gospodarski list 5/2016

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . o ž u j k a

2016. 5

godina 175.

Sretan Uskrs

Povećajteurod i svoje prihode

Sijte BC hibride

KVALITETAJE NAŠAPREDNOST

w w w . b c - i n s t i t u t . h r

Gospodarski list - 2016.indd 7 23.2.2016. 10:15:28

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

AKTUALNE TEME 3 – 4 Snažnija zaštita proizvođača mlijeka 5 Kako riješiti sve teže stanje u mljekarskoj

proizvodnji? 6 – 7 S raznih strana 8 – 9 Suncokret – naša najznačajnija uljarica 11 Pravni savjeti 12 – 13 Stručni savjeti RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 18 – 19 Ispravna i ekonomski opravdana gnojidba

suncokreta 27 – 28 Pravovremenom obradom i kvalitetnom sjetvom do

većih prinosa jarih ratarskih kultura 29 – 31 Kulture koje čiste tlo35 – 36 Poljoprivredni strojevi za strme terene 39 Sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu

pesticida

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 46 – 47 Kako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga

moljca 50 Rokovi sjetve i sadnje salate za kontinuiranu

opskrbu 53 – 55 Vrijeme je za sjetvu graška 56 – 57 Lukovice – cvjetnice proljeća i ljeta

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 59 – 69 Strojevi i uređaji za zaštitu bilja

VOĆARSTVO 73 Nova gljivična bolest voćaka u Hrvatskoj 74 – 75 Razmnožavanje duda 76 Sadnja u hobi voćnjaku PČELARSTVO, MLJEKARSTVO, STOČARSTVO 77 Biološko suzbijanje varoe 78 – 80 Proizvodnja, prerada i prodaja mlijeka na OPG-u (2) 81 Griženje repova kod svinja LJEKOVITO BILJE 82 – 83 BREZA – ljekovita i graciozna šumska dama

Sretan Uskrs pretplatnicima, suradnicima

i poslovnim partnerima









Zamjenik glavnog urednikaVitomir Patko



[email protected]


Fotografi jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock



telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafi čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4




za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

AKTUALNE TEME 3 – 4 Snažnija zaštita proizvođača mlijeka 5 Kako riješiti sve teže stanje u mljekarskoj

proizvodnji? 6 – 7 S raznih strana 8 – 9 Suncokret – naša najznačajnija uljarica 11 Pravni savjeti 12 – 13 Stručni savjeti RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 18 – 19 Ispravna i ekonomski opravdana gnojidba

suncokreta 27 – 28 Pravovremenom obradom i kvalitetnom sjetvom do

većih prinosa jarih ratarskih kultura 29 – 31 Kulture koje čiste tlo35 – 36 Poljoprivredni strojevi za strme terene 39 Sustav redovitih pregleda strojeva za primjenu

pesticida

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 46 – 47 Kako promjena klime utječe na pojavu kukuruznoga

moljca 50 Rokovi sjetve i sadnje salate za kontinuiranu

opskrbu 53 – 55 Vrijeme je za sjetvu graška 56 – 57 Lukovice – cvjetnice proljeća i ljeta

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 59 – 69 Strojevi i uređaji za zaštitu bilja

VOĆARSTVO 73 Nova gljivična bolest voćaka u Hrvatskoj 74 – 75 Razmnožavanje duda 76 Sadnja u hobi voćnjaku PČELARSTVO, MLJEKARSTVO, STOČARSTVO 77 Biološko suzbijanje varoe 78 – 80 Proizvodnja, prerada i prodaja mlijeka na OPG-u (2) 81 Griženje repova kod svinja LJEKOVITO BILJE 82 – 83 BREZA – ljekovita i graciozna šumska dama









Zamjenik glavnog urednikaVitomir Patko



[email protected]


Fotografi jeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock



telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafi čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4




za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hrwww.gospodarski.hr

Sretan Uskrs pretplatnicima, suradnicima

i poslovnim partnerima

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Strojevi i uređaji za zaštitu bilja

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zašti-te kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. ke-mijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješ-no koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2016.gospodarskilist

60 15. ožujka 2016.

Zaštita bilja obuhvaća osnovno rukovanje pesticidima kao što su herbicidi, insekticidi, fungicidi i dr., biološko suzbijanje štetnika, korište-nje barijera, poput mreža za ptice, postupak pristupa djelovanjem na psihologiju životinja putem strašila za ptice, biotehnologiju poput ople-menjivanja bilja i genetska modifika-cija, te kemijsko suzbijanje štetnika.

U razvijenim zemljama koriste se u proizvodnji i mjere zaštite ko-jima se ”ekološki”, dakle bez štete i opterećenja prirode – okoliša, šti-ti kulturno bilje od bolesti, štetnika i korova. Takav sustav proizvodnje naziva se „integrirana proizvodnja bilja“, a obuhvaća kombinaciju ra-zličitih postupaka, kao što su kon-zervirajuća obrada tla, izbor otpor-nih biljnih vrsti i sorata, plodored, sjetvu postrnih usjeva i međukul-tura, kultivaciju, rezidbu, pa sve do kemijske zaštite pesticidima, odno-sno njihovu integraciju.

Utrošak tekućineKemijska zaštitna sredstva sa-

stoje se od aktivne tvari, dodatka i nosača, a udio komponenti se iska-zuju u %, g/l ili g/kg. Upute za ko-rištenje zaštitnoga sredstva navode utrošak tekućine po jedinici površi-ne ili po ha, pa imamo podjelu pr-skanja na osnovu utroška tekućine:

Njega i održavanje višegodišnjih nasada, te posebno zaštita nasada od štetnika i bolesti zahtijeva po-sebnu pažnju, a zaštita kemijskim sredstvima svakako je najviše u primjeni. Pravovremena zaštita, uz kvalitetnu primjenu sredstava za za-štitu bilja pravi je ‘’ključ’’ za uspjeh.

Održiva uporaba pesticida

Utrošak tekućine Oznake Količina

Visok HV (high volume) Preko 1000 l/ha

Srednji MV (medium volume) 500 do 1000 l/ha

Nizak LV (low volume) 200 do 500 l/ha

Vrlo nizak VLV (very low volume) 50 do 200 l/ha

Ultra nizak ULV (ultra low volume) 5 do 50 l/ha

Ultra, ultra nizak UULV (ultra, ultra low volume) Do 5 l/ha

U svijetu vlada trend smanjenja korištenja škropiva po hektaru, odnosno tretiranje nasada s malim normama, od 150- 250 l/ha. Kod nas se najčešće koriste srednje (500-1000 l/ha) ili velike norme (od 1000-1500 l/ha). Efi-kasna primjena manjih normi zahtijeva upotrebu kvalitetnih raspršivača koji će ravnomjerno rasporediti škropivo po biljci. Kontrolom ispravnosti stroja i kalibracijom, mogu se kvalitet-no primijeniti i manje količine škropiva po jedinici površine.

Veliki broj tretiranja nasada ti-jekom godine (i više od 15-tak puta godišnje u nasadu jabuka) podrazumijeva i velike troškove: ljudskog rada, potrošnje goriva, sredstava za zaštitu bilja i vode. Ali javlja se i problem rezidua sredstava za zaštitu bilja u plodo-vima, kao i opasnost koju ta sred-stva (odnošena vjetrom - pojava

koju nazivamo ‘’DRIFT’’) imaju na okoliš.

Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive upora-be pesticida (u daljem tekstu Pra-vilnik) objavljen je 19.12.2012. (NN broj 142/12.). Njime je stvoren okvir za održivu uporabu pesticida sma-njenjem rizika i učinaka od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i na oko-liš, te za poticanje integrirane zaštite bilja i primjenu alternativnih metoda ili postupaka poput nekemijskih al-ternativa pesticidima. Integrirana zaštita bilja, prema Pravilniku, de-finirana je kao procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja te potom integriranih u odgo-varajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organiza-ma, održava uporaba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbi-janja na razini koja je ekonomski i ekološki opravdana, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za zdravlje ljudi i za okoliš.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2016. gospodarskilist

61 15. ožujka 2016.

Osim uštede troškova (energije, ljudskog rada i sredstava za zaštitu), brigom o ispravnosti i pravilnoj primjeni strojeva povećavamo i učinkovitost.

Kod integrirane zaštite bilja stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usje-va i nasada uz najmanje moguće ometanje agroekoloških sustava i potiču prirodni mehanizmi kontroli-ranja štetnih organizama.

Pravilnikom su propisani: uvje-ti i način izdavanja ovlaštenja za provedbu izobrazbe profesionalnih korisnika, distributera i savjetni-ka, uvjeti za ovlaštenje predavača, vrste i tijek izobrazbe, izdavanje potvrda i iskaznica te druge poje-dinosti vezane uz izobrazbu; uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet sredstava za zaštitu bilja (distribute-ri); vođenje evidencije o sredstvima za zaštitu bilja koja se proizvode, uvoze, izvoze, skladište, stavljaju na tržište i primjenjuju; uvjeti kojima moraju udovoljavati profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja; uvjeti za stavljanje u promet uređaja za primjenu pesticida; uvjeti i način izdavanja ovlaštenja za pregled, sa-držaj pregleda, znak te druge poje-dinosti vezane uz obvezni redoviti

pregled uređaja za primjenu pesti-cida u uporabi; posebni postupci uporabe i ograničenja uporabe sredstava za zaštitu bilja; pokaza-telji rizika, izvještavanje i razmjena informacija i drugi uvjeti, zahtje-vi, obveze i pojedinosti kojima se omogućava stvaranje okvira za odr-živu uporabu pesticida.

Načela primjene pesticida

Preparati koje upotrebljavamo danas (usporedimo li ih s onima prije deset godina) učinkovitiji su i u manjim dozama i koncentracija-ma te zahtijevaju i veću preciznost pri aplikaciji. Cilj aplikacije je ras-porediti točno određenu količinu pesticida na biljku, istovremeno pazeći na okoliš. Da bi orošavanje bilo zadovoljavajuće, atomizeri moraju biti kalibrirani i održava-ni u stanju ispravnosti kako bi se postigao puni efekt primjene pe-sticida.

Uređaji za primjenu pesticida su svi uređaji posebno namijenjeni za primjenu pesticida, uključujući sve pripadajuće dijelove potreb-ne za učinkovito funkcioniranje takvih uređaja, poput mlaznica (dizna), manometara, filtara, sita, opreme za čišćenje spremnika i drugih dijelova. Uređaji koje ko-riste profesionalni korisnici, pa tako i raspršivači, podliježu redo-vitom pregledu.

Znak o obavljenom redovitom pregledu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. ožujka 2016. 15. ožujka 2016.gospodarskilist

62

Kvalitetnim raspršivačem moguće je uz minimalne gubitke nanijeti za-štitno sredstvo na ciljani objekt, pri čemu se javljaju dva problema:

• nanošenje dovoljne količine sredstava za zaštitu kako bi ostvarili biološku učinkovitost i

• pojava ‘’drifta’’, uslijed odnoše-nja kapljica škropiva vjetrom.

Kapljice u mlazu su veličine 50-250 µm i podložne su driftu. Smanje-nje norme bez povećanja udjela sitni-jih kapljica dovodi u pitanje biološku efikasnost korištenog sredstva.

Pesticidi dolaze u promet kao te-kući (koncentrirani rastvori, razrijeđe-ni rastvori, smjese - emulzija), kruti (prah, kristal, granule, tablete) ili pli-noviti (dim, magla).

Agrotehnički zahtjevi u tom pogle-du očituju se u tome da za pesticide treba biti propisana količina i koncen-tracija; prodiranje sredstva mora biti do svih dijelova biljke i raspodijeljeno po čitavoj površini; mora biti osigura-no lagano rastavljanje i čišćenje dije-lova, a dijelovi moraju biti otporni na koroziju; aparati i strojevi moraju ima-

ti velik učinak, veliku produktivnost i mali utrošak snage za pogon.

Uspješnost zaštite bilja umnogo-me ovisi o dobroj prekrivenosti povr-šine pesticidom, a efikasnost prekri-vanja najviše ovisi o veličini kapljica. Pri korištenju pesticida u tekućem obliku voda služi kao razrjeđivač u kojem će se jednolično raspodijeliti zadana količina pesticida. Stvarna površina nadzemnih organa - površi-na lica i naličja listova i ostalih dijelo-va biljaka, pred cvatnju je veća za 2,5 – 4,5 puta u odnosu na zasijanu po-

Promjer kapljice

(µm)

Kategorija kapljice

Vrijeme potrebno da kapljica padne

s visine od 3 m

Udaljenost koju kapljica nošena vjetrom brzine

4.5 km/h prijeđe pri padu s visine od 3 m

5 Magla 66 minuta 4800 m

20 Vrlo male kapljice 4,2 minute 3600 m

100 Male kapljice 10 sekundi 13 m

240 Kapljice sred-nje veličine 6 sekundi 8.5 m

400 Velike kapljice 2 sekunde 2.5 m

1000 Kiša 1 sekunda 1.4 m

vršinu. Teoretski, cijela ta površina bi trebala biti prekrivena tankim slojem pesticida što je praktično nemoguće izvesti, a koliko je moguće zavisi od štetnika, odnosno bolesti.

Za suzbijanje mobilnih štetnika možemo se zadovoljiti i slabi-jom pokrivenošću, jer će se ovi štetnici zbog kretanja otrovati pesticidom. Za suzbijanje ne-pokretnih štetnika i bolesti, tra-ži se znatno veća pokrivenost biljne površine pesticidom.

Najbolji izbor od 1948NJEMAČKA KVALITETA

Solo - Zagreb d.o.o.Ul. Franje Lučića 23 (Kovinska ul. 4 a)

10090 Zagreb

Tel./Fax: +385 1 34 98 611 +385 1 34 98 101 +385 1 34 98 590

mail:[email protected]:www.solo.hr

Zaštita - Njega - Čišćenje - Dezinfekcija

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6315. ožujka 2016. 15. ožujka 2016.

Kod primjene herbicida se također traži različita pokrivenost, ovisno o vr-sti korova koja se suzbija.

Izbor strojeva i metode primjene

Izbor strojeva i uređaja za primje-nu (aplikaciju) sredstava za zaštitu bilja ovisi o:

• vrsti štetnika• metodi aplikacije• vremenu aplikacije• obliku zaštitnog sredstva• količini zaštitnog sredstva• površini koja se tretira

Doza i trajnost pesticida ovisi o svojstvu sredstva i štetniku. Metode primjene razlikuju se po tome u ko-jem agregatnom stanju pesticid izla-zi iz stroja ili aparata. Dijele se na:

• metode aplikacije tekućim pe-sticidima

• metode aplikacije krutim pesti-cidima

• metode aplikacije plinovitim pe-sticidima – fumigacija.

Za one metode kod kojih se iz-bacuju tekući pesticidi daljnji kri-teriji podjele temelje se na veličini kapljica izbačenog pesticida:

• prskanje - kapljice su veće od 150 µm, a za prskanje se troši 400 - 5000 l/ha

• orošavanje (raspršivanje, ato-mizacija) - kapljice su veličine 50 - 150 µm, a troši se najčešće 80 - 160 l/ha

• zamagljivanje - tekući aerosoli, s kapljicama manjim od 50 µm, a troši se 5 – 20 l/ha.

Druge metode za aplikaciju pe-sticida su:

• Zaprašivanje• Razbacivanje• Premazivanje• Zalijevanje• Spaljivanje i zaparivanje • Tretiranje plinom (fumigacija)• Elektrostatičko nanošenje.

PrskalicePrskanje je najraširenija metoda

primjene tekućih pesticida u zaštiti od štetnika, bolesti i korova. Predno-sti prskanja su univerzalnost primje-ne, kvaliteta i jednostavnost primje-ne, manja osjetljivost na zanošenje čestica (drift), mogućnost kombina-cije s drugim agrotehničkim zahvati-ma (predsjetvena obrada tla, sjetva, međuredna kultivacija, folijarna gno-jidba). Nedostaci su veliki utrošak tekućine po jedinici površine, uspo-rena intervencija, sabijanje tla gaže-njem, gaženje usjeva.

Vrste prskalica• hobi izvedbe prskalica• ručne prskalice• leđne prskalice (ručni i motorni

pogon)• traktorske prskalice (nošene

i vučene) - mogu se koristiti u kombinaciji s drugim oruđima u tzv složenim agregatima pri radu traktora s minimalno dva oruđa.

Dijelovi prskalice su: spremnik (rezervoar) s mješalicom; crpka (pumpa); rasprskivači (sapnice, di-zne); regulator pritiska; ventili; ma-

nometar (pokazuje tlak); ejektor za brzo punjenje spremnika vodom; pogonski elementi i okvir.

Spremnik se izrađuje se od ba-kra, čeličnog lima, mjedi i polietile-na. Od ovih materijala se zahtijeva da su otporni na koroziju, mehanič-ke udare i da su lagani.

Da bi se postigla što bolja homo-genizacija pesticida prskalice mo-raju imati ugrađenu miješalicu koja u radu miješa tekućinu. Miješalice mogu biti mehaničke, hidrauličke ili pneumatske. Hidrauličke miješalice predstavljaju produžetak povratne cijevi koja suvišak tekućine vraća ponovno pod pritiskom u spremnik. Mogu zadovoljiti samo onda kada crpka ima veću dobavu tekućine (15 %) u odnosu na kapacitet sa-pnica (višak tekućine se ponovno vraća u spremnik). Pneumatske miješalice rade tako da se na dno spremnika pomoću posebne cijevi dovodi struja zraka koja kroz rupi-ce izlazi i u obliku mjehurića prolazi kroz tekućinu, čime se postiže do-bro miješanje.

Vrste crpkiCrpka (pumpa) je najvažniji dio

prskalice, jer se njome proizvodi potreban tlak tekućine koji omo-gućava dezintegraciju mlaza u sa-pnici i osigurava transport kapljica na objekt koji se tretira. Tlak koji se proizvodi ovisi o tipu crpke i namje-ni prskalice. Crpka mora biti takvog kapaciteta da u svakom trenutku tretiranja osigura dovoljnu količinu protoka na svim sapnicama.

Razlikujemo kapacitet crpki i kapacitet prskalice. Kapacitet crp-ke određuje maksimalnu količinu tekućine koju crpka može izbaciti u jedinici vremena, dok kapacitet

Veličina ovisi o vrsti prskalice - kod ručnih prskalica zapremina iznosi 0.5 – 5 l, kod leđnih prska-lica zapremina je 12 – 20 l, kod prijevoznih prskalica zapremina je 50, 100, 200, 300, 400, 500 i više l, dok samokretne prskalice imaju zapreminu i do 5000 l.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


64

Dijelovi i sklopovi nošene prskalice

1 – regulator tlaka 2 – regulator stalnog rada mješalice 3 – središnji pročistač i tlakomjer 4 – QUANTOMETER – uređaj za 5 – zaporne slavine 6 – stabilizator tlaka 7 – klipno-membramska crpka 8 – pročistač spremnika 9 – slavina usisnog pročistača10 – donji otvor na spremniku11 – hidraulička mješalica sa sustavom raspodjele

12 – dodatna mješalica elektroničko upravljanje prskalicom13 – lepezaste brizgaljke s pročistačem i ventilom protiv kapanja14 – lepezasti mlaz s dvostrukim preklapanjem15 – sustav prilagođavanja visine krila16 – ulivno sito17 – indikator napunjenosti18 – spremni

Mlaznica lepezastog i konusnog mlaza

Tehnika prskanja sa zračnom potporomKoristi se za potpuno pokrivanje biljne mase otopinom pesticida, a osobito s donje strane lista, što i dalje ostaje problem u zaštiti bilja. Obilježja ove tehnike su velika količina zraka (4000 – 6200 m3/h) dobivena ugradnjom zračnog ventilatora; zračne sapnice kojima se ostvaruje brzina zraka oko 45 m/s; proizvodnja sitnih kapljica korištenjem sapnica sa šupljim konusnim mlazom.

Prskalica sa zračnom potporom

www.grapak.hr

mob.: 091 21 51 [email protected]

NOŠENI RASIPAČI

NOŠENE PRSKALICE

VUČENE PRSKALICE

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6515. ožujka 2016. 15. ožujka 2016.

prskalice definira ona količina te-kućine koju prskalica izbaci kroz sapnice ovisno o konkretnim uvje-tima rada. Kapacitet crpke mora uvijek biti veći od kapaciteta pr-skalice.

Crpke s prekidnim djelovanjem:• klipne – (jednoredne, dvored-

ne) - u prvom hodu usisava, a u drugom hodu tlači tekućinu na 1 – 60 bara

• stapne - u svakom hodu usisa-va i tlači, u prskalicama manjeg kapaciteta; 10 – 20 bara

• membranske – jednostavne su konstrukcije, ali tlak je neravno-mjeran; u leđnim vinogradar-skim prskalicama; 10 – 20 bara

• crpke s neprekidnim djelova-njem:

• oklopljene – imaju neprekidni rad; jednostavne su za održava-nje; rade s niskim tlakom - 1 – 3 bara; uglavnom služe za tretira-nje herbicidima

• rotacijske• mlazne – ejektori.

Rasprskivači (sapnice, dizne) služe za razbijanje mlaza tekućine pretvarajući energiju tlaka tekućine u kinetičku energiju velikog broja sitnih kapljica.

O osnovnim značajkama ovisi oblik i domet mlaza, te spektar ka-pljica.

S obzirom na oblik otvora imamo dva tipa:

a) Sapnice s lepezastim mlazomb) Sapnice s konusnim mlazom U ratarskoj i povrćarskoj proi-

zvodnji koriste se sapnice s lepe-zastim mlazom izlaznog kuta mla-za 110 – 120°, a namijenjene su za prskanje s visine 40 – 60 cm iznad objekta. Međusobni razmak sapni-ca na krilu prskalice je 50 cm, a ugrađene su tako da su im otvori zaokrenuti za 5 – 15° radi isprav-nog prekrivanja susjednih mlazo-va.

Kod novijih prskalica ispravan po-ložaj sapnica osiguran je njihovom ugradnjom u tzv. bajonet - nosač koji može nositi 1, 2, 3 ili 4 mlaznice.

Postoje sapnice koje se koriste za tretiranje ispod listova. Standar-

dne sapnice iziskuju optimalan tlak od 3 bara za formiranje pravilnog mlaza, dok niskotlačne sapnice oblikuju pravilan mlaz već kod 1 bara, odnosno radno područje im je već kod 1 bara.

Prednosti niskotlačnih sapnica su da zbog rada pri manjem tlaku obli-kuju mlaz s krupnijim kapljicama, pa je takav mlaz otporniji na zanošenje, eliptični otvor smanjuje mogućnost začepljenosti, dulji im je vijek traja-nja, prikladne su za folijarnu gnojid-bu. Sapnice se izrađuju od mesinga, čelika, plastike i keramike.

Tolerira se razlika u kapacitetu između pojedinih sapnica od + do - 5 % kod novih prskalica, dok kod rabljenih prskalica nikako ne bi smjela biti veća od +/-10 %.

Regulator pritiska služi za na-mještanje tlaka i trebao bi imati manometar. Omogućava da se dio tekućine, koja predstavlja razliku između kapaciteta crpke i kapa-citeta prskalice, preko pregibne cijevi ponovno vraća u spremnik (bolje miješanje tekućine). Ventili služe da tijekom rada omoguće kontrolirani prolaz tekućine u že-ljenom smjeru, odnosno da spri-ječe povratak tekućine u drugom smjeru. Ejektor za brzo punjenje spremnika vodom je poseban ure-đaj, a koristi se na prskalicama većeg kapaciteta. Služi za brzo punjenje prskalice vo-dom iz spremnika.

Raspršivači (orošivači, atomizeri)

Atomizer je najvažniji stroj u voćarstvu i vino-gradarstvu, stoga treba dobro promisliti kakav atomizer treba kupiti!

Kvaliteta aplikacije pesticida u velikoj mjeri ovisi o tehnič-koj ispravnosti svake pojedine sapnice, pa je potrebno svake godine provjeriti ispravnost sa-pnica na ispitnom stolu.

Raspršivači su uređaji koji služe za dezintegraciju kompaktnog mla-za kojima se, osim razbijanja mla-za, obavlja i prostorna distribucija tekućine na objekt koji se tretira.Na strojevima za primjenu tekućih pe-sticida razlikujemo 3 tipa atomizera:

a) Tlačni atomizeri - rade na prin-cipu energije tlaka; imaju male izlazne otvore pa često dolazi do začepljenja

b) Rotacioni atomizeri - rade na principu centrifugalne sile

c) Zračni (pneumatski) atomizeri.Atomizeri predstavljaju prskalice

s dodatnim ventilatorom koji dodat-no dezintegrira kapljice na veličinu od 50 – 150 µm. Imaju nošeni mlaz, dok prskalice imaju izbačeni mlaz.

Prednosti su im u manjoj količini vode, manjoj masi agregata, ma-nje je sabijanje tla, zračna struja ventilatora omogućava veći domet i nanošenje pesticida s lica i nalič-ja lista. Nedostaci se javljaju usljed zanošenja čestica (drift), složenijeg održavanja i težeg rukovanja nego kod prskalica. Drift se može smanji-ti povećanjem kapljica, smanjenjem razmaka između rasprskivača i bilj-ke i povećanjem viskoznosti škropi-va. Ideja korištenja atomizera dolazi od teorije smanjenja količine teku-ćine - određena količina tekućine se zamijeni odgovarajućom količi-nom zraka. U nasad treba upuhivati onoliko zraka koliko zauzima volu-men biljaka podijeljen s vremenom u kojem ćemo potrošiti tu tekućinu.

Strujanje vjetra se ostvaruje ven-tilatorima koji mogu biti:

• Radijalni - zrak ulazi u smjer osovine, a izbacuje se pod određenim kutom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


66

• Aksijalni - s jedne strane uvlači se zrak, a s druge se izbacuje

• Vertikalni - s jedne strane uvla-či se zrak, a s druge se izbacuje

Korisni učinak aksijalnog ventila-tora je 60 – 85 %, a radijalnog 40 – 60 %. Aksijalni ventilatori imaju ma-nju početnu brzinu od radijalnog, koriste veliku masu zraka, imaju daleko veći domet, potrebna im je manja snaga, a radi male početne brzine potrebno je dodatno tlakom tekućine dezintegrirati mlaz. Ver-tikalni ventilator ima lopatice i pod kutom uzima i izbacuje zrak.

Izvedbe atomizera: leđni, leđni s produženom perforiranom cijevi, vučeni s vlastitim motorom, samo-kretni, teleskopski toranj poznat i kao “zmajeva glava” (radi do visine 4 m i dometom 40 m).

ZamagljivačiSluže za aplikaciju pesticida

u obliku tekućih aerosola čija je veličina čestica > 50 µm. Tekući

aerosoli predstavljaju smjesu sit-nih kapljica pesticida sa zrakom u kojem kapljice pesticida radi malih dimenzija i težine lebde. Pestici-di koji se koriste u obliku tekućih aerosola ne razrjeđuju se vodom, ekonomičnija je i brža metoda u odnosu na neke druge metode za-štite bilja. Nedostaci: samo neki pesticidi su prikladni za aplikaciju ovom metodom, velika je ovisnost o vjetru i postoji velika opasnost trovanja ljudi i životinja. Navedeni nedostaci su takve prirode da se ova metoda zaštite kod nas kori-sti samo ograničeno i to većinom u zatvorenim prostorima. Izvedbe mogu biti: ručne, traktorske i vlaž-no zamagljivanje

ZaprašivačiSluže za aplikaciju pesticida u

obliku prašiva (10 – 50 µm). Najne-pouzdanija su metoda zaštite, jer se ne može nikako dobro odrediti toč-no potrebna količina sredstva. Pred-

nosti su im u tome što nije potrebna voda jer je aktivna tvar već tvornički razrijeđena inertnim čvrstim nosa-čem. Osim toga, imaju veliki radni zahvat, lagani su i mogu raditi ve-ćim radnim brzinama u odnosu na prskalice. Nedostaci su im u znatno slabijoj kvaliteti rada, te veliki gubi-tak prašiva uslijed zanošenja i slabe prionljivosti prašiva na biljku.

MikrogranulatoriDeponiraju mikrogranule veličine

80 – 100 µm ili 200 – 500 µm. Kori-ste se za borbu protiv voluharica i sl. Mogu biti:

• ručni za lokalno, diskontinuira-no deponiranje,

• traktorski za kontinuirano depo-niranje u trake.

Često se koriste u složenim agre-gatima kod sijanja. Imaju različite tipove ulagača koji mogu biti tuljci poredani u krug ili rotacijski ele-menti s pregradama, tj. uzdužnim krilima.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6715. ožujka 2016. 15. ožujka 2016.

Kalibracijom atomizera i prskali-ca i kontrolom njihove ispravnosti, pogotovo pri primjeni manjih nor-mi, dolazimo do zaključka da samo ispravan i kalibriran atomizer može izvršiti kontroliranu primjenu sredsta-va za zaštitu biljaka, što pretpostavlja da najveći dio škropiva bude deponi-ran na ciljanu površinu. Kalibracijom utvrđujemo i kapacitet crpke i dizni. Kalibraciju možemo napraviti i sami. Prvi korak je vizualni pregled stro-ja - stanje ispravnosti crijeva, filtera, ventila, spremnika i ostalih sklopo-va. Kapacitet crpke i dizni ne smije odstupati za više od 5% nominalne vrijednosti. Također je potrebno pro-vjeriti i ispravnost manometra.

Kalibracija atomizera je od pre-sudnog značaja za kvalitetnu pri-mjenu pesticida. Pri promjeni bilo kojeg od parametara prskanja (br-zine kretnja agregata, radnog pri-tiska, dizni, količine škropiva i dru-gih) potrebno je kalibrirati atomizer prema potrebama. Snižavanjem temperatura ispod nule potrebno je zaštititi sklopove atomizera od smrzavanja i oštećenja crpke, cijevi i drugih sklopova od zaostale teku-ćine. Najučinkovitija zaštita postiže se primjenom antifriza, koji će si-gurno zaštititi stroj od smrzavanja i oksidacije metalnih dijelova stroja. Redovitim održavanjem atomizera, kalibracijom i usvajanjem znanja i vještina o primjeni pesticida pove-ćavamo učinak sredstva (dobit), odnosno smanjujemo štetan utjecaj pesticida na okoliš.

Da bismo izračunali kapacitet ukupne količine tekućine koja pro-

tekne kroz dizne u jednoj minuti pri određenom pritisku, potrebno je napraviti slijedeće korake: prvo is-ključimo pogon ventilatora, postavi-mo željeni pritisak i brzinu priključ-nog vratila na 540 o/min, što je vrlo bitno jer kapacitet crpke i količina struje zraka koju proizvodi ventila-tor direktno ovisi o brzini okretaja priključnog vratila.

Izračun ukupnog protoka atomizera

• Napuniti spremnik čistom vo-dom,

• Postaviti menzuru ispod dizne (može se postaviti komad pla-stičnog/gumenog crijeva na di-zne da se ne smočimo prilikom uzimanja uzoraka),

• Pustiti atomizer u rad pri odre-đenom pritisku i uzeti uzorke iz svih dizni u trajanju od jedne minute,

• Izmjeriti količinu vode u men-zuri, i usporediti s nominalnim pritiskom za određeni tip dizne, kapacitet dizni ne smije odstu-pati za više od 5 %,

• Ponoviti postupak nekoliko puta kako bi dobili što precizni-je mjerenje,

• Zbrojiti protok svih dizni (uku-pan kapacitet).

Izračun brzine kretanja agregata

Prosječna brzina kretanja je u granicama 4-8 km/h. Ona može biti i manja, ali i veća kod suvre-

menijih modela raspršivača. Što se sporije krećemo veća je količina škropiva /ha. Potrebno je uskladiti brzinu kretanja tako da je ciljana površina dobro prekrivena, ali i da se škropivo ne ocjeđuje. Ako je bujnost nasada velika, potrebno je smanjiti brzinu kretanja, kako bi poboljšali pokrivenost, odnosno kako bi se zamijenio volumen zra-ka u krošnji: izmjerite udaljenost od 100 m i označite početak i kraj, izaberite brzinu vožnje traktora pri brzini priključnog vratila od 540 o/min, izmjerite koliko sekundi vam je potrebno da pređete udaljenost od 100 m s atomizerom (do pola napunjenim vodom), izračunajte brzinu kretnja prema formuli:

Izračun količine škropiva /ha

Potrebno je prethodno izmjeri-ti širinu reda nasada (m). Količina škropiva koju koristimo u nasadu promjenjiva je u ovisnosti od vrste nasada, razmaka sadnje, starosti, visine i gustoće, što znači da je atomizer potrebno kalibrirati pre-ma postojećim uvjetima. Izračun se radi po formuli:

količina škropiva/ha = 600 x uku-pan protok svih dizni (l/min) / širina reda (m) x brzina kretanja (km/h)

Za kalibraciju možemo koristiti i ‘’kalibracijski disk’’ uz pomoć kojega možemo dobiti tražene informacije.

brzina kretnja (km/h) = (100 m x 3,6) / vrijeme (sek)

Kalibracija atomizera i prskalica

Dario Padro, mag.ing.agr.Savjetodavna služba

15. ožujka 2016.

tražena konc.

VOLUMEN SPREMNIKA PRSKALICE U LITRAMA (VODA)

1l 5l 10l 15l 20l 50l 60l 80l 100l 200l 300l 400l

potrebna količina sredstva u g (ml)

0,01% 0,1 0,5 1 1,5 2 5 6 8 10 20 30 40

0,02% 0,2 1 2 3 4 10 12 16 20 40 60 80

0,03% 0,3 1,5 3 4,5 6 15 18 24 30 60 90 120

0,04% 0,4 2 4 6 8 20 24 32 40 80 120 160

0,05% 0,5 2,5 5 7,5 10 25 30 40 50 100 150 200

0,06% 0,6 3 6 9 12 30 36 48 60 120 180 240

0,07% 0,7 3,5 7 10,5 14 35 42 56 70 140 210 280

0,08% 0,8 4 8 12 16 40 48 64 80 160 240 320

0,09% 0,9 4,5 9 13,5 18 45 54 72 90 180 270 360

0,1% 1 5 10 15 20 50 60 80 100 200 300 400

0,15% 1,5 7,5 15 22 30 75 90 120 150 300 450 600

0,2% 2 10 20 30 40 100 120 160 200 400 600 800

0,25% 2,5 12,5 25 38 50 125 150 200 250 500 750 1000

0,3% 3 15 30 45 60 150 180 240 300 600 900 1200

0,4% 4 20 40 60 80 200 240 320 400 800 1200 1600

0,5% 5 25 50 75 100 250 300 400 500 1000 1500 2000

0,6% 6 30 60 90 120 300 360 480 600 1200 1800 2400

0,7% 7 35 70 105 140 350 420 560 700 1400 2100 2800

0,8% 8 40 80 120 160 400 480 640 800 1600 2400 3200

0,9% 9 45 90 135 180 450 540 720 900 1800 2700 3600

1,0% 10 50 100 150 200 500 600 800 1000 2000 3000 4000

1,5% 15 75 150 225 300 750 900 1200 1500 3000 4500 6000

2,0% 20 100 200 300 400 1000 1200 1600 2000 4000 6000 8000

2,5% 25 125 250 375 500 1250 1500 2000 2500 5000 7500 10000

3,0% 30 150 300 450 600 1500 1800 2400 3000 6000 9000 12000

3,5% 35 175 350 525 700 1750 2100 2800 3500 7000 10500 14000

4,0% 40 200 400 600 800 2000 2400 3200 4000 8000 12000 16000

4,5% 45 225 450 675 900 2250 2700 3600 4500 9000 13500 18000

5,0% 50 250 500 750 1000 2500 3000 4000 5000 10000 150000 20000

TABLICA RAZRJEĐIVANJA - pripravljanje potrebne koncentracije

gospodarskilist

69 15. ožujka 2016.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

44320 KUTINA, ALEJA VUKOVAR 4, HRVATSKATel.: 044/647 122; Fax: 044/680 882

e-mail: prod@petrokemija hr; www.petrokemija.hrBesplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647

gospodarski list 5/2016

Documents