gospodarski list 13-14/2014

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREBPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

2 0 . s r p n j a

2014. 13/14C I J E N A 1 2 k nC I J E N A 1 2 k n

2 0 . s r p n j a2 0 . s r p n j a

2014.2014.

PRILOG OVOG BROJAPRILOG OVOG BROJA

Isplativost uzgoja koza (2)Isplativost uzgoja koza (2)

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

Direktorica

Andreja VrcanE-mail: [email protected]

Uredništvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednik

Branko Horvat

Urednički odbor

Vitomir Patko(zamjenik glavnog urednika)

Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

Fotografi je

Arhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Računovodstvo i pretplata

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666

Tisak i grafi čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.

„Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska

pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo:Iz ovog broja izdvajamo:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu2 x mjesečno u Vašem domu

dd kinternet izdanjenternet izdanje

NASLOVNA STRANICA Hrvatska šarena koza, Dubrovnik – selo Bosanka, HPA

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!P d

AKTUALNE TEMEAKTUALNE TEME 33 Kongres europskih poljoprivrednih savjetodavacaKongres europskih poljoprivrednih savjetodavaca 44 Poticaji za mlade poljoprivrednikePoticaji za mlade poljoprivrednike 66 Prvi natječaj iz Programa ruralnog razvojaPrvi natječaj iz Programa ruralnog razvoja 7 – 97 – 9 Održiva uporaba sredstava za zaštitu biljaOdrživa uporaba sredstava za zaštitu bilja 12 12 29 milijuna eura za obnovu poljoprivrednih 29 milijuna eura za obnovu poljoprivrednih

područjapodručja 14 14 Pravni savjetiPravni savjeti 1515 Stručni savjetiStručni savjeti

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJARATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 16 – 1716 – 17 Oranice nakon žetve uljane repice i strnih žitaricaOranice nakon žetve uljane repice i strnih žitarica 1818 Jaka pojava stonoga na ratarskim usjevimaJaka pojava stonoga na ratarskim usjevima 19 19 Travnjaci na poplavljenim područjimaTravnjaci na poplavljenim područjima 2121 Podrivanje i rigolanjePodrivanje i rigolanje

VAŠ VRTVAŠ VRT 26 – 2826 – 28 Berba ekološki uzgojenog mladog i starog Berba ekološki uzgojenog mladog i starog

krumpirakrumpira 32 – 3332 – 33 Najčešći štetnici ljetnicaNajčešći štetnici ljetnica 3434 Kako prepoznati neke virusne bolesti agruma? Kako prepoznati neke virusne bolesti agruma? MALI GOSPODARSKI SAVJETNIKMALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 35 – 4535 – 45 Isplativost uzgoja koza (2)Isplativost uzgoja koza (2)

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVOVOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 48 – 4948 – 49 Koliko vode trebaju voćke?Koliko vode trebaju voćke? 50 50 Ljetna ili zelena rezidbaLjetna ili zelena rezidba 51 – 5351 – 53 Kako spriječiti širenje apopleksije u vinogradu?Kako spriječiti širenje apopleksije u vinogradu? 5454 Barrique – sljubljivanje vina i drvetaBarrique – sljubljivanje vina i drveta

PČELARSTVO, STOČARSTVO PČELARSTVO, STOČARSTVO 5757 Obnova pčelinjakaObnova pčelinjaka 5959 Azijski stršljenAzijski stršljen60 – 62 60 – 62 Prepoznavanje i sprječavanje Prepoznavanje i sprječavanje

toplinskog stresatoplinskog stresa

DOM I OBITELJDOM I OBITELJ 64 – 6564 – 65 Lubenica slasno i zdravo ljetno Lubenica slasno i zdravo ljetno

osvježenjeosvježenje66 – 68 66 – 68 Opasnosti ljetaOpasnosti ljeta

gospodarskilist

35 20. srpnja 2014.

Isplativost uzgoja Isplativost uzgoja koza (2)koza (2)

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivosti na različite okolišne uvjete, pa se danas uzgajaju u svim klimatskim zonama; od semiaridnih sa-vanskih područja do kišnih tropa. Jedina mjesta na kojima nije zastu-pljen značajniji broj koza jesu Artika i Antarktika. U pravilu, obitavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Od najstari-jih vremena, sve do danas uzgajivači i stručnjaci nastoje stvoriti kozu koja će biti proizvodno najučinkovitija u određenim uvjetima okoliša. Određenim zahvatima mijenjaju se populacije životinja, da bi bile što prikladnije proizvodnji mlijeka, mesa, vlakna i kože. U nastavku priloga opisat će se najznačajnije svjetske pasmine, te dragocjene hrvatske izvorne pasmine koza.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

20. srpnja 2014.20. srpnja 2014. 20. srpnja 2014.gospodarskigospodarskilistlist

3636

Značajnije pasmine koza u svijetu

Iako je u Europi manje od 2% od ukupnog svjetskog broja koza, u njoj je najveći udio genetskih resursa te vrste. Naime, 187 pasmina ili oko 33% od uku-pnog broja pasmina koza (570) u svijetu, uzgaja se u Europi. U Europi se prosječno uzgaja 7,2 pasmine koza na milijun grla. Jedan od navedenog razloga jest i u činjenici da se u Europi najranije razvila svijest stručne i šire javnosti o potrebi očuvanja autohtonih pasmina domaćih životinja kao jedinstvenog kul-turnog naslijeđa.

Prema podacima Svjetske or-ganizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za 2012. godinu u svijetu se uzgaja 996 milijuna koza. U zemlja-ma u razvoju uzgaja se oko 93% ukupne svjetske populacije koza, ali svega oko 60% ukupnog broja pasmina u svijetu.

U skladu s time poduzimaju se određene mjere inventarizacije postojećeg pasminskog sastava, standardizacije i zaštite izvornih pa-smina. Tako su u Europi nastale sve današnje važnije mliječne pasmine koza, odakle su se, manje ili više, raširile po cijelom svijetu. Naime,

europske pasmine koza sudjelova-le su i sudjeluju u brojnim križanji-ma u svrhu proizvodnje poželjnih genotipova pogodnih za pojedina područja, ponajviše u cilju poveća-nja mliječnosti lokalnih pasmina.

Švicarska sanska koza jedna je od svjetskih najvažnijih i najpozna-tijih pasmina koza. Primarno se uz-gaja radi proizvodnje mlijeka i sma-tra ju se najmliječnijom, ili uz alpinu i togenburšku kozu, jednom od naj-mliječnijih pasmina koza u svijetu. Zbog visoke plodnosti (180-200%), dobrih prosječnih dnevnih prirasta jaradi (iznad 200 grama) i tjelesne razvijenosti odraslih grla (oko 70 kg), ta pasmina zahvalna je i u proi-zvodnji kozjeg mesa.

Švicarska sanska koza nastala je sustavnom selekcijom za mliječ-nost, u kantonu Bern u Švicarskoj, u dolinama rijeka Simme i Saane, po kojoj je i dobila ime.

Zbog izvrsnih proizvodnih odlika i velikih mogućnosti prilagodbe, ta se pasmina proširila u gotovo sva područja svijeta. Na temelju nje, brojne su zemlje formirale vlastite uzgoje i tipove sanske koze, npr. Belgija, Bugarska, Češka, Slo-vačka, Francuska, Njemačka, Ni-zozemska, Poljska, Rusija, Velika Britanija, Italija, Australija i Kanada. Poželjna je u cijelom svijetu, radi poboljšanja osobina mliječnosti lo-kalnih pasmina ili radi uzgoja u či-stoj krvi. Uvezena je, a i danas se još uvozi i u Hrvatsku iz različitih uzgoja (najviše iz Francuske).

Sanska je koza mirna, dobro pri-lagođena intenzivnom sustavu i drži se komercijalno vrlo podobnom pa-sminom. Nije podobna u uvjetima tropskog sunca, te u tim područ-jima mora uvijek imati mogućnost zaklona. Prema konformaciji trupa pripada skupini tjelesno najrazvije-nijih koza. Izvorna (Švicarska) san-ska koza nema rogova. Glava koza

osrednje je veličine, fina, izdužena, ravnog profila i plemenitog izgleda, za razliku od jaraca u kojih je kra-ća, šira i malo grublja. Uši su dulje, pokretljive i položene naprijed, a ne gore. Koža je tanka i elastična. Vrat je dugačak, tanak, osrednje mišićav, a s obje mu strane vise resice, što ne mora biti pasminska odlika. Po-stoje muška i ženska grla sanske

• najmliječnja, dobra i za proizvodnju mesa

• visoke plodnosti, velika mogućnost prilagodbe

• pripada skupini tjelesno najrazvijenijih koza

• jarad ostvaruje dnevne priraste od 200 grama u prosjeku

Sanska kozaSanska koza

Švicarska sanska koza Švicarska sanska koza

Alpina koza, HPAAlpina koza, HPA

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskigospodarskilistlist

373720. srpnja 2014. 20. srpnja 2014.20. srpnja 2014.

Jarac sanske pasmineJarac sanske pasminekoze s resama i bradom, ali i bez njih. Trup sanske koze dosta je dug, ali nešto uži. Prsni je koš dubok, osrednje širine i dužine s dobro ra-zvijenim zaobljenim rebrima i ista-knutim grebenom. Plećke su široke i dobro povezane s trupom. Leđna je linija duga i ravna, a završava blago oborenim sapima. Leđa, sapi, slabi-ne slabije su mišićavi. Trup se nalazi na snažnim nogama, srednje visine paralelnih pri hodanju, koje završa-vaju čvrstim papcima sivosmeđe boje. Odlika te pasmine jest dobra razvijenost vimena, koje je najčešće okruglastog oblika, sisa pogodnih za strojnu mužnju.

Tjelesna masa odraslih tjele-sno potpuno razvijenih grla iznosi prosječno oko 60 kg (50-70 kg) za

koze, a za jarčeve oko 80 kg (70-90 kg). Odlika te pasmine jest izražena duljina trupa, oko 80 cm u odraslih koza, te oko 95 cm u jarčeva. Plod-nost je koza 180-200%. Porodna masa ženske jaradi jest oko 3,5 kg, a muške oko 4 kg. Jarad bez pro-blema u normalnim hranidbenim uvjetima od poroda do klanja ostva-ruje dnevne priraste od 200 grama u prosjeku. U Švicarskoj je za tu pa-sminu utvrđena prosječna proizvod-nja mlijeka između 750 i 800 kg u laktaciji od osam mjeseci, a najbolja grla daju i više od 2 000 kg mlijeka u laktaciji od 280 do 300 dana.

Sanska koza je dobro prilago-đena intenzivnom sustavu uzgoja

i smatra ju se komercijalno vrlo učinkovitom pasminom, pri čemu u povoljnim uvjetima smještaja, hranidbe i njege njezin genetski potencijal u potpunosti dolazi do izražaja. Upravo radi toga, i unatoč njezinoj dobroj prilagodljivosti, ovu pasminu se preporuča uzgajati u područjima koja osiguravaju dobru krmnu osnovu čime se omoguća-va intenzivni hranidbeni program u cilju visoke proizvodnje mlijeka. Također, osim iznimnih mliječnih odlika sanska koza je, zbog visoke plodnosti, dobrih prosječnih dnev-nih prirasta jaradi i tjelesne razvi-jenosti odraslih grla, zahvalna i u proizvodnji mesa.

Švicarska sanska koza nešto je viša, fi nija i nježnije tjelesne kon-formacije od, npr. sanske koze u Njemačkoj (njemačke bijele), koja je niža, zdepastija i deblja. Potpuno je bijele boje (katkad kremaste ili boje biskvita, sa si-vim ili crnim pjegama na nosu ili oko očiju), profi njenog je izgleda, nježne kratke dlake, koja je u jar-čeva obilnija i grublja, osobito u predjelu vrata, grebena i glave.

Chamois alpina koza s prepoznatljivom prugom od glave do repaChamois alpina koza s prepoznatljivom prugom od glave do repa

Francuska alpska koza podri-jetlom je iz francusko-švicarskih Alpa. Rasprostranjena je na cije-lom području Francuske, a njenim najvažnijim središtem drži se pod-ručje Pays de Loire. Alpina je naj-mliječnija pasmina koza u Francu-skoj i zbog toga se mnogo izvozila, osobito u područje Sredozemlja. Zahvalna je u ekstenzivnom i in-tenzivnom sustavu proizvodnje, u nizinskim područjima i u gorju. Al-pina koze su srednje tjelesne razvi-jenosti, dobro izraženih dubina tru-pa. Tjelesna masa odraslih ženskih grla je između 50 i 80 kg, jarčeva od 80 do 100 kg. Trup je čvrst, s dobro razvijenim prsnim košem i jakim udovima, što je naslijedila od svojih predaka. Životinje su kratkih

Francuska alpska koza (alpina) Francuska alpska koza (alpina)

• pogodna za nizinsko područje i gorje, pretežno u kontinentalnom dijelu RH

• za ekstenzivnu i intenzivnu proizvodnju, dobre plodnosti

• srednje je tjelesne razvijenosti

• koze u laktaciji proizvode od 600 do 900 litara mlijeka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


3838

Alpina koze pojavljuju se u nekoliko boja. Najpoznatiji i najrašireniji tip je chamois (šafran) svijetložute, odnosno smeđe boje, s crnim tr-buhom i donjim dijelovima nogu te prepoznatljivom prugom koja se pruža od glave preko vrata i leđa sve do vrha repa i više manjih pruga na glavi. Postoje crna, bijela i šarena grla alpine, s tim da se bijela grla svrstava odmah u sansku pasminu. Ostale varijacije uključuju pojavu bijelih pjega na crnoj ili smeđoj podlozi, crno sa ili bez svijetlih nogu, te la mantelee tip (s plaštom) u kojega su leđa i slabine tamni, a vrat i plećke svjetliji. Koža im je fi na i glatka, prekrivena kratkom dlakom koja je u jarčeva nešto dulja na području vrata i plećki. Glava je sred-nje duga, blago ugnutog profi la, širokog čela. Vime je pravilno razvi-jeno i dobro povezano s trbuhom.

svim klimatskim uvjetima. Međutim, hranidbeni program alpina koza za visoku proizvodnju mlijeka mora biti intenzivan od posljednje faze gravidnosti do kraja laktacije. Nai-me, jedan od osnovnih preduvjeta dobre proizvodnosti mlijeka visoko mliječnih pasmina koza, općeni-to, je održavanje visokog stupnja tjelesnih energetskih pričuva prije početka laktacije, odnosno izbje-gavanje ranih energetskih pričuva u kasnoj fazi gravidnosti.

Francuska alpska koza danas dominira u hrvatskom mliječnom ko-zarstvu, odnosno najbrojnija je u uz-gojno valjanoj populaciji koza u Hr-vatskoj. Stoga su velike mogućnosti jačanja i razvitka mliječnog kozarstva u gorsko-planinskim i primorskim krškim područjima, koje podrazumi-jeva poslovno udruživanje uzgajiva-ča u zadružne preradbene pogone.

Godine 1850. godine u Stuttgar-tu je osnovana uzgojna stanica za koze čiji je cilj bio oplemenjivanje različitih lokalnih tipova koza. U tu svrhu prvenstveno su uvezene koze iz Švicarske, osobito sanska. Smatra se da je navedene godine počelo formiranje njemačke ople-menjene koze.

Ona je danas najbrojnija pasmi-na koza u Njemačkoj i čini oko 2/3 ukupne populacije koza u toj zem-lji.

Njemačka oplemenjena bijela koza nastala je sustavnim križa-njem lokalnih bijelih koza sa švi-carskim sanskim kozama pa je, stoga, eksterijerno i proizvodno jako slična sanskoj kozi iz Švicar-ske.

Proizvodnja mlijeka umatičenih grla je između 1000 i 1200 litara u laktaciji. Ta pasmina se dosta izvo-zi, prije svih u europske i medite-ranske zemlje, zatim u Kinu, Brazil i neke dijelove Afrike.

Tijelo koza prekriveno je bijelom mekanom dlakom, s tim da se neri-jetko preko leđa i vrata pruža svijetlo žuta, ili riđa pruga. Glava je njež-na, ravnog profi la i u pravilu bez rogova. Vrat je srednje dug, dobro povezan sa srednjim dijelom trupa. Prsni koš je dubok i širok. Leđna je linija duga i ravna, završava kratkim repom. Sapi su blago spuštene. Prosječna tjelesna masa odraslih ženskih grla kreće se između 55 i 75 kg, s tim da su jarčevi, naravno, nešto teži.

• proizvodnja mlijeka umatičenih grla je između 1000 i 1200 litara u laktaciji

• proizvodno jako slična sanskoj kozi

• najbrojnija pasmina u Njemačkoj

• dosta se izvozi zbog dobre prilagodljivosti

Njemačka oplemenjena bijela kozaNjemačka oplemenjena bijela koza

Njemačka oplemenjena Njemačka oplemenjena bijela kozabijela koza

uspravnih ušiju, s rogovima ili bez njih. Rogovi rastu prema nazad u obliku jako svijenih sablji. Neka grla imaju bradu i resice. Soj šamoise u Francuskoj zapravo je alpska koza, a ako se nađu grla koja na bilo koji način odstupaju od navedenog opisa, ona su rezultat različitih kri-žanja. Mliječnost francuske alpina koze vrlo je dobra i posljedica je

višegodišnje sustavne selekcije. Koze u laktaciji proizvode od 600 do 900 litara mlijeka. Plodnost im je također dobra i već pri prvom jarenju oko 30% koza ima dvoje jaradi u leglu. S dobi se plodnost povećava i iznosi oko 180%. Alpi-na koze su otporne i prilagodljive. Dobro podnose uzgoj u staji i na otvorenom i mogu se uzgajati u

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK



Njemačka srnasta kozaNjemačka srnasta koza

Njemačka srnasta kozaNjemačka srnasta koza

Pasmina je visoko plodna (pro-sjek 1,7 jaradi), dugovječna i visoke mliječnosti. Koze u lakta-ciji od 300 dana u prosjeku proi-zvedu 975 l mlijeka s 3,42% mli-ječne masti i 2,8% bjelančevina. Zamjera joj se niži sadržaj bje-lančevina u mlijeku, po čemu je lošija od njemačke oplemenje-ne bijele koze.

Izvorni njemački naziv za tu pa-sminu je Bunte deutsche Edel-ziege, a engleski German Impro-ved Fawn. U nas je za tu pasminu uvriježen naziv srnasta, s tim da bi bilo primjerenije zvati je njemač-ka srnasta, jer postoji više sličnih pasmina, naziva i u nekim drugim europskim zemljama.

Ona se pojavljuje u tri tipa boja, a prvi je Franconian tip, crvenka-stosmeđe boje do boje čokolade s crnim flekama na glavi i oko očiju, crnom prugom uzduž leđa, crnim trbuhom i donjim dijelo-vima noge, iz čega proizlazi očit utjecaj švicarske šamoise koze. Schwarzwald ili Black Forest tip je svijetlo smeđi s manje tamnijih fleka, sa svijetlo smeđim trbuhom

i svijetlom prugom na licu. Ovako je bio opisan već krajem 19. sto-ljeća. Thuringian ili šumski tip je sivosmeđe do boje čokolade sa svjetlijom ili bijelom prugom na licu i donjim dijelovima nogu.

Togenburška koza

Togenburška koza, poznata kao „Alemu“, je uz sansku, jedna od najvažnijih švicarskih mliječnih pasmina koja potječe iz Gornjeg Togenburga u Švicarskoj. Smatra ju se najstarijom mliječnom pasmi-nom koza u Švicarskoj. Zbog visoke plodnosti i mliječnosti, skromnosti i otpornosti, poprilično se izvozila u druge zemlje, ponajviše u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Njemačku i u SAD, gdje se koristi za oplemenjiva-nje (povećanje mliječnosti) autohto-nih pasmina, ali i radi uzgoja u čistoj krvi. Navedene zemlje danas imaju svoje tipove togenburške koze.

Togenburška pasmina je osrednje tjelesne razvijenosti i neznatno sitnija od drugih alpskih pasmina. Prosječ-

Togenburška kozaTogenburška koza

• visoko plodna, dugovječna i visoke mliječnosti

• u laktaciji od 300 dana u prosjeku proizvedu 975 litara mlijeka

• po kvaliteti mlijeka lošija od njemačke oplemenjene bijele

• pojavljuje se u 3 tipa boje

• visoke plodnosti i mliječnosti, skromnosti i otpornosti

• osrednje tjelesne razvijenosti

• u laktaciji daje od 700 do 900 litara mlijeka

• koristi za oplemenjivanje (povećanje mliječnosti) autohtonih pasmina

Ova pasmina je znatno manje za-stupljena u hrvatskoj nego alpina i sanska koza, pri čemu je u uzgojno valjanoj populaciji svega 61 jedinka ove pasmine kod dva uzgajivača u Istri (HPA, 2014).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


4040

na tjelesna masa odraslih koza je oko 60 kg, a jarčeva od 75 do 85 kg. Prosječna visina do grebena odra-slih koza je 68 cm, a jarčeva 83 cm. Glava joj je lagana, ravnog do blago ugnutog profila lica, širokog čela i gubica, plemenitog izgleda.

Uši togenburške koze srednje su veličine, iznutra bijele i najče-šće uspravne. Koze i jarčevi mogu biti s rogovima, ali i bez njih, s re-sicama i bez brade. Vrat koza je srednje dug, dobro povezan, a prsni koš dug, plitak i zaobljen.

Leđa su duga, ravna i široka, a sapi dobre širine. Noge su čvrste, snažne, srednje visoke i pravilno-ga stava.

Do navedenih tipova boja došlo se selektivnim parenjem tijekom 20. stoljeća. Izvorni tipovi su bili tamniji.

Po proizvodnim osobinama toge-nburška koza vrlo je slična sanskoj pasmini. Za prosječnog trajanja laktacije od 280 do 300 dana proi-zvede od 700 do 900 l mlijeka dobre kakvoće. Odlikuje se dobrom plod-nošću (1,77 do 1,89 jaradi u leglu).

Burska kozaPo ukupnoj veličini populacije od

samo 368 grla, burska koza jedna je od najmalobrojnijih pasmina za-stupljenih u hrvatskoj kozarskoj pro-izvodnji. Uz to, burska koza „najmla-đa“ je pasmina koza u Hrvatskoj, jer se na našim prostorima uzgaja u posljednja dva, tri desetljeća. Za sada ju uzgaja manji broj uzgajiva-ča (samo 12) i to uglavnom u ma-njim stadima u čistoj krvi, a postoje i određeni pokušaji nesustavnog križanja burske koze s drugim pa-sminama (hrvatska šarena, alpina, sanska), u cilju poboljšanja prino-sa i kakvoće mesa. U posljednja tri desetljeća burska koza (boer goat) privlači sve veću pozornost naših uzgajivača, kao i stručne javnosti.

Burska koza autohtona je pasmi-na Južne Afrike koja je nastala po-četkom dvadesetog stoljeća u cilju dobivanja veće količine mesa po grlu visoke kakvoće. Ukupnu po-pulaciju burske koze u svijetu pro-cjenjuje se na oko pet milijuna grla. Burska koza prepoznatljiva je po visokoj plodnosti, skromnosti i ra-nozrelosti, a njena najvažnija odlika je brzi rast i izvrsna kakvoća mesa, zbog čega ju se smatra najpopular-nijom pasminom koza za proizvod-nju mesa u svijetu.

Burska koza prva je pasmina koza u svijetu selekcionirana za proizvodnju mesa. Vrlo je otporna na bolesti i prilagodljiva, osobito dobro podnosi visoke temperature

i sušu. Iako su se u izvornoj po-pulaciji burskih koza razlikovala tri tipa, današnji (suvremeni) tip bur-ske koze pojavljuje se početkom dvadesetog stoljeća kada farmeri u Easter Cape provinciji počinju provoditi sustavnu selekciju za for-miranje mesnog tipa burske koze. U posljednje vrijeme ulaže se puno napora, kako u izvornom uzgojnom području tako i u inozemstvu, u svr-hu povećanja učinkovitosti pasmi-ne u proizvodnji mesa. Burska koza svrstana je u skupinu tjelesno naj-razvijenijih pasmina koza u svijetu.

Za proizvodnju mesa najpoželj-

nijim se smatra tip smeđe ili sme-đobijele glave i vrata te bijelog tru-pa i nogu. Na dijelovima izloženim suncu (glava, vrat, greben) koža je pigmentirana kao štit od jakih sun-čevih zraka. Glava burske koze je snažna, čak malo i gruba (osobito u jarčeva), osrednje duga i široka, u ženskih grla ravnog, a u jarčeva konveksnog nosnog profila.

Oči su velike i živahne, a očni kapci su bez dlake i pigmentirani. Rogovi su tamni, jaki i dobro razvi-jeni, s tim da se od 1982. godine favoriziraju grla bez rogova. Uši su široke, duge i obješene. I upravo

Burska kozaBurska koza

Vime togenburške koze je prilično razvijeno, srednje veličine i žlijez-dasto. Tijelo je prekriveno fi nom, tankom i pigmentiranom kožom obraslom kratkom i sjajnom dlakom. Boja može biti osrednje smeđa do žućkasta, mišje siva do gotovo srebrnasta, sa svjetlijom prugom duž glave. Ima bijelu prugu iznad očnih lukova sve do usta, a vrh nosa, rubovi ušiju, donji dijelovi nogu i repa sivobijele su boje.

• vrlo optporna na bolesti i prilagodljiva

• selekcionirana za proizvodnju mesa

• brzi rast i kvalitetno meso

• pripada skupini tjelesno najrazvijenijih pasmina koza u svijetu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK



je po izgledu ušiju i konveksnom profilu glave burska koza nalik nu-bijskoj pasmini. Vrat burskih koza je širok i mišićav, prsa široka s jako zaobljenim rebrima. Greben je ši-rok i vidno izražen. Trup je širok i dubok s dobro razvijenim i zaoblje-nim sapima. Križa su duga, široka i mišićava. Prednje noge su čvrste i osrednje duge. Koža je mekana, glatka i sjajna, a u jarčeva na vra-tu naborana. Tijelo koza prekriveno je kratkom, ali izrazito gustom dla-kom. U odraslih koza vime i sise dobro su razvijeni.

Odrasli, tjelesno potpuno razvije-ni burski jarčevi teški su između 90 i 130 kg, a koze od 80 do 100 kg. Prosječna porodna masa jaradi je od 3,5 do 4 kg, pri odbiću je teška između 20 i 25 kg, ovisno o nači-nu odbića, namjeni uzgoja (rasplod ili klanje) i hranidbenim uvjetima u

stadu. Sa sedam mjeseci mlada muška šiljež (jarčići) teška je od 40 do 50 kg, a jarice od 35 do 45 kg. S navršenih godinu dana jarčići posti-žu tjelesnu masu od 50 do 70 kg, a jarice od 45 do 65 kg. Iz navedenog proizlazi da je riječ o ranozreloj pa-smini, pri čemu se muška i ženska grla burske koze, sudeći prema tje-lesnoj razvijenosti, mogu pripustiti prije navršenih šest mjeseci.

Općenito, u proizvodnji mesa manje se primjenjuje intenzivni su-stav hranidbe koza, za razliku od intenzivne proizvodnje mlijeka. Za proizvodnju mesa, koze se intenziv-nije hrane u osjetljivim proizvodnim fazama: pripustu, kraju gravidnosti i početku laktacije. Zbog izražene otpornosti na bolesti i prilagodljivo-sti, te dobrog podnošenja visokih temperatura u suše, burska koza je pogodna za uzgoj na gotovo cije-

U prosjeku burske koze imaju 11,7 spolnih ciklusa godišnje što je znatno duže od tipičnih sezonski poliestričnih koza. Burske koze prosječno ovulira-ju 1,72 jajne stanice, odnosno oko 50% koza jari dvoje jaradi, a 10 do 15% njih jari trojke, dok je pojava četvorki rijetkost. U boljim uvjetima i 60% koza jari blizance. Odlika pasmine je produljena pripusna sezona koja omogućava tri jarenja u dvije godine. U prosjeku se od 100 ojarenih koza može dobiti 160 odbijene jaradi.

lom području RH, ali uz osiguranje dovoljnih količina kvalitetne volumi-nozne krme, ali i dostatnih količina krepkih krmiva, koja su nužna u obroku koza, osobito u osjetljivim fiziološkim (proizvodnim) fazama.

KONTROLA HIGIJENSKE I ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI SIROVINEI PROIZVODA– pribor i oprema za praćenje

higijene proizvodnih pogona– mikrobiološke podloge za

kontrolu higijenske ispravnosti sirovine i prehrambenih proizvoda

– testovi za identifikaciju vrste mlijeka u uzorcima mlijeka ili sira

– testovi za kontrolu ostataka antibiotika

– test za otkrivanje Aflatoxina M1 u mlijeku

PRAĆENJE ZDRAVLJA MLIJEČNIH ŽIVOTINJA– test za određivanje graviditeta krava,

koza i ovaca– test za ketozu– test za rano otkrivanje mastitisa kod

krava i koza– test za rano otkrivanje infekcije

vimena krava– digitalni detektor mastitisa (krave)

MLJEKARSTVO– mikrobne mljekarske kulture – starteri– sirila– enzimi za ubrzanje zrenja sira– premazi i sredstva za zaštitu kore sira– mikrobne kulture za sprečavanje rasta

kvasaca i plijesni– sredstva za sprečavanje kasnog

nadimanja sira– mliječni proteini– prehrambene boje i dodaci– identifikacijske kazeinske markice za

sireve– plastični kalupi za samoprešanje sira– recepture– radionice– pokusna laboratorijska proizvodnja– edukacija

LABORATORIJSKI PROGRAM– laboratorijska oprema, uređaji i pribor

KONZALTING I ZASTUPSTVA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJIUlica grada Gospića 3, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: 01/2382 833, fax: 01/2370 993gsm: 091/2382 833www.probiotik.hr, e-mail: [email protected]

radno vrijeme: ponedjeljak – petak8:00 – 15.30

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


4242

Koze su iznimno skladne tjelesne građe, čvrstog okvira i nešto dužeg trupa. Tijelo hrvatske šarene koze obraslo je (osim nogu) dugom, sjaj-nom i gustom kostrijeti različite boje. Unutar pasmine prevladavaju šarena (crnobijela) grla, dok su potpuno crna, smeđa i siva grla znatno rjeđa. Koža hrvatske šarene koze je pigmentirana, elastična i na opip poprilično tvrda. Glava je srednje duga, ravna ili u pojedinih grla bla-go ugnuta. Koze i jarčevi mogu biti šuti ili rogati, s tim da je pojav-nost rogatih jarčeva znatno češća. Rogovi su prosječne dužine 29 cm, uglavnom rastu unazad, poput sablji, tamne su boje, grubi, bez sjaja i izbrazdani, s tim da su im vrhovi u starijih grla znatno udaljeniji jedan od drugog. Karakteristična je pojava brade u ženskih i muških odra-slih grla, s tim da je u jarčeva duža i bujnija.

Uzgoj hrvatskih izvornih pasmina koza – Uzgoj hrvatskih izvornih pasmina koza – prednosti i zaštita izvornostiprednosti i zaštita izvornosti

Unatoč dugogodišnjoj zabrani ekstenzivnog sustava uzgoja, pri-marno utemeljenog na napasivanju i brstu koza, te slobodnim, manje više neograničenim kretanjima na otvorenom, hrvatska šarena koza je najbrojnija hrvatska izvorna pasmi-na koza. Procijenjena veličina po-pulacije ove pasmine je oko 25000 grla. Nastala je na krševitim, škrtim i nepristupačnim područjima juž-nog Velebita, Dinare, Kamešnice i Biokova, gdje ju se i danas najvi-še uzgaja. Nije zabilježeno da je u nekom razdoblju u prošlosti ova pasmina znatnije i planski opleme-njivana, bilo je tek sporadičnih po-kušaja pa se, stoga, može zaklju-čiti kako je izvorno oblikovana na navedenim područjima. U starijoj literaturi, kao i „u narodu“ još ju se naziva balkanska, domaća, dinar-ska, šara, šarena, bukovica i sl. Pripada skupini mediteranskih pa-smina, a njene najvažnije odlike su otpornost, izdržljivost i skromnost, ali i spretnost te snalažljivost u kreta-nju, kao i hranidbi, pretežno brstom i mediteranskom vegetacijom. Go-tovo isključivo je namijenjena proi-zvodnji mesa, ponajviše jaretine, te kozje kaštradine. Vrat je dug, tanak i osrednje mišićav, a na njemu se ponekad na donjem dijelu nalaze resice. Prednji dio trupa slabije je razvijen, s izrazito uskim i plitkim pr-sima. Greben je izražen, dok su sapi strme i umjereno široke. Prosječna visina do grebena, odraslih, potpu-no razvijenih koza, je 61,3 cm, dok prosječna tjelesna masa ženskih grla iznosi 44 kg, a muških od 50 do 65 kg, rjeđe do 70 kg. Noge su tan-ke i čvrste, a papci tvrdi i prilagođeni dugotrajnom hodanju na kameni-tim, krškim terenima. Vime je slabo razvijeno, većinom pigmentirano ili pjegavo, obraslo dugom dlakom. Koze se najčešće pripuštaju u jesen,

Hrvatska šarena kozaHrvatska šarena koza

jare u proljeće, uz prosječnu veličinu legla od 1,25 jaradi i prosječne po-rodne mase oko 2,3 kg. Jarad tije-kom razdoblja od partusa do klanja, odnosno do klaoničke mase od 24 kg, prosječno dnevno prirasta oko

• otpornost, izdržljivost i skromnost

• namijenjena proizvodnji mesa

• pogodna za krševita i nepristupačna područja

• najbrojnija hrvatska pasmina koza

ova pasmina je u prvom redu zna-čajna:

a) zbog proizvodnje mesa (jareti-na, kozletina) visoke kakvoće,

b) zbog izrazite učinkovitosti u iskorištavanju vegetacije na škrtim i

Hrvatska šarena koza Hrvatska šarena koza

110 g. Prosječni randman klanja je 48%, a masa toplog trupa 11,6 kg. Hrvatska šarena koza prvenstveno se uzgaja za proizvodnju mesa, dok laktacija najčešće traje onoliko dugo koliko jarad siše. Ranije se ta pasmi-na koristila i za proizvodnju kozje dlake (kostrijeti), i od jednog grla u prosjeku se moglo dobiti i do 1000 grama grubog kozjeg vlakna. Osim jedinstvenosti i vrijednosti genoma,

nepristupačnim kamenjarskim paš-njacima,

c) ekonomičnog i održivog na-čina održavanja raznovrsnosti i ra-znolikosti staništa,

d) zbog činjenice da razvoj ru-ralnog turizma, ali i blizina tržišta za proizvode (meso, mlijeko, sir) nudi značajne prihodovne mogućnosti uzgajivačima koza (današnjim i bu-dućim).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK



Točno vrijeme, mjesto i način nastanka hrvatske bijele koze nije poznato. Međutim, pretpostavlja se da je nastala oplemenjivanjem autohtonih (lokalnih) koza s uveze-nim bijelim (sanskim) jarčevima u cilju povećanja mliječnosti. Osnov-ne odlike ove pasmine jesu otpor-nost, prilagodljivost, skromnost, pokretljivost, živahnost i izdržlji-vost. Naime, prema konformaciji trupa, otpornosti i prilagodljivosti, poprilično je slična hrvatskoj ša-renoj kozi od koje je znatnije mli-ječnija, s tim da je malo nježnije konstitucije. Hrvatska bijela koza u prošlosti je uglavnom uzgajana u manjim stadima, radi proizvod-nje mlijeka za potrebe kućanstva, dok je danas prvenstveno nami-jenjena proizvodnji mesa, ponaj-više jaretine. Procijenjena veličina populacije hrvatske bijele koze je oko 5000 grla, dok je u populaciji uzgojno valjanih grla trenutno sve-ga 87 jedinki, i to 72 koze, 11 jarica i 4 jarca (HPA, 2014).Vrat je nešto duži, nježniji i osrednje mišićav. Na njemu se u pojedinih grla s donje strane mogu vidjeti resice. Kao

Hrvatska bijela kozaHrvatska bijela koza

Koze ove pasmine su potpuno bijele, katkad kremaste do svi-jetlo žućkaste boje. Za razliku od ostalih bijelih europskih pa-smina dlaka je nešto duža i gru-blja, osobito na stražnjim boko-vima. Glava koza je mala i suha, najčešće s rogovima i stršećim ušima. S donje strane glave u jarčeva i u koza raste bijela bra-da, s tim da muška grla imaju više kostrijeti nego ženska.

Hrvatska bijela Hrvatska bijela kozakoza

Koze ove pasmine osrednje su mliječnosti i u laktaciji od 250 do 280 dana proizvedu 250 do 300 litara mlijeka. Mlijeko sadrži prosječno oko 4% mliječne masti. Od mlijeka, često miješana i s ovčjim, tradicio-nalno se u Dalmaciji proizvode tvrdi i polutvrdi aromatični sirevi, koji se čuvaju u kamenicama u maslinovom ulju. Mnogi drže da je genet-ski kapacitet za proizvodnju mlijeka veći i da se selekcijom na mliječ-nost, te povećanjem količine i poboljšanjem sastava i kakvoće obroka mogu postići bolji proizvodni rezultati.

• otporna, prilagodljiva, skromnih zahtjeva, pokretljiva, izdržljiva

• pogodna za proizvodnju mesa i mlijeka, iako je osrednje mliječnosti

• dobre plodnosti

• pogodna za kamenjarsko područje

posljedica skromnijih hranidbenih uvjeta, tijelo hrvatske šarene koze je nešto kraće, pliće i laganije od izvornih tipova sanske koze. Nai-me, prosječna visina do grebena hrvatske bijele koze je 58 cm, dok je prosječna tjelesna masa odraslih koza od 35 do 45 kg, a jarčeva od 50 do 60 kg. U boljih gospodara i na kvalitetnijim pašnjacima koze su razvijenije, dok su u lošijim uvjeti-ma sitnije. Koze su dosta plodne i dobre su majke, ranozrele su i prvi se puta mogu pripustiti već u go-dini jarenja. Najčešće jare dvojke, a prosječna plodnost je od 100 do 180%. Nakon jarenja ženska jarad je teška u prosjeku od 2,5 do 3 kg,

a muška od 3 do 3,5 kg. S dva mje-seca jarad je teška od 12 do 15 kg, kada najčešće ide na klanje.

Gospodarska važnost pasmine ogleda se kroz:

a) proizvodnju animalnih namir-nica visoke kakvoće: mlijeka (koje se većinom prerađuje u sir) i mesa (jaretine),

b) mogućnost proizvodnje or-ganske hrane, čija uloga u suvre-menoj prehrani poprima prvora-zredno značenje,

c) napasivanjem i brstom na škrtim, kamenjarskim površinama trajno se pridonosi održavanju eko-sustava i sprječavanju nastanka požara.

Istarska kozaIstarska koza hrvatska je izvorna

pasmina nastala na području istar-skog poluotoka, a čije su odlike i status dijelom definirani.

Naime, nepovoljnim Zakonskim propisima za kozarstvo kao i odre-đenim gospodarskim, sociološkim

i društvenim zbivanjima tijekom 20. stoljeća gotovo u potpunosti je uništena populacija koza u Istri, a bilo je upitno i postojanje istarske koze. Međutim, ponajviše zahva-ljujući entuzijazmu, privrženosti i stočarskoj tradiciji pojedinaca,

sačuvan je manji broj grla u tipu tradicijske istarske koze sve do da-našnjih dana.

Pretpostavku duge tradicije uz-goja koza na Istarskom poluotoku potkrepljuju i određeni arheološki nalazi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


4444

Ostvarivanje potpora za koze u 2014. godiniOstvarivanje potpora za koze u 2014. godini

Prosječna visina do grebena, odraslih tjelesno potpuno razvije-nih koza je 65,25 cm, dužina trupa 73,29 cm dok je prosječna tjelesna masa 56 kg. Istarska koza se odli-kuje, općenito, slabijom razvijeno-šću prednjeg dijela trupa u odnosu na stražnji.

Prsa su relatvno plitka (33,55 cm) i uska (19,48 cm), prosječnog opsega 90,14 cm.

Po razvijenosti prsnog koša istar-ska koza znatno je razvijenija od dviju ostalih hrvatskih autohtonih pasmina koza. Pasminske odlike vanjštine su postojanost brade u koza i u jaraca te rogovi i resice u muških i ženskih grla.

Istraživanja provedena u izradi studije o rekonstrukciji i revitalizaciji tradicijskog uzgoja koza, poslužit će za iniciranje daljnjih koraka u provedbi programa zaštite, promo-cije i očuvanja istarske koze kao jedinstvene pasmine. Program za istarsku kozu se treba postupno uvoditi, uvrstiti jedinke u tipu, te ra-diti na povećanju populacije (HPA, 2014).

Tijelo istarskih koza prekriveno je kostrijeti temeljno bijele boje s mo-gućim sivkastim i svijetlosmeđim nijansama, te možebitnim pojava-ma pigmenta na vrhu njuške, unutarnjoj strani ušiju, te na vimenu. Po razvijenosti tjelesnog okvira istarsku kozu može se svrstati u tjelesno razvijenije pasmine koza.

• sačuvan manji broj grla

• gotovo uništena populacija

• pogodna za meso i mlijeko

• dobila „pečat izvornosti“

Istarska kozaIstarska koza

• premija za koze (8,4 eura u kunskoj protuvrijednosti po grlu)

• dopunska premija za koze (3,5 eura u kunskoj protuvrijed-nosti po grlu)

Dopunska premija za ovce i koze isplaću-je se korisnicima čija gospodarstva imaju najmanje 50% površina koje se koriste za po-ljoprivrednu djelatnost na područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

• specifična potpora za unapređenje ko-zjeg mesa (maksi-malni jedinični iznos - 150,00 kn/grlu)

• potpora za očuva-nje izvornih i za-štićenih pasmina (maksimalni jedinič-ni iznos - 350,00 kn/

grlu)Stoka prihvatljiva za potporu

je ona koja je upisana u Jedin-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK



prof.dr.sc. Boro Miočdr.sc. Zvonimir Prpić,Zavod za specijalno

stočarstvo,Agronomski fakultet,

Sveučilište u Zagrebu

Za premiju za koze prihvatljive su sve pasmine koza, a za 2013. godinu zatražena je premija za 40 828 grla koza (podaci za 2014. su u obradi).Sukladno Popisu izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih živo-tinja prihvatljive su za potporu hrvatska šarena koza te hrvatska bijela koza. Rasplodnim životinjama za potporu za očuvanje izvornih i zašti-ćenih pasmina domaćih životinja smatraju se ženska grla koja su se najmanje jednom ojarila (koze) te rasplodnjaci (jarčevi) koji su upisani u matičnu knjigu jarčeva koju vodi Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA). Za 2013. godinu zatražena je potpora za 718 grla izvornih i za-štićenih pasmina koza (podaci za 2014. su u obradi).

stveni registar domaćih životinja, te ostale propisane upisnike i pro-pisno označena, koja se nalazi se na gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava, za koju je pravodobno podnesen Zahtjev i potrebna do-kumentacija, za koju nositelj PG-a ispunjava minimalne poticane količine, te ukoliko nositelj PG-a omogućava provedbu kontrola na terenu i pridržava se uvje-ta višestruke sukladnosti.

Ukoliko su zadovoljeni navedeni uvjeti, prihvatlji-va grla su rasplodne koze koje su se najmanje jed-nom jarile ili druga žen-ska grla starija od godine dana. Minimalno poticana količina je 10 grla.

Više informacija na [email protected] , ili broj te-lefona 01/6002 711

Potencijal je u udruživanju i

oznakama izvornostiVelike su mogućnosti ja-

čanja i razvitka mliječnog kozarstva u gorsko-planin-skim i primorskim krškim područjima, koje podrazu-mijeva poslovno udruživa-nje uzgajivača, zadružne preradbene pogone, i pro-izvode dodane vrijednosti s ekološkim bonusom i oznakama izvornosti i ze-mljopisnog podrijetla (npr. dalmatinska, bukovačka, ili vrgoračka jaretina).

Zbog svega navede-noga, jasno je da je uzgoj koza isplativ, samo treba puno dobre volje, znanja i ljubavi prema ovim životi-njama.

Zagreb: Industrijska 34 01 2040287 / 2040280

AKCIJA POML AĐIVANJA TR AK TOR A

DEUTZ-FAHR, SAME, L AMBORGHINI I HÜRLIMANN

N O VA S E R I J A 6o d 1 4 9 d o 1 9 3 K S

099/22 98 415MOB

w w w . a u s t r o d i e s e l . a t

Izvrsne performanse. Na svim poljima.

Kontaktirajte svojeg MF distributera!

VISOKA UČINKOVITOST,VELIKA SNAGA!

MASSEY FERGUSON je svetski priznati brend AGCO korporacije.

Grapak d.o.o.Varaždinska ulica 2, odv. III

Jelkovec, 42000 Varaždin

Tel: +385 (0)42 209 236

www.grapak.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 4

32252 Otok

Tel: +385 (0)32 395 515

www.pmt.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina držića 2

10370 Dugo Selo

Tel: +385 (0)1 2753 751

www.terradiesel.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 57

10020 Zagreb

Tel: +385 (0)1 6214 244

www.luka-topmax.hr

MF 7614

MF 7614 Dyna 4 - 155 KSFINANCIRANJE NA ROK OD 3 GODINE36 MJESECI U 6 POLUGODIŠNJIH OBROKA

KAMATNA STOPA : 0%

sa strane VB Leasinga

Učešće : 22.125,00 Eura*

* navedena cijena se odnosi na modele traktora MF 7614 Top Line, po točno definiranoj specifikaciji, sve ostale opcije su u nadoplati

Grapak d.o.o. Varaždinska ulica 2, odv. IIIJelkovec, 42000 Varaždin Tel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Terra Diesel d.o.o.Marina Držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Poljoopskrba MT d.o.o.Skorotinci 432252 OtokTel: +385 (0)32 395 515www.pmt.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr

MASSEY FERGUSON je svjetski priznati brend AGCO korporacije.

gospodarski list 13-14/2014

Documents