rodovima, vrstama, podvrstama. Stoga, zbirka u kojoj su predmeti validno određeni predstavlja vrijedan i ne-zamjenjiv komparativni materijal, često neophodan pri određivanju po determinaciji zahtjevnijih vrsta. No, u konačnici, da bi određena životinja nakon usmrćivanja postala dokument i svjedok svojeg imena i prezimena (op.a. binarna nomenklatura) neophodno je i njeno va-ljano prepariranje, čemu se u prostorima našeg muzeja također podučavaju mladi zoolozi, agronomi, šumari.A što je s onim najmlađima? Oni su zapravo posebni posjetitelji našeg muzeja koji s istinskim divljenjem promatraju raznolike tvrdokrilce, bez straha i bez ani-moziteta, često prisutnog kod starijih. Svrha i važnost muzeja prikazuje im se na primjeru jednog malenog vodoljuba, stanovnika bara, lokvica i jezera, koji je sa-kupljen prije 100 godina na području Trnja u Zagrebu. I tad se malene, mudre glave zapitaju: “Pa kako? Na Trnju nema lokvica, bara, ima samo stambenih zgrada i parkirališta.” I tada shvate da upravo taj, davno saku-pljeni maleni vodoljub, govori da je njihov grad neka-da izgledao potpuno drugačije. I tada shvate što je to

muzej. Dakle, tvrdokrilac koji živi svoj muzejski život u zbirkama Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja doista je svjedok jednog trenutka, jednog vremena, prilika koje su u stalnoj mijeni i koje se više nikada neće ponoviti i kao takav podučava djecu svih uzrasta.

POPIS LITERATURE:Balabanić J. (1998): Naš museum (zbornik radova), Hrvatski

prirodoslovni muzej, Hrvatski povijesni muzej, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, str. 321-326.

Maroević I. (1993): Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveu-

čilišta u Zagrebu, 286 str.Matoničkin I., Habdija I., B. Primc-Habdija (1999): Beskralješnjaci:

biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb, 610 str.Mihoci, I., Vlahović, T., D. Bukovec (2014): Hrvatski prirodoslovni

muzej - kovčeg dragocjenosti i teatar prirodoslovne raznolikosti (Hrvatska), Priroda 14: 5-1.

Števčić Z. (1998): Naš museum (zbornik radova), Hrvatski priro-doslovni muzej, Hrvatski povijesni muzej, Arheološki muzej u

Zagrebu, Zagreb, str. 315-320.

Muzejski život tvrdokrilaca u Zbirci kukaca Novak

Predmet krijesnice Luciola novaki Müller, 1946, korišten u recentnim molekularnim analizama iz Zbirke kukaca Novak – tuljci.

14 GLAS

IZ SVEG GLASA

KULTURNA (RE)GENERACIJA U KOPRIVNICIMAŠA ZAMLJAČANEC, MUZEJSKA PEDAGOGINJAMUZEJ GRADA KOPRIVNICE

Područje likovne um-jetnosti danas je jako prošireno pa možemo

govoriti o vizualnoj kulturi, vizualnom jeziku i vizualnoj komunikaciji. Kroz povijest se mijenjaju mediji vizualne komunikacije usporedno s razvojem društva, znanosti, industrije. Razvojem novih medija (fotografija, časopis, film, reklame...) postaje ja-sno da je likovno-vizualni jezik postao sredstvom ko-munikacije. Umjetnost je je-dan od najrazvijenijih oblika izražavanja, a obrazovanje putem umjetnosti prirodno je sredstvo učenja, ona razvija vrijednosti i sposobnosti ne-ophodne za potpuni intelek-tualni i socijalni napredak. U rješavanju različitih proble-ma na području obrazovanja potrebna je suradnja struč-njaka iz različitih disciplina. Edukativnim se programima u muzeju nastoji usmjeriti mla-de na učenje i primjenu teo-rijskih znanja (etnologija, ar-hitektura, moda, performans, dizajn...) u praksi, potencira se umrežavanje i suradnja iz-među bliskih, ali nedovoljno povezanih umjetničkih i druš- Kulturna (re)generacija u Koprivnici

GLAS 15

IZ SVEG GLASA

tveno-humanističkih struka. Program pomaže očuva-nju i razvoju kulturnog bogatstva za buduće generacije, a njegov je krajnji produkt stvaranje digitalnog arhiva podravske kulturne baštine kojim bi se na strukturi-ran način povezalo obrazovanje, kulturu i tehnologiju. Od proljeća 2013. godine u Muzeju grada Koprivnice provodi se pedagoško-edukativni program pod nazi-vom Malci muzealci. Program je namijenjen djeci od 6 do 14 godina koja kroz trosatne radionice subotom upoznaju djelovanje galerije i muzeja u teoriji i prak-si. U muzejskom prostoru upoznaju se s muzejskim zbirkama kroz razgovor s kustosima. U galerijskom prostoru, u radionicama od petnaestero polaznika, djeca uče razlikovati umjetničke stilove i upotreblja-vati različite likovne tehnike. Program obuhvaća i mo-derne, digitalne načine izražavanja, bliske mlađim generacijama: fotografiju, video i animaciju. Aktiv-nosti se izvode u suradnji povjesničara umjetnosti i slikara, kipara, keramičara, fotografa, web dizajnera, produkt dizajnera, uz prikazivanje programu i uzrastu primjerenih filmova i glazbe. Program je kao svojevr-snu dogradnju pokrenuo i trodnevni umjetnički kamp

za djecu do 12 godina koji se odvija u Galeriji naiv-ne umjetnosti u Hlebinama. Kamp povezuje naivnu umjetnost, ekologiju, prirodu, hranu i život sela koje je iznjedrilo naivnu umjetnost. Osim ovih postoje i ra-dionice osmišljene u suradnji s vrtićima te osnovnim i srednjim školama i provode se u sklopu školskog programa. Njihova je namjera baštinsko osvješćiva-nje djece i mladih te otvaranje muzeja prema njima, a sastoje se od teorijskog i praktičnog djela. Na teo-rijskom dijelu predstavljeni su osnovni termini veza-ni za baštinu, dok je praktični dio realiziran kroz po-sjete muzeju, izložbama, arheološkim lokalitetima…. Na ovaj se način kontinuirano podiže svjesnost o ulozi baštine, ulozi prostora kao životnog resursa, načini-ma interveniranja u prostor bez trajne štete, očuvanju prostora za buduće generacije, proučavanju zavičajnih zbirki i identiteta koji umjetnost preuzima u suvreme-nom svijetu. Širenjem ideje i prakse obrazovanja pu-tem kulture i umjetnosti ostvaruje se pravo pojedinca na razvijanje likovne percepcije, kreativnosti, motori-ke, uvod u povijest umjetnosti i pripremu za sudjelo-vanje u kulturnom životu.

16 GLAS

GLASNO I JASNO AKVIZICIJE

STOLICE IZ FOGINOVOG KUPALIŠTAIGOR ČULIG

Foginovo kupalište omiljeno je okupljalište Karlov-čana, a sve češće ga posjećuju i turisti. Premda se na istom mjestu uz rijeku Koranu već od 1874.

nalazi uređeno kupalište, najbolje je zapamćeno po obliku koji je dobilo nakon 1929. godine, kad ga je kupio i uredio karlovački tiskar i nakladnik Dragutin Fogina ml. (1898. – 1988.), koji je te iste godine osvojio drugo mjesto u slobodnom plivanju u Ljubljani. Ime “Foginovo kupa-lište” opstalo je u svakidašnjoj uporabi i nakon nacionalizacije u doba NRJ.

Koncem 2016. godine za Zbir-ku namještaja GMK-a kupljene su četiri drvene stolice koje su činile inventar ovog odlično osmišljenog sportsko-rekrea-cijskog kompleksa, izrađenog većinom od drveta (skakaonicu je projektirao slovenski spor-taš i arhitekt Stanko Bloudek (1890. – 1959.), kasnije možda

poznatiji po svojim skijaškim skakaonicama). O vr-snoći svjedoče i ove nevelike ali vrlo čvrste i skladno oblikovane stolice. Natpis “Kupalište Fogina” može se pročitati na donjoj strani letvice sjedala. Nabavljene su iz obiteljske baštine.

Oznaka na donjoj strani sjedala

GLAS 17

GLASNO I JASNO

Oznaka proizvođača

ZAHODSKA ŠKOLJKA IZ DOMOBRANSKE 8IGOR ČULIG

Zahodsku školjku koja je bila instalirana u stanu u Domobranskoj ulici br. 8 poklonio je u trav-nju 2017. vlasnik, Županijska komora Karlovac,

zastupana po dr. sc. Vlatku Kuzmanu. Darovanju je prethodilo stručno mišljenje koje je u siječnju 2017. uputio Konzervatorski odjel u Karlovcu. Viša stručna savjetnica-konzervatorica Tatjana Horvatić istaknula je vrijednost ovog predmeta kao svjedočanstva pre-stižne kulture stanovanja, kao i potrebu za njegovim čuvanjem. Demontaža je provedena uz stručni nadzor. Gradski muzej Karlovac zahvaljuje svima uključenima u ovaj postupak kojim je obogaćena Zbirka ambijental-nih i priručnih tehnikalija.

Zahodska školjka bila je dio opreme stana na prvom katu poslovno-stambene zgrade koju je za tvorniča-re Funka i Heinricha oko 1895. u neobaroknom stilu projektirao Sebastijan della Marina. Njezino bogato oblikovanje, najbliže proizvodima tvornice Rudolfa Dittmara u Znojmom (Republika Češka), usklađeno je s arhitekturom čije interijere i eksterijere ukrašavaju štukature te s drugim instalacijama, od kojih su saču-vani kamini. Školjka je izrađena od kamenine, a više-bojni reljef i oslici s motivima buketa cvijeća i vitica zapremaju veći dio površine. Sprijeda je medaljon s natpisom “imperijal”. Bila je učvršćena pomoću me-talnih konzola, također vitičasto oblikovanih.

AKVIZICIJE

18 GLAS

GLASNO I JASNO

Gradski muzej Karlovac je za Zbirku slika 18. i 19. stoljeća Galerijskog odjela početkom 2017. godi-ne kupio sliku Fridrika Hamerlića (?): Sv. Alojzije

Gonzaga. Slika je kupljena od zaslužnog kolekcionara dr. Josipa Kovačića koji ju je sedamdesetih godina 20. stoljeća kupio od Ksenije Sieger von Hohenlohe-Krstić (1918. – 2008.). Ona je sliku naslijedila od svoje tete Vere Kre-šić, supruge dr. Milana Krešića, praunuka Miška i Ane Krešić koji su financijski podupirali školovanje Vjeko-slava Karasa, a koje je Karas antologijski portretirao. Povijest slike i natpis olovkom na slijepom okviru HA-MERLITZ temelj su pretpostavke o autorstvu slike.Samouki slikar Fridrik Hamerlić (1812. – 1858.) u Karlo-vac je stigao 1836. godine iz Rijeke te mu je od 1836. do 1838. godine pomagao mladi Vjekoslav Karas (1821. – 1858.). Hamerlić je 1837. godine naslikao oltarnu palu Sv. Valentin i Zavjetnu dvojnu sliku sv. Rok i Sv. obitelj za crkvu Presvetog Trojstva u Karlovcu te je u duhu pa-vlinske tradicije izvedene na način naivne narativnosti 1838. godine oslikao svetište crkve Majke Božje Snjež-ne pavlinskog samostana u Kamenskom. Osim ovih slika, u Muzeju franjevačkog samostana u Karlovcu izložena je i Procesijska zastava cehovske udruge sa slikama sv. Nikole i sv. Antuna Padovanskog s Hamer-lićevom signaturom i datacijom u 1854. godinu. Ove slike poslužile su kao komparativni materijal u stilsko-morfološkoj analizi slike sv. Alojzija Gonzage koju je provela viša kustosica Galerijskog odjela, uz savjetova-nje s povjesničarkom umjetnosti Marinkom Mužar. Provedena usporedba nije nedvojbeno potvrdila pret-postavku autorstva, no uočene su sličnosti posebno prisutne u odnosu na Zavjetnu dvojnu sliku sv. Roka i Sv. obitelji. Ukoliko se u budućnosti nedvojbeno po-tvrdi autorstvo Fridrika Hamerlića, nastanak slike sv.

Alojzija Gonzage svakako bi trebalo datirati upravo u vrijeme nastanka Zavjetne dvojne slike sv. Roka i Sv. obitelji, odnosno u 4. desetljeće 19. stoljeća. Zahvaljujući svjedočanstvu o povijesti slike i otvorenoj mogućnosti Hamerlićevog autorstva, slika zaštitnika katoličke mladeži, sv. Alojzija Gonzage, čiji se spo-mendan slavi 21. lipnja, uvrštena je Zbirku slika 18. i 19. stoljeća kao jedina slika u Zbirci pripisana Fridriku Hamerliću – prvom učitelju Vjekoslava Karasa.

NOVITET U ZBIRCI SLIKA 18. I 19. STOLJEĆA: FRIDRIK HAMERLIĆ (?): SV. ALOJZIJE GONZAGAANTONIJA ŠKRTIĆ

Fridrik Hamerlić (?): Sv. Alojzije Gonzaga, 4. des. 19. st.ulje na platnu, 68,5 x 58,2 cm, inv. br. GMK-IKMP-15407G

AKVIZICIJE

GLAS 19

GLASNO I JASNO

Ove godine stvorena je nova zbirka, Entomološ-ka zbirka GMK-a. Nju je potrebno popuniti s re-prezentativnim fundusom koji će predstavljati

Karlovac s entomološkog aspekta. Terenska istraživa-nja s ciljem sakupljanja kukaca za novu entomološku zbirku započela su u svibnju 2017. predstavljajući prvo terensko prikupljanje takvog tipa u zadnjih 50-ak godi-na i više. Istraživanje su osmislili i provode Luka Čorak, kustos GMK-a i Marko Šegavić, prof. biologije, obojica entomolozi i zaljubljenici u karlovačku prirodu.Inicijalno je odabrano 7 lokacija, kasnije je dodana još jedna. Tri su se nalazile u samom gradu Karlovcu i to u koransko-mrežničkom bazenu s istočne strane Udbi-nje i Mostanja. Dvije su se nalazile u južnoj užoj okolici grada u selima Ladvenjku i Rilju. Ostali značajniji loka-liteti rasprostranjeni su u široj okolici: jedan se nalazi na Vojnović Brdu (Kordun), a preostala tri nedaleko od grada Ozlja. Zadnja, naknadno dodana, nalazi se na području ozaljskih šljunčara. Lokaliteti su birani pre-ma svojoj poziciji, raznovrsnosti staništa, pretpostav-ljenom broju biljnih vrsta, dostupnosti te čovjekovom utjecaju i prisutnosti vode.

U sklopu terenskog istraživanja prikupljane su dvije glavne velike skupine kukaca, kornjaši (Coleoptera) i dnevni leptiri (Lepidoptera, Rhopalocera). Oni će pred-stavljati jezgru zbirke koja će se u budućnosti polako širiti na ostale skupine kukaca. Ove skupine izabrane su prema nekoliko kriterija: velika brojnost, relativno lak načina prikupljanja, ljepota i poznatost javnosti te struka i interes ljudi uključenih u istraživanje. Teren-ska istraživanja i prikupljanje završeni su početkom rujna. U zimskim mjesecima fokus rada bit će na obra-di prikupljenog materijala, što uključuje determinaci-ju, preparaciju i preventivnu zaštitu.Ovakav tip istraživanja nije jednokratan i ponavljat će se svake godine. U biološkome pogledu karlovač-ka okolica predstavlja gotovo čitavu županiju. Budući da su kukci izuzetno brojna skupina, bit će potreban dugi niz godina kako bi se ona na zadovoljavajući na-čin istražila te kako bi se cjelokupno bogatstvo faune kukaca posjetitelju adekvatno predočilo.

TERENSKA ENTOMOLOŠKA ISTRAŽIVANJA GRADA KARLOVCA I ŠIRE OKOLICELUKA ČORAK

Muha u paukovoj mreži

Lov ekstraktorom

ISTRAŽIVANJA

20 GLAS

GLASNO I JASNO

Od 28. rujna do 31. listopada provede-no je zaštitno ar-

heološko istraživanje na Starom gradu Dubovcu. Arheološka istraživanja provedena su u sklopu projekta sanacije humka.Otvorene su dvije sonde (sonda 1 i sonda 2). Prva se sonda nalazila na po-tezu od ulaznih vrata u Stari grad prema kuli A, prateći bedem s okomi-tim režnjem prema padi-ni, tvoreći oblik slova L. Druga sonda nalazila se na stražnjoj strani kule A, na potezu od kule prema padini.

U objema sondama pronađena je veća količina kera-mičkih ulomaka, životinjskih kosti, željeznih čavala i staklenih ulomaka. Glavnina materijala pripada razdo-blju novog vijeka i kasnog srednjeg vijeka. Od nalaza svakako valja izdvojiti metalni ključ, ostrugu te 6 pri-mjeraka novovjekovnog novca, pri čemu se na jednom primjerku može iščitati 1567. godina. Predmeti su po-slani na restauraciju, nakon čega ćemo ih moći detalj-nije opisati i analizirati.

ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA NA STAROM GRADU DUBOVCU 2017. GODINESTARI GRAD DUBOVAC, 28. RUJNA – 31. LISTOPADA 2017.MATEA GALETIĆ, IVA ALIBAŠIĆ

Dio terenske ekipe

Nalazi in situ

ISTRAŽIVANJA

GLAS 21

GLASNO I JASNO

Fond PHPD-a “Zora” dio je Zbirke dokumentarne građe, zaštićen od 13. siječnja 2016. godine kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Trenutno

obuhvaća 2636 jedinica raznovrsne građe: zapisnike društva, sitni tisak, plakate, korespondenciju društva s drugim društvima, istaknutim glazbenicima i uglednicima u širokom vremenskom rasponu od 1861. do 1945. godine.Prvo hrvatsko pjevačko druš-tvo “Zora” osnovano je 1858. godine u Karlovcu pod imenom “Društvo karlovačkih pjevača”, te je tek nakon deset godina svoga postojanja dobilo ime koje i danas nosi. Društvo je okupljalo članove iz srednjeg i višeg građanskog sloja i bilo pokretačem karlovačkog kul-turnog i društvenog života u drugoj polovini 19. i prvoj po-lovini 20. stoljeća. Sudjelovalo je u svim gradskim zbivanjima, gostovalo i izvan Karlovca te njegovalo odnose s drugim pjevačkim društvima diljem Monarhije i istaknutim umjet-nicima. Osim koncerata “Zora” je povremeno izvodila kazališ-ne predstave, a od 1892. godi-ne sve su se aktivnosti odvijale u njenoj vlastitoj zgradi – Zo-

rin domu. Tijekom svoje duge i turbulentne povijesti “Zora” se susrela i s periodima nedjelovanja. Najduži je bio onaj od početka Drugog svjetskog rata do 1978. godine, kada se obnovila. Danas je PHPD “Zora” po-novno jedan od kulturnih simbola grada Karlovca.

Program digitalizacije fonda Pr-vog hrvatskog pjevačkog druš-tva “Zora” odvijao se tijekom 2017. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Kar-lovca. Doprinosi razvoju muzej-sko-informacijske djelatnosti i povezivanju AKM zajednice, te ima svoje čvrsto uporište u mu-zejskom poslanju, kao i strateš-kim (općim i posebnim) ciljevi-ma Gradskog muzeja Karlovac. Cilj programa bila je zaštita i veća dostupnost muzejske gra-đe. Digitalizirana građa dostup-na je korisnicima na platformi Gradski muzej Karlovac online, online.gmk.hr, a može joj se pristupiti i preko mrežne strani-ce Gradskog muzeja Karlovac.

DIGITALIZACIJA FONDA PRVOG HRVATSKOG PJEVAČKOG DRUŠTVA “ZORA” ZBIRKE DOKUMENTARNE GRAĐE POVIJESNOG ODJELA GMK-ASANDA KOČEVAR

Digitalizacija fonda Prvog hrvatskog pjevačkog društva ‘’Zora’’

ZAŠTITA, KONZERVACIJA, RESTAURACIJA

22 GLAS

GLASNO I JASNO

U proljeće ove godine napravljeni su konzervator-sko-restauratorski radovi i obnovljen je jedan od najzanimljivijih i najvrjednijih predmeta u našoj

Zbirci oružja i vojne opreme Domovinskog rata. Riječ je o Sv. Jurju, oklopnom bojnom kamionu koji je nastao 1991. godine preuređenjem kamiona marke Tatra. Kamion, vla-sništvo Hrvatskih cesta, 1991. godine preradili su inženje-ri Nikola Juran, Miroslav Preglaj, Zdenko Papa i Nikola De-sović u radionici Metalelektrik u Mrežničkom Brigu. Cijeli kamion dvoplatno je oklopljen čeličnim limom. Oklop je s vanjske strane debljine 8–10 mm, a s unutrašnje 5 mm. Između ploča nasut je pijesak debljine 50 mm. Težak je oko 35 t, posadu čine 2 člana i može prevesti do 30 voj-nika, uz brzinu kretanja od 40 km/h. Probnu vožnju imao je u kolovozu 1991. godine. Korišten je za dostavu bra-niteljima u opkoljeno Topusko. Oštećenja vidljiva na lije-voj strani kamiona svjedoče da je pogođen više puta, ali oklop nije probio čak ni pogodak granate kalibra 130 mm.Sv. Juraj je na muzejski prostor na Turnju dovezen 2002. godine. Godine izlaganja na otvorenom učinile su svoje te je restauracija bila neophodna. Konzervatorsko-resta-uratorske radove napravio je Obrt za restauraciju, popra-vak i održavanje proizvoda od metala “Ferrum”.Stanje vozila prije konzervatorsko-restauratorskih rado-va:Vozilo se nalazilo na otvorenom prostoru postavljeno na drvene nosače. Obojano je maskirnim uzorkom u nekoli-ko slojeva. Veći dijelovi površine vozila bili su prekriveni hrđom i starom bojom koja se ljuštila. Po svim dijelovima površine vozila bila su vidljiva mehanička oštećenja od metaka i gelera. Kako je oklop izrađen dvoplatno s među-slojem od pijeska, veći dio oštećenja od gelera i metaka nalazio se samo s vanjske strane oklopa. Ulazna vrata za posadu i vojnike naknadno su zavarena kako bi bio onemogućen ulazak u prostor vozila. Vijci na kotačima i na zaštitnim poklopcima kotača također su naknadno osigurani varom. Unutarnji prostor prekriven je hrđom i prljavštinom.

Kabina je bila devastirana, svi kablovi i ploča s instrumen-tima su uništeni, kao i sjedala vozača i suvozača. Zbog starosti i utjecaja atmosfere gume su ispucale. Zadnja vrata za ulaz u vozilo su zavarena i nisu bila u funkciji. Konzervatorsko-restauratorski radovi:Dokumentirano je stanje vozila prije početka radova, na-kon toga skinuti su zaštitni poklopci s kotača i odstranje-ni varovi te je kamion prevezen u radionicu.Prije početka radova napravljeno je snimanje i doku-mentiranje stanja, sondiranje boja i izrada šablona polja po bojama zbog završnog bojanja. Rastavljeni su svi ra-stavljivi dijelova vozila, očišćeno je s vanjske i unutarnje strane. Uklonjena je stara boja i hrđa sa svih površina, pjeskarenjem i kemijskim postupkom. Svi su dijelovi vraćeni u izvorno stanje, a umjesto uništenih izrađeni su novi. Mehanička oštećenja od metaka, gelera i granata sačuvana su kao podsjetnik na ratne aktivnosti. Prije sa-stavljanja antikorozivno su zaštićeni svi dijelovi unutraš-njosti te obojani u izvornu boju. Nakon sastavljanja vozila izvršeno je završno bojanje prema originalnim oblicima maskirnih uzoraka. Vanjske gume na kotačima zaštićene su sredstvom za zaštitu od starenja. Izrađene su metalne podloge od čeličnog lima za oslanjanje vozila te mobilne stepenice sa stražnje strane za ulazak posjetitelja.

OKLOPNI BOJNI KAMION SV. JURAJRUŽICA STJEPANOVIĆ

Stanje nakon obnove

ZAŠTITA, KONZERVACIJA, RESTAURACIJA

GLAS 23

GLASNO I JASNO

U 12. Noći muzeja Gradski muzej Karlovac poseb-nim je programima u okviru postavljenih izložbi širom otvorio svoja vrata i brojnim posjetite-

ljima predstavio svoju bogatu muzejsku djelatnost. Priključivši se brojnim muzejima sudjelovao je u ma-nifestaciji koja je u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva osmišljena radi poticanja prepoznavanja muzeja kao dinamičnih institucija koje potiču istra-živanje, inovativnost i kreativnost, radi promoviranja baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije te promicanja važnosti interakcije muzeja s okruženjem, stvaranja nove publike i održivog razvoja muzeja. Manifestacija se održava svakog posljednjeg petka u siječnju, a tematska odrednica 2017. godine bila je Glazba i glaz-beni velikani i njihov utjecaj na društvo, kojom se željelo ukazati na važnost prikupljanja, očuvanja i prezentiranja materijalne i nema-terijalne glazbene baštine i izni-mnog utjecaja glazbe i glazbenih stvaratelja kroz povijest.

Program je započeo na otvorenom, u atriju Muzeja, plesnom predsta-vom KABODY – Zone tranzicije u izvedbi Studija 23. Tijekom noći organizirana su stručna vodstva po stalnom postavu s početkom u 21:00 i 23:00 sati.

Na stalnom postavu brojnim je mališanima predstav-ljen i najnoviji Vodič za djecu s maskotom Zvjezdana Šesterokrakića. Vodič je uredila Matea Galetić, masko-tu je ilustrirao Mladen Bolfek, a vodič vizualno obliko-vao Saša Stubičar. U okviru zadane teme izložba Krleža: vizionar i vizuali, postavljena u izložbenom prostoru u potkrovlju kojom je obilježena 35. godišnjica smrti Miroslava Krleže, na-dograđena je tematskim dodatkom pod naslovom Kr-leža: glazba modrih nevidljivih sfera. U okviru izložbe interpretatorica Nataša Vojnović pročitala je odabra-

NOĆ MUZEJA 2017. GODINE U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC27. SIJEČNJA 2017.ANTONIJA ŠKRTIĆ I LUKA ČORAK

Pročelje Gradskog muzeja Karlovac u Noći muzeja 2017.

PREZENTACIJE – IZLOŽBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

24 GLAS

GLASNO I JASNO

ne pjesme Miroslava Krleže na temu noći, a glazbena skupina Mokre gljive iz Zagreba u 22:00 sata izvela je nagrađivani glazbeno-recitatorski nastup na temu Kr-ležinih Balada Petrice Kerempuha. Osim promotivnih straničnika i deplijana izložbe, za učenike srednjih škola u Noći muzeja pripremljen je radni listić kao po-moć u razgledu izložbe.U Galeriji “Vjekoslav Karas” postavljena je izložba Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gi-mnazije Karlovac te organizirana kreativna radionica Li-tografija za sve s početkom u 18:00 sati pod vodstvom likovne pedagoginje Sunčane Simichen.Na radionici su sudjelovala djeca od 5 do 15 godina te nekoliko odraslih. Upoznali su se s tehnikom litografije koja se naveliko koristila za izradu nastavnih litografija koje su izložene u sklopu postava izložbe. Radionica se sastojala od dvaju dijelova: u prvome su sudionici pro-vedeni po izložbi kako bi mogli bolje razumjeti i vidjeti

litografije, dok su u drugome dijelu pristupili izradi ma-trica koje su zatim preko litografske preše tiskali u ne-koliko primjeraka. Motivi su bili isključivo iz područja biologije, a vezani za izložbu, te se tako moglo naći mo-tiva raznih kukaca, bilja, životinja i fosilnih ostataka. Osim radionice posjetitelji su uz stručna vodstva mo-gli besplatno razgledati postav izložbe Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gimnazije Karlovac. Osim dobrog vizualnog ugođaja posjetitelji su dobili i razne slastice koje su pripremljene u Ugo-stiteljskoj školi Karlovac u kojima su mogli uživati uz prigodnu glazbu koju su puštali djelatnici GMK-a. Brojni su posjetitelji u Noći muzeja snimali selfije na programima u Muzeju i/ili Galeriji te na taj način sudje-lovali u promociji izložbe Autoportret / Selfie na kojoj su izloženi fotomozaici sastavljeni od pristiglih selfija.Tijekom noći muzejske publikacije mogle su se naba-viti po povoljnijim cijenama. Na koncu, posjetitelji su uživali i u fritulama i kiflicama. Programe je posjetio 2181 posjetitelj.

Vodstvo za djecu uz Vodič Zvjezdan Šesterokrakić Radionica Litografija za sve u Galeriji ‘’Vjekoslav Karas’’

Nastup “Mokrih gljiva”


GLAS 25

GLASNO I JASNO

Nakon izlaganja u Sisku i Zagrebu, u srijedu 15. ožujka 2017. godine u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac otvorena

je izložba Industrijska baština grada Siska. Izložba je rezultat suradnje Gradskog muzeja Sisak i Fotogalerije “Siscia Obscura”.

Sisačka industrijska baština prezentirana je kroz po-vijesni i tematski pregled mr. sc. Vlatka Čakširana, ravnatelja Gradskog muzeja Sisak te fotografije Stanka Abadžića, Damira Matijevića, Janka Belaja i Miroslava Arbutine. Fotografi koji se profesionalno bave doku-mentarnom, reklamnom i street fotografijom imali su priliku fotografirati u novom okruženju, tvornicama koje nisu dostupne javnosti i prenijeti nam, svaki na svoj način, njihovo postojeće stanje.

Poseban naglasak na izložbi stavljen je na prezentaciju projekta Info centar industrijske baštine – Holandska kuća. Holandska kuća sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća i koristila se kao žitni magazin. Projekt nje-ne obnove i prenamjene prezentiran je po katovima. U prizemlju će biti smješteni Info centar i suvenirnica, na prvom katu postav posvećen sisačkoj industriji, na drugom galerijski prostor, a na trećem izložba Zbirke ploča i audiouređaja Velimira Krakera. U potkrovlje će se smjestiti čitaonica i multimedijska dvorana. Info centar bit će otvoren krajem 2018. godine.

Izložba je spoj povijesnog pregleda razvoja grada i industrije u gradu Sisku i umjetničkog pristupa koji prikazuje postojeće stanje. Također nastoji približiti javnosti problematiku vezanu uz industrijsku baštinu te mogućnosti njene prenamjene i iskorištavanja kao mogućeg generatora razvoja grada Siska.

Plakat izložbe

S otvorenja izložbe

INDUSTRIJSKA BAŠTINA GRADA SISKAGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 15. OŽUJKA – 07. TRAVNJA 2017.

IVA ALIBAŠIĆ


26 GLAS

GLASNO I JASNO

U srijedu 17. svibnja 2017. godine u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlo-vac otvorena je izložba Fotosafari karlovačkom

industrijskom baštinom. Izložba je prezentacija projekta Fotosafari karlovač-kom industrijskom baštinom koji je održan u mjesecu ožujku i travnju 2017. godine. Projekt je organizirao Gradski muzej Karlovac u suradnji s udrugama Kafotka i KA-MATRIX, a cilj mu je bio dokumentiranje postoje-ćeg stanja značajnih lokaliteta karlovačkog industrij-skog krajolika. Sudionici fotosafarija bili su učenici

Mješovite industrijsko-obrtničke škole iz Karlovca, Srednje škole Duga Resa te skupine fotografa okuplje-nih oko udruga.Tijekom fotosafarija fotografiralo se na pet lokaliteta koji su u prošlosti bili važni za razvoj karlovačke in-dustrije: zgradu današnje Tvornice turbina d.o.o, sa-građenu 1920. godine u kojoj je poslovala Karlovačka tvornica koža d.d.; Željeznički kolodvor Karlovac, čiji je kompleks jedan od najstarijih sačuvanih primjera in-dustrijsko-tehničkog sklopa u Hrvatskoj; DIP d.d. s 122 godine tradicije u drvnoj industriji u Karlovcu i najveće

karlovačko poduzeće u vremenu na-kon II. svjetskog rata; vodocrpilište Borlin, mjesto začetka suvremenog karlovačkog vodovodnog sustava i Pamučnu industriju Duga Resa i njenu urbanu jezgru. Pamučna indu-strija bila je generator razvitka grada Duge Rese, a njena jezgra jedan je od rijetkih izvorno sačuvanih planski izgrađenih primjera vrtnog grada i do danas sačuvanih radničkih naselja. Na izložbi su uz fotografije bili izlo-ženi i muzejski predmeti koji su pro-dukt karlovačke industrije ili su kori-šteni za njene potrebe, a prikazivan je i dokumentarni film koji je nastao tijekom projekta.

FOTOSAFARI KARLOVAČKOM INDUSTRIJSKOM BAŠTINOMGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 17. SVIBNJA – 09. LIPNJA 2017.IVA ALIBAŠIĆ



GLAS 27

GLASNO I JASNO

TIHI SVJEDOCI VJERE, BAŠTINE I RASKOŠIGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 06. – 28. RUJNA 2017.IVA ALIBAŠIĆ

Nakon Arheološkog muzeja u Zagrebu, u srijedu 06. rujna 2017. godine u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac otvorena

je izložba Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Izložba je prezentacija rezultata višegodišnjih arheo-loških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja crkve sv. Nikole biskupa i okolnog groblja u Žumberku. Crkva sv. Nikole biskupa srednjovjekovna je građevi-na, a groblje oko nje korišteno je od 14. do 18. stoljeća. Tijekom arheoloških istraživanja do sada je istraženo i obrađeno tristotinjak grobova i kosturnica s ostatci-ma 223 pokojnika. Analizom osteološkog materijala i grobnih priloga otkriveni su običaji nekadašnjeg žum-

beračkog stanovništva. Najčešći grobni prilozi su kru-nice, križevi i svetačke medaljice koje nam svjedoče o pobožnosti lokalnog stanovništva, ali i mjestima na koja su hodočastili tijekom života. Pronađene su me-daljice iz Hrvatske, Italije, Austrije i Njemačke. U kripti crkve pronađen je lijes plemkinje u kojem su sačuvani svileni prsluk i kožne cipele. Predmeti su bili u jako lošem stanju i njihova je restauracija zahtijevala mnogo strpljenja i rada. Nakon trogodišnjeg restauri-ranja predmeta, rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća.Uz izložbu je održan i ciklus predavanja na kojima su svi zainteresirani mogli saznati više podataka o razli-

čitim segmentima istraživanja. Željka Bedić iz Antropološkog centra HAZU-a održala je preda-vanje “Bioarheologija – život i smrt starih Žumberčana”. Gor-dana Car iz Službe za pokretnu baštinu HRZ-a nastupila je s predavanjem “Prsluk plemkinje iz kripte crkve sv. Nikole bisku-pa u Žumberku” , a Ana Azinović Bebek iz Službe za arheološku baštinu HRZ-a, ujedno i autori-ca izložbe, s predavanjem “Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši – istraživanja crkve sv. Nikole biskupa u Žumberku”.

Postav izložbe


28 GLAS

GLASNO I JASNO

Organizatori ove izložbe o srednjovjekovnom sli-karstvu u kapeli sv. Antuna Pustinjaka u Zado-barju su Gradski muzej Karlovac i Dijecezanski

muzej Zagrebačke nadbiskupije, uz podršku Nacional-nog svetišta sv. Josipa. Ostvarena je sredstvima Repu-blike Hrvatske, Karlovačke županije i Grada Karlovca. Autori izložbe su kustos Igor Čulig, dr. sc. Rosana Rat-kovčić i dr. sc. Vlado Mikšić. Izložba Majstor od Zado-barja otvorena je u predviđenom terminu, 20. travnja 2017., a produžena je i nakon predviđenog završetka 15. rujna, naime do 10. listopada. U tom periodu izlož-bu je vidjelo oko 8000 ljudi (izložba je dio integriranog posjeta Starom gradu Dubovcu). U trenutku nastanka ovog teksta dogovoreno je gostovanje izložbe na Hr-vatskom katoličkom sveučilištu, 16. studenog 2017.Ova izložba pokušava pružiti doživljaj umjetničke prak-se koja je jednom bila značajno obilježje hrvatskog kulturnog krajobraza, no koja je često tretirana kao marginalna. Poetika izložbe počiva na maketi i tiska-nim medijima, ponajviše fotografskim reprodukcijama u koje su integrirani obavijesni podatci o smještaju sli-kanih prizora u odnosu na cjelinu, dakle kapelu sv. An-tuna Pustinjaka. Medij stripa (crtao Neven Cetinjanin) korišten je kako bi opisao para-digmatski dolazak majstora-sli-kara iz primorja u unutrašnjost. Izložbu prati vodič koji je ujedno i vodič po lokalitetu. Povijesno-umjetničku i teološku interpre-taciju srednjovjekovnog slikar-stva u zasebnim su poglavljima ispisali dr. sc. Rosana Ratkovčić i dr. sc. Vlado Mikšić. Dizajn svih tiskovina i makete potpisuje Di-gitalni tisak d.o.o. iz Karlovca.

Autori izložbe svoj su projekt predstavili i izvan Karlov-ca: dana 16. studenog na Hrvatskom katoličkom sveu-čilištu (Zagreb) održano je predavanje o “Majstoru od Zadobarja”, i to ne samo matičnim studentima, već i njihovim kolegama s Akademije likovnih umjetnosti. Kao svojevrsna najava gostovanja izložbe u Zagrebu, izložena je i maketa kapele sv. Antuna Pustinjaka te nekoliko panoa – za puni opseg postava predviđena je Domitrovićeva kula na Kaptolu u proljeće 2018.Iz najave izložbe:Otkrivene 2005. godine, a potom i restaurirane, zidne slike u kapeli svetog Antuna Pustinjaka u Zadobarju ističu se kao razmjerno dobro očuvana cjelina koja obuhvaća istočni, sjeverni i južni zid današnjeg sve-tišta. Prema glagoljaškom grafitu u apsidi, nastale su 1539. godine.Zidne slike u Zadobarju pripadaju najkasnijim primje-rima gotičke umjetnosti koja u ruralnim područjima seže duboko u 16. stoljeće, dok su suvremene feudalne elite i urbane zajednice tada već usvojile renesansnu umjetnost i kulturu. One su izdanak regionalne prakse koja se u 15. i 16. stoljeću širila iz Hrvatskog primorja prema unutrašnjosti na sjever i istok, uglavnom uspo-

redno širenju posjeda plemićke obitelji Frankopan, poznatih pokrovitelja umjetnosti i knji-ževnosti. U tom pogledu ovaj je slikarski stil također usporedan širenju glagoljaške pismenosti i književnosti.

MAJSTOR OD ZADOBARJASTARI GRAD DUBOVAC, 20. TRAVNJA – 10. LISTOPADA 2017.

IGOR ČULIG



GLAS 29

GLASNO I JASNO

Plemenitost stakla je neupitna. Uporabni pred-meti izrađuju se od stakla od davnih vremena. Staklo je jedan od najpostojanijih materijala, pa

se tako na brojnim arheološkim lokalitetima nalazi u posve neoštećenom stanju. Praktički neuništivo, sta-klo je skoro vječno. Rođenje u vrućini vatre staklo čini onim što ono jest.Različiti su oblici rada sa staklom kod Antona Vrlića. Devedesetih godina u mnogim hrvatskim crkvama radi na vitraju, surađuje s tvornicom stakla Kristal Samobor i oslikava staklene predmete, te izrađuje plošne i tro-

dimenzionalne skulpture od stakla. S obzirom na to da je Vrlić postao neupitni autoritet umjetničkog stakla, na Akademiji primijenjenih umjetnosti predaje staklo i slikarstvo. Vrlićeve skulpture ušle su u Zbirku stakle-nih skulptura Muzeja za umjetnost i obrt, a Ive Šimat Banov uvrstio je Vrlićevo djelo i u enciklopediju “Hrvat-sko kiparstvo od 1950. do danas”.U transformaciji vlastitog makrosvijeta u mikrosvijet, Anton Vrlić izabire materijal koji njega, umjetnika, predstavlja na najbolji način. To je upravo staklo.

ALKEMIJA AKVARELA I STAKLA ANTONA VRLIĆAGALERIJA ‘’VJEKOSLAV KARAS’’, 8. – 30. OŽUJKA 2017.

ALEKSANDRA GORETA

Anton Vrlić


30 GLAS

GLASNO I JASNO

Izložba Karlovački likovni susreti svojim bienalnim konceptom predstavlja dokumentarni i likovni fe-nomen grada Karlovca. Ona okuplja amatere i pro-

fesionalce. Izložba se sastoji od različitih umjetničkih medija i različitih kvaliteta. Kada bi se kroz sve ove godine pod Karlovačke likovne susrete podvukla crta imali bi realan prikaz tko je i što je karlovačka umjet-nička scena. Kroz sve ovo vrijeme ovom su izložbom prošli različiti umjetnici. Većina je njih ostavila trag svoga rada u li-kovnom životu našega grada. Mnoge od njih susretali smo na ulicama ili uz obale naših rijeka kako kistom

hvataju jutarnje izmaglice. Na žalost, neki od njih nisu više s nama i ne sudjeluju ove godine u postavu izlož-be. U posljednje dvije godine morali smo se oprostiti od Višnje Ercegovć, Branka Vidovća, Joška Leša, Vanje Krmpotić, Boška Nikolića, Ladislava Silvašija i Daniela Butale. Svaki od ovih umjetnika obilježio je kulturni ži-vot našega grada na svoj način i zato im se za učinjeno zahvaljujemo.Kao i prijašnjih godina, uputili smo umjetnicima javni poziv i na izložbu se odazvalo njih 45. Nakon žiriranja odabrali smo 63 rada koje smo predstavili ovogodiš-njom izložbom.

KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2017. GODINE, IZLOŽBA POVODOM DANA GRADA KARLOVCAGALERIJA ‘’VJEKOSLAV KARAS’’, 5. SRPNJA – 31. KOLOVOZA 2017.

ALEKSANDRA GORETA



GLAS 31

GLASNO I JASNO

Prije nekoliko godina u Galeriji smo predstavili grafite poznatog zagrebačkog grafitera Gordana Orešića, a ove godine pažnju smo posvetili slo-

bodnom, urbanom, likovnom izričaju – street artu. Ako istražimo povijest street arta onda vidimo da graffiti art prethodi street artu i da se u urbanoj likovnoj um-jetnosti street art smatra fazom koja dolazi nakon gra-fita. Pojava prvih street art radova vezana je za velike gradove poput New Yorka, Londona ili Berlina. A vri-jeme u kojem se intenzivno pojavljuju su osamdesete godine prošloga stoljeća.Temeljna je razlika ovih dvaju stilova u materijalu – grafit nastaje iz kantice spre-ja, a street art je kombinacija aerosola, ali i drugih tekućih boja koje se nanose kistom ili šablonom. Motivska razlika sa-stoji se u tome što grafit obično sadrži sti-lizirano ime umjetnika skriveno pod pseu-donimom, dok street art rad ima poruku, političku ili društvenu kritiku, u obliku slike koju nazivamo muralom. Zajedničko grafitu i street art radu je javna površina ili zid koji je dobro vidljiv promatraču. Odabir radova Leonarda Lesića za izlož-beni program Galerije “Vjekoslav Karas” nije slučajan. S obzirom na to da se radi o umjetniku koji dolazi iz Duge Rese mno-gi bi mogli reći da je odabir bio rezultat sklonosti prema lokalnim, domaćim stva-raocima. Međutim, to nije tako. Interes za Leonarda Lesića leži u njegovu specifičnu izričaju nazvanom street art.

Lesićev slikarski put počinje već od malih nogu, no ono što možemo prepoznati kao njegov prvi javni isko-rak je “Galerija na otvorenom”, u kojoj je s prijateljem i partnerom Nikolom Vukmanićem započeo s nizom ilegalnih oslikavanja zapuštenih zidova. Tako je počeo street art u našoj sredini. Narednih godina Lesić razvija svoj rad i gostuje u mnogobrojnim gradovima Hrvatske oslikavajući zidove. Kroz te se aktivnosti i radove pro-filira u zrelog street art umjetnika.

IZLOŽBA EXISTENCE LEONARDA LESIĆAGALERIJA ‘‘VJEKOSLAV KARAS’’, 20. RUJNA – 18. LISTOPADA 2017.

ALEKSANDRA GORETA

Leonard Lesić


32 GLAS

GLASNO I JASNO PREZENTACIJE – IZLOŽBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE

Ove je godine karlovačka Galerija “Vjekoslav Ka-ras” domaćin 33. susretu neprofesionalnog li-kovnog stvaralaštva Hrvatske. Ova specifična

izložba svake se godine postavlja u drugoj galeriji. Hrvatski sabor kulture raspisuje pozivni natječaj kojim poziva udruge likovnih amatera iz Hrvatske da odabe-ru radove za izložbu. Isto tako, Hrvatski sabor kultu-re predlaže članove prosudbenog povjerenstva koje među pristiglim radovima odabire najbolje. Ove su godine u ime domaćina članovi prosudbenog povjerenstva bili Aleksan-dra Goreta, akademska sli-karica i voditeljica Galerije “Vjekoslav Karas” u Karlov-cu, Iva Körbler, povjesni-čarka umjetnosti, nezavi-sna kustosica i urednica te Tomislav Buntak, akadem-ski slikar i profesor na ALU u Zagrebu. Članovi žirija imali su zahtjevan zadatak da među 284 likovnih ra-dova, iz 24 likovne udruge i 22 samostalne prijave iza-beru najbolje. Prosudba radova trajala je nekoliko sati i vršena je u tri kruga. Mišljenja člano-va povjerenstva uglavnom su jednoglasna tako da nema dilema oko odabira radova. Prijavljeni radovi

različitih su likovnih karakteristika. Radove možemo okarakterizirati kao slike, crteže, keramiku i skulptu-re. Zaključak je povjerenstva da su skulpture i kerami-ka izuzetne kvalitete tako da će velik dio postava ove izložbe činiti radovi ovoga tipa. Između odabranih povjerenstvo je nagradilo najbolje. Kao najbolji na 33. susretima likovnih stvaralaca jed-noglasnom smo odlukom izabrali rad Marije Grabar “Zimske radosti”, izveden u tehnici ulja na platnu. Jedna od udruga koja dugi niz godina sudjeluje s veli-

33. SUSRET NEPROFESIONALNOG LIKOVNOG STVARALAŠTVA HRVATSKEGALERIJA ‘‘VJEKOSLAV KARAS’’, 25. LISTOPADA – 4. STUDENOG 2017.

ALEKSANDRA GORETA


GLAS 33


kim brojem radova jest Udruga “Emanuel Vidović” iz Splita. Odlukom povjerenstva ova je Udruga proglašena najuspješ-nijom u ovoj godini. Nagradu najuspješnijeg djela mladog autora dodijelili smo šesnae-stogodišnjoj autorici iz karlo-vačke udruge ULAK, Gabrijeli Prpić, za djelo “Buketa” izve-deno u tehnici ulja na platnu. Povjerenstvo je dodijelilo 22 pohvalnice za umjetnička po-stignuća onima koji su poka-zali trud i kreativnost u vlasti-tim radovima.


34 GLAS

GLASNO I JASNO

Gradski muzej Karlovac obilježio je trideset i petu obljetnicu smrti Miroslava Krleže gostujućom izložbom Krleža: vizionar i vizuali.

Temeljna zamisao ovog izložbeno-izdavačkog projekta jest pojedinoj misli, ma koliko krležijanski duga i ‘teš-ka’ bila, priznati status samostalnoga djela, kojoj se promatrač može posvetiti bez ‘tereta’ okolnih slova,

riječi, rečenica, odlomaka, stranica, knjiga, polica, bi-blioteka... I to uz napor da se uspije izbjeći uobičaje-nu zamku da citatno izdvajanje postane mač u službi seciranja, da rečenica izvađena iz konteksta ostane kadaverskim batrljkom... Važno je ne postavljati se na mjesto ekskluzivnog tumača Krležine misli (...), nego prepustiti mu da i na temi likovnosti bude predstavljen

– njim samim, istaknuo je autor izložbe Josip Vrančić.Izložba je popraćena pro-motivnim tiskanim depli-janom te opsežnijom e-pu-blikacijom dostupnoj QR Codeom na samoj izložbi i na mrežnim stranicama Muzeja, straničnicima i plakatom te edukativnim programom za učenike srednjih škola. Program otvorenja upotpunila je Nataša Vojnović govoreći Krležinu pjesmu Nad otvo-renim grobom tužni zbore, a izložbu je otvorio dogra-donačelnik grada Karlovca Dubravko Delić.Organizator gostovanja izložbe i pratećeg eduka-tivnog programa je Gradski muzej Karlovac.

KRLEŽA: VIZIONAR I VIZUALIGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU, 29. PROSINCA 2016. – 6. OŽUJKA 2017.

ANTONIJA ŠKRTIĆ



GLAS 35

GLASNO I JASNO

Tematskom izložbom Autoportret / Selfie u Galeriji “Vjekoslav Karas” izloženi su autoportreti slikara vezanih uz Karlovac i karlovačko područje. Ujedno

je autoportret sučeljen sa suvremenim popularnim fe-nomenom selfieja.Osim antologijskih djela hrvatske likovne umjetnosti među kojima se ističu autoportreti Vjekoslava Karasa, Slave Raškaj, Tomislava Krizmana, Zlatka Šulentića i Josipa Vanište, izloženi su autoportreti umjetnika za-služnih za karlovačku slikarsku i umjetničku baštinu – Ljudevita Šestića, Alfreda Krupe, Višnje Ercegović, Bla-ža Ćuka, Franje Korena, Petra Grgeca – i brojnih drugih koji su slijedom životnih okolnosti na razne načine po-vezani s Karlovcem i karlovačkim krajem. Najveći dio

izloženih autoportreta čuva se u zbirkama Gradskog muzeja Karlovac, a dio ih je posuđen iz Moderne gale-rije, Galerije Klovićevi dvori, Muzeja suvremene umjet-nosti, Kabineta grafike HAZU, Zbirke hrvatske slikarice plemkinje grada Zagreba, Zbirke Kovačić – Mihočinec, Zbirke autoportreta dr. Klementa Lukina iz Zagreba, Zbirke dr. Borisa Vrge iz Petrinje te iz nekoliko obitelj-skih ostavština. Izložbom je pružena jedinstvena pri-lika da se spomenute slike pogledaju u našem gradu.U drugom dijelu izložbe reprodukcijama su pak pred-stavljeni autoportreti poznatih svjetskih slikara, fo-tografski autoportreti, među kojima posebno mjesto zauzimaju autoportreti karlovačkih fotografa, autoka-rikature te monogrami, logoi i profilne slike dizajnera

vizualnih komunikacija i ilustratora. Predoče-na je tzv. selfie-kultura koja po zastupljenosti u medijima i hiperprodukcijom postaje vodeći globalni vizualno-društveni fenomen te su izlo-ženi fotomozaici Face u muzeju i Lica grada sa-stavljeni od selfija posjetitelja Gradskog muzeja Karlovac i sudionika brojnih muzejskih progra-ma. Selfiji su prikupljani od Noći muzeja, počet-kom 2017. godine do 15. svibnja, a u pothvatu je sudjelovalo dvjestotinjak Karlovčana.Autori izložbe su viša kustosica Galerijskog odjela Antonija Škrtić i povjesničar umjetnosti Josip Vrančić. Katalog izložbe na 36 stranica sa-drži reprodukcije izloženih djela, tekstove auto-ra izložbe i tekst psihologa Joze Dubravca. Foto-grafije izložaka (slike, grafike, crteži, skulpture) snimio je Goran Vranić, a uz izložbu su promovi-rani suveniri izložbe (olovke i ogledalca).

IZLOŽBA AUTOPORTRET / SELFIEGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 13. TRAVNJA – 18. SVIBNJA 2017.

ANTONIJA ŠKRTIĆ



36 GLAS

GLASNO I JASNO

KLJUČEVI MOG GRADA – IZLOŽBA RADOVA UČENIKA OŠ GRABRIK DVORIŠTE GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 13. LIPNJA 2017.

ANTONIJA ŠKRTIĆ


Na samom kraju školske godine 2016./17. vrijedni su učenici OŠ Grabrik gradu Karlovcu i Gradskom muzeju Karlovac darovali izložbu učeničkih rado-

va Ključevi moga grada. Učenički likovni pothvat pod vodstvom likovne pedagoginje Ivane Maradin trajao je tijekom cijele školske godine, ne samo u sklopu kera-mičke likovne grupe, već i u sklopu predmetne nasta-ve Likovne kulture. Oblikujući glinu učenici su izradili različite oblike ključeva koji simboliziraju pripadnost gradu Karlovcu kao voljenom rodnom gradu i mjestu stanovanja. Svaki je ključ jedinstven, a u njegov izgled

utisnuta je kreativnost i maštovitost učenika koji ga je izradio. Ključevi su izrađeni u terakoti i bijeloj gli-ni, biskvitno pečeni, različitih dimenzija, oblikovanja i kiparskih tekstura, a izvješeni su unutar uklada dvo-rišnog zida Muzeja. Svaki učenik izradio je bar jedan ključ grada, a ukupan broj ključeva – 483 – ujedno je i broj godina postojanja grada Karlovca.Glineni ključevi, postavljeni u atriju Gradskog muzeja Karlovac, svojim izgledom i zveckanjem na vjetru pri-vlačili su pažnju brojnih znatiželjnika.


GLAS 37

GLASNO I JASNO

IVAN MARADIN – MISAO, CRTEŽ, DJELOGRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU,6. LIPNJA – 15. KOLOVOZA 2017.

ANTONIJA ŠKRTIĆ


Povodom obilježavanja 60. rada obljetnice Druš-tva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac u Gradskom muzeju Karlovac u četvrtak 6. srpnja

2017. godine postavljena je izložba posvećena karlo-vačkom arhitektu i urbanistu Ivanu Maradinu (1933. – 1991.).Izložba je osmišljena kao svojevrsna počast inženje-ru Ivanu Maradinu koji je tijekom karijere ugrađivao u karlovačke kvartove i kuće svu svoju kreativnost i profesionalnu etiku. Ivan Maradin diplomirao je 1960.

godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu, a potom se zaposlio u Zavodu za urbanizam, projektiranje i izgradnju, kasnije Urbanis u Karlovcu, gdje je s kolegama Milanom Bijelićem i Želimirom Žagarom izradio niz urbanističkih planova grada Kar-lovca i okolice. Surađivao je i na izradi GUP-a grada Karlovca. U arhitekturi je imao prepoznatljiv izričaj koji karakteriziraju lomljene plohe zidova i krovova te pomno oblikovanje svake zgrade usko vezano uz loka-litet i njenu funkciju.


38 GLAS

GLASNO I JASNO

Urbanističko i arhitektonsko djelo Ivana Maradina predstavljeno je na atraktivnim informativnim pa-noima. Posjetitelji su upoznati s brojnim preslikama Maradinova djela – s preslikama Urbanističkog rješe-nja Dubovac 1 (1964.), Prostorno-urbanističkog plana Velika Jelsa (1983.), Urbanističkog rješenja za Sport-sko-rekreacioni centar Ilovac (1986.), provedbenih urbanističkih planova za Gazu (1969.), Luščić (1971.), Grabrik (1978.), i Jamadol (1972. – 1981.), projekta i studije dogradnje OŠ “Janko Mendiković” na Dubovcu (1968. – 1973.), projekta i izgradnje Dječjeg vrtića i ja-slica Dubovac (1971.), stambeno-poslovnog projekta Union (1967.), projekta robne kuće u Šebetićevoj uli-ci (1968.), projekta motela Vojnić (1974.), projekta i izvedbe Robne kuće Duga Resa (1971.) te projekta i iz-gradnje stambenih nizova u Luščiću i Grabriku (1970.- 1980.). Preslike su na panoima upotpunjene odabra-nim novinskim tekstovima i recenzijama iz vremena pojedinog projekta i preslikama fotografija pojedinih objekata iz vremena njihove gradnje.Sukladno naslovu izložbe, kćerke Ivana Maradina, arhitektica Nikolina Maradin i likovna pedagoginja Ivana Maradin, izložile su brojne odabrane predme-te, originalne fotografije, crteže i zapise iz obiteljske ostavštine kojima se posjetiteljima dodatno približila njegova duhovita i kreativna osobnost, ljubav prema struci i rodnom Karlovcu. Te je Maradinove osobine potvrdio i njegov nekadašnji suradnik, arhitekt Stje-pan Lipšinić kazavši prigodom otvorenja izložbe: “…da je Ivan Maradin stvarao urbanizam s nevjerojat-nom upornošću provjere svakog detalja, svake loka-cije, gotovo sa strašću. Niti jedan sadržaj nije ‘legao’ u prostor, dok nije njegova markica projektantski ra-zrađena do te mjere da se mogu odrediti urbanistič-ko-tehnički uvjeti, prije svega u lokacijskom i dispo-zicijskom smislu, a onda i elementi bitnog estetskog pristupa. Bezbrojne skice i ispunjeni papiri od ruba do ruba. Ne postoji polovičnost, postoji samo predanost do kraja. “Moje prezime jamči!”, govorio je, “Ja sam maran za svaki detalj – stvarati predano i do krajnosti biti odan postavljenoj ideji. Jednom riječi raditi bez predaha, kao marva.” To su domišljatosti i pošalice s kojima je, kao sa sinonimima aludirao na značenje

vlastitog prezimena, te tako suzbijao komentare o bespotrebnosti inzistiranja na stvarima koje tobože nisu bitne niti potrebne, a zbog kojih se posao raz-vlači do nesagledivosti…. Njegova savjest u predanom stvaralaštvu bila je u skladu s vrijednosnim sustavom kojeg je on sam stvorio za sebe, kao i za one koji su trebali živjeti i raditi u uređenim uvjetima njegovih ur-banističkih ostvarenja. A taj vrijednosni sustav je le-žao na univerzalnoj emociji ili na ljubavi prema svima i svemu oko sebe. To je prenosio i na druge u svojoj blizini”.Izložba je popraćena katalogom s uvodnim tekstom Stjepana Lipšinića, pozivnicom i plakatom koje je, kao i izložbene panoe, oblikovao Zvonimir Ćuk. Organiza-tor izložbe je Društvo arhitekata, građevinara i geode-ta Karlovac u suradnji s Gradskim muzejom Karlovac.


GLAS 39

GLASNO I JASNO

Gradski muzej Karlovac organizirao je u listopadu gostovanje izložbe fotografija Zavičajnog muze-ja Ozalj Narodna zaštita i prve godine Domovin-

skog rata. Izložba je otvorena u srijedu, 4. listopada 2017. povodom obilježavanja sjećanja na 4. listopada 1991. godine kada su JNA i srpske pobunjeničke snage započele opći napad na Karlovac i okolicu. Autor izložbe je Stjepan Bezjak, a organizator Zavičajni muzej Ozalj u kojem je izložba bila postavljena 2016. godine povodom 25. obljetnice početka organiziranih obrambenih priprema i formiranja prvih postrojbi HV-a s prostora bivše općine Ozalj. Uz obilježavanje obljetnice autor je želio potaknuti su-dionike Domovinskog rata da se uključe u prikupljanje građe vezane uz Domovinski rat te je u tijeku priprema za izložbu prikupljeno više od 300 fotografija, stoti-njak dokumenata i predmeta. Fotografije su većim di-jelom ustupili pripadnici udruge 129. brigade HV-a u kojoj se borilo najviše branitelja s područja Ozlja, te iz pojedinačnih privatnih zbirki. Na izložbi u Ozlju izloženo je 100 fotografija i dio priku-pljenih predmeta. Za gostovanje izložbe u Gradskom muzeju Karlovac ograničenost prostora uvjetovala je manji broj izloženih fotografija, stoga je napravljen odabir od 44 fotografije. Preostali dio fotografija po-sjetitelji su mogli pogledati na videoprezentaciji.

Odabrane fotografije tematski su raznolike: branitelji na borbenim položajima, u trenutcima odmora, kuha-ri na svojoj zadaći, suradnja s pripadnicima međuna-rodnih snaga, zajedničke fotografije za povijest. Sve fotografije snimili su sami branitelji stoga imaju, prije svega, dokumentarnu vrijednost kao svjedočanstvo na ljude koji su stvarali i branili domovinu.



NARODNA ZAŠTITA I PRVE GODINE DOMOVINSKOG RATA, GOSTUJUĆA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA ZAVIČAJNOG MUZEJA OZALJ GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU,4. LISTOPADA – 30. STUDENOG 2017.

RUŽICA STJEPANOVIĆ

40 GLAS


GOSTOVANJE IZLOŽBE KROZ OBJEKTIV BRANITELJA − ZIMA 1991./92.MUZEJ GRADA ŠIBENIKA, 15. RUJNA – 4. LISTOPADA 2017.


Nastavljajući suradnju s drugim muzejskim usta-novama 15. rujna je u Muzeju grada Šibenika otvorena izložba iz Zbirke fotografija Domovin-

skog rata fotografa Gorana Vranića Kroz objektiv bra-nitelja − zima 1991./92. Gostovanje u Šibeniku organi-zirano je povodom obilježavanja Rujanskog rata 1991. godine kada su hrvatski branitelji od 16. do 23. rujna 1991. godine obranili Šibenik od napada JNA koja je grad napala s mora, zraka i kopna. Šibenčani su ih zau-stavili na Šibenskom mostu, a nakon toga osvojili i ne-koliko vojarni na šibenskom i rogozničkom području.Izložba je premijerno postavljena 2016. godine u Grad-skom muzeju Karlovac povodom obilježavanja 25.

obljetnice početka Domovinskog rata i kao predstav-ljanje donacije Gorana Vranića. Donacija se sastojala od fotografija koje je snimio na karlovačkoj bojišnici 1991./92. kao sudionik, dragovoljac Domovinskog rata, pripadnik 150. brigade HV-a. Za izložbu su oda-brane 44 fotografije, 18 portreta i 26 snimaka ratne svakodnevice branitelja, ratna odora fotografa i multi-medijalna prezentacija svih fotografija ciklusa Portreti branitelja i Ponos hrvatskih ratnika.Izložba je u šibenskom muzeju organizirana u suradnji s Odjelom suvremene povijesti koji vodi kustosica Ma-rijana Klisović Kalauz.

S otvorenja izložbe u Muzeju grada Šibenika

GLAS 41


PREDAVANJE PROF. LJILJANE ŠČEDROV OD SLAVUJA DO BACHA, KLIOFEST 2017. – FESTIVAL POVIJESTIMALA DVORANA U PRIZEMLJU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 12. SVIBNJA 2017.

SANDA KOČEVAR

Hrvatski nacionalni od-bor za povijesne znano-sti, zajedno s nekoliko

suorganizatora (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Za-grebu, Hrvatski državni arhiv, Društvo za hrvatsku povjesni-cu i dr.), priredio je od 9. do 13. svibnja 2017. četvrti Festi-val povijesti Kliofest 2017. U sklopu Festivala po treći se put organizirao i Dan povije-sti tijekom kojeg su se diljem zemlje organizirala različita događanja u organizaciji povjesničara. Dan povijesti ove godine obilježen je u petak, 12. svibnja 2017. Povijesni se odjel po drugi put priključio Kliofestu organizacijom predavanja prof. Ljiljane Ščedrov iz Glazbene škole Karlovac pod nazivom Od slavuja do Bacha, povodom 160. godišnjice rođenja karlovačkog ‘slavuja’ Leonije Brückl te dirigenta i učitelja pjevanja Đure Bacha.Leonija Brückl bila je prva hrvatska dramska soprani-stica, kći karlovačkog trgovca tekstilom Mije Bobena. Prvo glazbeno obrazovanje dobila je u Karlovcu, od 1894. do 1902. bila je glavna dramska sopranistica HNK-a, a nakon raspuštanja Opere pa do umirovljenja 1920. godine obučavala je buduće pjevače pri glazbe-

noj školi Hrvatskog glazbenog zavoda. No, nije zaboravila ni rodni grad gdje je rado nastupala na dobrotvornim kon-certima u organiza-ciji PHPD-a Zora.Njezin vršnjak, rođe-ni Karlovčanin Đuro Bach bio je učitelj pjevanja u Dječač-koj i Višoj djevo-jačkoj školi, član i zborovođa PHPD-a Zora, dirigent ORD-a Nada te osnivač nje-nog tamburaškog i ženskog zbora. Bio

je jedna od najznačajnijih osoba karlovačkog kulturnog života druge polovine 19. stoljeća. U nadahnutom predavanju prof. Ščedrov upozorila je na izuzetan značaj Leonije Brückl i Đure Bacha u glazbenom i društvenom životu grada Karlovca koji je uglavnom nepoznat široj javnosti, a što je još važnije, ocrtala je cijelu društvenu situaciju u gradu Karlovcu u drugoj polovini 19. i početkom 20. st., ukazavši na bogati kulturni i društveni život grada.

Plakat predavanja

Prof. Ljiljana Ščedrov

42 GLAS

GLASNO I JASNO

PREDAVANJE DR. SC. JOSIPA MIHALJEVIĆA VEĆESLAV HOLJEVAC U HISTORIOGRAFIJI I POVIJESNOM PAMĆENJUMALA DVORANA U PRIZEMLJU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 18. SVIBNJA 2017.

SANDA KOČEVAR

Gradski muzej Karlovac, obilježavajući Međuna-rodni dan muzeja, a u skladu s ovogodišnjom temom “Muzeji i sporne povijesti – govoriti o

neizrecivom u muzejima” organizirao je u četvrtak, 18. svibnja 2017. u maloj dvorani u prizemlju Gradskog muzeja Karlovac predavanje “Većeslav Holjevac u hi-storiografiji i povijesnom pamćenju” povodom 100. godišnjice njegova rođenja. Predavanje je održao dr. sc. Josip Mihaljević, znanstveni suradnik s Hrvatskog instituta za povijest.Pred punom dvoranom i zainteresiranom publikom u kojoj je bila i gđa Tatjana Holjevac, kćerka Većeslava Holjevca, kao i njegov ratni drug, suradnik i prijatelj g. Juraj Hrženjak, dr. sc. Josip Mihaljević predstavio je ži-votni put, važnost i značaj Većeslava Holjevca, ukazao na izostanak bavljenja Većeslavom Holjevcem u hrvat-skoj historiografiji te prikazao kako ga se danas pamti, uz naglasak na kontroverze koje se vežu uz njegovo ime. Istaknuo je pri tome izuzetnu važnost rada na po-vijesnim izvorima kako bi Holjevac dobio adekvatnu valorizaciju.

S predavanja


GLAS 43

GLASNO I JASNO

PROMOCIJA VODIČA UZ IZLOŽBU MAJSTOR OD ZADOBARJASTARI GRAD DUBOVAC, 19. SVIBNJA 2017.

IGOR ČULIG

Povodom Međunarodnog dana muzeja (odnosno dan kasnije, 19. svibnja) predstavljen je i vodič uz izložbu Majstor od Zadobarja koji je ujedno i

vodič po lokalitetu. Povijesnoumjetničku i teološku interpretaciju srednjovjekovnog slikarstva u zasebnim su poglavljima ispisali dr. sc. Rosana Ratkovčić i dr. sc. Vlado Mikšić. Urednik Vodiča je Igor Čulig, dizajn potpisuje Digitalni tisak d.o.o. iz Karlovca. Da bi ova tiskovina uistinu mogla ispuniti svoju glavnu svrhu, to jest, uvrstiti Zadobarje na turističke itinerere, svjedo-či i prisustvo nekoliko turističkih vodiča na promociji održanoj na Starom gradu Dubovcu.

S promocije Vodiča


44 GLAS

GLASNO I JASNO

Povodom obilježavanja Dana Gradskog muzeja Karlovac predstavljen je 13. broj časopisa Glas Gradskog muzeja Karlovac. Na predstavljanju su

govorili mr. sc. Marijana Bračić, voditeljica marketinga Hrvatskog školskog muzeja, mr. sc. Duje Bonacci, pre-davač na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te urednice broja Antonija Škrtić i Ružica Stjepanović. Časopis Glas Gradskog muzeja Karlovac pokrenut je 2002. godine s ciljem popularizacije muzejske djelat-nosti Gradskog muzeja Karlovac i muzeja uopće, a za-mišljen je kao kontinuirana mogućnost razmjene isku-stava vezanih uz muzejsku struku i brojna iskušenja i probleme na koja se u praksi nailazi. Otvoren je i široj kulturnoj problematici vezanoj uz kulturnu i prirodnu baštinu. Dio Glasa posvećen je informativnom predstavljanju godišnje muzejske djelatnosti Gradskoga muzeja Kar-lovac, o čemu pišu djelatnici Muzeja. Središnja su tema trinaestog broja bili odnosi s javno-šću u okviru muzejske djelatnosti. U okviru djelovanja Gradskog muzeja Karlovac ovaj važan segment javnog djelovanja treba nove poticaje i sustavnu izgradnju. Upravo se kroz odnose s javnošću svaki od brojnih i vrlo raznolikih muzejskih programa, s brojnim promje-nama u našem okruženju, pokazuje kao sve zahtjevniji izazov dosadašnjoj komunikacijskoj praksi.Autori tekstova 13. broja su: Marijana Bračić, vodite-ljica marketinga Hrvatskog školskog muzeja iz Zagre-ba; Duje Bonacci, predavač izbornog kolegija Odnosi s javnostima u kulturi i sportu, na studiju komuniko-logije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu;

Ana Hoić, voditeljica poslova za odnose s javnošću u Muzeju Mimara; Marijo Zrna, organizator komunikacije s javnošću i posjeta Tehničkog muzeja “Nikola Tesla”; Anita Peričić, voditeljica odnosa s javnošću iz Grad-skog muzeja Varaždin; Andrea Matoković, kustosica i voditeljica Muzeja otoka Brača u Škripu; Vedrana Ba-nić, voditeljica odjela za suradnju s javnošću Gradskog muzeja Sisak te kolege iz Muzeja Apoksiomena. Autori su stručno obradili temu, govoreći o svojim vrlo razno-likim iskustvima uvjetovanima okruženjem u kojem djeluju. Zahvaljujući njima, kako je na promociji ista-knuto, 13. broj Glasa dobio je svojevrsnu udžbeničku kvalitetu na temu odnosa s javnošću u muzeju.Ovitak časopisa vizualno je oblikovao Josip Vrančić s fotografijama Gorana Vranića.

PROMOCIJA GLASA BROJ 13IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 19. PROSINCA 2016.

ANTONIJA ŠKRTIĆ


S promocije časopisa

GLAS 45

GLASNO I JASNO

Od listopada 2016. do veljače 2017. godine Ga-lerija “Vjekoslav Karas” bila je u znaku izložbe Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250

godina Gimnazije Karlovac i pratećeg pedagoškog pro-grama. Program je nudio radionice prilagođene djeci predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Za odrasle posjetitelje organizirali smo preda-vanja i besplatna vodstva srijedom.Radionice Biljke bliže-najbliže namijenili smo djeci osnovnoškolskog uzrasta i prilagodili u skladu s time. Radionica se sastojala od uvodnog dijela u kojem su djeca naučila kako izgledaju biljke, od čega se sastoji tijelo biljaka i zašto su one važne za život na Zemlji. Kako i sugerira naziv radionice, nakon uvodnog dijela, proučavali smo biljke bliže i najbliže, odnosno, pod lu-

pama i mikroskopima. Većina djece prvi put se susrela s takvom perspektivom gledanja biljaka i zajedno smo naučili da su najljepše stvari i pojave često nevidljive golim okom.Kroz ciklus radionica Litografije – izvori znanja pozaba-vili smo se litografijama s umjetničkog i znanstvenog aspekta. Svaka radionica bila je prilagođena uzrastu sudionika, ali se svodila na razgledavanje litografija te razgovor o njihovoj izradi i vrijednosti. Radionicama smo izradili ‘litografije’ – plakate za učionice naprav-ljene po uzoru na prave nastavne litografije i djeca su ih nosila sa sobom u svoje učionice. Iz ciklusa litografija tri su radionice izvedene u surad-nji s likovnom pedagoginjom Sunčanom Simichen koja

PEDAGOŠKI PROGRAM UZ IZLOŽBU PUT U PROŠLOST PRIRODOSLOVLJA I OBRAZOVANJA – 250 GODINA GIMNAZIJE KARLOVAC GALERIJA ‘‘VJEKOSLAV KARAS’’, LISTOPAD 2016. – VELJAČA 2017.

MATEA GALETIĆ

Radionica Biljke Radionica Litografija – izvor znanja

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

46 GLAS

GLASNO I JASNO MUZEJSKA PEDAGOGIJA

je našim najmlađim posjetitelji-ma pokazala kako u praksi nasta-ju litografije. Djeca su prvo crtala skice na papir, a potom i prave crteže na aluminijsku foliju. Na-kon što je folija odstajala u ga-ziranom piću, na nju su nanosili boju i potom otiskivali uz pomoć grafičke preše. Radove nastale na radionicama izvjesili smo u pred-vorje Galerije pa su i dječji radovi pronašli svoje mjesto u sklopu izložbe. Za više razrede osnovnih škola i srednje škole osmislili smo Ra-dionice prepariranja kukaca. U uvodnom dijelu kustos izložbe i biolog Luka Čorak uveo je sudioni-ke u svijet kukaca i naučio ih što je entomologija. Nakon što su naučili osnovne pojmove i dobili uvid u gra-đu tijela kukaca, njihovo ponašanje i svrhu postojanja, prebacili smo se na praktični dio – pre-paraciju. Zajednički smo prolazili svaki korak postupka, od stavljanja kukaca u alkohol, vađenja iz njega, polaga-nja na podlogu i širenja tijela uz pomoć iglica te pravilnog obilježavanja svakog preparata.

Dio edukativnog programa bio je listić za osnovne i srednje škole. Listić je tiskan u A4 formatu koji se ra-sklapao s namjerom da nalikuje na školske testove. Sastojao se od 7 pitanja za nadopunjavanje, križaljke, izbaci uljeza, točno-netočno zadataka i premetaljke. Obično se rješavao nakon vodstva kako bismo na opu-šten i zabavan način ponovili obrađenu temu. Na te-melju točnih odgovora iz listića šestero učenika dobilo je nagrade: knjige vezane uz biologiju.Pedagoškim programom željeli smo popularizirati pri-rodoslovlje i pokazati da prirodoslovlje i obrazovanje imaju važnu ulogu u povijesti našeg grada. Radioni-cama smo pokazali zanimljiviju i atraktivniju stranu znanosti, a cjelokupnim programom potaknuli smo interes za lokalnu povijest, razvijali istraživački duh, samostalnost, kreativnost te učenje osjetilnom i isku-stvenom metodom.

Radionica prepariranja kukaca

Stručno vodstvo

GLAS 47


Protekla 2017. godina bila je ispunjena raznovr-snim pedagoškim programima koji su upotpunili muzejske i galerijske sadržaje našeg Muzeja.

Godinu smo započeli promocijom Dječjeg vodiča Zvjez-dana Šesterokrakića, publikacije namijenjene našim najmlađim posjetiteljima. Vodič je primarno osmišljen za djecu koja će posjetiti Muzej bez stručnog vodstva, sa željom da im uljepšamo i upotpunimo boravak na stalnom postavu. Proteže se na 12 stranica koje su ispunjene tekstom o predmetima sa stalnog postava, fotografijama muzejskih predmeta, dječjim crtežima i ilustracijama maskote Zvjezdana Šesterokrakića koji povremeno daje zanimljive i edukativne informacije te postavlja pitanja. Vodič je promoviran u Noći muzeja 2017. godine šetnjom po muzeju u manjoj grupi dje-ce. U izradi vodiča sudjelovali su učenici karlovačkih Osnovnih škola Dragojle Jarnević i Braće Seljan, koji su kroz radionice izrađivali ilustracije za Vodič. Maskotu Zvjezdana Šesterokrakića osmislio je akademski slikar Mladen Bolfek, a cjelokupni dizajn Vodiča grafički di-zajner Saša Stubičar.

Veljaču smo obojali bojama maskenbala i osmislili ciklus radionica Muzejski lik i Radionica izrade Prin-ca-Krivca. U posljednjem tjednu poklada trajale su radionice kojima smo izrađivali maske po uzoru na muzejske predmete. Među maskama našli su se fosili, idoli, viteška rukavica, cvikeri, velosiped i brojni drugi predmeti. Radionicom izrade Princa-Krivca napravili smo Fašnika. Kostur tijela činile su spužve i novine po kojima smo stavljali krpice od filca i napravili mu ša-renu odjeću. Radionicu smo završili pisanjem poruka na papiriće koje smo potom stavljali po Princu-Kriv-cu. Porukama smo se riješili svih naših problema i za njih smo simbolično okrivili Princa-Krivca i izložili ga u dvorište Muzeja. Poklade su završile Maskiranom su-botom – subotnjim druženjem s najmlađim, ali i nešto većim ljubiteljima našeg Muzeja. U dvosatnom druže-nju maskirani smo uživali u igranju društvenih igara, krafnama te pjesmi i plesu. Dvadeset i drugu godinu zaredom edukativnom mu-zejskom akcijom obilježili smo Međunarodni dan mu-

PEDAGOŠKI PROGRAMI TIJEKOM 2017. GODINEMATEA GALETIĆ, KARLO MANDIĆ

Vodstva uz Vodič za djecu

Maskirana subota

48 GLAS

GLASNO I JASNO

zeja. Od 25. travnja do 18. svibnja stalni postav bio je uči-onica i igraonica na temu muzejskih tajni. Radionicom Tajanstvena braća Seljan kroz učenje i igru upoznali smo se s detaljima iz života Mirka i Stje-pana Seljana. U uvodnome dijelu kustosica Etnograf-skog odjela Tatjana Tomičić Geršić pri-premila je za sudio-nike kratku prezen-taciju o braći Seljan i uvela ih u njihov

život pun avantura i misterija. U drugom dijelu radioni-ce sudionici su bili podijeljeni u nekoliko manjih gru-pa. Svaka je grupa tražila tragove po Muzeju i odgo-varala na pitanja. Pobijedila je grupa koja je sakupila najviše točnih odgovora. Radionica je bila prilagođena djeci viših razreda osnovnih škola. Djeca nižih razreda osnovnih škola otkrivala su muzejske tajne uz pomoć

Dječjeg vodiča. Program je završio 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja kada su nas posjetili naši prijatelji s Dječjeg odjela karlovačke Gradske knjiž-nice “Ivan Goran Kovačić” koji su također željeli otkri-ti muzejske tajne.I ove smo godine tradicio-nalno sudjelovali u mani-festaciji Karlovački vrtuljak u organizaciji Društva Naša djeca Karlovac. Pod već po-znatim motom Vrtuljka “Ži-vimo zajedno, ali s razlika-ma” opet smo se zabavljali uz Dječji vodič Zvjezdan Še-sterokrakić. Za svakog su-dionika radionice osigurali

smo primjerak Vodiča i zajedno rješavali pitanja koja je maskota Zvjezdan stavio pred nas. Listopad je bio rezerviran za Dječji tjedan. Od 2. do 8. listopada održane su edukativno-kreativne radionice. Radionicom Mačevanje, u suradnji s Mačevalačkim klubom Karlovac, upoznali smo djecu s razvojem te

Radionica izrade Princa - Krivca Plakat U službi grada i domovine

22. edukativna muzejska akcija Radionica Mačevanje

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

GLAS 49

GLASNO I JASNO

vještine kroz povijesna razdoblja i najavili temu slje-deće Noći muzeja – Muzeji i sport. Održana je i Crtao-nica, na temu dvorci, u kojoj su sudjelovali predškolski uzrasti. Djeca su kroz fotografski materijal upoznala kulturnu baštinu dvoraca u karlovačkom okruženju te na temelju naučenog drvenim bojicama crtali dvorac u kojem bi željeli živjeti.Povodom Dana neovisnosti 8. listopada održana je ma-nifestacija U službi grada i domovine. Gradski muzej u suradnji s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić” organizirao je niz radionica. Uz radionice, obilazak stalnog postava, organiziran je i kutak za najmlađe, a u dvorištu Muzeja i slatki kutak s palačinkama u orga-nizaciji karlovačkih dječjih vrtića. Program je privukao 200 posjetitelja. U sklopu izložbe Existence Leonarda Lesića, 13. listo-pada u prostoru Galerije “Vjekoslav Karas” održana je kreativno-edukativna radionica Street art. Sudjelovali su učenici Gimnazije Karlovac. Akrilom, šablonama i sprejevima na papiru su simulirali okruženje gradskih ulica i javnih površina. Razgledali su izložbu, upoznali se s likovnim tehnikama i naučili nešto o komunikaciji umjetnika putem ideja i poruka na javnim mjestima. 21. listopada obilježili smo Međunarodni dan arheo-logije posjetom Dječjeg vrtića Dubovac arheološkim iskopavanjima na Starom gradu Dubovcu. Djecu smo naučili što je arheologija, pokazali im kako izgledaju

arheološka iskopavanja i koje predmete pronalazi-mo tijekom iskopavanja. Druženje smo završili ra-zgledavanjem branič-kule i pogledom na naš grad s vidikovca.

Međunarodni dan arheologije na Starom gradu Dubovcu

Street art radionica

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

50 GLAS

GLASNO I JASNO

U Galeriji “Vjekoslav Karas” u sklopu izložbe Auto-portret / Selfie tijekom svibnja i prve polovice lip-nja održan je edukativni program sastavljen od

likovnih radionica, pričaonice, predavanja i vodstava po izložbi uz radne materijale i radni listić, a bio je na-mijenjen predškolcima te učenicima osnovnih i sred-njih škola. U programu je sudjelovalo 500 korisnika.

Likovne radionice održane su pod vodstvom likovnih pedagoginja: Iris Poljan održala je radionicu Pop-art selfie i Ja, ja i ponovno ja. Ivana Maradin sudjelovala je s projektom Stvaram samog sebe – Druga strana mene kojem je u fokusu rada bio autoportret Vjeko-slava Karasa te njegov podslik predstavljen na izlož-bi putem videa. Aleksandra Škrtić je za učenike viših razreda osnovne škole pripremila radionicu Tko sam ja? Cilj je radionica bilo širenje i produbljivanje znanja

o autoportretu kao likovnom prikazu samog sebe ra-znim likovnim tehnikama, u suodnosu sa suvremenim pojmom selfija. Aktivnostima se ukazivalo na činjeni-cu da autoportreti, osim formalnog vizualnog prikaza, sadrže i pečat duboke intime, osobnosti i karaktera. Razgledavanjem i razgovaranjem otkrivale su se su-vremenost i svevremenost u tradicionalnoj temi au-

toportreta, poistovjećivalo se s likovnim izrazom po-jedinog autora, istraživale i spoznavale karakteristike individualnog umjetničkog pristupa temi autoportreta i razvijalo vizualno-kreativno razmišljanje pri istraživa-nju postava izložbe. Na kraju su se praktičnim radom izražavala nova saznanja i doživljaji.

EDUKATIVNI PROGRAM UZ IZLOŽBU AUTOPORTRET / SELFIEGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, 13. TRAVNJA – 18. SVIBNJA 2017.

ANTONIJA ŠKRTIĆ

MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Radionica Tko sam ja? Pričaonica Tko je Slava

GLAS 51


Nadahnuta izloženim autoportretom Slave Raškaj na-stalim prema romansiranoj Slavinoj biografiji “Bijela kopriva” spisateljice Nade Iveljić, pripovjedačica Na-taša Vojnović je u pričaonici “Tko je Slava” na djeci blizak i razumljiv način ispripovijedala život i djelo poznate hrvatske slikarice. Predavanjem Samoslik naš nasušnji – patologija selfija ili samo trend? psiholog Jozo Dubravac okupljenima je iz vizure popularne psi-hologije predstavio fenomen samoprikazivanja. Tije-kom trajanja izložbe organizirana su stručna vodstva za učenike osnovnih škola. Oni su uz pomoć radnih materijala i zadataka, koje je sastavila Iris Poljan, mo-tivirano otkrivali tajne izloženih autoportreta i selfija te pokazivali i svoju kreativnost. Srednjoškolci su pak izložbu razgledavali grupno ili pojedinačno, uz pomoć besplatnog informativnog radnog listića koji su sasta-vile povjesničarka umjetnosti Nataša Pavlović i ku-stosica izložbe i voditeljica edukativnog programa uz izložbu Antonija Škrtić. Vizualno ga je oblikovao Josip Vrančić.

Radionica Ja, ja i ponovno ja Radionica Pop-art selfie

Radionica Stvaram samog sebe – Druga strana mene

52 GLAS

GLASNO I JASNO

Tijekom rujna i listopada Gradski muzej Karlovac bio je domaćin učenicima iz 23 škole u Vukovar-sko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji koji

su u sklopu oglednog projekta “Posjet učenika osmih razreda Karlovcu” posjetili Karlovac gdje su sudjelo-vali u jednodnevnoj terenskoj nastavi o vrijednostima Domovinskog rata i bitkama koje su se vodile na kar-lovačkom području i upoznali se s povijesnom i kultur-nom baštinom karlovačkoga kraja. Gradski muzej Karlovac u ovom je oglednom projektu sudjelovao kao partner Javnoj ustanovi Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar koja čuva sjećanje na Domovinski rat i Bitku za Vukovar. Najznačajniji dio njihovog obrazovnog programa je projekt Posjet učeni-ka osmih razreda Vukovaru koji se provodi dvije godi-ne te uključuje učenike osmih razreda iz svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj koji tijekom dvodnevne te-renske nastave uče o vrijednostima Domovinskog rata i Bitke za Vukovar.Uz Gradski muzej Karlovac u programu su sudjelova-li branitelji Domovinskog rata, Ana Kasunić, Dubrav-ko Halovanić, Branko Halužan, Ivan Kolenc, Miroslav Rade i Martin Barić koji su učenicima govorili o Do-movinskom ratu na karlovačkom području te pripre-mili prezentacije i filmove o ovoj temi. Predavanja su održana u Osnovnoj školi Švarča. Potom su učenici uz stručno vodstvo razgledali Vojni kompleks Turanj, a u Aleji hrvatskih branitelja susreli su se s karlovačkim braniteljima iz Udruge veterana satnije Rebels: Anom Kasunić, Nikolom Alićem, Zoranom Maričevićem, Pe-jom Barišićem, Žarkom Vračarom i Veselkom Krnjićem.

U sklopu posjeta Karlovcu učenici su posjetili i Stari grad Dubovac te Aquatiku.Pokrovitelj projekta je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

POSJET UČENIKA OSMIH RAZREDA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE I OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE KARLOVCUKARLOVAC, 22. RUJNA, 6. LISTOPADA I 20. LISTOPADA 2017.


MUZEJSKA PEDAGOGIJA

Predavanje u OŠ Švarča

Posjet Turnju

GLAS 53

GLASNO I JASNO

Od 6. 11. 2017. do 18. 11. 2017. godine održan je u suradnji Ministarstva kulture RH, ICOM SEE, ICROM-a i Grada Zagreba u Etnografskom muze-

ju RE-ORG seminar vezan uz reorganizaciju muzejskih čuvaonica. Seminar se već godinama provodi diljem svijeta i pokazao se vrlo uspješnim, a namijenjen je stručnom muzejskom osoblju koje se u svojim ustano-vama susreće s problematikom načina čuvanja zbirki u depoima. Cilj seminara bio je, kroz metodologiju re-organizacije, pomoći u provedbi promjena, pružajući sustavni pristup poboljšanja potencijala zbirke te osi-guravajući njezino dugoročno očuvanje.

Na seminaru je sudjelovalo ukupno 26 muzejskih dje-latnika iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, pod stručnim vodstvom veterana preventivne zaštite i začetnika RE-ORG metode Gaëla de Guichena. Oni su u periodu od 10 radnih dana detaljno upoznali RE-ORG metodu, izradili plan i program rada te pristupili reorganizaci-ji dviju odabranih muzejskih čuvaonica. Po završetku seminara čuvaonice su uspješno reorganizirane, na sveopće zadovoljstvo muzejskog osoblja Etnografskog muzeja i polaznika seminara.GMK predstavljali su muzejski tehničar Ivica Brezović i kustos Luka Čorak.

STORAGE RE-ORG SEMINARETNOGRAFSKI MUZEJ ZAGREB, 6. – 18. STUDENOG 2017.

LUKA ČORAK

SEMINARI I KONGRESI

Sudionici seminara

54 GLAS

GLASNO I JASNO SEMINARI I KONGRESI

U Muzeju novejše zgodovine Slovenije u Ljubljani je od 5. do 6. listopada 2017. godine održana međunarodna konferencija “Muzeji i prešućene

povijesti. Između sjećanja i zaborava”, u organizaciji ICOM-a Slovenija, Skupnosti muzejev Slovenije, Filo-zofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Odsjeka za sociologiju) i Muzeja novejše zgodovine Slovenije. Muzeji kao aktivni dionici u oblikovanju društva tre-baju poticati miroljubive odnose među ljudima i po-boljšanje društva, pa je njihova dužnost da otkrivaju i bave se i traumatičnom poviješću, potičući kroz različi-te pristupe i gledišta te razmjenu znanja razumijevanje tih događaja. Fokus konferencije bio je usmjeren na transformacije muzeja nakon 1989. godine, te pristup “teškoj, prešućenoj, zaboravljenoj” povijesti i baštini u Europi danas i ulozi muzeja kao posrednika u stvara-nju miroljubivih zajednica.Sudionici su pokušali odgovoriti na niz pitanja – od toga kako se kolektivno sjećanje koje nije u skladu s dominantnim nacionalnim povijesnim narativima odražava na muzejske izložbe, ograničava li se slobo-da muzeja, tko diktira interpretaciju prošlosti – struka ili politika, preko otkrivanja priča koje su prešućene u muzejima, procesa stvaranja javnog konsenzusa oko toga koja baština treba biti sačuvana, odnosno osu-đena i nepoželjna, do funkcioniranja kolektivnog sje-ćanja i zaborava.Među 15 izlagača viša kustosica Gradskog muzeja Kar-lovac, mr. sc. Sanda Kočevar, održala je predavanje “Gradski muzej Karlovac i glasovi teške prošlosti”.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA “MUZEJI I PREŠUĆENE POVIJESTI. IZMEĐU SJEĆANJA I ZABORAVA”MUZEJ NOVEJŠE ZGODOVINE SLOVENIJE, 5. – 6. LISTOPADA 2017.

SANDA KOČEVAR

Viša kustosica Sanda Kočevar

GLAS 55


Kako u hrvatskim muzejima postoji 95 muzejskih zbirki fotografija (i fotografske opreme) te fasci-nantan broj od gotovo milijun fotografija, Muzejski

dokumentacijski centar organizirao je 25. i 26. listopada 2017. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu simpozij o fotografskoj baštini u muzejima. Na skupu je održano 40-ak izlaganja uz sudjelovanje 50-ak muzej-skih profesionalaca iz Hrvatske – kustosa, dokumenta-rista, samostalnih istraživača, arhivista, te privatnih ko-lekcionara, fotografa i pravnika.Predavanja su bila organizirana u nekoliko tematskih blokova: Muzeološka uloga i mjesto fotografije u muzeju. Fotografija kao muzejski predmet; Izlaganje fotografije: istraživanje fotografske baštine kao fragmenta ili teme stalnog postava ili povremenih izložaba; Skupljanje foto-grafija: otkupi i donacije; Muzeološka uloga i mjesto fo-tografije u muzeju. Fotografija kao dokumentacijski izvor. Dokumentarističke/kustoske prakse: izazovi, problemi; Osobe – istraživači i teoretičari fotografije, fotografi; Iza-zovi u susretu analognog svijeta i digitalne paradigme. Fotografija u digitalnom okruženju. Online izvori i baze. Dostupnost i pretraživanje – prakse; Fotografija i izda-vačka djelatnost. Korisnici fotografske baštine; Autorska prava. Pravno reguliranje korištenja fotografske baštine. Plenarna predavanja održali su muzejski savjetnik Želi-mir Koščević s referatom “Niz pitanja vezanih uz defini-ciju pojma fotografska baština” te viši arhivist, pročelnik Središnjeg fotolaboratorija Hrvatskog državnog arhiva, dr. sc. Hrvoje Gržina s referatom “Što je fotografija”.Pored izlaganja sudionici su se mogli uključiti u rad ra-dionice u čijem je fokusu bilo prepoznavanje povijesnih fotografskih procesa i davanje osnovnih uputa za pre-ventivnu zaštitu fotografija. Radionicu su vodili dr. sc. Hrvoje Gržina, autor knjige Identifikacija, zaštita i čuva-

nje fotografija te samostalni istraživač i publicist hrvat-ske fotografske baštine, nekadašnji slobodni fotograf Miljenko Smokvina.Simpozij je izrazio potrebu međusobnog povezivanja fo-tografske baštine u muzejima i kontinuirane edukacije o povijesnim fotografskim procesima i preventivnoj zaštiti fotografije, kao i mogućnost stvaranja referentnog centra fotografije.Viša kustosica Povijesnog odjela Gradskog muzeja Karlo-vac mr. sc. Sanda Kočevar na simpoziju je održala preda-vanje “Ptičica, molim! Izlaganje fotografija u Gradskom muzeju Karlovac”.

FBUM – FOTOGRAFSKA BAŠTINA U MUZEJIMAMUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, 25. – 26. LISTOPADA 2017.

SANDA KOČEVAR

Simpozij Fotografska baština u muzejima

56 GLAS


U Gradskom muzeju Vukovar, u prekrasnom i ob-novljenom dvorcu Eltz, održan je od 11. do 14. listopada 2017. godine 4. kongres muzealaca

Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem. Na njemu je sudjelovalo oko 130 muzealaca. Hrvatskim muzeal-cima pridružile su se slovenske i srpske kolege. Skup je pozdravila i četverodnevna događanja prezentira-la predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Vlasta Krklec. Uz uglednike Grada i Vukovarsko-srijemske županije skup je u ime ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek pozdravio državni tajnik Ministar-stva kulture Ivica Poljičak, posebno prenoseći čestit-ke Gradskom muzeju Vukovar za osvojenu nagradu Silletto Europskog muzejskog foruma za 2016. godinu, te nagradu The Best in Heritage – Project of Influence

za drugo mjesto u konkurenciji nagrađivanih muzeja iz cijelog svijeta. Plenarno predavanje na temu uloge Gradskog muzeja Vukovar u čuvanju memorije grada nakon ratnih razaranja 1991. godine održala je ravna-teljica muzeja Ružica Marić. Sudionici skupa izlagali su na teme muzejskih zbirki, zaštite građe, dokumentacije, međumuzejske i me-đunarodne suradnje, muzejske edukacije, izložbene djelatnosti, upravljanja muzejima, strategije razvoja muzeja u budućnosti te marketinga i promocije. Pred-stavljena su i izdanja Hrvatskog muzejskog društva, a predstavili su se i sponzori. Održan je okrugli stol na temu Manifestacije u muzejima – primjer Noć muzeja.Uz vodstvo kustosice Gorane Kušić sudionici su obišli

stalni postav Gradskog muzeja Vu-kovar i Zbirku Bauer, dok je ravna-teljica Mirela Hutinec provela goste po Muzeju vučedolske kulture, a kustos Marko Kevo po postavu Mu-zeja grada Iloka.Gradski muzej Karlovac predstav-ljala je viša kustosica mr. sc. Sanda Kočevar s predavanjem Zbirke do-kumentarne građe vs. Zbirke arhiv-skog gradiva. Osim muzeja bio je predstavljen i rad Aquatike – slat-kovodnog akvarija Karlovac koji je predstavila voditeljica marketinga i prodaje Ivana Kaleb Vuletić.

4. KONGRES MUZEALACA HRVATSKE S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEMGRADSKI MUZEJ VUKOVAR, 11. – 14. LISTOPADA 2017.

SANDA KOČEVAR

Sudionici 4. kongresa muzealaca Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem u Vukovaru

GLAS 57


U Zavičajnom muzeju Ozalj 19. svibnja 2017. godi-ne otvorena je treća izložba čipke u Ozlju. U sklo-pu izložbe, od 19. do 21. svibnja, predstavljeni

su češki i norveški načini izrade čipke na radionici pod nazivom Sprang vikend. Sprang-tehnika jedna je od najstarijih tehnika izrade čipke, vrlo slična izradi ozalj-ske jalbe. Predavačice iz Češke i Norveške predstavile su povijesni razvoj njihova čipkarstva i sprang-tehniku pletenja, koja se plete na okviru, isto kao i jalba na luc-nju. Predstavljena su i istraživanja o tome na kojim se

lokalitetima ovih zemalja pojavljuje ovakav način čip-karstva. Sudionici radionice okušali su se u češkom i norveškom načinu pletenja čipke na okviru. Pokazano je i u čemu leži razlika između njihova načina pletenja u odnosu na ozaljski način, koji su predstavile članice KUD-a “Ključ”. Vrijedan doprinos radionici pružila je etnologinja Jana Mihalić, autorica monografije Novi ži-vot drevnog umijeća: obnova pletenja na lučnom okvi-ru u selu Trg kraj Ozlja, u izdanju našega Muzeja.

SUDJELOVANJE ETNOLOŠKOG ODJELA NA SPRANG VIKENDU U OZLJUZAVIČAJNI MUZEJ OZALJ, 19. SVIBNJA 2017.

TATJANA TOMIČIĆ GERŠIĆ

Sprang vikend u Ozlju

58 GLAS

SUGLASJA

Može se učiniti suvišnom konstatacija kako je gustiš medijskih kanala isprepleo društvo i go-tovo svaku pojavu potencirao do sve donedav-

no neslućenih razmjera. Međutim, koliko god banalna, ta je konstatacija polazi šte za bilo kakav dijakronij-ski pregled suvremene teme i analitički uvid u njene primjere. Tako i za temu autoreprezentacije – a upo-rabom toga termina nastojim obuhvatiti i umjetničke autoportrete i svačije nastojanje da zabilježi svoj lik – možemo reći da pripada nizu fenomena, odavno prisutnih u raznim kulturama, napose u zapadnoj (po-sljedično i u današnjoj globalnoj civilizaciji), koji su intenzivirani do takvoga stupnja da zahtijevaju i novo sagledavanje. Naime, u proteklih smo nekoliko godi-na (napose nakon 2005.) svjedoci, pretežitim dijelom i sudionici, pošasti koja je svojim eksponencijalnim rastom zaslužila novi pojam selfie (podatak iz 2013., koji navodi da su 30% svih fotografija koje su snimi-li ljudi između 18 i 24 godine upravo selfiji, danas je zasigurno već nadmašen i pitanje je dokad će rasti). Nekadašnja uporaba tajmera ostala je, u usporedbi sa selfijima, tek sporadična pojava što je očigledan primjer kako tehnološka inovacija, odnosno lakoća primjene koja iz toga proizlazi, bez obzira na konstan-tnost motiva vlastite osobe, donosi masovne, stoga i sociološki bitne promjene; na mjesto pojedinačnih

slučajeva dolaze enormni razmjeri. Pa opet, ne mogu se ne prisjetiti i mišljenja (Albert Camus, Mircea Elia-de, primjerice) po kojemu istinski civilizacijski pomaci ne ovise o brojnosti protagonista koji ih upražnjavaju, što očito jest elitistički pogled. Svakako zaslužuje pohvalu što su autori karlovačke izložbe – uočivši izvanrednost takve tendencije -po-kazali otvorenost za tu aktualnost, ali i senzibilitet za interpretaciju dodatno istaknut pozivom psihologu da se uključi kao član realizacijskoga tima. Sama pak izložba pokazala je začudnu demokratičnost; u istom su se košu našle umjetničke slike (duž galerijskih zi-dova) te reprodukcije i fotografski uradci (na kosinama stubišnoga parapeta) što bi se moglo opravdati jedino mišljenjem kako je nakon svega ipak samo riječ o sli-kama i ne treba tu ništa ekskluzivistički mistificirati u pogledu rukopisa, kompozicije, ekspresije i tomu slič-nih kategorija. Pa ipak, unatoč nesporno zajedničkom nazivniku (sa-moprikazivanje), nipošto nisam siguran da kod radova iz drugoga dijela naslovne sintagme može biti onakve introspekcije vlastite osobe, one zapitanosti pred ma-terijalom i njegovim svladavanjem kakvu nam otkrivaju likovni majstori pri čemu svakako valja izdvojiti Auto-portret Vjekoslava Karasa iz 1845. (s preslikanim Auto-

IZLOŽBA PO MJERI POSJETITELJA IZLOŽBA AUTOPORTRET/SELFIEGALERIJA “VJEKOSLAV KARAS”, GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 12. TRAVNJA – 15. LIPNJA 2017. NIKOLA ALBANEŽE

Članak je preuzet iz časopisa ‘’Kupa’’, 7/8, 2017. godine uz odobrenje autora članka i urednika časopisa.

GLAS 59

SUGLASJA

portretom iz 1840.) kao najraniji primjer psihološkoga poniranja u hrvatskome slikarstvu koji bi naprosto morao steći važniji status u našoj kulturnoj baštini, a dodatnu mu zanimljivost donosi tek rendgenom vidljivi prvi prikaz slikareva lica što otkriva promjenu autorova stava. Nakon deklarativnoga ugledanja na vrhove tali-janske, dakle i svjetske umjetnosti (na način Rafaelova autoportreta), programatski se, dakle i samosvjesno, okreće domovini-umjesto renesansne kape, u funkciji atributa pojavljuje se ilirska s kićankom. Kada je, dakle, riječ o slikarskim ostvarenjima (te cr-težima, grafikama i jednoj maloj plastici), izložbom je provedeno svojevrsno evidentiranje, u većoj mjeri nego kvalitativna selekcija, što je sasvim legitimna, pozitivistička historiografska metoda kojom se mapira stanje na terenu, konkretno u opusima umjetnika koji barem nekim dijelom svoga životopisa gravitiraju kar-lovačkome arealu. Kontrapunkt tradicionalnoj likovnosti, ali i fotograf-skome umijeću kakvoga smo poznavali, čini nova digitalna vizualnost čiji specifičan fotografski jezik – a opravdano se već govori o selfie – kulturi Youtube generacije – s nemalo bizarnosti svjedoči o sindromu neuravnoteženog ega (sel:fizam) kao neinventivnoj varijanti solpsizma, odnosno starom/novom proble-mu sebstva.

Doduše, na izložbi se kao treća komponenta pojav-ljuju i reprodukcije slavnih umjetničkih djela svjetske povijesti umjetnosti, no one su – a što drugo – u ulozi referentnih točaka za potrebe interpretacijskih relacija te dodatno problematiziraju umjetničku izložbu koja to, izostavljajući vrijednosnu distinkciju, ne želi biti. Tako zahvaćena širina naslovne problematike karlo-vačke izložbe s naglaskom na formalnom udovoljenju radova sadržaju, dopustila je razigranost posjetitelja (ali i osmišljeno didaktička uključivanje srednjoško-laca), njihovo uklapanje u postav na jedino primjeren način – dakako, selfijima – uz primjenu zrcala koje se pojavljuje kako na izložbi u bogato pozlaćenom okvi-ru, tako i na katalogu (čiji je prijelom, ukoliko je to bila namjera, ironična poluposveta selfie – kulturi), koliko refleks srebrnih korica to dopušta. Nedostajao je tek stream-on na Facebook ili neki drugi komunikacijski karial pa da učinak površnih “rialitija” bude kompleti-ran jer je kod selfija njihova diseminacija putem druš-tvenih mreža od posebne zanimljivosti kao što slučaj mlade umjetnice Amalije Ulman – medijski eksploati-ran pa samim time i relevantan – to jasno pokazuje.

60 GLAS

SUGLASJA

Obrada nastavnih sadržaja na bilo kojoj razini obrazovanja zahtijeva primjenu različitih me-toda i oblika rada, najprikladnijih nastavnih

učila i pomagala te pružanje određenih uvjeta, kako bi savladavanje gradiva, a time i ishodi učenja bili što uspješniji. U povijesnom razvoju odgoja i obrazovanja postojali su različiti pristupi ovim činiteljima nastav-nog procesa, no mnogi se do danas nisu bitno promije-nili. Najveće promjene uočavaju se u napretku radnih uvjeta, izradi učila i pomagala u skladu s društvenim i tehnološkim razvojem. Izložbom Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja – 250 godina Gimnazije Karlovac nastojalo se što vjerni-je predstaviti radni ambijent učenika i nastavnika, dio učionice, radnog kabineta profesora, okruženja škole na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Najveći dio izložbe posvećen je prezentiranju podzbirki Prirodoslovne zbirke Gimnazije Karlovac čiji predmeti, modeli, pri-rodnine, slike i pomagala u potpunosti zadovoljavaju svojom kvalitetom, kako u prezentaciji sadržaja tako i vrhunskoj metodici tumačenja, zahtjevima suvremene nastave. Razgledavanjem izložbe učenici svih razreda mogli su dodatno proširiti svoja znanja iz citologije i histolo-gije (I. razredi), biodiverziteta (II. razredi), anatomije i fiziologije čovjeka (III. razredi), evolucije i ekologije

(IV. razredi). Navedene cjeline obrađuju se detaljnije u nastavi od 1. do 4. razreda, ali pojedini njihovi sadr-žaji povezuju se i dopunjuju na više razina. Prema svo-jim interesima učenici su mogli detaljnije promatrati, studirati i stjecati znanja iz različitih grana biologije (paleontologija, malakologija, botanika, mikologija, zoologija, antropologija). Osim razgledavanja postava u sklopu izložbe, učenici su mogli sudjelovati i u praktičnoj nastavi iz područja entomologije, razvijajući vještine i tehnike preparira-nja kukaca, određivanja njihove pripadnosti pojedinoj sistematskoj skupini pomoću ključeva za determina-ciju, te sudjelovati u radionicama pripreme i izrade litografija koje su bile jedan od glavnih oblika izvora znanja u prošlosti.Posjetom izložbi ostvaren je velik broj odgojno-obra-zovnih zadataka, usvajanjem znanja i vještina na ekološkom, biomedicinskom, poljoprivrednom, bota-ničkom, zoološkom i drugim područjima važnim za ra-zvoj ljudskog društva, na razini opće kulture i životne primjenjivosti, a pojedincima su neki segmenti izložbe možda dali poticaj za izbor zanimanja u području fun-damentalne ili primijenjene biologije.

IZLOŽBA PUT U PROŠLOST PRIRODOSLOVLJA I OBRAZOVANJA – 250 GODINA GIMNAZIJE KARLOVAC I NJEN DOPRINOS NASTAVI BIOLOGIJE U GIMNAZIJAMAANTUN MILINKOVIĆGIMNAZIJA KARLOVAC

GLAS 61

SRAZGLASA

Gradski muzej Karlovac u prosincu 2017. godine u izložbenom prostoru Starog grada Dubovca organizira informativno-edukativnu izložbu Dva

mlina na Kupi. Izložbom će se predstaviti dva preosta-la mlina na vodeni pogon na rijeci Kupi na današnjem području grada Karlovca. Dva mlina na Kupi zapravo su Kozjanov mlin u Brodarcima i Držićev mlin u Donjem Pokupju, a danas više nisu u funkciji. Kozjanov i Drži-ćev mlin pokretala je snaga vode, ali im je mehanizam

prijenosa energije bio različit – Držićev mlin pokretala je turbina, a Kozjanov mlin mlinsko kolo. Što je utje-calo na prestanak njihova rada, ostavljeno je na raz-mišljanje i daljnje istraživanje, a ova izložba čini tek korak u proučavanje mlinarstva na području grada Kar-lovca, dok hod kroz dublje istraživanje tek predstoji…Izložba će biti otvorena od 6. prosinca 2017. do 15. ožujka 2018. godine.

NAJAVA IZLOŽBE DVA MLINA NA KUPISTARI GRAD DUBOVAC, 6. PROSINCA 2017. – 15. OŽUJKA 2018.

TATJANA TOMIČIĆ GERŠIĆ

62 GLAS

GLASONOŠA

GLAS 63

GLASONOŠA

OGLASI PRODAJE

64 GLAS

Sanda KočevarJakov Šašel : 1832–1903.2007. 152 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 3)Cijena: 100,00 kuna

Jana MihalićGlavni rubac, zagonetno pokrivalo u tradicijskom ženskom oglavlju2009.136 str. u boji, dvojezično (hrv./njem.)(Katalozi i monografije; 5)Cijena: 60,00 kuna

Ružica StjepanovićKatalog Zbirke oružja Domovinskog rata i Zbirke odora i vojne opreme Domovinskog rata 2010.144 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 6)Cijena: 60,00 kuna

EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

Milan BešlićButala2012.238 str. u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 7)Cijena: 150,00 kuna

Igor ČuligNacrti iz modernogKarlovca: ostavština građevinske tvrtke Nikole Marića u Gradskom muzeju Karlovac kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine 2012.324 str., c/b, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 8)Cijena: 100,00 kuna

NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA

Obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja

Jana MihalićNovi život drevnog umijeća – obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja2013.88 stranica u boji, dvojezično (hrv./engl.)(Katalozi i monografije; 9)Cijena: 100,00 kuna

GLAS 65

OGLASI PRODAJEEDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE

Grupa autoraKarlovački leksikonŠkolska knjiga, Gradski muzej Karlovac, Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” 2008.678 str., u bojiCijena: 80,00 kuna

Goran Vranić i Antonija ŠkrtićPortret grada Zvijezde 2012.64 stranice u boji, dvojezično (hrv./engl.)Katalog izložbeCijena: 50,00 kuna

Jana MihalićIz pokupske baštine: nošnja Rečice, Šišljavića i Skakavca2015.192 str., u boji, hrvatski jezik (sažetak na engleski jezik)(Katalozi i monografije; 10)Cijena: 100,00 kuna

Portret grada ZvijezdePortrait of the Star City

Goran Vranić

Po

rtret g

rad

a Z

vije

zd

e / P

ortra

it of th

e S

tar C

ityG

oran V

ranić

naslovna_hrbat_9mm.indd 1 3.7.2012. 09:37

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Vodič Gradskog muzeja Karlovac64 stranice u boji, hrvatski jezikcijena: 10,00 kuna

VodičGradskog muzeja Karlovac

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 789537 510589

Nakladnik: Gradski muzej Karlovac Za nakladnika: Hrvojka Božić Urednik: Igor Čulig Tekst: Antonija Škrtić i Hrvojka Božić Fotografije: Fotodokumentacija GMK Lektura: Marina Marinković Grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta Tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj Naklada: 1000

www.gmk.hr

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000922454.

© Gradski muzej Karlovac 2015. 2016.

Božić, H. Škrtić, A.; ur. Čulig I.Guide to Karlovac City Museum64 stranice u boji, engleski jezikcijena: 10,00 kuna

Guide toKarlovac City Museum

I S B N 9 7 8 - 9 5 3 - 7 5 1 0 - 5 8 - 9

9 7 8 9 5 3 7 5 1 0 5 8 9 Publisher: Karlovac City Museum For publisher: Hrvojka Božić Editor: Igor Čulig Text: Hrvojka Božić & Antonija Škrtić Photography: Photodocumentation GMK Translation: Lingua centar Proofreading: Eamonn Shanahan Graphic design: Dejan Dragosavac Ruta Press: Tiskara Pečarić i Radočaj Copy: 500

www.gmk.hr

CIP is available in the digital catalogue of National and University Library in Zagreb, entry no. 000922454

©Karlovac City Museum 2016

OGLASI PRODAJE

66 GLAS

IZDANJA 2017.

Igor ČuligMajstor od Zadobarjakatalog izložbe44 stranica u boji, hrvatski jezikCijena: 25 kn

Aleksandra GoretaExistence Leonarda Lesićakatalog izložbe16 stranica u boji, hrvatski jezikCijena: 30 kn

Aleksandra GoretaAnton Vrlić: Alkemija stakla i akvarelakatalog izložbe16 stranica u boji, hrvatski jezikCijena: 30 kn

Aleksandra GoretaKarlovački likovni susreti 2017.katalog izložbe22 stranice u boji, hrvatski jezikCijena: 30 kn

Dubravac, J., Škrtić, A., Vrančić, J.Autoportet / SelfieKatalog izložbe36 stranica u boji, hrvatski jezik Cijena: 50,00 kn

RADNO VRIJEME

GRADSKI MUZEJ KARLOVACSTROSSMAYEROV TRG 7

Stalni postav i povremene izložbe: Utorkom, četvrtkom, petkom: 8 – 16 sati

Srijedom: 8 – 19 sati Subotom: 10 – 16 sati Nedjeljom: 10 – 12 sati

Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno

GALERIJA ‘’VJEKOSLAV KARAS’’LJUDEVITA ŠESTIĆA 3

Tijekom trajanja izložbe: Utorkom i četvrtkom: 8 – 16 sati Srijedom i petkom: 8 – 19 sati

Subotom: 10 - 16 sati Nedjeljom: 10 – 12 sati


STARI GRAD DUBOVACBranič kula i povremene izložbe:

Od 1. lipnja do 30. rujna: Ponedjeljak – nedjelja: 10 - 20 sati Državnim blagdanima: zatvoreno

Od 1. listopada do 31. svibnja: Utorak - nedjelja: 10 – 18 sati


VOJNI KOMPLEKS TURANJ Slobodan pristup

Najave grupnih posjeta i ostale informacije:Tel. 047 615 980

Mob. 098 954 1425E-mail: [email protected]

www.gmk.hr

sadrŽaj - gmk.hrgmk.hr/download/pdf/2017_glas br_14_god_xvi_2017.pdf · inventivne likovne...

Documents