gospodarski list 1/2016

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . s i j e č n j a

2016. 1

godina 175.

prilog ovog broja

Agroturizam – budućnost i prilika

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

NASLOVNA STRANICA

Unutrašnjost dalmatinske konobe – Agroturizam Kalpić, blizina NP Krka

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 3 Hrvatska agrobanka 4 – 5 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

6 Novi iznosi osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja u 2016. godini

7 Novosti iz Programa ruralnog razvoja 8 – 10 S raznih strana 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Bob – najstarija mahunarka

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 17 – 19 Čuvajmo tlo kao najveće blago hrvatskog naroda!

(2) 20 – 21 Zeleni otok koji hrani cijeli svijet (2)24 – 25 Lucerna – kraljica krmnih kultura26 – 27 Prodaja traktora u Hrvatskoj u 2015.29 – 30 Separacija gnojovke

POVRĆARSTVO, VAŠ VRT 34 – 35 Korjenasto povrće tijekom zime (2) 36 – 38 Ukrasno bilje za mali vrt

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 51 Agroturizam – budućnost i prilika

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 54 – 56 Zaštita lijeske od štetnika i bolesti 57 – 58 Inovativne tehnologije u proizvodnji vina PČELARSTVO, PERADARSTVO, MLJEKARSTVO 59 Med izravno iz košnice 60 Tuluska guska – troma i mirna 61 Uloga selena i vitamina E u

hranidbi peradi 62 – 64 Ekološka proizvodnja mlijeka STOČARSTVO, LJEKOVITO BILJE 65 Žirovanje svinja 66 – 68 Kelj – za detoksikaciju i zdravlje

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

maliAgroturizam – budućnost i prilika

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i odr-žavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava, njih 32. Relativno točni podaci na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razi-ni postoje samo za agroturizam koji se odnosi na broj seljačkih domaćinstava ili obitelj-skih gospodarstava, gdje domaćini nude usluge u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego ud-vostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. go-dine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. siječnja 2016.gospodarskilist

40 15. siječnja 2016.

U Hrvatskoj djeluje veći broj institucija koje se jednim di-jelom bave i agroturizmom: Upravni odjeli za turizam i gospodarstvo pri županijama, Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice mjesta, Hrvatska obrtnička komora, različite udruge: Udruga hr-vatskih putničkih agencija, Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, Kamping udruže-nje Hrvatske i dr. Specijalizi-rana organizacija koja se bavi agroturizmom je Zajednica ruralnog turizma Hrvatske gospodarske komore, osno-vana u svibnju 2008. godine. Članice Zajednice ruralnog turizma su vlasnici turističkih seljačkih obiteljskih gospodar-stava - objekata u seljačkom domaćinstvu vrste: vinotočje/ kušaonica, izletište, soba, apar-tman, ruralna kuća za odmor i kamp, obiteljska poljoprivred-na gospodarstva i sve fizičke i pravne osobe koje na ruralnom prostoru Hrvatske obavljaju poljoprivrednu i/ili ugostitelj-sko-turističku djelatnost.

Spas za manja obiteljska gospodarstva

Posljednjih tridesetak godina ru-ralni prostor Europe, pa i Hrvatske doživljava značajnu transformaciju. Nekoliko je tendencija od kojih je najznačajnija da poljoprivreda pre-staje biti dominantna gospodarska djelatnost i to posebno po broju zaposlenih. Istovremeno, dolazi do raslojavanja, pri čemu se stvara manji broj površinski velikih proi-zvodnih jedinica, a i dalje je prisu-tan veći broj manjih koji su često proizvodno nekonkurentni i za koje postoji opasnost nestajanja s proi-zvodne karte prostora.

Nepoljoprivredna djelatnost na selu

Da bi se spriječilo njihovo proi-zvodno gašenje, kao neophodna su se nametnula dva rješenja:

1) poslovno povezivanje u po-dručju proizvodnje i/ili prerade i/ili trženja te

2) iznalaženje dopunskih djelat-nosti komplementarnim poljoprivre-di. Tako se, različitim intenzitetom po pojedinim europskim državama, povećava broj zadruga (koopera-tiva), a kao dopunska djelatnost intenzivno se potiče razvitak svih oblika ruralnog turizma. Za nas u ovom slučaju je najinteresantniji agroturizam.

U Hrvatskoj je registrirano oko 230 tisuća poljoprivrednih gospo-darstava koja koriste nešto iznad 1,3 milijuna ha poljoprivrednog zemlji-šta. Prosječna površina korištenog zemljišta po poljoprivrednom gos-podarstvu iznosi 5,6 hektara. Obra-dive površine većine obiteljskih gos-podarstava su rascjepkane i često vrlo udaljene jedna od druge, što je jedan od razloga za neučinkovitost poljoprivredne proizvodnje. Tako se 2011. godine poljoprivredna proi-zvodnja prosječnog poljoprivrednog gospodarstva odvijala u prosjeku na 15 katastarskih čestica.

Stanje agroturizma u Hrvatskoj treba promatrati u širem kontek-

stu. Socioekonomsku sliku Hrvat-ske, posljednjih dvadeset godina tranzicije i procesa euroatlantskih integracija, obilježava deindu-strijalizacija, te rastući udio turiz-ma u BDP-u. Tako turizam danas

oblikuje glavninu međunarodnog gospodarskog identiteta zemlje i osigurava ravnotežu platne bilance države.

Uloga i zadatak Ministarstva turizma je ravnomjerno ulagati u turističke potencijale cijele Repu-blike Hrvatske, posjetiti turistička gospodarstva, saslušati probleme turističkih obiteljskih gospodarstva i aktivno ih rješavati.

Razlozi pokretanja projekta

Hrvatska je turistička zemlja i u 2014. godini je prihodom od tu-rizma od 7,4 milijarde eura gene-rirano 17,2% BDP-a. Taj trend je nastavljen i u 2015. godini. Ovako visok udjel u BDP nosi opasnost da zbog nepredvidljivih okolno-sti, kao što je narušena sigurnost dođe do ekonomskog urušavanja cijelog sustava.

U 2014. godini je ostvareno bli-zu 12 milijuna stranih dolazaka, te oko 65 milijuna noćenja odnosno 5,3 noći po turistu. Prema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, hrvatski turizam trebao bi biti pre-poznatljiv, cjelogodišnji, razvijen na području cijele Hrvatske, razno-vrstan, te prilagođen potrebama turista.

U ovakva kretanja treba se uklo-piti i razvoj ruralnog, te i sam agro-turizam.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. siječnja 2016. gospodarskilist

41 15. siječnja 2016.

Glavni aduti kojima bi se „privukli“ turisti su gostoljubivost, kakvoća proizvoda i usluga, autentičnost, raznovrsnost sadržaja, te sigurnost. I dalje se planira da će nam glavne emitivne zemlje biti Njemačka, Slo-venija, Austrija i Italija, te bi do 2020. godine iz njih dolazilo oko 45% ukupnih stranih turista.

Poželjne osobine voditelja

agroturističkog gospodarstva ili

PRAVI ČOVJEK NA PRAVOM MJESTU

Vrlo često svatko od nas pomi-sli da bi se mogao baviti „onim što drugi čine“. Agroturizam zahtijeva od voditelja da ima nekoliko oso-bina koji ga predodređuju za do-brog domaćina, jer je agroturizam „druženje velike obitelj na istom mjestu u istom trenutku“. Neke od tih osobina se posjeduju, a druge se izgrađuju tijekom vremena na iskustvu drugih, te najčešće na vla-stitom.

Prva nužna osobina je gosto-primstvo iz koje se prepoznaje iskrenost veselja posjetom gostiju na vašem, a u tom trenutku i njiho-vom gospodarstvu. Radost zbog njihova dolaska ne treba biti na štetu vlastitog dostojanstva, jer se ipak mora znati „tko je domaćin, a tko je gost“. Agroturist očekuje

višu razinu pažnje nego u klasič-nom ugostiteljskom objektu (pa to je i njegov dom, kao što reko-smo), ali bi ipak htio i malo vlasti-tog mira, pa ne smijete pretjerati s pažnjom.

Dolazak u ruralni prostor za mno-ge je i povratak u vlastitu prošlost, a za druge je to izlet u do tada ne-otkriven svijet. Mnogi žele pobjeći od sumorne svakodnevnice strogo određenih pravila ponašanja, pa vedrina i iskreni osmjeh doma-ćina često će suzbiti mrzovoljnost gosta i njegovo „cjepidlačenje“ oko nebitnih stvari.

Domaćin u komunikaciji s go-stima treba biti smiren i strpljiv. Pojedina pitanja, znatiželja ili ne-suvisla očekivanja ne smiju biti razlog za gubitak strpljenja, nego naprotiv.

Uvijek su mogući konflikti izme-đu samih gostiju, gosta i namr-gođenog susjeda koji ima „nera-ščišćene račune s domaćinom“, gosta i člana gospodarstva, a dobar domaćin će pronaći pravi način da se sve to pretvori u do-godovštinu koju će gost brzo za-

boraviti ili će kao „dobar štos“ sa zadovoljstvom pamtiti. Mnoštvo na jednom mjestu uvijek je prilika za konflikt, a posebno kada se u isto vrijeme zajedno nađe nekoliko skupina gostiju različitih zahtjeva i ukusa. Različitost dobar domaćin iskoristi kao prednost ili jednostav-no, on to može jer ima osobinu di-plomata.

I kada se misli da vas ništa ne može iznenaditi onda.... nestane struje. Kreativan domaćin će, dok se problem ne riješi, uz svijeće povesti goste u podrum pazeći da se ne polome. Ili, iznenadno po-goršanje vremena prilika je da or-ganizira besplatnu tombolu s bo-gatom nagradom kao što je „piće za sve“.

Ako ste otkrili u sebi da imate ve-ćinu navedenih osobina onda mo-žete razmišljati o ulasku u projekt agroturizma.

A što je to? Postoje mnoge službene, a još više neslužbenih definicija i mišljenja o tome, a najbliža je da je „agroturističko takvo obiteljskog gospodarstva kod kojega je osnovna aktivnost poljoprivredna proizvodnja dok turističke usluge smještaja i pre-hrane gostiju čine dodatnu aktiv-nost“.

Ovime ne želimo prejudicirati da se „više novaca dobiva iz po-ljoprivredne proizvodnje“ nego da je „poljoprivreda temelj turiz-ma“ te zbog toga i jeste to slože-nica od agro-grčki agros:polje i turist-fr. touriste: onaj koji putuje iz zadovoljstva. Možemo se još „igrati“, pa AGRO čitajući s druge strane postaje ORGA(nsko).

Za svaki ozbiljniji posao osim že-lje neophodno je znanje, vještina i sposobnost. Već za poljoprivredu često ističemo da se radi o vrlo kompleksnoj djelatnosti gdje su nužna osnovna znanja iz biologije, zoologije, kemije, hidrometeorolo-gije, tloznanstva, tehnike, ekono-mike, a agroturizam zahtijeva još i poznavanje ugostiteljstva, psiho-logije, i ... dosta da ne bi već sada odustali.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. siječnja 2016. 15. siječnja 2016.gospodarskilist

42

Prvi nužni uvjet za dobre domaćine/voditelje na seoskom turizmu je gostoprimstvo iz kojeg se prepoznaje iskrenost veselja posjetom gostiju na vašem, a u tom trenutku i njihovom gospodarstvu

Koliko god imali ljubavi za ono što vas očekuje, u konačnici se sve ipak dovede do odnosa „trošak-pri-mitak“ ili „gubitak-dobitak“. A da bi uspjeli, morate do-bro planirati i to odmah od početka.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4315. siječnja 2016. 15. siječnja 2016.

50/12., 80/13., 30/14., 89/14., 152/14.)

• Zakon o trgovini (Narodne novi-ne, broj 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14.)

• Zakon o obrtu (Narodne novi-ne, broj 143/13.)

• Pravilnik o dopunskim djelat-nostima na obiteljskim poljopri-vrednim gospodarstvima (Na-rodne novine, broj 76/14.)

• Pravilnik o pružanju ugostitelj-skih usluga u seljačkom doma-ćinstvu (Narodne novine broj 5/08., 46/08.- ispravak, 44/11. i 118/11.).

• Pravilnik o dopunskim djelat-nostima na poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, broj 76/2014.) definira vrste do-punskih djelatnosti na OPG-u: „...Pružanje turističkih i ugosti-teljskih usluga koje obuhvaća: 4.1. Pružanje turističkih i ugo-stiteljskih usluga na OPG-u u prema posebnom propisu do-puštenom obuhvatu i sukladno propisima koji reguliraju ovo

U literaturi, ali i u praksi nekoliko je pristupa u pokretanju agroturiz-ma. Najlošiji je onaj kada se bez puno razmišljanja uđe u projekt, pa se naknadno „otkrivaju“ loše strane i „rupe bez dna“. Pokušajmo se pri-premiti kroz analizu nužnih skupina mjera popularno prihvaćeno i kao pristup „korak po korak“. Pa kreni-mo redom.

Korak 0. PROUČITI ZAKONODAVNI OKVIR

Uz strateške smjernice za razvoj svake djelatnosti važan je zakono-davni okvir. I bilo bi dobro malo pro-učiti neke od najvažnijih alata koji uređuju djelatnost agroturizma kao što su:

• Zakon o poljoprivredi (Narodne novine, broj 30/15.)

• Zakon o pružanju usluga u tu-rizmu (Narodne novine, broj 68/07., 88/10., 30/14.)

• Zakon o ugostiteljskoj djelat-nosti (Narodne novine, broj 138/06., 152/08., 43/09., 88/10.,

područje; 4.2. Pružanje ostalih usluga i aktivnosti na OPG-u;“

Korak 1. IDEJANa izgled, baviti se turizmom, pa

i agroturizmom se čini vrlo jedno-stavnim. Neupućeni i nepromišlje-ni misle da je za početak dovoljno imati višak prostora, najčešće već sagrađen objekt i namijenjen ne-koj drugoj svrsi, kao što je primje-rice stara staja, pomoćni stambeni objekt ili slično, prostor koji može poslužiti, u početku najčešće, pri-manju gostiju. Takove objekte če-sto se nestručno „nakiti“ svime što se pronađe u okolici i „prostor je spreman“. Gostima treba nešto i ponuditi, te se to za početak planira podmiriti iz vlastite poljoprivredne proizvodnje, a ostatak pokušati na-baviti iz bliže okolice.

Sve navedeno suštinski i ne mora biti loše. Jer, neiskorišten prostor je gubitak i „sramota“. Mala poljoprivredna proizvodnja nije zanimljiva za velike otkupljiva-če, a sami da prodajete na tržnici

Koraci ili etape u pokretanju projekta agroturizma

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

ili slično je skupo zbog transpor-tnih i drugih troškova, a nemate ni vremena. Ako bi uspjeli to uči-niti u krugu dvorišta, tada bi uz proizvod mogli prodati i ugođaj, priču, tradiciju i u konačnici cje-lokupnost života na selu. A sve bi pomoglo da oživite poljoprivrednu proizvodnju, preradu, kućnu radi-nost, da „zemlja ne podivlja, nego da se sije“.

Međutim, ipak treba razmisliti, jer pomisao i jasno i dobro osmišljena ideja su dva suštinski različita poj-ma. Ako se krene u projekt, nema odustajanja jer bi to, u bilo kojoj fazi, a posebno nakon pokretanja projekta, bilo skupo i demotivira-juće za sve one koji imaju slične ideje.

Iako o sebi često imate visoko mišljenje, a često i drugi potiču i podržavaju nerealne ideje (poseb-no jalni ili oni koji posuđuju novac), mora se pronaći odgovor na nekoli-ko stožernih pitanja:

• jeste li vi baš za za agroturizam i je li agroturizam za vas?

• što će se nuditi i ima li toga do-voljno, a posebno postoji li do-voljno znanja i iskustva potreb-nih za tako zahtjevan posao.

• tko su mogući gosti i to osobito u početku?

• kako i koliko truda zahtijeva „papirologija“ i tko će sve to odraditi?

Sve su to jednostavna pitanja kod promišljanja ideje, jer osim

Za pokretanje agroturizma potrebno je imati i druge uvjete pored viška prostora, najčešće već sagrađenog objekta, namijenjenog ne-koj drugoj svrsi

„pozitivnih“ opasniji su pogrešni motivi i očekivanja od kojih su naj-češći “vidio sam susjeda, idem i ja, lako je i biti ću bolji od njega“, zatim „to je popularno, brzo i lako se za-radi“ te „čuo sam da i Država daje poticaje koji su već sami po sebi dovoljni“.

Ideja je u suštini svaka dobra, ali već njenu vrijednost iskušavamo u sljedećem koraku.

Korak 2. FINANCIJSKA KONSTRUKCIJA I MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA

U suštini, za financiranje se kori-ste vlastita te posuđena sredstva ili njihova kombinacija. Najbolje, u na-šim uvjetima, je imati dovoljno vla-stitih sredstava ili ići korak po korak u skladu s pučkom „pruži se koliko se možeš pokriti“.

Kod posuđenih sredstava zna-čajne su razlike, radi li se o da-rovanim sredstvima, sredstvima komercijalnih banaka ili iz izvora s povoljnijim uvjetima (EU fondovi, potpore ili specijalne kreditne linije komercijalnih banaka). Najnepo-voljniji su uvjeti komercijalnih bana-ka i bilo bi dobro ne ulaziti u takve aranžmane, a „dobro“ je da i banke nisu baš prijateljski raspoložene za takve projekte visoke rizičnosti, od-nosno one ponekada odvrate inve-stitora od ulaska u rizik ili poslovni krah.

Kada se riješi i taj „mali“ pro-blem, može se pristupiti sljedećem koraku (ne isključuje usporedno či-niti obadvoje uz rizik nezatvaranja financijske konstrukcije).

Korak 3. UREĐENJE OBITELJSKOG

GOSPODARSTVASamo uređenje obiteljskog gos-

podarstva možemo, uvjetno, podi-jeliti u tri neovisne, ali nadopunju-juće cjeline i to: vanjsko uređenje objek(a)ta, unutarnje uređenje objek(a)ta, te uređenje okoliša.

Najbolje bi bilo da se veličina i izgled objekta ne diraju, da se zadrži izvorno posebno kod onih objekata koji su dio tradicijske ar-hitekture. Ako se pristupa uređenju, dobro je koristiti tradicionalne ma-terijale područja (ako je moguće). Jedini problem s kojima se susreće je nedostatak „starih“ majstora za pojedine zahvate, zatim arhitekata i drugih stručnjaka koji imaju isku-stva s adaptacijom i rekonstrukci-jom tradicijskih objekata. Proširenje odnosno nadogradnju treba činiti u najnužnijem dijelu i to najčešće da bi se dobili prostori koji u prvotnim građevinama i namjenama nisu po-stojali kao što je npr. sanitarni čvor.

Zbog neznanja ili nedostatka sredstava rijetko se angažiraju et-nolozi koji bi pomogli kod zaštite originalnih etnografskih elemenat koji još uvijek postoje u ruralnom prostoru, a koje bi se pod njihovim nadzorom sačuvalo te izložilo na gospodarstvu, a jedan dio iskoristio pri uređenju i opremanju objekata.

Dobro uređen okoliš trebao bi gostu omogućiti povratak u proš-lost, ali i biti funkcionalan.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Hrana se može nuditi „resto-ranski“ ili prema želji s obzirom na količinu. Ponudu hrane i pića-vina bilo bi dobro poslužiti s kratkom besjedom koja mora dužinom od-govarati zainteresiranosti gostiju, ali i upozoriti ih da sve mogu pitati. Ili još bolje, za određena jela po-nuditi jednostavne recepte na koji-ma će diskretno biti ime, telefonski broj i mail na koji se mogu javiti, ali i da ih pokatkad podsjeti gdje su bili.

Nenametljivo ih upozoriti da pri odlasku za uspomenu mogu kupiti i druge proizvode koji se nude. Ako postoji „opasnost“ da zaborave, onda jedna zgodna kratka degusta-cija u podrumu ili piće zahvale na odlasku su zgoda da ih se podsjeti. Pa čak da nitko „ne reagira kup-njom“ radi se o skromnom trošku u odnosu na iskazanu pažnju.

Korak 4: ORGANIZACIJA USLUGA

Najveći dio agroturističkih gos-podarstava nudi hranu i piće uz mogućnost šetnje u blizini objekta. Manji dio ih ima i smještaj za kraće ili dulje razdoblje.

Kod osmišljavanja usluge prehra-ne susrećemo se dva problema i to od prostora pripreme i konzumacije do osmišljavanja same ponude.

Kod oboje je velika mogućnost kreacije. Jedno gospodarstvo će imati prostor za pripremu hrane tako postavljen da svatko zainte-resiran može vidjeti što se i kako priprema, ne ugrožavajući sam pro-ces svojim prisustvom (zbog sigur-nosnih i zdravstvenih razloga). Dru-gi će ta dva prostora odvojiti, a treći će dio pripreme, koji je moguće, približiti stolovima za objedovanje.

Raznovrsna ponuda agroturizma

Ipak, u ponudi se ne smiju za-boraviti niti dodatne usluge koje se mogu koristiti i to od onih koje se dodatno i plaćaju (jahanje, biciklira-nje i sl.) kao i besplatne kao što su stari i/ili suvremeni športovi, razna natjecanja i sl. Sve dodatno mora biti u pravom trenutku ponuđeno primjereno želji, ali i mogućnosti gostiju. Ne nuditi jahanje nakon de-gustacije i konzumacije vina, jedna je od preporuka.

Svaki gost bi trebao znati „što ga čeka“ i koliko to košta. Cije-na treba biti primjerena odnosno „pogoditi“ omjer kvalitete i cijene. Ponekada je bolje „malo zažmiriti“ nego dobiti nezadovoljnog gosta, jer ne smijete zaboraviti da „selom ne prolazi u svakom trenutku broj-nošću osoba kao Jelačić placem“. I vi goste opet trebate, ali trebate ih da i drugima ukažu da se isplati doći kod vas.

Korak 5: REGISTRACIJA Nakon uređenja i organizacije

objekata i usluga na agroturistič-kom gospodarstvu slijedi registra-cija u uredima državne uprave na području gdje se nalazimo.

Mnogi se žale na veliku papiro-logiju i naš savjet je da se taj dio prepusti nekome vičnijem, a vi to vrijeme iskoristite pametnije i to od osmišljavanja sadržaja do „špiju-niranja“ onih koji su već duboko u agroturizmu.

Za registraciju je potrebno početi predavanjem zahtjeva za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga građanima na gospodarstvu, posjedovati osobnu iskaznicu, te zbog toga što „pru-žate ugostiteljske usluge“ za sve koji će doći u kontakt sa hranom i gostom morate pribaviti liječničku potvrdu da je „zdrava duha i tijela“. Zlu ne trebalo.

I da, morate ipak biti vlasnik ili imati dokaz o pravu korištenja objekta i/ili zemljišta u kojemu i na kojemu će se pružati ugostiteljske usluge.

Naizgled jednostavan uvjet, ali ponekad teško premostiv i savjet

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

je da se taj „problem“ riješi već na početku i ponajbolje razgovorom s vlasnikom (roditeljem, najčešće ocem) kojega treba uključiti u cijeli projekt. Naročito u komunikaciji s gostima i „priči kako je nekada bilo bolje“.

Ima još uvjeta na koje će vas upozoriti u državnoj upravi ili još pametnije je da puno prije od njih dobijete „crno na bijelo“ što sve trebate. A tu je već od davno rješe-nje o upisu u Upisnik poljoprivred-nih gospodarstava jer poljoprivred-ne potpore već koristite.

Kada ste zadovoljili sve uvjete, pa i one koje niste ni znali da tre-bate i konačno imate rješenje o re-gistraciji, požurite i izradite pečat, otvorite kunski i devizni žiro-račun, te se prijavite u Registar poreznih obveznika.

I došao je trenutak da primi-te goste, nudite sve najbolje što imate, ali ne smijete zaboraviti da postoje neke obveze prema Državi koje se ne smiju zaboraviti. Jedan dio možete obavljati i sami, ali bi bilo poželjno da zbog izbjegavanja mogućih kazni to radi netko „tome vičan“.

Korak 6: ZAKONSKE OBVEZE TIJEKOM

POSLOVANJATijekom poslovanja ne smije se

zaboraviti na porezne obveze kao niti na doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Obvezno je vođenje poslovnih knjiga. Dok se ne uhodate, nije naodmet podsjetiti još na mnoš-tvo obveza od toga da se goste prijavi u turističku zajednicu, da su vidljivi cjenici, te normativi jela i pića, te da obvezno osigurate go-ste.

Ako želite ponuditi i berbu gljiva, jestivog i ljekovitog bilja morate is-hoditi nužna odobrenja. Da, i ako zapošljavate dodatnu radnu sna-gu, pobrinite se da sve bude pre-ma zakonu. I kako vrijeme odmiče shvaćate nužnost komunikacije s tržištem.

Korak 7: POVEZIVANJE S TRŽIŠTEM

Iz anonimnosti u sferu prepo-znatljivosti i poželjnosti koristite sve raspoložive kanale javnog pred-stavljanja agroturističkog gospo-darstva. Izradite vlastitu internetsku stranicu, posjetite bliže i udaljenije sajmove i manifestacije, „približite“ se turističkim agencijama, a zgod-no bi bilo i oglasiti postojanje preko „jeftinijih a dostupnijih“ kanala kao što su internetski portali.

Bilo koji oblik bio, ne smijete za-boraviti zbog koga ste krenuli u ci-jeli projekt i bez koga nema opstoj-nosti, a to je gost.

Da bi znali što učiniti danas, a posebno što vas sutra čeka, mo-rate komunicirati s gostom prije njegova dolaska, tijekom njego-vog boravka na gospodarstvu te nakon njegovog boravka na gos-podarstvu.

Prije dolaska „pripremiti“ ga i upoznati zašto je dobro što dola-zi i što ga očekuje. Tijekom bo-

ravka učiniti mu provedeno vri-jeme ugodnim i potaknuti ga da već tada pronađe razlog zašto

će ponovo doći. Nakon odlaska saznati što nije bilo dobro, jer to želite ispraviti, ali ga i podsjetiti da svojim prijateljima prenese infor-macije o sebi i da vam bude naj-bolji glasnogovornik i promicatelj. Zato, ne štedite vremena, riječi i novca kada je ON kod vas, jer, zapamtite, selom ne šetaju tisuće dokoličara i osoba željnih vas i va-ših proizvoda. Vi ih morate prona-ći zajedno s onima koji su već kod vas i bili.

PRIMJER ISTRAŽIVANJA NEKIH ASPEKATA AGROTURISTIČKE

POTRAŽNJEMnoštvo je istraživanja zadovolj-

stva turista ponudom kako pojedi-nih zemalja, tako i destinacija, pa i pojedinih oblika turizma. Očekiva-nja su vrlo bitna u kreiranju ukupne i agrorurističke ponude.

Postoji mnoštvo načina kako se oglasiti i povezati s potencijalnim gostima-turistima

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Prema istraživanju iz 2008. go-dine, provedenom na području grada Zagreba na uzorku od 914 ispitanika mogli su od 1 do 5 pro-cijeniti važnost ponuđenih vrijed-nosti za odluku gdje provesti svoj godišnji odmor. Na prvom mjestu je bila ljubaznost osoblja u ugosti-teljstvu, a odmah zatim izgled kra-jobraza.

Značajno za donošenje odluke je i komfor smještaja, ponuda hrane i pića, te prijateljsko okruženje odno-sno ljubaznost lokalnog stanovniš-tva.

Za odluku gdje provesti godišnji odmor najmanje je važna ponu-da sportskih sadržaja. Vrlo slične vrijednosne odgovore smo dobili kada smo ih zamolili da ocijene po-sjećene agroturističke destinacije.

Krajobraz i gostoljubivost doma-ćina su bile dvije značajke koje su is-pitanici ocijenili najvećim ocjenama.

Da bi agroturističko gospodar-stvo bila destinacija za odmor elementi koji bi ih privukli su kra-

jobraz, kvaliteta smještaja i hrana. Nešto manje je očekivana gostolju-bivost domaćina, te lijepo uređeni okoliš.

Njihove izjave u ovom slučaju se nešto razlikuju od općenitih važ-nosti značajki za odabir odredišta za odmor, jer se ipak radi o speci-fičnom obliku turizma s drugačijim očekivanjima i strahovima.

Najveći dio ispitanika za posjet agroturističkim gospodarstvima bira proljeće (34,9%) i to preko vikenda (46,8%), što ponuđačima stvara značajne probleme.

Udaljenost takvih destinacija od Zagreba za skoro polovicu ispitani-ka nije bitna, ako se radi o onome što oni žele posjetiti.

FINANCIJSKI UČINCI AGROTURIZMA NA PRIMJERU

HIPOTETSKOG SLUČAJAAgroturizam je poduzetnička

aktivnost koju odlikuju značajke

svojstvene svim oblicima poduzet-ništva: potreba za investicijskim sredstvima, visoka razina rizika, ne-izvjesnost povrata ulaganja. Iako se ove značajke i ne čine odviše pri-vlačnim, agroturizam, ako je dobro isplaniran, uz realno procijenjenu i ostvarenu razinu prodaja, te uz racionalno upravljanje troškovima može ostvariti poželjne financijske učinke i visoku dohodovnost. Po-slovno planiranje preduvjet je svake uspješne poduzetničke aktivnosti. Poslovni plan dokument je koji se najčešće izrađuje na zahtjev ba-naka koje na osnovu projekcije fi-nancijskih učinaka donose odluku o plasmanu vlastitih kreditnih sred-stava u agroturizam. Ipak, daleko je važnija uloga poslovnog plana u informiranju samog investitora u isplativost i prihvatljivost projekta. Stavke koje je potrebno predvidjeti i analizirati u okviru poslovnog plana su analiza tržišta prodaje i nabave, tehnološko-tehnička analiza, kal-kulacija cijene koštanja i prodajne cijene, organizacijska rješenja i financijska analiza uz izračun inve-sticijskih pokazatelja. U nekim situ-acijama poslovni plan može izraditi sam investitor, iako se češće za to angažiraju konzultanti koji prilago-đavaju strukturu i izražajni stil plana potrebama banaka ili drugih insti-

Za razliku od jednostavnijih proizvodnji poput proizvodnje pšenice ili kukuruza, u složenim djelatnostima poput agroturiz-ma u kojoj se objedinjuju ak-tivnosti poljoprivrede, turizma i marketinga teško je dati unifici-ranu projekciju prihoda, troško-va i financijskog rezultata.S obzirom na različite moguć-nosti agroturističke ponude, koja može uključiti usluge vino-točja različitih kapaciteta, kuša-onice vina, noćenja s doručkom, cikloturizam…, različita su po-trebe za inicijalnim ulaganjem, kao i buduće koristi od projeka-ta zbog čega je nemoguće pri-kazati univerzalnu „recepturu“ i rezultate uspješnog poduzet-ničkog poduhvata.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


48

tucija koje sudjeluju u financiranju aktivnosti predviđenih planom.

U pokušaju što realnijeg opisa očekivanih financijskih učinaka, u nastavku će se prikazati projekci-ja poslovnih rezultata modelnog agroturističkog gospodarstva konti-nentalne Hrvatske. Ulazne varijable za model određene su temeljem uobičajene turističke ponude i pro-sječnog stanja cijena proizvoda i usluga na desetak agroturističkih domaćinstava kontinentalne Hrvat-ske.

Modelno gospodarstvo posje-duje 3 ha vinograda, te proizvodi vina sorti graševina, chardonney, frankovka, rajnski rizling i manje količine vina drugih sorti. Osim vina, na približno 0,7 ha proizvode voće i povrće koje koriste za vlasti-tu gastronomsku ponudu. Jedan dio voća namijenjen je proizvodnji voćnih sokova, rakija i likera koje se također pripremaju na vlastitom imanju. Osnovna aktivnost gospo-darstva je ugostiteljstvo koje se sa-stoji od etno restorana i smještajnih kapaciteta. U etno restoranu kapa-citeta 150 sjedećih mjesta organizi-raju se svatovi, rođendani, poslovni ručkovi i slično. U tu se svrhu po-služuju jela pripremljena na tradi-cionalan način. Sve namirnice koje nisu porijeklom s vlastitog imanja, kao što je primjerice meso, gospo-darstvo nabavlja od lokalnih poljo-privrednika. Uz restoran postoje i dvije poslovne dvorane s 40, odno-sno 70 sjedećih mjesta u kojima se odvijaju prezentacije, seminari i po-slovne radionice. Smještajni objekti sastoje se od 5 dvokrevetnih soba koje predstavljaju ugodan prostor opremljen tradicionalnim detaljima kao što su kalijeva peć na drva, starinski stol i stolci, slike s krajo-brazom specifičnim za ruralni pro-stor. U ograđenom dvorištu nalaze se ljuljačke, klackalice, igralište za mali nogomet i košarku, te kuglanje na drvenoj kuglani.

Ukupna vrijednost imovine gos-podarstva iznosi 3,3 milijuna kuna, a čine je poljoprivredne površine (14% ukupne vrijednosti imovine),

etno restoran i dvorane (58%), smještajni objekti (19%), vinski po-drum (5%), poljoprivredna mehani-zacija (4%).

Najznačajniju stavku prihoda čine primici od plasmana vina. Uku-pna godišnja proizvodnja od pri-bližno 20 tisuća litara plasira se jed-nim djelom kroz restoran, a ostalo velikim kupcima. Uz prosječnu cije-nu vina od 27,50 kn/l (cijena vina u restoranu je 40 kn/l, dok se velikim kupcima prodaje po cijeni 15,00 kn/l), prihod od prodaje vina je 550 tisuće kuna.

Tijekom jedne poslovne godine proda se 2500 obroka od kojih su u većoj mjeri prisutne večere. Uz pro-sječnu cijenu obroka od 70 kuna, očekivani godišnji prihod iznosi 175 tisuća kuna.

Uz prosječnu cijenu noćenja za dvije osobe od 460,00 kn i popu-njenost 40 dana u godini, očekivani prihod od smještaja gostiju u pet dvokrevetnih soba iznosi 92 tisuće kuna.

Uz navedeno, gospodarstvo ostvaruje prihod od prodaje voćnih rakija, kao i prihode na osnovi izrav-nih plaćanja u poljoprivredi. Obzi-rom da je u ukupnoj strukturi priho-da riječ o zanemarivim udjelima, ovi prihodi nisu uključeni u analizu.

Neodvojiv dio svake poduzetnič-ke aktivnosti su i troškovi. Najzna-čajniju stavku troškova čine troš-kovi proizvodnje vina koji uključuju troškove unajmljenog rada, gnoji-va, zaštitnih sredstava. Ukupna vri-

jednost ovih troškova procijenjena je na 205.109 kuna.

Prosječna cijena koštanja obro-ka iznosi 17,50 kuna, a obuhvaća troškove mesa i ostalih namirnica koje se ne proizvode na vlastitom gospodarstvu uvećano za troškove vlastite proizvodnje povrća i voća. Za spomenutih 2500 obroka ukupni trošak obroka iznosi 43.750 kuna.

Od ostalih troškova prisutnih u poslovanju gospodarstva potrebno je uključiti troškove rada. U izračun su uključeni i troškovi rada članova obitelji obračunati po prosječnoj bruto mjesečnoj plaći u Hrvatskoj (u rujnu 2015. prema podacima DZS-a iznosila je 7.945 kuna). Na gospodarstvu su stalno zaposle-na tri člana obitelji dok još četvero sezonskih zaposlenika tijekom go-dine odradi 90 radnih dana. Ukupni troškovi rada iznose 343.620 kuna. Troškovi održavanja objekata obra-čunati su u visini 1% vrijednosti du-gotrajne imovine te godišnje izno-se 33.000 kuna. Troškovi energije

procjenjuju se na 25.000 kuna, a još 12.000 kuna odnosi se na opće troškove.

Operativna dobit (EBITDA) koja predstavlja zaradu prikazanog gospodarstva prije odbitka amor-tizacije, kamata i poreza iznosi 154.521,00 kuna.

Ako se vrijednost operativne do-biti stavi u omjer prema prihodima, dobiva se EBITDA marža, kao je-dan od pokazatelja profitabilnosti. Prema prikazanim podacima za

Troškovi proizvodnje vina 205.109,00

Troškovi namirnica za obroke 43.750,00

Troškovi rada 343.620,00

Ostali troškovi 70.000,00

UKUPNI TROŠKOVI 662.479,00

Prihod od prodaje vina 550.000,00

Prihod od prodaje hrane u restoranu 175.000,00

Prihod od smještaja 92.000,00

UKUPNI PRIHOD 817.000,00

Ukupni troškovi koji se javljaju na modelnom agroturističkom gospodar-stvu iznose 662.479 kuna.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


modelno gospodarstvo ona iznosi 18,9%. Koliko je ovaj iznos dobar ili loš, moguće je utvrditi usporedbom s najvažnijim predstavnicima dru-gih djelatnosti.

Razvidno je zaostajanje u pogle-du EBITDA marže poljoprivrednog i prehrambenog sektora za turiz-mom, pa je tako agroturizam kao integrirajuća djelatnost ovih sektora svojim rezultatima puno bliža turi-stičkim, nego poljoprivredno-pre-hrambenim poduzećima.

Izvori financiranja poduzetništva u

agroturizmuKao i kod drugih poduzetničkih

projekata, ulaganja u agroturizam zahtijevaju značajna inicijalna finan-cijska sredstva. Rijetke su situacije u kojima investitor raspolaže do-voljnom količinom vlastitog goto-vog novca nepotražujući kredite i izbjegavajući kamate kao naknadu za posuđeni novac. Ipak, dojam je da je novac danas dostupniji inve-stitorima više nego je to bilo ikad ranije.

Uvidom u kreditne programe pet vodećih komercijalnih banaka u Hr-vatskoj primjetno je da sve u svom kreditnom portfelju za poduzetnike imaju turističke kredite s agroturi-stičkim poduzetnicima kao jednim od prihvatljivih korisnika. Iskustvo autora ovog članka govori da su i manje banke čak i ako nemaju po-

sebnu kreditnu liniju za agroturizam spremne poduprijeti dobro planira-ne i obrazložene poduzetničke ide-je u ovoj djelatnosti.

Kod uzimanja kredita posebno je važno da on bude namjenski utro-šen i da, bez obzira na možebitno nisku kamatnu stopu, ne posluži za financiranje minusa na tekućem računu i sličnih dubioza. Jedan od mogućih bespovratnih izvora finan-

Osim komercijalnih banaka, financiranje projekata u turizmu nudi i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Ovisno o lokaciji ulaga-nja, kamatne stope u HBOR-u kreću se od 2% do 6% uz jednokratnu naknadu za obradu kreditnog zahtjeva od 0,8%. U ukupnu cijenu kre-dita potrebno je uključiti i troškove eventualne procjene nekretnine kao i troškove solemnizacije kod javnog bilježnika. U nastavku su pri-kazani uvjeti i ukupna cijena kredita za modelno gospodarstvo čija je vrijednost procijenjena na 3,3 milijuna kuna.

• iznos kredita: 3,3 milijuna kuna• kamatna stopa: 6% godišnje• rok otplate: 12 godina• Ukupno za povrat

glavnica 3.300.000,00 kuna kamate 1.337.240 kuna naknada za obradu kreditnog zahtjeva i drugi troškovi 32.300,00 kuna UKUPNO 4.669.540,00 kuna

ciranja projekata u ruralnom turiz-mu su i sredstva iz Programa ru-ralnog razvoja Republike Hrvatske. Potencijalnim ulagačima na raspo-laganju su dvije podmjere:

Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih dje-latnosti u ruralnom području

Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ru-ralnim područjima

Predmet financiranja u obje pod-mjere može biti turizam u ruralnom području, uz tu razliku što se pod-mjerom 6.2. financira pokretanje tu-rističke djelatnosti, dok se podmje-rom 6.3. financira daljnji razvoj već postojeće turističke djelatnosti. U pr-vom slučaju iznos potpora iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova u iznosu 50.000 EUR-a po korisniku. U drugom slučaju veći je iznos potpo-re, do čak 200.000 EUR-a, uz povrat do 70% ukupno prihvatljivih troškova.

Tijekom 2015. nije bio raspisan niti jedan natječaj za ove podmjere, pa se prvi očekuje u prvoj polovici 2016. godine.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

Na 40 km vožnje od Zagreba, u mjestu Šumećani, nadaleko je po-znato imanje Kezele. U krugovima onih koji prate ruralni turizam, često ga navode kao primjer ustrajnosti i smišljenog „korak po korak“ razvo-ja te prijenosa, s koljena na koljeno, ljubavi prema ovom poslu, od djeda Franje, do danas mu unuka Janka.

Janko nas, ali i druge dočekuje te smireno, s neophodnom dozom mladalačkog humora, do u deta-lje pojašnjava ljepotu agroturizma. Janko je agronom po struci i dobio je „pravo i obvezu“ od oca Dra-ge da „nastavi gdje su on i njegov otac, Jankov dida, započeli“.

S ponosom Janko prepričava povijest seoskog turizma Kezele.

Seoski turizam Kezele utemeljili su Jankovi roditelji Drago i Dobrila 2001. godine. Glavni motiv u po-četku su bili ljubav prema selu, te veselje ugošćavanja prijatelja i dru-ženje do kasno u noć. Međutim, začeci ove lijepe priče počinju prije gotovo 50 godina (1970.) i obavijeni su mirisima kotlovine i vrevom saj-mova i prošćenja u okolici Ivanić-Grada. Tada su baka Marija i djed Franjo kupili svoj tanjur za kotlovinu i pokrenuli obiteljski obrt. Svake su-bote su pripremali i prodavali jela, a glavni su im pomagači bili sinovi,

Drago i Vlado. Nije bilo niti jednog sajma, proštenja ili drugog većeg događanja gdje se nije pojavila obi-telj Kezele i nudili na daleko pozna-tu kotlovinu. Tako je bilo sve do kra-ja 90-ih godina, a spomenuti tanjur je otišao u mirovinu i sada je izložen na zidu prostora za prijem gostiju. Na tanjur se dobro pazi, jer prema nepotvrđenim izjavama znalaca, to je najstariji tanjur za kotlovinu u Hr-vatskoj!

Tradicijska gastronomijaUlazak u novi milenij je bio pre-

kretnica i u radu obitelji Kezele, te na dobrom gastronomskom iskustvu i širokom krugu „poznanika“ odluču-

ju se na novi izazov. Veća pozornost se posvećuje vinogradarstvu i po-drumarstvu, te tradicijskoj gastrono-miji sa što više domaćih recepata i domaćih proizvoda. Uređuje se pro-stor za prijem gostiju, osluškuje se što gosti žele i ponuda se širi. Tako već nakon nekoliko godina u ponudi su sobe za iznajmljivanje, kušaonica vina, etno zbirka s 4.000 predmeta, te staja s konjima i drugim domaćim životinjama.

Prostor se obogaćuje, te se uspjelo sačuvati 7 tradicijskih mo-slavačkih objekata, a kod svih inter-vencija u prostor posebnu se brigu posvetilo „zadržavanju šarma pra-vog seoskog gospodarstva“.

U funkcionalnoj staji, koja je zadrža-la prvotni izgled uzgajaju svinje, pe-rad i zečeve.

Priča o jednom seoskom turizmu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


prof.dr.sc. Ivo Grgić, doc.dr.sc. Lari Hadelan

Agronomski fakultet u Zagrebu

Danas se grožđe proizvodi na oko 3 ha sa 21.000 trsova. Tu i je pašnjak od 2 ha gdje se drže konji pasmine hrvatski posavac, a s nji-ma u simbiozi žive ovce i koze.

Za potrebe gostiju, a od doma-ćih sirovina priprema se vino, razne rakije i likeri, zatim šunka, špek i kobasice i to sve prema „starim“ recepturama, razne tjestenine, pe-kmezi itd.

„Priča s nepoznatim ishodom“

Pokušavajući pronaći „zašto se krenulo u priču s nepoznatim is-hodom“, Janko se prisjetio da je negdje pri završetku studija to isto pitao roditelje. Jer i sam je bio na prekretnici, ostati u Zagrebu ili po-kušati pronaći sebe u svemu tome. Posebno su ga brinule priče o „ge-neracijskim sukobima“, „o roditelji-ma koji guše mlade i njihove ide-je“ i slično. U tom trenutku razlozi roditelja za agroturizam su mu bili pomalo jednostavni, trivijalni, ali danas zna da su to ipak bili „ono pravo“, što se mora osjetiti da bi se bavilo zahtjevnim poslom.

Olakšavajuća okolnost je bila ta da su i Jankovi roditelji ne samo odrasli na selu nego su selo i „se-oski život“ uvijek voljeli odnosno bili su više nego povezani sa se-lom. Svoj obiteljski dom su također podigli na rubu sela, uz šumu, sa željom da žive blizu prirode, odno-sno da budu dio nje. Drugi razlog je gastronomske prirode i vezan je uz spomenutu kotlovinu i želju koja je od prvoga tanjura postojala, u po-četku kao utopija, a poslije sve jače

isticana da se otvori „seoski resto-ran u kojem bi se kuhalo i nudilo sa ljubavlju“. Ljubav prema selu i lju-bav prema restoranu su se na kraju sljubili u jedan projekt.

Međutim, da bi se gost osjećao zadovoljan i vesel, nedostajalo je još i ... vino te se uz kreditno zadu-ženje podiže vinograd. Istovremeno se uređuje vinski podrum, te priča o ponudi „gastronomije u prirodnom okružju“ se polako primiče kraju.

Grožđe i vino postaju stožer oko čega se „vrti cijela priča“, a zado-voljni i sretnim posjetiteljima koji se iznova vraćaju, a obitelji Kezele se ispunjava davno sanjani cilj.

U raljama administrativnih

propisa Iako sve izgleda i prejednostav-

no, u svome poslovanju se susre-ću s mnoštvom problema. Neke pokušavaju sami riješiti, a rješenje drugih je u rukama državne admi-nistracije

Uvođenje vlastitih proizvoda u ponudu zna biti dosta komplicira-no, jer propisi ne rade razliku izme-đu prodaje na vlastitom imanju (u vlastitom restoranu) i prodaje izvan imanja. Dakle, svi proizvodi koji se nude na gospodarstvu podliježu pravilima i uvjetima kao da ih proda-ju „bilo gdje drugdje“. Ovo je poseb-no nespretno kad je u pitanju doma-će meso i mesni proizvodi. Gledano strogo po propisima, svaku životinju bi trebali transportirati u specijali-zirane klaonice, pa natrag na ima-nje. Za proizvodnju domaćih suho-

mesnatih proizvoda bi trebali imati „pravi“ pogon itd. To sve ima smisla za veće proizvođače, ali za one koji proizvode male količine i samo za svoje goste, ovo je prekomplicirano i nepotrebno, smatra Janko. Slična priča je i za druge vrste proizvoda, posebno alkoholna pića. Osim toga, teško je na tržištu naći domaće pro-izvode malih proizvođača koji ima-ju sve potrebne dozvole i onda se moraju snalaziti na druge načine. Nažalost, zakonodavstvo vrlo često ima iste uvjete i propise za male kao i za velike proizvođače, a to nikako ne ide u prilog domaćoj proizvodnji i malim proizvođačima. Ovo je, izme-đu ostaloga, prisililo da se napravi pravni iskorak od agroturističkog gospodarstva u obrt, pri čemu su se u većini zadržali principi poslovanja kao da je „agroturističko gospodar-stvo još živo“. Posjetitelji niti u čemu ne primjećuju pravnu transformaci-ju, jer skoro sve što se nudi i dolazi iz vlastite proizvodnje.

Na kraju, Janko Kezele smatra da bi bili uspješni u ruralnom tu-rizmu, prvi preduvjet je da se ovaj posao radi s ljubavlju. Selo se mora osjećati, a ne da bude prostor u koji se došlo zaraditi i ponovno otići negdje drugdje. Osim poljo-privrednih potrebno je imati i neka ekonomska znanja i vještine da bi poslovanje profunkcioniralo. I na-ravno, naći srodnu dušu, te kao i tata i mama učiniti korak više u od-nosu na prethodnike.

Vinograd i vinski podrum

• CMOTION višenamjenska ručica, CEBIS, TELEMATICS, mapiranje uroda i GPS PILOT osiguravaju inovativnu udobnost upravljanja i kontrole.

• Do 20% više propusne moći zahvaljujući APS sustavu.

• 8000 litarski spremnik za zrno omogućuje dužu vršidbu. Velika brzina pri pražnjenju spremnika skraćuje intervale istovara što izrazito povećava učinkovitost postupka.

• Novi VARIO hederi VARIO 930-500 s pomakom od 700 mm pomoću integriranog stola za uljanu repicu.

• Mercedes-Benz OM 936 pruža pouzdane rezerve snage čak i kod najtežih uvjeta žetve.

• Novi zadnji pogonski most s 30% većom vučnom silom.

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerković d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

TUCANO 430-420-320.Da budete produktivniji.

gospodarski list 1/2016

Documents