Stigli smo i do trinaestog broja Luči, lista Male staroslavenske akademije “Dr. Antun

Mahnić”. Mali su novinari, polaznici novinarsko-informatičke grupe, za vrijeme trajanja ovog saziva sa zanimanjem bilježili

razne zanimljivosti, intervjuirali, komentirali, fotografirali i napravili sve ono što je

potrebno da bi vama, čitateljima, što vjernije prikazali naše četverodnevno druženje.

Bili smo užurbani jer smo svoj rad morali sažeti u četiri dana, no i ove smo godine sve

uspjeli napraviti na vrijeme. Kao i u prethodna tri saziva Akademije

uspjeli smo uz Luč napraviti i njen podlistak u slikama Lučin blicko.

Do sljedećeg broja......uživajte u listanju (klikanju)!

Uredništvo

Novinarsko-informatička radionica

Akademije:Učitelji:

novinarska: Irena ŽgaljićMagašić i Dina Valković Sokolićinformatička: Iva Dujmović i Zdravko KirinčićUčenici novinari i informatičari:Luka Bošnjak, MŠ KrkDominik Dujmović, PŠ BaškaFranko Petrov, MŠ KrkInes Duraković, MŠ KrkDunja Nekić, MŠ KrkDoria Dasović, MŠ KrkVanda Pereković, MŠ KrkKlara Tomažin, PŠ PunatIvona Žorić, PŠ PunatUrednici: Irena Žgaljić Magašići Dina Valković Sokolić

O LučiBroj 13

listopad 2010.Izdaje,

OŠ Frana Krste Frankopana u Krku

Frankopanska 4051500 Krk

Tel: 051/604-262051/604-263

Podlistak: Lučin blicko

Uvodnik ............................... 1

O Akademiji ......................... 2

Predavanja ........................... 10

Intervju ............................. 16

Naše šetnje ....................... 17

Radionice ................... 21

Pozdrav ............................ 30

Uvodnik ............................... 1

O Akademiji ......................... 2

Predavanja ........................... 10

Intervju ............................. 16

Naše šetnje ....................... 17

Radionice ................... 21

Pozdrav ............................ 30

U drugoj polovici 19. st. počelo se u Njemačkoj širiti zadrugarstvo u svrhu zaštite seljaka (poljoprivrednika) od iskorištavanja nesavjesnih trgovaca i novčara. Nijemac Raiffeisen došao je na zamisao o stvaranju štedionica na osnovi jamstava vlastitih članova. Tu su ideju prigrlili i Slovenci, a na poticaj biskupa Antuna Mahnića krčki su svećenici prihvatili ovu zamisao i počeli s osnivanjem štednih zadruga za dobro svoga naroda.

U Vrbniku je za vrijeme svećenika Jakova Dminića 20. srpnja 1899. bilo osnovano Društvo za štednju i zajmove- posujilnica (posudjilnica). Potkraj godine osnovana je jedna i u Dobrinju te su to bile prve posujilnice na otoku Krku. Članovi su jamčili za uloženi novac svojim imanjem ili određenom novčanom svotom. Bili su dužni ulagati svoj novac u odabranu posujilnicu uz određenu kamatu, a za uzvrat su mogli podići zajam uz garanciju dvaju jamaca. Posujilnica u Vrbniku radila do početka Drugog svjetskog rata, a knjigovodstvo su posujilnice vodili besplatno vrbnički župnici i kapelani.

Dr. Antun Mahnić bio je biskup Krčke biskupije. Za krčkoga je biskupa ustoličen 27.III.1897., a od dolaska na Krk potpisuje se kao Antun Mahnić. Predstavnici krčkoga klera predali su mu na početku njegove biskupske službe Parčićev glagoljski misal i otvoreno ga upozorili da će naići na njihovo protivljenje bude li nastojao odstraniti glagoljašku tradiciju. Biskup je u početku mnogo šutio i radio, ali je predstavnicima vlasti ubrzo dao do znanja da će, ustanovi li da je glagoljaštvo važna pojava u njegovoj biskupiji, postati njegovim zaštitnikom, a ne zatornikom. Tako se i dogodilo: 18. studenoga 1902. utemeljio je Staroslavensku akademiju, kojoj je svrha »njegovati staroslavenski liturgijski jezik, promicati njegovo učenje i gajiti glagoljsko crkveno pjevanje«.

Za 23 godine upravljanja Krčkom biskupijom učinio je mnogo dobrih stvari. Najučinkovitijim sredstvom borbe za ostvarenje svojih ciljeva smatrao je tisak. Zato je 1899. u Krku osnovao tiskaru Kurykta i počeo objavljivati dvotjedni gospodarsko-poučni list Pučki prijatelj. Godine 1903. pokrenuo je Hrvatsku stražu, reviju na načelima kršćanske filozofije namijenjenu hrvatskim intelektualcima. Mahnićev najvažniji angažman je uvijek bilo okupljanje i odgajanje mladeži pa je 1905. počeo s izdavanjem Luči, lista za mlade.

Zbog zauzimanja za nacionalna prava Hrvata odveden je u progonstvo u Italiju. Po povratku iz zatočeništva, u veljači 1920. zbog narušena zdravlja liječio se u Varaždinskim toplicama, a posljednje dane proveo je u dvoru zagrebačkoga nadbiskupa Bauera. Prvotno je bio sahranjen na Mirogoju, potom su mu ostaci preneseni u crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. u krčku katedralu.

Vrijeme održavanja : 19., 20., 21., 22. listopada 2010.

Sudionici projektaDaroviti učenici VII. razreda iz svih osmorazrednih škola u sastavu OŠ Frana Krste Frankopana, Krk i OŠ Kraljevica.Učitelji povijesti, hrvatskog jezika, likovne, glazbene i tehničke kulture, knjižničari, vjeroučitelji i učitelji informatike.

Teme sazivaDr. Antun Dr. Antun MahniMahnićć

(1850. (1850. –– 1920.)1920.)ŠŠtedno kreditne zadruge tedno kreditne zadruge –– posujilniceposujilniceMahniMahniććevaeva skrb za glagoljsko nasljeđe skrb za glagoljsko nasljeđe

Prvi dan ( 19. listopada 2010.)8.00 Okupljanje učenika i učitelja, zajednički doručak8.30 Dobrodošlica ravnatelja škole, dodjela simbola Akademije9.15 Povijesna šetnja gradom uz vodstvo učiteljice Milice Žužić i drugih učitelja9.45 Upoznavanje s Biskupskim dvorom (s naglaskom na „Mahnićeve“ prostorije), uz domaćinstvo i vodstvo dr. Franja Velčića, a sve u znaku teme Identitet u kontekstu Mahnićeva poimanja identiteta.10.30 Uvodno predavanje u prostoru Biskupskoga dvora: učitelj Tvrtko Božić, Otok Krk 1920. godine10.50 Odmor11.15 Ponovno okupljanje pred Katedralom11.20 U Katedrali, cvijeće i svijeća na Mahnićev grob. Predavanje učiteljice Ane Kirinčić, Krčki biskupi sahranjeni u Katedrali 11.35 U Katedrali, predavanje dr. Antona Bozanića, Antun Mahnić11.55 Predavanje učitelja Tvrtka Božića, Mahnićev socijalni rad s naglaskom na štedno- kreditne zadruge, posujilnice.12.30 U školi (vjeronaučna učionica), rad glagoljaške radionice (učenje pjevanja staroslavenske mise), voditeljica: vjeroučiteljica Mirjana Žužić13.30 Objed i odmor; plemenito druženje učenika i učitelja14.30 Rad povijesne radionice (voditelj Tvrtko Božić); rad likovne radionice (voditeljica AlmaDujmović); rad kaligrafske radionice (voditeljica Željka Mišta); rad radionice za umjetnost riječi (voditeljica Milica Žužić); rad novinarsko-informatičke radionice (voditeljice Irena Žgaljić Magašić i Iva Dujmović)15.30 Užina16.00 Rad glazbene radionice, voditeljica Ana Jagić-Aljić17.00 Završetak rada

Drugi dan ( 20. listopada 2010.)8.00 Okupljanje učenika i učitelja, zajednički doručak8.30 Polazak na terensku nastavu uz vodstvo učiteljice Željke Mišta, O Trgu krčkih glagoljaša, sjevernim gradskim vratima i vjekovnoj glavnoj otočnoj komunikaciji između Fulfiniuma i Vecle8.50 Posjet romaničkoj crkvi Majke Božje od Zdravlja uz vodstvo učiteljice Dajane Oravec9.15 Posjet franjevcima u Krku. Prostorom samostana i crkve vodi nas dr. Petar Runje, franjevac10.00 Predavanje dr. Petra Runje, Antun Mahnić i franjevci10.20 Odmor11.00 Ponovno okupljanje u dvorištu benediktinskog samostana. Posjet samostanskoj crkvi uz vodstvo učiteljice Dajane Oravec s osvrtom na interijer samostanske crkve 11.20 Predavanje vjeroučiteljice Mirjane Žužić o benediktinskome redu. Susret sa sestrom benediktinkom12.00 U školi (vjeronaučna učionica), rad glagoljaške radionice (učenje pjevanja staroslavenske mise) 13.30 Objed i odmor; plemenito druženje učenika i učitelja14.30 Rad povijesne radionice; rad likovne radionice; rad kaligrafske radionice; rad radionice za umjetnost riječi; rad novinarsko-informatičke radionice 15.30 Užina16.00 Rad glazbene radionice17.00 Završetak rada

Treći dan (21. listopada 2010.)8.00 Okupljanje učenika i učitelja, zajednički doručak8.30 Predavanje u crkvi Majke Božje od Zdravlja dr. Franje Velčića, Vrijednost Mahnićevadjelovanja i baštine9.00 Terenska nastava: prema Katedrali niz Bombe, Pizanska vrata, do Pjanke, frankopanska kuća, uz vodstvo učiteljice Milice Žužić i drugih učitelja9.15 Istraživanje kompleksa Katedrale (Katedrala, crkva Sv. Kvirina, kripta) uz vodstvo učiteljica Dine Valković Sokolić, Dajane Oravec i Brune Justinić10.30 Odmor11.00 Ponovno okupljanje u Katedrali. Istraživanje Katedrale uz vodstvo učiteljica Dine ValkovićSokolić, Milice Žužić te učitelja Tvrtka Božića i Dragana Malnara. Teme:Dogradnja Katedrale, učitelj Tvrtko BožićŠto se sve može iščitati u reljefu na jednom kapitelu, učiteljica Milica ŽužićFrankopanska kapela, učiteljica Dina Valković SokolićGrob kapetana Cikute – zapovjednika krčke galije u bitci kod Lepanta, učitelj Dragan Malnar12.00 Posjeta Frankopanskom kaštelu uz stručno vodstvo arheologa Nina Novaka13.00 U školi (vjeronaučna učionica) rad glagoljaške radionice (učenje pjevanja staroslavenske mise)13.45 Objed i odmor; plemenito druženje učenika i učitelja14.45 Rad povijesne radionice; rad likovne radionice; rad kaligrafske radionice; rad radionice za umjetnost riječi; rad novinarsko-informatičke radionice 15.45 Užina16.00 Rad glazbene radionice17.00 Završetak rada

Četvrti dan (22. listopada 2010.)Terenska nastava Tragom glagoljice i Mahnićevih posujilnica

Krk - Jurandvor – Vrbnik Voditelji terenske nastave, učiteljica Milica Žužić i učitelj Tvrtko Božić

O posujilnici u Krku, učitelj Tvrtko BožićO Bašćanskoj ploči u Jurandvoru, učiteljica Milica ŽužićO Vrbničkom statutu i biblioteci obitelji Vitezić, učitelj Franjo BrautO suradnji Antuna Mahnića i Dinka Vitezića, učiteljica Dina Valković Sokolić i učitelj Tvrtko BožićO kuginoj kući u Vrbniku, učiteljica Dina Valković SokolićO župnoj crkvi u Vrbniku, župnik Vrbnika, vlč. Tomislav Crnović

16.00 Povratak s izleta. Užina. 16.30 Rad u radionicama. Pripreme za završnu svečanost.18.00 Crkva Majke Božje od Zdravlja: sveta misa na staroslavenskom jeziku 19.00 Predvorje škole: završna svečanost s izložbom učeničkih radova; podjela zahvalnica sudionicima; zatvaranje trinaestog saziva Akademije i najava njenog četrnaestog saziva tijekom 2011. godine.Domjenak za sudionike i uzvanike!

Zatvaranje XIII. saziva Akademije i dodjela zahvalnica

Vanjski suradnici Male Vanjski suradnici Male staroslavenske akademije staroslavenske akademije ““Dr. Dr. Antun Antun MahniMahnićć kojima od srca kojima od srca zahvaljujemo na susretljivosti:zahvaljujemo na susretljivosti:

vlč. Anton Bozanićvlč. Tomislav Crnovićarheolog Nino Novak

fra Petar Runjevlč. Franjo Velčić

Učitelji OŠ Frana Krste Frankopana, KrkUčitelji OŠ Frana Krste Frankopana, Krk

Povijesna radionicaTvrtko Božić, Dragan Malnar, Dajana Oravec i Franjo BrautLikovna radionicaAlma Dujmović i Bruna JustinićLiterarna radionicaMilica ŽužićKaligrafska radionicaŽeljka Mišta

Informatičko-novinarska radionicanovinarska: Irena Žgaljić Magašić i Dina Valković Sokolićinformatička: Iva Dujmović i Zdravko KirinčićGlagoljaška radionicaMirjana ŽužićGlazbena radionica Ana Jagić- Aljić

Učenici OŠ Frana Krste Frankopana, KrkUčenici OŠ Frana Krste Frankopana, KrkPodručna škola MalinskaMatej BožićJosip DujmovićLea ImamovićMia KomadinaKarlo KršanacMatias RošićPaula TurčićKatarina Žužić

Područna škola VrbnikNikolina ButkovićDinka Brusić

Područna škola PunatKlara TomažinIvona Žorić

Područna škola VrhKarlo BrusićMateo KosićLukas RošićNikola Žužić

Matična škola KrkDoria DasovićInes DurakovićBlanka FrajmanDunja NekićVanda PerekovićLuka BošnjakMia BušljetaMihaela ČeperićIzabela KlobučarFranko Petrov

Područna škola OmišaljTea IvanecIvona TomeéMarin Vlaić

Područna škola BaškaDominik DujmovićLucija Tomašić

Područna škola DobrinjValentina AugustinovićTimea Boroš

Budni pratitelji: Serđo Samblić, ravnatelj; Boris Brnić, voditelj MŠ Krk; pedagoginje Milana Jurina i Nedjeljka Turčić; računovođa Damir Šamanić i tehničko osoblje: Dragica

Gunjević, Inge Marija Nikolić, Svjetlana Vuković, Ana Marija Sintić, Lucija Boroz i Ana Hajdarević

Voditeljica Akademije: Milica ŽužićPočasni gost: Ana Kirinčić

OŠ KraljevicaLorena BruketaIna Nuić

Razgovor s voditeljicom Akademije, Milicom Razgovor s voditeljicom Akademije, Milicom ŽŽuužžiićć

Ovo je prvi samostalni saziv Akademije kojeg ste vi voditeljica i organizatorica. Je li to zahtjevan zadatak?

To je vrlo lijep, ali i zahtjevan zadatak zbog toga što treba paziti na tijek odvijanja rada i hoće li svi predavači biti u prilici doći i sudjelovati u radu Akademije. Tu je još i puno poslova vezanih uz komuniciranje s ostalim učiteljima koji sudjeluju na Akademiji, nabavku materijala, organiziranje izleta, dogovora s osobljem škole i ravnateljem... No, znam da se uvijek, kad se nađem kakvoj nedoumici, mogu obratiti učiteljici Ani Kirinčić od koje sam naslijedila svoju današnju ulogu u Akademiji. Ove se godine više bavimo radom biskupa Mahnića! Zašto?

Tijekom XIII. saziva više se bavimo radom biskupa Mahnića zato što je ove godine devedeseta obljetnica njegove smrti, a i naša Akademija se zove po njemu pa to zavrjeđuje posebnu pažnju.Što Vas najviše raduje kada razmišljate o cjelokupnom radu i druženju XIII. saziva?

Kada razmišljam o cjelokupnom radu i druženju u ovom sazivu, raduje me pomalo sve! Veliko mi je zadovoljstvo raditi i družiti se s učiteljima izmjenjivati iskustva i dogovarati zajednički rad. Jednako tako raduje me i rad s djecom, pogotovo kada djeca surađuju i pozorno slušaju. Tada svi učitelji rade sa zadovoljstvom.

Razgovor s prvotnom voditeljicom Akademije, Anom Razgovor s prvotnom voditeljicom Akademije, Anom KirinKirinččiićć

Nedostaju li Vam svi oni poslovi koje ste prijašnjih godina obavljali kao voditeljica Akademije?

Ne, ne nedostaju mi poslovi vezani za Akademiju. Voditi Akademiju zahtjevan je i dugotrajan posao. Potrebno je voditi višemjesečne pripreme, ali bez obzira na to, sve poslove radila sam s velikim zadovoljstvom. Veseli me da sam taj posao predala sadašnjoj voditeljici Milici jer jeizuzetno stručna i odgovorna. Ovogodišnji program kojeg je izradila to dokazuje.Čemu se daje prioritet prilikom odabira teme pojedinog saziva?

Od prvog saziva moto u radu Akademije je: “Prošlost za budućnost!“. Akademijin rad apsolutnu prednost daje tradiciji koja govori o dobru, poštivanju zakonitosti i ljudskih vrijednosti.

Ovo je prva godina Akademije u kojoj je njena prva voditeljica učiteljica Ana Kirinčić u mirovini. Iz tog smo se razloga raspitali kako bivša i sadašnja voditeljica

Milica Žužić gledaju na rad XIII. saziva Male staroslavenske akademije.

Počasni ste gost ovog saziva. Gledate li možda sada na Akademiju u nekom drugom svjetlu, tj. na njen rad s neke druge perspektive?

Akademija je vrijedna u odgojnom i obrazovnom smislu. Rad s darovitim učenicima treba nam uvijek biti na prvom mjestu. Sada bolje zamjećujem odgovore malih akademičara na složena pitanja. Začudim se kada djeca tako dobro logički zaključuju. Veliku vrijednost ima i zajednički rad učitelja, međusobna suradnja, prijateljstvo i zajedničko stručno usavršavanje koje pridonosi boljem svakodnevnom zajedničkom radu u nastavi. Kako biste ukratko ocijenili rad XIII. saziva Akademije? Što Vas se je posebno dojmilo?

Ovogodišnji XIII. saziv je pomno i promišljeno planiran, vršene su duge i kvalitetne pripreme, a rad se odvija u vrlo ugodnom ozračju. Ova generacija je izuzetno pristojna, pažljiva i zainteresirana. Radujem se zbog svega toga. Vjerujem da će Akademija još dugo raditi jer jeuhvatila duboke korijene u našoj školi. Posebno me veseli što se u radu Akademije ne osjeća moj odlazak u mirovinu, već učenici i učitelji i dalje s puno žara rade na upoznavanju zavičajne povijesti i kulture, identiteta i vrijednosti koje su nam u nasljeđe ostavili naši stari.

Klara Tomažin i Ivona Žorić, PŠ Punat

UUččiteljice Ana iteljice Ana KirinKirinččiićć i Milica i Milica ŽŽuužžiićć

Utorak 19. listopada 2010.Utorak 19. listopada 2010.

POPOČČETAK MALE STAROSLAVENSKE AKADEMIJEETAK MALE STAROSLAVENSKE AKADEMIJE

Trinaesta sreTrinaesta sreććaa ……U utorak 19. listopada 2010. započela je Mala staroslavenska akademija. Ona se ove godine

održava trinaesti put, a ova je godina posebna jer obilježavamo 90. obljetnicu smrti Antuna Mahnića. Trinaesti saziv Akademije traje do 22. listopada 2010.

U 8.00 sati u OŠ Frana Krste Frankopana u Krku okupilo se mnoštvo darovitih učenika iz svih škola otoka Krka i OŠ Kraljevica u pratnji svojih učitelja. Nakon marende sudjelovali smo u svečanom otvaranju gdje nas je svih pozdravila voditeljica Akademije Milica Žužić, a ostali učitelji su predstavljali svoje radionice. Svim učenicima su bili dodijeljeni rasporedi održavanja Akademije i jedan zlatni privjesak s glagoljskim slovom kao simbol ovogodišnjeg saziva, koji predstavlja novčić iz Mahnićeve posujilnice. Svojim je prisustvom otvorenje Akademije uveličala i viša savjetnica za povijest mr. sc. Marijana Marinović.

Nakon svečanog otvaranja Akademije krenuli smo u povijesnu šetnju starim gradom Krkom. Počela su četiri dana zanimljivog druženja.

Luka Bošnjak, MŠ Krk

Utorak, 19. listopada 2010.Utorak, 19. listopada 2010.Učiteljica Milica Žužić

Identitet u kontekstu Identitet u kontekstu MahniMahniććevaeva poimanja identitetapoimanja identitetaU dvorani Biskupskog dvora učiteljica Milica Žužić održala nam je predavanje o identitetu. Postoje

razne vrste identiteta. On nam govori o tome tko smo, što smo, otkud dolazimo… Identitet je ono po čem smo prepoznatljivi i uvijek posebni bez obzira na okolnosti. Osobni identitet možemo otkriti slinom, kosom, krvlju i otiskom prsta…Ostavljali smo svoj otisak prsta na papiru, a u tome nam je pomogla tinta. Tom metodom se služe i najpoznatije kriminalističke agencije. Zaključili smo kako svatko ima različit otisak prsta, to znači da danas na svijetu ima 6.7 milijardi identiteta. Ostavili smo svoj otisak prsta za uspomenu. To je samo jedan od naših identiteta. U Maloj staroslavenskoj akademiji mi se upoznajemo sa zavičajnom povijesti tj. našim povijesnim i kulturnim identitetom prema kojem smo također prepoznatljivi u svijetu. Biskup Antun Mahnić u vrijeme svoje biskupske službe na otoku Krku osobito se zalagao za očuvanje glagoljaškog hrvatskog identiteta.

Dominik Dujmović, PŠ Baška

Učitelj Tvrtko BožićOtok Krk 1920. godineOtok Krk 1920. godine

Nakon doručka i upoznavanja s programom zajedno s učiteljima uputili smo se uskim ulicama grada Krka prema Biskupskom dvoru gdje smo slušali kratka predavanja. Jedno od tih predavanja bilo je i ono učitelja Tvrtka Božića na temu otoka Krka 1920. godine.

Da bi nam bilo zanimljivije i da bi lakše zapamtili, učitelj Božić je sve što nam je govorio prikazivao uz pomoć računala na velikom platnu. Svi smo ga pozorno slušali. Pričao nam je o otoku Krku i gradu Rijeci od početka 20-og stoljeća do 1920. godine. Govorio je o Habsburgovcima na našem prostoru i najburnijim godinama kada je D'Annuzio sa svojim talijanskim arditima činio sve da okupira Rijeku i Kvarnerske otoke jer su ih htjeli pripojiti Italiji. Govorio je i o nekim otočkim svećenicima koji su se svojim radom istaknuli za vrijeme tih godina otpora Talijanima.

Pokazao nam je mnogo slika i raznih povijesnih zemljovida. Zaključili smo da su kroz prošlost otok Krk, grad Rijeka i otoci na Kvarneru mijenjali mnoge vladare i države.

Franko Petrov, MFranko Petrov, MŠŠ KrkKrk

Za trajanja ovogodišnje Akademije imali smo prilike čuti razna predavanja, o svakom smo nešto

zabilježili…

Za trajanja ovogodiZa trajanja ovogodiššnje Akademije imali smo nje Akademije imali smo prilike prilike ččuti razna predavanja, o svakom smo neuti razna predavanja, o svakom smo neššto to

zabiljezabilježžiliili……

Učitelj Tvrtko Božić u KatedraliMahniMahniććevev socijalni rad s naglaskom socijalni rad s naglaskom nana šštednotedno--kreditne zadruge, kreditne zadruge,

posujilniceposujilniceOvo predavanje učitelj Tvrtko Božić održao je u krčkoj katedrali gdje nam je opisivao

Mahnićev socijalni rad. Mahnić je došao na Krk 1897. godine. Uvidio je da su seljaci bili u teškim financijskim problemima te je odlučio osnovati list imenom Pučki prijatelj kako bi im različitim člancima pomagao u rješavanju njihovih problema. Novine su bile vrlo skromno tiskane, tj. bez slika, ali vrlo važne za seljake. Vremenom su mijenjale svoj izgled različitim ilustracijama. Mahniću je bio uzor i svećenik F. Raiffeisen, koji je poticao ljude da štede i čuvaju novac. Po njemu je i dobila naziv današnja Raiffaisen banka. To je Mahniću dalo ideju da na Krku osnuje posujilnice. To su bile kreditno-štedne zadruge koje su uz veoma niske kamate posuđivale novac seljacima koji su bili u financijskim problemima te im tako pomagale. Uređivanje Pučkog prijatelja i osnivanje posujilnica bili su okosnica Mahnićevog socijalnog rada.

Dunja Nekić i Vanda Pereković, MŠ Krk

Učiteljica Ana KirinčićKrKrččki biskupiki biskupi

Za vrijeme našeg posjeta Katedrali učiteljica Ana Kirinčić održala je predavanje O krčkim biskupima sahranjenima u Katedrali.

Saznali smo da je u Katedrali sahranjeno 57 krčkih biskupa. Neke od njih učiteljica je i izdvojila. Prvi poznati biskup bio je biskup Andrija, zatim se osvrnula na sve biskupe koji su službovali na otoku u 19. i 20. stoljeću, a koji su za sobom ostavili jedan poseban trag. To su bili biskup Ivan Vitezić koji je sa svojim bratom Dinkom Vitezićem osnovao Knjižnicu braće Vitezić, biskup Franjo Anijan Feretić, Antun Mahnić, Josip Srebrenić, Karmelo Zazinović, Josip Bozanić i sadašnji biskup Valter Župan.

Antun Mahnić posebno je izdvojen, a njegov je rad i tema ovogodišnjeg saziva. Ines Duraković, MŠ Krk

Učiteljica Željka MištaTrg krTrg krččkih glagoljakih glagoljašša, sjeverna gradska vrata i vjekovna glavna a, sjeverna gradska vrata i vjekovna glavna otootoččna komunikacija između na komunikacija između FulfiniumaFulfiniuma i i VecleVecle

Drugi dan započeli smo predavanjem učiteljice Željke Mišta, a tema je bila: Trg krčkih glagoljaša, sjeverna gradska vrata i vjekovna glavna otočna komunikacija između Fulfiniuma i Vecle. Učiteljica nam je najprije govorila o sjevernim gradskim vratima te usporedila gradove Fulfinum i Veclu. Rekla je da se je Vecla nastavila nadograđivati na jednom mjestu, a stanovnici Fulfinuma preselili su se na uzvisinu. Predavanje o Trgu krkčkih glagoljaša odslušali smo ispred crkve Majke Božje od Zdravlja gdje se trg i nalazi. Postojao je još u rimsko doba tijekom više stoljeća. On je dobio ime po tome što su franjevci i benediktinci bili glagoljaši. Ime mu je još bilo i Omladinski trg.

Ines Duraković, MŠ Krk

Učiteljica Dajana OravecMajka BoMajka Božžja od Zdravljaja od Zdravlja

Učiteljica Dijana Oravec održala nam je predavanje u crkvi Majke Božje od Zdravlja. U 18 st. Krkom je harala strašna i opasna bolest kolera. Ljudi su se molili Majci Božjoj da istjera bolest. Njoj u čast je obnovljena nekadašnja crkva Sv. Mihovila koja je odlaskom benediktinaca bila propala i posvećena je Majci Božjoj od Zdravlja. Prvotna crkva bila je građena je u romaničkom stilu. Ona je jedna od tri na otoku Krku koja ima ulaz kroz zvonik. Ima osam različitih stupova. Smatra se da su pronađeni u starim rimskim hramovima i crkvama te ugrađeni. Na ulazu je prije bila jedna polukružna kamena ploča na kojoj je bila uklesana ruka s tri prsta koja je označavala Oca, Sina i Duha Svetoga, a ponad je bio latinski natpis o gradnji crkve. Crkva Majke Božje od Zdravlja smještena je pokraj OŠ Krk.

Dominik Dujmović, PŠ Baška

Srijeda, 20. listopada 2010.Srijeda, 20. listopada 2010.Srijeda, 20. listopada 2010.

Fra Petar RunjeAntun Antun MahniMahnićć i franjevcii franjevci

Nakon kratkog predavanja u crkvi franjevačkog samostana o franjevačkom redu, fra Petar Runje je započeo predavanje o Antunu Mahniću i njegovoj vezi s franjevcima. Antun Mahnić je po narodnosti bio Slovenac i nije znao glagoljicu pa ga je papa postavio za biskupa Krčke biskupije misleći da će on ostvariti njegova nastojanja oko ukidanja glagoljice i staroslavenskog jezika. Mahnić je shvatio koliko je glagoljica važna pa se i sam za nju počeo zalagati. U učenju glagoljice pomagali su mu franjevci, posebno Parčić i Vajs, koji je dolazio u Krk. Mahnić je zato rado surađivao s franjevcima i za vrijeme bogoslovije u franjevačkom samostanu, uvijek je bio prisutan na ispitima za mlade bogoslove. Htio je na Glavotoku urediti samostan za duhovnu obnovu svećenika.

Franko Petrov, MŠ Krk

Učiteljica Mirjana ŽužićO benediktinskome reduO benediktinskome redu

Predavanje o benediktinskome redu održala je vjeroučiteljica Mirjana Žužić u benediktinskome samostanu gdje smo se upoznali s časnom sestrom Mirom i kandidatkinjama Zrinkom i Božicom.

U benediktinskome samostanu živi 6 sestara koje su nas radosno primile u goste. Časna sestra Mira je već 12 godina u samostanu. Opisala nam je jedan običan dan u benediktinskome samostanu. Svako jutro se dižu u 04:30 te se počnu spremati za jutarnju misu koja počinje u 05:00 sati ujutro. Kada se pomole i misa završi, krenu na doručak. Poslije doručka i ručka sve časne sestre moraju obavezno pročitati duhovno štivo. Zatim se svi okupe i pričaju svakakve anegdote, viceve i šale. Kada zvoni 9 čas svi pođu u svoje sobe na spavanje. Pritom, nitko ne smije pričati ni s kime.

Kandidatkinje Zrinka (32) i Božica (46) planiraju se zarediti u našem krčkom samostanu. Zrinka dolazi iz Splita i isto tako nam je ispričala zašto planira otići u samostan. Iako je radila svakakve stvari poput bojanja kose u crvenu, rozu i stavljala piercing, jednoga dana odlučila je otići u samostan. Ovu priču slušali smo sa zanimanjem.

Dunja Nekić, MŠ Krk

Vlč. Antun BozanićBiskup Antun Biskup Antun MahniMahnićć

Prije pjevanja u glagoljaškoj radionici u vjeronaučnu učionicu došao je dr. Anton Bozanić i održao nam jedno kratko predavanje o Antunu Mahniću. Dr. Anton Bozanić ukratko nam je opisao dolazak Antuna Mahnića na otok Krk i njegovo zalaganje za glagoljicu. Najviše me se dojmila Antunova predanost glagoljici i staroslavenskom jeziku. Antun Mahnić osnovao je Staroslavensku akademiju. Staroslavenska akademija je osnovana 1902. godine. Govorio nam je o Ćirilu i Metodu, a oni su izmislili glagoljicu u 9. stoljeću. Saznali smo da su stavljenjem ruku na glagoljsku knjigu, koju su u Češku donijeli omišaljski benediktinci, dugo vremena svi francuski vladari polagali svoje vladarske zavjete. Bilo nam je jako zanimljivo i vrlo poučno.

Doria Dasović, MŠ Krk

ČČetvrtak, 21. listopada 2010etvrtak, 21. listopada 2010..

Dr. Franjo VelčićVrijednost Vrijednost MahniMahniććevaeva djelovanja i badjelovanja i bašštinetine

Predavanje je održao profesor crkvene povijesti dr. Franjo Velčić u crkvi Majke Božje od Zdravlja.Antun Mahnić je bio vrlo cijenjen krčki biskup. On je vidio potencijal u mladima te je odlučio osnovati

novine imenom Luč. Tiskale su se u Krku u tiskari Kurykta. Mnoga su djeca i studenti pisali članke za Lučtako da Mahnić nije zanemario nikoga. Antun Mahnić imao je veliku ideju koja mu se nije ostvarila - imati svoju hrvatsko-katoličku enciklopediju.

Nažalost, 4. travnja 1919. godine talijanski admiral je došao po Mahnića i rekao mu je da se mora spremiti jer ide na liječenje. Međutim, Mahnić je htio poći jedino ako s njime ode doktor koji mu je bio vrlo dobar prijatelj. Tada su odveli Mahnića u Rim. Mahnić se je razbolio u tamošnjem samostanu, otputovao je u Zagreb gdje je i umro.

Dunja Nekić, MŠ Krk

Učitelj Tvrtko BožićDogradnja Katedrale i Dogradnja Katedrale i ŠŠto se sve moto se sve možže ie iššččitati u reljefu na jednom kapiteluitati u reljefu na jednom kapitelu

Učiteljica Dina Valković SokolićFrankopanskaFrankopanska kapelakapela

Učitelj Dragan MalnarGrob kapetana Cikute Grob kapetana Cikute –– zapovjednika krzapovjednika krččke galije u bitci kod ke galije u bitci kod LepantaLepanta

Poslije predavanja u crkvi Majke Božje od Zdravlja krenuli smo u Katedralu. Tamo su nam učitelj Tvrtko Božić i učiteljica Dina Valković Sokolić nešto ukratko rekli o crkvi. Naša Katedrala nastala je na mjestu gdje su prije bile terme. Učitelj Božić nam je pokazao kameni zapis koji govori o nadograđivanju crkve. Sa svake strane crkve nalaze se kapele koje nose ime sv. Nikole, sv. Barbare, Srca Isusova... Pogledali smo i kapitel koji prikazuje kršćanske simbole. Najviše mi je bila zanimljiva legenda o sv. Barbari, o tome kako se ona protivila svome ocu zato jer je prihvatila kršćanstvo, a otac joj je bio nevjernik i jako se protivio tome. Barbara je ustrajala u tome da ostane kršćanka. Ipak to nije završilo dobro zato jer ju je vlastiti otac pogubio. Postala je mučenica i zaštitnica topnika.

U crkvi nam je predavanje održao i učitelj Dragan Malnar. Govorio nam je o kapetanu Cikuti koji je bio zapovjednik na galiji gdje su Krčani bili galijoti. Oni su sudjelovali bitci kod Lepanta u borbi za kršćanstvo. Stradali su, a grob tog kapetana nalazi se u našoj Katedrali.

Jako su mi se svidjela sva predavanja i bila su vrlo poučna. Saznala sam mnoge stvari o povijesti svoje crkve.

Doria Dasović, MŠ Krk

Učiteljica Bruna JustinićIstraIstražživanje kompleksa Katedraleivanje kompleksa Katedrale

Treći dan smo šetnju započeli vođenjem učiteljice Milice Žužić. Išli smo prema Katedrali niz Bombe do Pizanskih vrata (istočna vrata grada Krka). Zatim smo preko Kamplina došli doKatedrale.

Istraživali smo kompleks Katedrale o kojem nam je govorila učiteljica Bruna Justinić, saznali smo da i mala crkva može biti katedrala ako ima biskupsku stolicu. Zatim je spomenula da se kompleks Katedrale sastoji od tri crkve i da je to rijetkost na području Hrvatske. Osim Katedrale koja je posvećena Majci Božjoj uz nju se nalazi crkva Sv. Margarete, a na njenom katu nalazi se crkva Sv. Kvirina u kojoj se može pogledati zbirka sakralnih predmeta koju mi nismo uspjeli vidjeti. Nakon kratkog predavanja ušli smo u Katedralu.

Ines Duraković, MŠ Krk

Arheolog Nino NovakO O FrankopanskomFrankopanskom kakašštelutelu

Nakon kratkog odmora okupili smo se ispred Frankopanskog kaštela. Uz vodstvo poznatog arheologa Nina Novaka ušli smo u veliku kulu za koju smo svi mislili da je u prošlosti bila sudnica, no arheolog nam je objasnio da su najnovija istraživanja dovela do saznanja da je kula u prošlosti bila viša i da nije bila kula nego zvonik Katedrale. Nakon izgradnje sadašnjeg zvonika taj zvonik je snižen i pretvoren u obrambenu kulu. Nakon tog govora Nina Novaka postali smo još znatiželjniji. Uputili smo se kroz velika kamena vrata i došli smo u unutrašnjost kaštela. Arheolog Nino nam je pričao o kulama i iz kojeg su razdoblja. Bilo je veoma zanimljivo. Krenuli smo prema okrugloj kuli u kojoj su bile izložene mnoge iskopine. Vidjeli smo ostatke oltarnepregrade i ostatke mozaika. Uskim stubištem krenuli smo na kat kule gdje su bila mala vrata. Izašli smo na zidine. Vidjeli smo cijeli grad i otoke Plavnik, Lošinj, Cres i Rab. Bilo je vrlo zanimljivo.

Franko Petrov, MŠ Krk