REDOVITO PRATIMO OPINE: Crnac, ainci, aavica, Gradina, Luka, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomaa, Sopje, Suhopolje, Špiši Bukovica, Voin, Zdenci
FO TO
VAŠA BANKA
itelji Taborišta slave svog zaštitnika, Sv. Leopolda Mandia str. 4
str. 4 GODINA LXV I BROJ 3055 I ETVRTAK I 11 I 5 I 2017 I CIJENA 7 KUNA
Dvadesetak primalja Ope bolnice Virovitica proslavile su svoj dan, 5. svibnja, rezerviran za
podizanje svijesti o vanosti primaljstva i neizostavnoj ulozi koju primalja ima u ivotu svake trudnice
U stravinoj prometnoj nesrei kod Bjelovara poginulo pet osoba str. 25
Virovitiko-podravska upanija lider u navodnjavanju
str. 8
V IR
O V
IT I
ZA GRADONAELNIKA IVICA KIRIN, dipl. ing.
MI RADIMO...
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
BESPLATAN INTERNET I PUNJENJE MOBITELA NA GRADSKOJ “ŠPICI”
Virovitiani dobili “pametnu klupu”, uskoro stie i solarno drvee Od prošlog vikenda Virovitiani u šetnji gradom mogu besplatno napuniti mobitel i surfati internetom na tzv. "pametnoj klupi". Steora pametna klupa koja se puni uz pomo solarne energije postavljena je ispred Robne kue. Na njoj je, kao i na svakoj klupi, mogue odmoriti se, ali i beino napuniti mobitele novije generacije te surfati internetom. - Onima koji imaju starije mobitele na raspolaganju je i tradicionalno punjenje, uz pomo punjaa. Ima dva pametna USB prikljuka koji se nalaze sa strane - objasnio je gradonaelnik Ivica Kirin. Solarna klupa postavljena je u suradnji s T-comom i cijena joj je oko 20.000 kuna,
kae. Uz pomo tzv. hot-spotova mogue je besplatno surfati internetom u krugu od 15 metara od klupe. - Nadam se da e graani iskoristiti ovu priliku, a uskoro emo sline klupe postaviti i na druge lokacije u gradu, ispred Gimnazije Petra Preradovia, Palae Pejaevi i gradske trnice – kae I. Kirin.
Najavio je da e na buduoj šetnici ispred Gimnazije i Doma kulture (bivši Dom hrvatske vojske) biti postavljeno i tzv. pametno solarno drvo. Ono e prolaznicima omoguiti punjenje mobitela, tableta, pa i fotoaparata, a nou e svijetliti uz pomo LED rasvjete.
M. Lovrenc
Vidjela sam pametnu klupu, ali je još nisam koristila – kae Nataša Mareni iz Špiši Bukovice. - Mislim da e biti vrlo korisna, osobito za mlade generacije. Danas su mobiteli i internet u upotrebi 24 sata dnevno, a esto se dogodi da je baterija prazna. Zato vjerujem da emo klupu koristiti i da nee biti zapostavljena, a zgodno je što se na njoj, dok punimo mobitele, moemo i odmoriti – smatra N. Mareni.
. .
Što kau mladi?
Poeli radovi na pješakom mostu preko rijeke Oenice u Ulici Petra Preradovia u Virovitici U Ulici Petra Preradovia u Virovitici poeli su radovi na izgradnji 18 metarskog pješakog mosta preko rijeke Oenice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 380.000 kuna, od kojih e Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja sufinancirati sa 120.000,00 kuna. Radove je obišao i virovitiki gradonaelnik Ivica Kirin. Naglasio je da e ovom investicijom još jedna potencijalno opasna toka u Virovitici postati prošlost.
Mlo
Virovitiki vatrogasci proslavili svog nebeskog zaštitnika Blagdan Svetog Florijana, sveca kojemu se kršanski narod kroz duga stoljea molio za pomo protiv pogibelji ognja, poplave i drugih nepogoda, slavi se u Katolikoj crkvi 4.svibnja. Uz mnogobrojne vatrogasce, svog nebeskog zaštitnika prigodnim druenjem i prisustvovanjem svetoj misi u upnoj crkvi Sv. Roka proslavili su i lanovi DVD-a Virovitica. Povodom Mjeseca zaštite od poara, Dan vatrogastva i Dana sv. Florijana zaštitnika svih vatrogasaca prijem za predstavnike Vatrogasne zajednice grada Virovitice upriliio je gradonaelnik Grada Virovitice Ivica Kirin, zahvalivši im se na svemu što su do sada uinili za naš grad, posebno istaknuvši da je danas JVP jedna od najopremljenijih postrojbi u Republici Hrvatskoj. cip
V IR
O V
IT I
Grad Virovitica je, uz savjetodavnu pomo Razvojne agencije VTA prijavio na natjeaj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za Podmjeru 7.4. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ – provedba tipa operacije 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ projekt rekonstrukcije rekreacijske zone na Virovitikim jezerima ukupne vrijednosti 7.103.937,50 kuna.
U sklopu projekta predvieno je ureenje prva tri jezera i okolnog podruja što ukljuuje: ureenje djejih igrališta, izgradnju sportskih terena za odbojku na pijesku i badminton, gledalište, teren za boanje i viseu kuglanu te ureenje prostora za adrenalinski park i paintball. Takoer je predviena izgradnja drvenih molova uz obalu te ureenje pješakih staza kao i nabava novih setova klupa i stolova, ognjišta, roštilja i nadstrešnica.
Cilj projekta je uiniti prostor Virovitikih jezera atraktivnim i dostupnim koristei prirodne materijale kako bi se zadrao izvorni identitet. Projekt e doprinijeti razvoju turistike infrastrukture i podii razinu kvalitete društvenog
ivota, omoguavanjem pristupa zabavnim turistikim sadrajima. Planiranim projektom u potpunosti e se urediti prostor od prvog do treeg ribnjaka, na nain da se Virovitika jezera pretvore u atraktivnu lokaciju. vta.hr
U TABORIŠTU ZAPOELO OBILJEAVANJE DANA MJESNOG ODBORA I UPE SV. LEOPOLDA MANDIA
U okviru proslave odrana i sveana sjednica Vijea mjesnog odbora Nizom manifestacija itelji Taborišta i ove godine slave Dan mjesnog odbora i svog nebeskog zaštitnika Sv. Leopolda Mandia. Program proslave poeo je otkrivanjem spomen ploe, na sjeanja iz 90-tih ispred mjesnog doma gdje je Mirko Farkaš, zapovjednik Dragovoljakog voda Taborište, tom prigodom upoznao i prisjetio sve prisutne s njihovim ratnim putem. Nakon predstavljanja ratnog puta, Mirko Farkaš i gradonaelnik Ivica Kirin otkrili su spomen plou, nakon ega je pomonik ministra branitelja Nenad Krii, uz nekoliko prigodnih rijei u mjesnom domu i otvorio izlobu „Naš ratni put“. Sveanost je nastavljena u mjesnom domu sveanom sjednicom Vijea mjesnog odbora kojoj su prisustvovali mnogobrojni predstavnici
braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, gradonaelnik Ivica Kirin, njegova zamjenica eljka Grahovac, predsjednica Gradskog vijea Lahorka Weiss, te lanovi UHBDDR-a ogranak „Vukovi“ Taborište. Tom prigodom sve
prisutne pozdravio je predsjednik “Vukova” Mirko Vuleti, a nazonima se obratio i virovitiki gradonaelnik, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u postavljanju ove ploe, kao i za sve ono što se ini za boljitak Taborišta, ali i samog grada Virovitice.
Tom prigodom predsjednik Vijea mjesnog odbora eljko Hei predstavio je realizirane projekte u protekle tri godine mandata ovoga saziva Vijea. Tom prigodom, zahvalio je na izvrsnoj suradnji s gradskom upravom, kao i tvrtkama u vlasništvu grada. Takoer je i istaknuo neke projekte koji su na poseban nain potrebni za sigurniji i bolji ivot mještana Taborišta, a na poseban nain istakao je ureenje prunog prijelaza u Podravskoj ulici, koji svakodnevno ugroava ivote, posebno djece koja svakodnevno ovim putem idu u školu, ali i ostalih mještana Taborišta. Na kraju sveane sjednice, eljko Hei sve prisutne je pozvao na proslavu dana mjesta u upe „Leopoldovo 2017“, koja se ove godine obiljeava ak sedam dana.
B. B.
Lokalna akcijska grupa “Virovitiki prsten”, u suradnji sa Savjetodavnom slubom Virovitiko-podravske upanije, poela je s organiziranjem predavanja na kojima predstavlja aktualne natjeaje raspisane u sklopu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« iz Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Voditeljica Savjetodavne slube i predsjednica LAG “Virovitiki prsten” Ljubica Kravaršan istakla je tim povodom vanost korištenja Podmjere 4.1., odnosno da se poljoprivredna proizvodnja bez ovakvih ulaganja , odnosno korištenja sredstava iz EU, a shodno europskom trištu, više
ne isplati. Korištenjem sredstava EU poljoprivrednik e zadovoljiti i kvalitativne i kvantitativne norme koje e mu omoguiti ravnopravnu konkurentnost na velikom EU trištu
Prvo predavanje, s ciljem upoznavanja potencijalnih prijavitelja o uvjetima prihvatljivosti, prihvatljivim aktivnostima, visini potpore,
kriterijima odabira te postupcima dodjele potpore za pet raspisanih natjeaja, odrano je u Društvenom domu u Gornjem Bazju, gdje je u uvodu predavanja naelnik opine Luka uro Bukvi upoznao nazone s prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
B. S.
ET VRTA
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
VIRO VITICA
(NE)SIGURNI U PROMETU: ZAJEDNIKA AKCIJA POLICIJE, AUTOKLUBA VIROVITICA I UDRUGE RODA Tek svako etvrto dijete na virovitikim prometnicama vozi se vezano u autosjedalici Voze li roditelji na virovitikim prometnicama svoju djecu sigurno i po propisima, tj. vezane u autosjedalici, bilo je pitanje na koje su odgovor u zajednikoj preventivnoj akciji potraili djelatnici PU Virovitiko- podravske, Udruge Roda i Autokluba Virovitica. A ona je pokazala sljedee: ne, roditelji svoju djecu na virovitikim prometnicama, u veini sluajeva, ne prevoze sigurno! Tonije, od 52 djece, koliko su u sat vremena trajanja akcije organizatori izbrojali u vozilima u prometu, samo je 12 njih bilo prevoeno na propisan nain. Ostala djeca prevoena su na prednjem ili stranjem sjedalu bez sjedalice i postolja. Od 20 djece koja su i bila u autosjedalicama ili na postolju, 8 njih nije bilo vezano u njima.
NAJKRAE RELACIJE SU I NAJOPASNIJE
Praksa je to koja se moe pokazati kobnom ve i pri brzini od 30 kilometara na sat, upozoravaju prometni strunjaci koji diljem Virovitiko-podravske upanije provode preventivne akcije usmjerene upravo na vozae, suvozae i roditelje. Virovitika akcija pokazala je da tek 63 posto vozaa koristi sigurnosni pojas prilikom vonje. -Bez pojasa, i mala brzina je dovoljna za nesreu. Tijelo bi se nastavilo kretati po inerciji, došlo bi do ozljeda ruku, glave, prsnog koša, nogu, gotovo cijelog tijela, upozorava Robert Valentekovi, tajnik Autokluba Virovitica. Ako se pritom u automobilu vozi i dijete ili više njih, a nisu vezana, silina udarca prilikom sudara ili
prevrtanja moe uzrokovati daleko ozbiljnije, pa i fatalne posljedice. -Pravilo je: pojas uvijek, bez iznimke, a dijete mora biti pravilno vezano u autosjedalici prilagoenoj dobi djeteta. Sjedalica pritom mora biti sigurno privršena, pojas ne smije biti prelabav ili uvijen. Preporuka je da se sjedalica nalazi na stranjem sjedalu u automobilu, objašnjava nam Anita Reli, policijska slubenica za preventivu u cestovnom prometu PU Virovitiko-podravske. U školama, vrtiima, rodilištu i drugim institucijama Anita godinama educira roditelje o vanosti i ispravnom nainu korištenja sjedalica. Vrtika populacija, pokazuju statistike,
osvještenija je o korištenju sjedalica, dok se roditelji mališana koji ne idu u vrti eše ogluše na propise. Pogotovo kada je rije o kratkim relacijama, vonji koja traje svega nekoliko minuta, upozorava A. Reli, dodajui da je upravo to vrijeme kada se, prema crnim brojkama, najviše nesrea i dogodi. -Da, najvei broj nesrea dogodi se na samo par kilometara od kue. U automobil sjedamo nekoliko puta dnevno, vozimo se na kraim relacijama i to poveava mogunost prometnih nesrea. A upravo tada se pojas i sjedalica najmanje koriste – iskustvo je Anite Reli koje potvruju i brojke.
ZA NJIH JE SJEDALICA OBAVEZNA
U zajednikoj akciji PU Virovitiko- podravske, Auto kluba Virovitica i Udruge Roda Virovitiani su mogli isprobati simulatore sudara, prevrtanja s ceste i tzv. pijane
naoale te strunjacima dati pregledati autosjedalicu. Majka osmomjesenog Nikole, Jelena Kolesari Škori, zadovoljna je jer je njihova sjedalica dobila “zeleno” svjetlo nakon pregleda strunjaka, što se tie poloaja, sigurnosti i naina na koji se u sjedalici njen mališan svaki dan vozi. -Za nas je autosjedalica imperativ, od prvog dana, kada smo koristili tzv. jaje, pa sve do danas. Nikolu vozim u sjedalici, vezanog, uvijek, premda išli u drugu ulicu i premda vonja traje samo tri minute, kazala nam je Jelena Kolesari Škori. Za obitelj urevi iz Virovitice autosjedalice su takoer neizostavni dio vonje mališana. Zbog tree, velike sjedalice koja je nakon tzv. jajeta morala pronai svoje mjesto uz ve dvije postojee na stranjem sjedalu, obitelj je morala nedavno kupiti novi automobil. -Bez autosjedalica ne izlazimo ni iz dvorišta automobilom. Djeca su uvijek vezana jer su mi uvijek u glavi one situacije, slike nesrea koje se mogu dogoditi i elimo uiniti sve što je mogue da ih od toga zaštitimo, rekao nam je Matija urevi. Josipa (6), Pavla (4) i Toma (1) ve su navikli na vrste pojaseve i vonju u sjedalici, jer su roditelji strogi po tom pitanju. Kako bi kupili i postavili najbolju, Staša i Matija urevi traili su informacije po internetu, gledali testove sigurnosti, slušali druga iskustva. -Vozimo se vezani, svi, a ako je baš kriza, onda emo radije stati i imati nekoliko pauzi u vonji do odredišta, nego da zbog par minuta nepanje riskiramo strašne posljedice , kazao nam je Matija urevi.
Tekst i fotografije: Marija Lovrenc
Za obitelj urevi autosjedalice su obavezne – Josipa, Pavla i Toma uvijek su vezani u njima
Najvei broj nesrea dogodi se na samo par kilometara od kue. U automobil sjedamo nekoliko puta dnevno, vozimo se na kraim relacijama i to poveava mogunost prometnih nesrea. A upravo tada se pojas i sjedalica najmanje koriste – iskustvo je policajke A. Reli.
Tanja Uremovi, Anita Reli i mama Jelena Kolesari Škori
Rabljena autosjedalica? Da, ali samo od poznanika Strunjaci roditeljima savjetuju da dobro proue vrstu sjedalica, odaberu onu prilagoenu dobi i teini djeteta te je ispravno postave u automo- bil. - Svaka djeja sjedalica je sigurna, ali samo ako je privršena i ako je dijete u njoj pravilno vezano – kae Tanja Uremovi iz Udruge Roda. Podatci pokazuju da naalost, ak 60 do 70 posto roditelja griješi prilikom korištenja sjedalice. Kupiti rabljenu sjedalicu pitanje je o kojem roditelji i strunjaci ve godinama razgovaraju i odluuju. - U naelu ne, odnosno kupiti samo ako znaju prijašnjeg vlasnika koji e im iskreno rei o starosti sjedalice i je li sudjelovala u nesrei. Svako ošteenje, s kojim roditelj nije upoznat, opasnost je za dijete koje se u sjedalici nalazi – upozorava T. Uremovi.
V IR
O V
IT I
VI RO
VI TI
CA GRAD POTPISAO UGOVOR SA 71 NEZAPOSLENOM OSOBOM ZA DVA DRUŠTVENO KORISNA PROGRAMA
Javni radovi usmjereni na odravanje gradskih površina i pomo starijim i nemonim graanima Grad Virovitica potpisao je ugovore sa 71 osobom koje e u trajanju od šest mjeseci raditi u javnim radovima na virovitikom podruju. Rije je o programu odravanja gradskih površina te pomo u kui starijim i nemonim osobama. - Hvala svima koji sudjeluju u javnim radovima jer e njihovim trudom grad izgledati ljepše, a stariji dobiti pomo koju zasluuju – rekao je gradonaelnik Ivica Kirin. Javni radovi financiraju se iz dravnog
prorauna, putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a grad Virovitica svakom je radniku pritom osigurao putne troškove, opremu i obuku koju moraju proi prije poetka radova, objašnjava I. Kirin. Dodao je da je u posljednjih desetak godina grad Virovitica u javnim radovima zaposlio oko 700 ljudi te da je iz dravnog prorauna za te potrebe iskorišteno oko 10 milijuna kuna
M.Lo.
DO 15. SVIBNJA TRAJU PRIJAVE ZA UPIS U DJEJI VRTI CVRAK
Mališanima na raspolaganju 115 slobodnih mjesta, formiraju se 4 nove skupine
U virovitikom Djejem vrtiu Cvrak u tijeku su prijave za upis djece u novu pedagošku godinu. Odlaskom predškolaca oslobodilo se 115 mjesta, pa se za cjelodnevni program vrtia pripremaju 4 potpuno nove skupine. -Oekujemo najvei broj djece godišta 2014., 2015. i 2016., za koje se formiraju nove, dok e starija djeca biti upisana u postojee skupine, o upisu nam kazuje ravnateljica vrtia Anka Tomac. Ove godine, u odnosu na prijašnje, roditelji prilikom prijava za upis nee moi odabrati skupinu za vjerski program. -Naalost, nemamo dovoljno odgajateljica za tu vrstu programa, on propisuje dvije osobe, a naša odgajateljica Marija urevi ove godine odlazi u mirovinu pa nemamo
novu odgajateljicu koja bi zauzela njeno mjesto. Nadamo se da e se uskoro netko iz kolektiva odluiti na doškolovanje, poloiti potrebne ispite i da emo vjerski program opet moi roditeljima ponuditi ve sljedee godine, kazuje Anka Tomac. Unato poveanim troškovima poslovanja, u vrtiu istiu kako se ekonomska cijena njihovih usluga nije mijenjala. Zato e od ukupno dvije tisue kuna, koliko stoji cjelodnevni boravak za jedno dijete, roditelji i dalje plaati najviše 580 kuna po djetetu, a ostatak e sufinancirati Grad iz prorauna. NAJVEI INTERES ZA UPIS U
JASLICE Drugo pitanje, koje, uz cijenu, najviše zanima roditelje je upis najmlae generacije u jaslice, za koje se uvijek
trai mjesto više. -Prošle godine nismo mogli upisati 40 djece iz najmlae generacije, koji su ostali bez mjesta u skupinama. Još uvijek nemamo dovoljan broj odgojateljica. Neki od mališana dobili su svoje mjesto naknadno, pa su ih roditelji upisivali tijekom cijele godine, objašnjava nama Anka Tomac.
Sustav bodovanja za upis u vrti nije se mijenjao. Temeljni uvjeti prilikom prijave su da oba roditelja imaju prebivalište na podruju grada Virovitice i da su djeca primila sva obvezna cjepiva. Tko je ove godine ostvario pravo na vrti, roditelji e moi saznati 20. lipnja na oglasnoj ploi vrtia. Grad Virovitica ove godine osigurao je sredstva za zaposlenje defektologa/ rehabilitatora na puno radno vrijeme, a koji e raditi kao dio strunog tima vrtia u kojem su pedagog i psiholog. -Na natjeaju nam se dosad nitko nije javio, zbog specifinih uvjeta koji propisuju poloen struni ispit za vrti. Nadamo se da e se do nove pedagoške godine netko ipak javiti jer nam je defektolog/rehabilitator zaista potreban, o ovogodišnjim aktivnostima upisa u vrti, kazala nam je ravnateljica Anka Tomac, dodajui da redovan program vrtia trenutno pohaa i 20-ak djece s teškoama u razvoju.
mlo
• Oekujemo najvei broj djece godišta 2014., 2015. i 2016., za koje se formiraju nove skupine, dok e starija djeca biti upisana u one ve postojee, objašnjava ravnateljica Anka Tomac.
Napreduju radovi na izgradnji tribina na Vegeški Radovi na izgradnji tribina na Vegeški napreduju prema planu. Uvjerio se u to i sam gradonaelnik Ivica Kirin sa suradnicima u ponedjeljak dopodne kada su obišli radove koje izvodi Kudumija Trade d.o.o. Na dvije tribine bit e postavljeno dvjestotinjak sjedalica na kojima e se moi gledati utakmice, a najavljeno je da e se raditi i još jedna dodatna tribina krajem ljeta.
M. Ro.
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
U PA
N IJA
• Od ove godine Zavod za zapošljavanje ima i mjeru za poticanje zapošljavanje pod nazivom “Stalni sezonac”. To znai da ako osoba tijekom godine radi due od 6 mjeseci na sezonskim poslovima, za ostale mjesece u godini moe ostvariti odreeni doprinos koji e im osigurati Zavod
OEKUJE SE DA E SE U OVOGODIŠNJOJ SEZONI NA JADRANU ZAPOSLITI REKORDAN BROJ OSOBA IZ VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE
Slavonci najtraeniji radnici Poetak je turistike sezone i naši sezonski radnici ve su krenuli na posao, uglavnom u ugostiteljske objekte, hotele, restorane i autokampove na Jadranu. Do danas je s evidencije Podrunog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno 211 osoba, a kad se sezona “zahukta”, bit e ih i puno više. To nam je potvrdila i vršiteljica dunosti predstojnice Podrunog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Virovitica Lahorka Weiss. - Rezultati sezona na moru iz godine u godinu sve su bolje, a samim time poveana je i potranja za sezonskim radnicima. Slavonski sezonski radnici prepoznati su kao vrlo vrijedni i struni, a to su nam potvrdili i predstavnici dvadesetak hotelskih kua koje su krajem prošle i poetkom ove godine
posjetili naš Podruni ured za zapošljavanje. Cilj posjeta bio je, kao i prethodnih godina, upoznati nezaposlene s uvjetima sezonskog zapošljavanja, napraviti selekciju i u konanici zaposliti one koji su za to zainteresirani, a takvih je bilo uistinu mnogo. To pokazuju i brojke, od prošlogodišnjih 700 do ovogodišnjih ak 800 zaposlenih na Jadranu - kazala nam je Lahorka Weiss, dodajui kako e se tona brojka sezonaca znati uskoro, tj. kada pone vei val zapošljavanja
ZAPOŠLJAVANJEM SEZONACA SPAJAMO “ZELENU” I “PLAVU”
HRVATSKU Ove godine je Hrvatski zavod za zapošljavanje prvi put organizirao i sajam poslova u turizmu, koji se za podruje Slavonije odrao u Osijeku. Tim povodom Podruni ured iz Virovitice osigurao je besplatan prijevoz do Osijeka uenicima strukovnih škola kako bi se što bolje upoznali s poslovima u sezoni, posebice s
poslovima u ugostiteljstvu koji su vrlo traeni na podruju Jadrana. - Na taj nain uspjeli smo spojiti “zelenu” i “plavu” Hrvatsku. Vjerujem, a to pokazuju i naše ankete, da su sezonski radnici zadovoljni visinom plae i uvjetima smještaja, ali i samim radnim mjestima. I ovom prilikom bih napomenula da svi iz evidencije našeg ureda koji idu na sezonski rad na more imaju plaen putni trošak, a koji e im isplatiti Zavod za zapošljavanje im dostave svoj zahtjev za isplatom putnog troška. I naši podaci o broju nezaposlenih govore u prilog dobroj sezoni, a još vei pad nezaposlenih oekujemo u svibnju kada krene vei val zapošljavanja - naglašava Lahorka Weiss.
HZZ OD OVE GODINE PROVODI MJERE STALNOG ZAPOŠLJAVANJA
SEZONACA Osim toga sve je više ljudi, takozvanih stalnih sezonaca kod odreenih poslodavaca koji ih svake godine iznova zapošljavaju u svojim objektima. - Od ove godine Zavod za zapošljavanje ima i mjeru za poticanje zapošljavanja pod nazivom “Stalni sezonac”. Naime, ako osoba tijekom godine radi due od 6 mjeseci na sezonskim poslovima, za ostale mjesece u godini moe ostvariti odreeni doprinos koji e im osigurati Zavod za zapošljavanje. Pozivam i ovim putem sve koji su u toj kategoriji da se informiraju o mjerama koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Smatram da sve navedeno govori u prilog tome da nam se gospodarstvo popravlja te da nam jaa turizam, a što naravno stvara veu šansu nezaposlenima za zapošljavanje kako sezonskim, tako i stalnim poslom - kazala nam je o sezonskom zapošljavanju Lahorka Weiss.
Bruno Sokele
v.d. predstojnice HZZ-a PU Virovitica Lahorka Weiss
VESNA ROAK IZ VIROVITICE STALNI JE SEZONAC OD 2007. GODINE: Rad u sezoni omoguuje suprugu i meni pristojan ivot u ovo teško vrijeme Jedna od onih koji ve desetu godinu za redom rade u sezoni na moru je naša sugraanka Vesna Roak, koja je do prije dvije godine bila u evidenciji Podrunog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Virovitici, a sada je u mirovini. - I nakon odlaska u mirovinu nastavila sam s radom u sezoni, a radit u dok god bude zdravlja i snage. Razlog tome je 1600 kuna mirovine, što nije ni priblino dovoljno za kakav-takav ivot. U sezoni zaradim od 5 do 6 tisua kuna mjeseno, kako-kada. Istina je, nije lako, radi se “i svetkom i petkom”, esto od jutra do mraka, ali se i zaradi. Naravno, za ono vrijeme koje provedem u sezoni ne dobivam mirovinu. Po struci sam trgovac i bila sam zaposlena u pekari “Mikeš” u Virovitici. Stjecajem okolnosti ostala sam bez posla, a trebalo je ivjeti, plaati raune, negdje raditi. Te 2007. godine zaposlila sam se u restoranu u Vrsaru na mjestu pomone kuharice, odnosno pizza majstora, gdje sam radila sve do 2011. godine. Od 2012. radila sam na slinim poslovima u hotelu u Malinskoj, a unazad nekoliko godina kruh zaraujem u konobi u Petranima kraj Zadra. Kreem za nekoliko dana, a ostat u do kraja sezone, do jeseni. Nadam se da e me zdravlje posluiti i da e sve dobro proi, odnosno da e poslodavac biti zadovoljan te da e me trebati i idue godine. Puno mi to znai, jer meni i suprugu koji je takoer u mirovini to moe omoguiti pristojan ivot u ovo teško vrijeme - rekla nam je naša sugraanka, šezdesetogodišnja Vesna Roak. Foto: ilustracija
V IR
O V
IT I
U PA
N IJ
A U PODUZETNIKOJ ZONI KUANICA-MEDINCI PUŠTEN U RAD BIOPLINSKI POGON PODUZEA BIOINTEGRA VRIJEDAN 53 MILIJUNA KUNA
Uskoro e u sušari sušiti itarice slavonskih poljoprivrednika Na prigodnoj sveanosti u Poduzetnikoj zoni Kuanica – Medinci, u pogon je pušteno bioplinsko postrojenje tvrtke Biointegra kapaciteta 2,4 MW elektrine energije i 2 MW toplinske energije. Prema rijeima predsjednika Uprave, Olega Maksimova, u planu je skorašnja izgradnja sušare kako bi se toplinska energija iskoristila za sušenje itarica. Sveanosti su nazoili ministar poljoprivrede Tomislav Toluši, lan Uprave tvrtke Biointegra Pavel Levitov, obnašateljica dunosti upana Sanja Bošnjak, gradonaelnik grada Slatine Ivan Roštaš, upanijski proelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Igor Androvi… Biointegra je osnovana prije nekoliko godina, a sa svojim partnerima i sestrinskim tvrtkama posluje diljem Europe. Trenutno na podruju Slatine imaju 90 kooperanata, a u skoroj budunosti, nakon otvorenja novog pogona, sestrinske tvrtke Bioplin proizvodnja, oekuje se da e ih imati 150. -Zadovoljstvo nam je imati nove investitore jer to znai i otvaranje novih radnih mjesta, budunost za naše poljoprivrednike. S novim pogonom, proširit e s lista kooperanata, a osim toga, ovo nam pokazuje kako je Virovitiko-podravska upanija, energetski i ekološki osviještena upanija, istakao je tom prigodom upanijski proelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Igor Androvi. Obnašateljica dunosti upana Sanja Bošnjak je govorila o tome kako od ideje do realizacije treba nekada proi puno vremena, ali da i ovakvi projekti pokazuju kako se svaki trud isplati dok je ministar poljoprivrede, Tomislav Toluši, izmeu ostalog
istakao kako ovakvi pogoni nose direktna nova radna mjesta. -Kooperanti nalaze zajedniki jezik s investitorima, oni prodaju elektrinu energiju i svi su zadovoljni jer je ovo zdrav proces ulaganja. Ovo je još jedan pokazatelj da se u Slavoniji moe dobro ivjeti od poljoprivrede. Predsjednik Uprave Oleg Maksimov je, najavio i nova slina ulaganja u oblinjem Viljevu kao i Donjem Miholjcu. U novi pogon bioplinskog postrojenja u Slatini, jaine 1,2 MW uloit e se 23 milijuna kuna,
otvoriti nova radna mjesta i stvoriti nova mrea kooperanata Gradonaelnik Grada Slatine Ivan Roštaš i lan Uprave tvrtke Biointegra Pavel Levitov, postavili su temeljni kamen na mjestu gdje e u Poduzetnikoj zoni Kuanica-Medinci niknuti novi bioplinski pogon, tvrtke Bioplin proizvodnja, inae sestrinske tvrtke Biointegre. Vrijednost investicije novog pogona, jaine 1,2 MW,iznosit e 23 milijuna kuna, otvorit e se nova radna mjesta i stvoriti nova mrea kooperanata poljoprivrednih proizvoda s ovog podr uja. vpz.hr
VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI PROŠAO PROJEKT SUSTAVA NAVODNJAVANJA NOVI GRADAC – DETKOVAC
Naša upanija postaje lider u navodnjavanju Virovitiko-podravska upanija u skoroj e budunosti postati lider u navodnjavanju na podruju RH. Nakon što je završen sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška, koji se rasprostire na 1.260 hektara, Virovitiko- podravskoj upaniji odobren je još jedan kapitalan projekt za razvoj poljoprivrede i visoko dohodovnih kultura iz Mjere M05 – Ulaganja u fiziku imovinu, Podmjera 4.3. Potpora za ulaganje u infrastrukturu vezano uz razvoj modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, tip operacije 4.3.1 – Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Naime, odobren je projekt Novi Gradac – Detkovac, nositelja Virovitiko-podravske upanije, vrijedan 43.113.195,00 kuna, koji e se rasprostirati na podruju Opine Gradina i koji e ovom podruju ponuditi dodatan zamah u razvoju poljoprivrede, navodnjavajui plodna polja vodom iz rijeke Drave. Odluku o prihvatljivosti ovog projekta koji je napisala VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitiko- podravske upanije, objavila je Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju. Inae, uskoro se oekuje i potpisivanje ugovora u Vladi RH, a zadovoljstvo prolaskom ovog projekta, uz resornog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušia, izrazio je i upanijski proelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove Igor Androvi, naglasivši kako je strategija Virovitiko-podravske upanije, izmeu ostalih,
orijentirana na dodatan razvoj poljoprivrede i ruralnih podruja, a ova odluka upravo ide u tom pravcu. Sustav navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac prostirat e se na ukupno 765 hektara kojima e se Virovitiko-podravska upanija staviti u sam vrh navodnjavanih površina u RH.
vpz.hr
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
U PA
N IJA
U naselju Zvonimirovo u opini Suhopolje, na prigodnoj sveanosti, otvorena je cesta izmeu naselja Zvonimirovo i Lipovac. Radovi na dionici 1.500 metara duge ceste zapoeli su 4. travnja, a izvoa ra- dova bile su Ceste Bjelovar. Investi- tor radova vrijednih 1.500.000 kuna bila je upanijska uprava za ceste Virovitiko-podravske upanije. Naelnik Opine Suhopolje Mari- jan Brlek istaknuo je kako e ova cesta zasigurno doprinijeti kulturi ivljenja stanovnika opine. -Ta e cesta imati posebnu vanost jer e se njome uvelike skratiti put prema Virovitici, a u budunosti, kada u rad bude puštena sjeverna obilaznica, posluit e kao alter- nativni prometni pravac, rekao je naelnik Brlek. Kandidat za naelnika koalicije HDZ-HSLS u novom mandatu, Siniša Horvat, istaknuo je kako je ovo jedan u nizu projekata koji dokazuje brigu trenutane i budue
vlasti na podruju opine Suhopolje, ali i cijele naše upanije. - Ovo je jedan od dokaza da radimo na prometnoj povezanosti, a danas- sutra nas eka dionica obilaznice. Ovaj projekt nije završna toka ve samo jedno polazište, rekao je Siniša Horvat.
Proelnik Upravnog odjela za gos- podarstvo, poljoprivredu i EU fondove Virovitiko-podravske upanije Igor Androvi rekao je kako e upanija i dalje nastaviti pomagati ruralnim sredinama. - Mi ovdje nismo da bismo se bavili visokom politikom, ve upravo su-
protno. Naše namjere su rješavanje briga i problema s kojima se nosi naše lokalno stanovništvo, istakn- uo je Igor Androvi. Saborski zastupnik Josip aki re- kao je kako mu je ast prisustvovati otvorenju ovog projekta te tako biti svjedokom vjerodostojnosti poli- tike koja se provodi na prostoru naše upanije. - Ono što smo obeali u prošlosti, danas je realizirani projekt. To je politika Hrvatske demokratske zajednice od koje neemo odus- tati dokle god ne napravimo zem- lju ugodnog ivljenja za sve naše stanovnike, rekao je Josip aki. Sveanosti otvorenja prisustvovali su i privremeni proelnik Upravnog odjela za komunalne poslove, pros- torno ureenje i graditeljstvo Mari- jo Klement, ravnatelj upanijske uprave za ceste Bruno Perkec, predsjednik Mjesnog odbora Zvoni- mirovo Franjo Kojadin i drugi.
M. Baši
Virovitiko-podravskoj upaniji prošao i sustav navodnjavanja olta vrijedan 12.4 milijuna kuna Nakon što je Virovitiko-podravskoj upaniji prošao projekt navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac, vrijedan 43.113.195,00 kuna kojim e se natapati površina od 765 hektara, prošao je i sustav navodnjavanja olta. Naime, Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Virovitiko-podravskoj upaniji, kao nositelju projekta, poslala je Odluku o prihvatljivosti sustava navodnjavanja olta – I. Faza. Odobreno je 12.421.215,48 kuna za po projektu 200 hektara navodnjavane
površine. Tako e Virovitiko-podravska upanija u skoroj budunosti postati lider u navodnjavanju na podruju RH. Uz ova dva projekta koji obuhvaaju 1.000 hektara, uskoro se oekuje puštanje u pogon sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška, koji se rasprostire na 1.260 hektara. Ovi projekti ponudit e dodatan zamah u razvoju poljoprivrede, navodnjavajui plodna polja vodom iz rijeke Drave.
www.vpz.hr, Fotografija: arhiva
ODRANA POETNA KONFERENCIJA PROJEKTA VRIJEDNOG 6,6 MILIJUNA KUNA Obnovit e se ambulante u Cabuni, aincima, Vaškoj, Gradini, Turanovcu, Slatini i Pitomai te nabaviti oprema za 38 ordinacija U velikoj vijenici Virovitiko- podravske upanije u Virovitici odrana je poetna konferencija projekta "Poboljšanje uvjeta za pruanje primarne zdravstvene zaštite u Virovitiko-podravskoj upaniji" koji provodi upanija u suradnji sa upanijskim Domom zdravlja. Radi se o projektu ukupne vrijednosti 6,6 milijuna kuna s kojima e se obnoviti ambulante u Cabuni, aincima, Vaškoj, Gradini, Turanovcu, dok e se u Slatini rekonstruirati ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije te fizikalne terapije. U Pitomai e biti postavljena vertikalno podizna platforma, a osim toga nabavit e se oprema za još 33 ordinacije ope i dentalne medicine Doma zdravlja te nabaviti oprema za 5 koncesionara. Cilj je poboljšati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini,
prije svega u izoliranim i depriviranim podrujima te poveati broj usluga pruatelja zdravstvene zaštite. Nazonima se na poetku konferencije obratili obnašateljica dunosti upana Sanja Bošnjak koja je istaknula kako je iznimno ponosna što je nakon poetne konferencije za projekt Ope bolnice Virovitica vrijedan 50 milijuna kuna na red došao i projekt vezan za poboljšanje usluga primarne zdravstvene zaštite na ruralnom podruju. - Ovom prilikom zahvaljujem djelatnicima i ravnatelju upanijskog Doma zdravlja Igoru Fazekašu, kao i Razvojnoj agenciji VIDRA zahvaljujui kojima je ovaj projekt ugledao svjetlo dana u smislu prijave na EU natjeaj. Takoer, zahvaljujem i upanijskom Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb na elu s Melitom Sirovicom koji je aktivno sudjelovao u
pripremi projekta te sada ima nimalo lak zadatak provedbe, uz strunu pomo Doma zdravlja i upanije. - rekla je Sanja Bošnjak. Projekt je pohvalila i naelnica Uprave za ambulantnu zdravstvenu zaštitu i zaštitu u zajednici pri Ministarstvu zdravstva Danica Kramari, a kroz prezentaciju ga je predstavio ravnatelj Doma zdravlja Virovitiko-podravske upanije Igor Fazekaš. - Ukupna vrijednost projekta je 6.641.894, a od tog iznosa 670.000 kuna ide za privatne ordinacije na prostoru upanije, dok ostatak ide za Dom zdravlja. Za 3.871.900 kuna Dom zdravlja e kupiti medicinsku opremu, a za ostatak emo urediti sedam ordinacija i ambulanti na prostoru naše upanije ime emo poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i uiniti zdravstvo dostupnije našim graanima i time
smanjiti liste ekanja i upuivanje u Opu bolnicu Virovitica. - rekao je Igor Fazekaš. Projekt e se sufinancirati iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava je 5.595.000,91 kunu. Predvieno trajanje projekta je 18 mjeseci, a naša upanija je prva u Republici Hrvatskoj potpisala ugovor za navedeni projekt. Konferenciji su prisustvovali i zamjenik upana Igor Pavkovi, ravnateljica Ope bolnice Virovitica Mirjana Peek, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Miroslav Venus, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu VP Marijana Banjavi, predstavnici SAFU-a, upanijski proelnici...
Martina Baši
Cesta e skratiti put prema Virovitici, a u budunosti e posluiti kao alternativni prometni pravac
OTVORENA CESTA ZVONIMIROVO- LIPOVAC
NAKON SAMO NEKOLIKO MJESECI OPERATIVNOG DJELOVANJA PANONSKI DRVNI CENTAR KOMPETENCIJA BILJEI VIDLJIVE REZULTATE
Sve više domaih proizvoaa trai podršku PDCK-a, suradnju ostvarili i s ERA Grupom koja biljei iznimne rezultate u osvajanju inozemnih trišta
Panonski drvni centar kompetencija u Virovitici, jedan od prvih projekata u RH financiranih iz Strukturnih fondova EU i jedini takav centar za drvnu industriju u Hrvatskoj i široj regiji, proglašen je jednim od najuspješnijih lokalnih EU projekata u razdoblju 2015.- 2016. od strane Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Ovo vrijedno priznanje predstavlja jedan veliki plus za Virovitiko-podravsku upaniju i Razvojnu agenciju VIDRA, ali i sve one koji su bili ukljueni u projekt. Priznanje je time vee jer Centar operativno djeluje tek nekoliko mjeseci, a ve biljei prve rezultate… - Bilo je potrebno odreeno vrijeme i motivacija naših poduzetnika da bi prihvatili novi nain razmišljanja u smislu razvoja proizvoda. Rije je o instituciji koja je „nova“ kako po konceptu, tako i tehnologijama. To je ono ime se u konanici ponajviše bavi Drvni centar. Sada su nam stvoreni odreeni preduvjeti što se tie financijskih sredstava upravo za realizaciju
njihovih ideja. Napravili smo mreu suradnje s dizajnerima, što je jedan od kljunih preduvjeta i imamo umreenu suradnju s našom znanstvenom zajednicom koja svakako moe pripomoi. – rekla je direktorica Panonskog drvnog centra kompetencija Ivana Filipovi.
PROMICANJE INOVATIVINOG PRISTUPA
I NOVIH TEHNOLOGIJA Aktivno djelovanje urodilo je plodom i naše domae tvrtke su prepoznale dodanu vrijednost proizvoda koju prua Panonski drvni centar. - Tako je. Od naših domaih tvrtki na podruju Virovitiko- podravske upanije suradnju smo uspostavili s Drvnim Centrom Suhopolje, tvrtkom Contorte, Palkoviem, Drvenim konstrukcijama iz Voina te Wood-om j.d.o.o. Dakle to su sve poduzetnici s kojima ve operativno razraujemo njihove ideje. Jedan od najveih uspjeha koji je u ovih nekoliko mjeseci operativnog djelovanja ostvario PDCK je suradnju s ERA Grupom. Hrvatski brend ERA je ime za
ekološki namještaj, dizajniran od strane domaih dizajnera s proizvodnjom iskljuivo u Hrvatskoj. U proizvodnji se poštuju principi eko dizajna i koristi se hrvatsko drvo. - Krenuli smo u razradu projektnih ideja i zajedniki razvoj proizvoda s Era Grupom. Iznimno smo ponosni zbog toga što je rije o tvrtki koja je prepoznatljiva ne samo diljem Hrvatske, ve i cijele Europe u razvoju inovativnih, dizajniranih koncepata namještaja visoke kvalitete. – istie Ivana Filipovi. Nano tehnologije još su uvijek novitet u Hrvatskoj, ali i širem podruju… - To je istina, no mi smo se ozbiljno uhvatili u koštac s time. Mislim da je vrijeme inovativnih pristupa i novih tehnologija. To sve moe poboljšati proizvod poduzetnika, a dostupno je u našem Centru. Mi smo na raspolaganju svakome tko je zainteresiran za razvoj proizvoda i poveanje konkurentnosti. – kazala je Ivana Filipovi.
ISKORAK U TRANSFERU TEHNOLOGIJAMA
Panonski drvni centar kompetencija odavno je iskoraio van granica Hrvatske te postaje prepoznatljiv i na europskom trištu.
- Od niza dogaanja kojih smo bili sudionik izdvojila bih Austrijsko-hrvatske gospodarske susrete koje smo organizirali u suradnji s Austrijskim veleposlanstvom. Rije je zapravo bila o sastanku naših poduzetnika s poduzetnicima iz Austrije, odnosno proizvoaima tehnologija za obradu drva. Kada govorimo o transferu tehnologija s time smo napravili iskorak u smislu da cijeli taj transfer tehnologija, odnosno sve što je dostupno na trištu, našim poduzetnicima bude i omogueno- naglašava Ivana Filipovi. Drvni centar stoji na raspolaganju našim poduzetnicima i u strunoj pomoi pripreme projekta, kao i same realizacije… - Naglasila bih trenutno aktualan natjeaj, radi se o Javnom pozivu za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede. Radi se o pet mjera koje ukljuuju izgradnju objekata, nabavu tehnologija, razvoj samih proizvoda, mogunost medijskih kampanja… Dakle, to su sve mjere koje omoguuju našim poduzetnicima sufinanciranje njihovih ideja i realizaciju projekata. Drvni centar kao takav stoji im na raspolaganju kako bi osigurali ta sredstva Na raspolaganju smo svim našim poduzetnicima u svim njihovim teškoama i izazovima s kojima se susreu. Tu smo da bismo pruili podršku i pomo pri realizaciji njihovih ideja – rekla je Ivana Filipovi.
Martina Baši
Suradnju smo uspostavili s Drvnim Centrom Suhopolje, tvrtkom Contorte, Palkoviem, Drvenim konstrukcijama iz Voina te Wood-om j.d.o.o., rekla je direktorica PDCK-a Ivana Filipovi
Ivana Filipovi
ET VRTA
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
Do Jankovca uskoro asfaltnom cestom
Nakon što je nedavno imenovan ravnateljem Javne ustanove Parka prirode Papuk, Alen Jurenac predstavio je javnosti budue aktivnosti, koje e se provoditi na podruju Parka prirode. Najvei do sada, a svakako i najzanimljiviji, je projekt Geoprie UNESCO geoparka vrijedan više od 90 milijuna kuna koji e znaajno poboljšati infrastrukturu te ponuditi posjetiteljima niz atraktivnih turistikih sadraja. – Projekt je od velikog znaaja ne samo za Park prirode Papuk, ve i za cijelu regiju, osobito Virovitiko-podravsku i Poeško-slavonsku upaniju na podruju kojih e se provoditi. U sklopu navedenog projekta, izmeu ostalog, izgradit e se multimedijalni Geo-info centar u Voinu ime bismo zasigurno poboljšali turistiku infrastrukturu. Osim Geo-info centra, uredit emo i Kuu Panonskog mora u ispostavi u Velikoj te djeje igralište. Takoer, neposredno uz Eko kamp Duboka u Velikoj, ije otvorenje oekujemo ovih dana, gradit emo adrenalinski park, rekao je Alen Jurenac. Projekt Geoprie UNESCO Geoparka odobren je u sklopu Javnog poziva Promicanje odrivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te se ovih dana oekuje potpisivanje ugovora o financiranju, a provodit e se u partnerstvu sa upanijskom upravom za ceste Virovitiko- podravske upanije.
IZGRADNJOM ASFALTNE CESTE OEKUJE SE PORAST BROJA
POSJETITELJA Najznaajniji izletniki lokalitet Parka prirode Papuk je Jankovac, stoga je jedna od
iznimno vanih aktivnosti u sklopu navedenog projekta upravo rekonstrukcija, odnosno asfaltiranje ceste do Jankovca što e dodatno pospješiti turistiki, ali i ostale vidove razvoja. – Cesta nam predstavlja problem jer je u izuzetno lošem stanju i ako e se sve odvijati prema planu, radovi e zapoeti ve ove godine. Rekonstrukcija ukljuuje samo ovaj dio koji se nalazi u Virovitiko-podravskoj upaniji. Meutim, u pregovorima smo i s Poeško- slavonskom upanijom za rekonstrukciju drugog dijela ceste kako bismo dobili jednu cjelovitu turistiku priu, istie Jurenac. Inae, prema neslubenim procjenama, Park prirode Papuk godišnje posjeti od 150 do 200 tisua posjetitelja, a najvei dio, osobito organizirane grupe, dolaze na Jankovac. Tamo ve dugi niz godina funkcionira i istoimeni Planinarski dom, koji je u koncesiji Hrvatskih šuma, a smještajni kapacitet je 54 leaja. Osim Planinarskog doma, tu je i Eko centar u sklopu kojeg se nalazi suvenirnica te konferencijska dvorana za školu u prirodi i sline edukacije. – Izgradnjom spomenute infrastrukture
oekujemo porast broja posjetitelja, odnosno ciljanih skupina, osobito uenika osnovnih i srednjih škola, što e zasigurno imati više nego znaajan utjecaj na porast ukupnog broja posjetitelja Parka prirode Papuk, rekao je ravnatelj JU Parka prirode Papuk Alen Jurenac.
Martina Baši
Alen Jurenac predstavio novinarima Park prirode Papuk
1.000 razloga zašto posjetiti Park prirode Papuk Iznimne prirode ljepote i geološka baština Parka prirode Papuk prepoznata je i cijenjena kako unutar, tako i izvan granica Hrvatske. Park prirode Papuk prvi je geopark u zemlji koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Za ovo podruje karakteristine su šumske površine, što je najznaajnije obiljeje reljefa istone Hrvatske. Mnoga podruja Parka imaju poseban stupanj zaštite zbog svojih iznimnih i jedinstvenih svojstava. To su u prvom redu jedinstveni geološki spomenik prirode Rupnica i Park šuma Jankovac. Park prirode Papuk nudi turistima brojne mogunosti za rekreaciju i aktivan odmor. Pješake i biciklistike staze pruaju mogunost istraivanja ljepota ovoga podruja, nevjerojatne flore i faune tijekom cijele godine, a konjike i planinarske staze, penjališta te vidikovci pruaju turistima dodatni doivljaj. Tu je i Manastir sv. Nikole koji je sagraen krajem 16. stoljea te srednjovjekovna utvrda Ruica grad koja ujedno predstavlja spomenik kulture slavonske regije. Papuk takoer prua odlina staništa i brojnim vrstama ptica i meunarodno je vrlo vano podruje za ptice, a stanište je i jelena, srna, divljih svinja, lisica, kuna, dok je Ponor Uviraljka vano zimovalište za šišmiše. Na Papuku raste i gotovo 1300 vrsta biljaka, što je više od etvrtine cijele hrvatske flore.
• Najvei do sada, a svakako i najzanimljiviji, je projekt Geoprie UNESCO geoparka vrijedan više od 90 milijuna kuna koji e znaajno poboljšati infrastrukturu te ponu- diti posjetiteljima niz atraktivnih turistikih sadraja
V IR
O V
IT I
Orahovica je nizom zabavnih, kulturnih i sportskih sadraja te na kraju središnjim dogaajem, sveanom Sjednicom obiljeila Dan grada, svoj 789. roendan. Sveanoj sjednici nazoili su ministar poljoprivrede Tomislav Toluši, izaslanik premijera Andreja Plenkovia i proelnik za gospodarstvo VP Igor Androvi, pomonik ministra hrvatskih branitelja Nenad Krii, obnašateljica dunosti upana VP Sanja Bošnjak, europski akademik i dekan Medicinskog fakulteta Osijek Aleksandar Vev, poasni graanin Orahovice Vojo Luki i mnogi drugi. Ministar Toluši pohvalio je rad orahovake vlasti, naglasivši kako Orahovica ide jednim pravim smjerom koji jami svjetlu budunost graanima i samom gradu. LICE ORAHOVICE I NJENE
OKOLICE MIJENJA SE IZ GODINE U GODINU
Nazonima se obratio i izaslanik premijera Igor Androvi, koji je kazao kako je malo primjera jedne lokalne samouprave koja tako marljivo i s velikom
ljubavlju skrbi o svome gradu. -Lice Orahovice i njene okolice mijenja se iz godine u godinu i ona postaje prepoznatljiva i privlana destinacija te odredište za mnoge turiste iz cijele Hrvatske, ali i Europe i Svijeta,
rekao je Androvi. U nastavku sjednice podijeljene su plakete i zahvalnice najzaslunijima. Zlatnu plaketu, dobio je roeni Orahovanin, europski akademik Aleksandar Vev za iznimna dostignua u otvaranju Sveuilišnog dodiplomskog studija fizioterapije u Orahovici pri medicinskom fakultetu u Osijeku ime doprinosi gospodarskom i društvenom razvitku, ugledu i promidbi grada Orahovice na itavom podruju republike Hrvatske. Srebrna plaketa pripala je Antunu Petrušiu za dugogodišnju svestranu prisutnost u oblasti društvenog i javnog djelovanja od posebno znaaja za razvitak, ugled i promidbu grada Orahovice na širem podruju.
V. G.
Zlatna plaketa europskom akademiku Aleksandru Vevu
U Orahovici otvorena spomen soba iz domovinskog rata U nazonosti pomonika ministra hrvatskih branitelja Nenada Kriia, gradonaelnika Orahovice Josipa Nemeca, naelnika PU Virovitiko-podravske Mirka Kostelca, PU Poeško- Slavonske Darija Dasovia, lanova udruga "Orao'' specijalne policije iz Orahovice i Osijeka te udruge Trenk Poega, udruga proisteklih iz Domovinskog rata sa šireg orahovakog podruja, sveano je u sklopu Dana grada Orahovice otvorena Spomen soba specijalne policije iz Domovinskog rata. Pomonik ministra hrvatskih branitelja Nenad Krii naglasio je kako je ova spomen soba izniman nain ouvanja uspomene i promicanju istine na Domovinski rat, te da mu je posebno drago da je otvorena u prostoru Policijske postaje iz koje je se krenulo u borbene akcije i obranu ovoga dijela Hrvatske.
V. G.
U OKVIRU PROSLAVE DANA OPINE SOPJE ODRANA SVEANA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
Sve se radilo za bolji i ugodniji ivot stanovnika svih naselja
U okviru proslave Dana opine Sopje, koja slavi svog zaštitnika sv. Florijana, odrana je sveana sjednica Opinskog vijea kojoj su uz mnogobrojne uzvanike nazoili izaslanik ministra poljoprivrede Tomislava Tolušia upanijski proelnik Igor Androvi, pomonik ministra hrvatskih branitelja Nenad Krii, obnašateljica dunosti upana Sanja Bošnjak te naelnici susjednih opina. Naelnik Opine Sopje, Josip Granjaš uz promotivni film govorio je o mnogobrojnim projektima koji su ostvareni na ovom podruju. Uz obnašateljicu dunosti upana Sanju Bošnjak, estitku domainima uputili su Tomislav Toluši i Igor Androvi.
-Na podruju opine Sopje nalazi se jedan od najznaajnijih upanijskih projekata Kapinci – Vaška. Dugo traje njegova realizacija, od idejnog projekta, do poetka radova 2011. godine. Uskoro e se obaviti tehniki pregled i dobit emo uporabnu dozvolu. U budunosti se, vezano za ovaj projekt, niti jedna odluka nee donositi jednostrano, a ono što mogu kazati, da e sustav navodnjavanja, u probnom periodu, za korisnike biti besplatan i te e troškove snositi Virovitiko-podravska upanija. Trenutno smo u fazi projektiranja i Sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška Faza II. kojim emo dobiti još više navodnjavanih površina, istakao je Igor Androvi.
vpz.hr
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
U organizaciji SDP-a Špiši Bukovica odran predizborni skup; opinska organizacija stranke dobila novu prostoriju
U Špiši Bukovici odran je predizborni skup na kojem su predstavljeni kandidati koalicije SDP-HSS za naelnika, zamjenika naelnika i Opinsko vijee, kao i kandidat koalicije SDP-HSS- HNS-HSU za upana Virovitiko- podravske upanije te njegovi zamjenici. Nakon predstavljanja liste za Opinsko vijee Špiši Bukovice skupu su se prigodnim
rijeima obratili predsjednica opinske organizacije SDP-a Mirjana Velian, kandidat za zamjenika naelnika Matej Ivoš, kandidat za naelnika Opine te predsjednik opinskog HSS-a Damir Hrvoi, kandidati za zamjenike upana Marija Šafer i Mato Vukuši, kandidat za upana Zdravko Dijakovi te saborski zastupnik Domagoj Hajdukovi. Na
kraju skupa nazonim mještanima obratio se i predsjednik SDP-a Davor Bernardi koji je naglasio da ovdje postoji velika energija i snaga ljudi koji ele dobro svom mjestu.
Neposredno prije poetka skupa u Špiši Bukovici je sveano otvorena nova prostorija opinske organizacije SDP-a.
M. B.
HSU VIROVITICA NA GRADSKOJ RAZINI ODUSTALA OD KOALICIJE S SDP-OM, HNS-OM I HSS-om
Na gradskoj razini lanovi HSU-a na strani HDZ-a Lokalni izbori uvijek iznjedre politike neobinosti koje se rado komentiraju, a ovaj put tema u Virovitici je Hrvatska stranka umirovljenika (HSU). Jer, na upanijskoj razini ova stranka koalira s partnerima SDP-om, HSS-om i HNS-om, dok su s tim istim partnerima na gradskoj razini prekinuli sve odnose i svoje gradske birae pozvali da u Virovitici i okolici glasuju za – HDZ. - Nezadovoljni smo svojim dosadašnjim koalicijskim partnerima na gradskoj razini, najviše s SDP-om, jer su bili nekorektni i neprofesionalni. U etiri godine nismo imali niti jedan sastanak kao koalicija. Ni par dana prije izbora, kao partner SDP-u, HNS-u i HSS-u nismo vidjeli ni slovo od programa s kojim emo se predstaviti graanima. SDP u Virovitici nema dovoljno ljudi ni da prikupljaju potpise na štandu – razloge zbog kojih su izašli iz gradske koalicije objašnjava Draen Moslavac, predsjednik gradske organizacije HSU-a, koji je ujedno i privremeni predstavnik za stranku na upanijskoj razini, na kojoj je s SDP-om, budui da dobro surauju, kae – zadovoljan.
MUTNE POLITIKE KRIALJKE
Na prošlim izborima gradska koalicija osigurala je virovitikim umirovljenicima u HSU-u jedno mjesto u gradskom Vijeu. Ovaj
put, kae D. Moslavac, SDP je par dana prije slubene kampanje bez konzultacija s partnerima presloio listu “po svom”. -O tome nas nisu ni obavijestili, nego su nas stavili na 8. mjesto na listi, koje inae nikako ne moe ui u saziv gradskog Vijea. Sve bi bilo drugaije da su bili korektni, da su nas obavijestili o razlozima preslagivanja, da za nas nema mjesta, ali to nisu uinili. Mutnim nainima sebi su prilagodili
listu i pokazali nam što misle o umirovljenicima. Smatramo da nas se time ne poštuje i da im umirovljenici, koji inae ine bitan dio birakog tijela, ništa ne znae, pa smo odluili izai iz koalicije i na izbore ii samo kao birai. Pozvao sam sve umirovljenike da na gradskoj razini glasujemo za HDZ, jer smo s tom strankom imali dobru suradnju, premda smo im bili opozicija u dosadašnjem gradskom Vijeu – kazao je D. Moslavac.
Gradska koalicija koju predvodi SDP nema ni kadrove ni mogunosti uiniti nešto za boljitak Virovitice, smatra D. Moslavac i zato su se okrenuli drugoj politikoj struji, koja je dugo na vlasti i ima rezultate, objašnjava. Da je stav D. Moslavca stav pojedinca, a ne stranke koju predstavlja, tvrdi Draen Kurei, predsjednik gradske organizacije SDP-a i nositelj koalicije s kojom se na izborima kandidira za mjesto gradonaelnika Virovitice. - Prema mojim saznanjima, Draen Moslavac zastupa samo svoje interese, a ne interese umirovljenika. Nije vjerodostojan jer s jedne strane poziva svoje lanove da glasaju za HDZ u isti dan kada u Saboru ta ista stranka najavljuje rez mirovina. Ujedno, udi me kako nije upoznat s dijelom našeg izbornog programa, vezano za umirovljenike. Za sve koji ive s manje od 1500 kuna mjesene mirovine, predvidjeli smo dodatnu mjesenu naknadu i za te potrebe 1,5 milijun kuna godišnje – istie D. Kurei, u ime koalicije SDP-HNS- HSS za grad Viroviticu.
M. Lovrenc
Mutnim nainima sebi su prilagodili listu i pokazali nam što misle o umirovljenicima. Smatramo da nas se time ne poštuje i da im umirovljenici, koji inae ine bitan dio birakog tijela, ništa ne znae, pa smo odluili izai iz koalicije i na izbore ii samo kao birai,
kae Draen Moslavac, predsjednik gradske organizacije HSU-a
U Pitomai u subotu koncert Vatre Hrvatska demokratska zajednica Virovitiko-podravske upanije u okviru predizborne kampanje za sve svoje lanove i simpatizere organizira u Kino dvorani Pitomaa koncert poznate virovitike grupe Vatra. Koncert e se odrati u subotu, 13. svibnja, s poetkom u 21:30 sati kada e ekipa iz Vatre odsvirati i otpjevati svoje poznate hitove Tango, Saturn, Jantar, Tremolo i ostale…
icv.hr
4 PO
LI TI
K A
U PREPUNOM VATROGASNOM DOMU U GRADINI OBILJEENA 27. OBLJETNICA OSNIVANJA HDZ-A
O radu HDZ-a dovoljno govore postignuti rezultati
Marko Ajek preuzeo je funkciju obnašatelja dunosti naelnika Opine Gradina u prosincu prošle godine kada je nakon kratke i teške bolesti preminuo dotadašnji naelnik Draen Pei, iji je Marko bio zamjenik. - U opini Gradina jako su bitne udruge kroz koje se mještani drue, pa tako i Dobrovoljna vatrogasna društva koja kod nas imaju veliku tradiciju. Uredit emo vatrogasni dom u Brezovici te emo u Rušanima u njihov dom postaviti sanitarni vor, a u vatrogasni dom u Gradini uvest emo plin.
U GRADINI E SE USKORO GRADITI VRTI, A CIJELA E OPINA BITI
POKRIVENA LED RASVJETOM Nadalje, jedan od vanijih projekata na kojima se trenutno radi je i kruni tok u središtu Gradine. Mogu istaknuti da e se u Gradini uskoro graditi i vrti ukupne vrijednosti oko 4 milijuna kuna te vatrogasno spremište vrijednosti oko 700 000 kuna, a sve to iz europskih fondova. U meuvremenu radimo projekt energetske rasvjete, odnosno, cijela opina bit e pokrivena LED rasvjetom zato što su trenutne arulje
dotrajale i jako esto se kvare, a s LED rasvjetom emo imati oko 70 posto uštede, te se nee morati esto popravljati i mijenjati – istaknuo je Marko Ajek.
BESPLATNI UDBENICI I IDUE GODINE ZA SVE OSNOVNOŠKOLCE
Proteklu školsku godinu Opina Gradina dodijelila je školarcima od 1. do 4. razreda besplatne udbenike, dok ove godine Ajek planira da to budu uenici od 1. do 8. razreda. - elja nam je da svi osnovnoškolci s podruja
opine imaju besplatne udbenike, a to emo napraviti od idue školske godine. Takoer, plan je asfaltirati cestu Rušani – lebina, a izgradit e se i mrtvanica u Budakovcu. Nadalje, u planu je izgradnja društvenog doma u Baevcu koji e biti kapaciteta do stotinu ljudi. Takoer, u tijeku je izgradnja kanalizacije u Gradini, a u budunosti e se širiti na Brezovicu i Baevac, Rušane i tako dalje.
NAKON IZGRADNJE KANALIZACIJE I PLINOFIKACIJE ASFALTIRAT E SE
PJEŠAKE STAZE Idejni projekti su riješeni, a nagodinu oekujem nastavak izgradnje kanalizacije u Baevcu, a isto tako, s obzirom na to da cijela opina Gradina prema Virovitici izlazi kroz Baevac, tamo emo napraviti pješake staze i proširenje ceste, ali po završetku radova na kanalizaciji. Plan nam je da u idue etiri godine opina Gradina bude pokrivena kanalizacijskom mreom i da svako kuanstvo ima plin. ivimo u 21. stoljeu i to je ono što bi svi graani jednostavno morali imati - rekao je Marko Ajek.
V. Le.
KANDIDAT HDZ-A ZA NAELNIKA GRADINE MARKO AJEK:
U idue etiri godine opina e biti pokrivena kanalizacijskom mreom i plinom
Nekoliko stotina mještana u Vatrogasnom domu u Gradini nazoilo je obiljeavanju 27. obljetnice osnivanja HDZ-a za opinu Gradina. Obljetnici su dolaskom uveliali, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i ministar poljoprivrede Tomislav Toluši, kandidat za upana Virovitiko-podravske upanije Igor Androvi, kandidati za njegove zamjenike Marijo Klement i Darko uak, upanijski povjerenik HSP dr. Ante Starevi Renato Poldruga, kandidat za naelnika Opine Gradina obnašatelj dunosti naelnika Marko Ajek, opinski naelnici i kandidati HDZ-a za naelnike, Hrvoje Miler (Špiši Bukovica), eljko Vencl (Nova Bukovica), Predrag Fili (Voin), Siniša Horvat (Suhopolje), Berislav Androš (Sopje)… Uz mnoštvo simpatizera i lanova HDZ-a obljetnici su nazoili predstavnici Mladei HDZ-a, kao i Katarine Zrinski... Nazonima se, nakon predstavljanja liste HDZ-a za opinsko vijee, obratio kandidat za naelnika i obnašatelj dunosti naelnika Gradine Marko Ajek: - Smatram da dosadašnji ostvareni rezultati na podruju naše opine najbolje govore o kvaliteti opinskog vodstva predvoenog Hrvatskom demokratskom zajednicom. I dalje emo se boriti za dobrobit naših mještana, nastaviti provoditi projekte i osmišljavati nove – kazao je Ajek. Predstavljeni su i kandidati koalicije HDZ – HSLS – HSP – HSP dr. Ante Starevi – HDSSB za upanijsku skupštinu predvoeni nositeljem liste Tomislavom Tolušiem. Prisutnima se obratio kandidat HDZ-a za upana Virovitiko-podravske upanije Igor
Androvi: - Moram i elim nastaviti ono što su naši utemeljitelji zapoeli, a to je borba za dobrobit svih itelja naše upanije. elim nastaviti provoditi projekte koje je zapoeo Tomislav Toluši, a jedan od njih je i sustav navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac za koji smo prije dva dana dobili 43 milijuna kuna. To najbolje govori o potpori koju imamo od ove Vlade – naglasio je Igor Androvi. Nazonima se obratio i nositelj liste za upanijsku skupštinu, ministar u Vladi RH Tomislav Toluši: - Primarni zadatak svih nas je da vi i vaša djeca bolje ivite i u opini Gradina i u Virovitiko- podravskoj upaniji. Projekti Novi Gradac
– Detkovac i olta dva su od osam sustava navodnjavanja koji su dobili sredstva od Vlade, a to sigurno ne bismo uspjeli da nemamo toliku potporu na podruju cijele upanije. Smatram da e ovi mladi ljudi, Marko kao naelnik i Igor kao upan, nastaviti uspješno voditi i Opinu Gradina i Virovitiko-podravsku upaniju te biti na usluzi svima vama – naglasio je Toluši. Uoi same obljetnice, lanovi Opinskog odbora HDZ-a Gradina, poloili su svijee i odali poast svim preminulim lanovima HDZ-a, hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu, kao i prerano preminulom naelniku Opine Gradina i predsjedniku HDZ-a Draenu Peiu.
M. B.
ET VRTA
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
Mala opina s nizom znaajnih projekata
Kandidat za naelnika Opine Nova Bukovica na predstojeim lokalnim izborima je aktualni naelnik Opine eljko Vencl. eljko je roen 1967. godine u Osijeku, a odrastao je u Novoj Bukovici gdje i danas ivi. eljko istie da je proraun Opine 2013. bio 2,8 milijuna kuna, dok je sada porastao na 4,5 milijuna kuna s time da je iz EU fondova povueno oko 15 milijuna kuna. Svoj prvi mandat na elu Nove Bukovice zakljuuje s brojnim kapitalnim projektima... - Naš najznaajniji projekt u protekle etiri godine na podruju je izgradnja kanalizacijske mree u naselju Nova Bukovica s kojom smo zapoeli krajem 2013. godine. Vrijednost cijele investicije je 17,5 milijuna kuna. Za sada je kanalizacijskom mreom pokriveno pola naselja, a radovi su i nadalje u tijeku. Osim toga, tu je i rekonstrukcija ambulante ope i dentalne medicine u Novoj Bukovici. Ambulanta dentalne medicine s radom je zapoela nedavno, oekujemo da e uskoro i ambulanta ope medicine, istie eljko Vencl.
BESPLATNI UDBENICI ZA SVIH OSAM RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
Na podruju opine je proveden i niz ostalih, ne manje vanih projekata od iznimnog znaaja za lokalno stanovništvo. -Tijekom protekle etiri godine radili smo i na ureenju poljskih putova, a napravljena je i rekonstrukcija niskonaponske mree u naseljima Bukovaki Antunovac i Miljevci. Sada slijedi
rekonstrukcija i u Donjoj Bukovici, a nakon toga preostaju nam naselja Dobrovi, Bjelkovac i Donje Viljevo. Uz to, u Miljevcima su u tijeku radovi na izgradnji nogostupa u duini 500 metara, kazao je aktualni naelnik i kandidat za naelnika Nove Bukovice u novom mandatu, eljko Vencl, dodajui kako Opina redovno pomae i rad svih udruga te da svojom politikom nastoji što je više mogue sprijeiti odlazak mladih iz ove sredine. Uz sufinanciranje udruga Opina pomae i u obnovi upne crkve Blaene Djevice Marije u Novoj Bukovici na kojoj je promijenjen toranj star 110 godina, a sada su u tijeku radovi na obnovi fasade. -Takoer, ove godine smo izdvojili u Proraunu 100.000 kuna za nabavu školskih udbenika za svih osam razreda osnovne škole, a novanu naknadu za novoroenad podigli smo sa 1.000 na 3.000 kuna. Pomaemo i našim studentima s mjesenim
iznosom stipendije od 600 kuna, o ulaganju u školstvo kazao nam je eljko Vencl.
NASTAVLJA SE S IZGRADNJOM KANALIZACIJSKE MREE, U PLANU I
SPORTSKA DVORANA Kandidat za naelnika ove male opine koja je u 2015. godini bila jedno od najveih gradilišta u ovom dijelu Hrvatske ima ambiciozan plan i za naredni mandat. -Nastavit emo s izgradnjom kanalizacijske mree u naselju Nova Bukovica, a u planu imamo i gradnju sportske dvorane pri OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica. Ishodovali smo graevinsku dozvolu te emo projekt prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova. Prijeko potrebna nam je izgradnja nogostupa u svim naseljima, a pogotovo u Novoj Bukovici gdje je prošla kanalizacijska mrea tako da emo paralelno s kanalizacijskom mreom graditi i nogostupe. Uz to, prošli smo na natjeaju Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja za LED rasvjetu na magistralnoj cesti u Novoj Bukovici, o planovima budueg razvoja opine kazuje nam eljko Vencl. No to nije sve... U tijeku je ishodovanje graevinskih dozvola za mjesne domove u naseljima Gornje Viljevo i Bjelkovac, a sanirat e se i postojei mjesni domovi. U planu je asfaltiranje ceste od Nove Bukovice do Gornjeg Viljeva, kao i gradnja starakog doma za što ve postoji zainteresirani investitor.
M. B.
ELJKO VENCL, KANDIDAT ZA NAELNIKA NOVE BUKOVICE:
Mala opina koja je u 2015. godini bila jedno od najveih gradilišta u ovom dijelu RH
Mnogobrojni mještani, lanovi i simpatizeri Hrvatske demokratske zajednice prisustvovali su u Domu kulture u Novoj Bukovici obiljeavanju 27. obljetnice osnivanja HDZ-a za opinu Nova Bukovica. Na skupu su se predstavili kandidati koalicije HDZ, HSLS, HSP dr. Ante Starevi, HSP i HDSSB za Virovitiko- podravsku upaniju, kao i kandidati HDZ-a za opinu Nova Bukovica. Obljetnicu su svojim dolaskom uveliali, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i ministar poljoprivrede Tomislav Toluši, saborski zastupnik i predsjednik HDZ-a Virovitiko-podravske upanije Josip aki, kandidat za upana Virovitiko- podravske upanije Igor Androvi, kandidati za njegove zamjenike Marijo Klement i Darko uak, saborska zastupnica Vesna Bedekovi, obnašateljica dunosti upana Virovitiko- podravske upanije Sanja Bošnjak, predsjednik upanijske organizacije HSP dr. Ante Starevi Renato Poldruga te opinski naelnici i kandidati HDZ-a za naelnike. Nakon predstavljanja liste HDZ-a za Opinsko vijee, nazonima se obratio kandidat za naelnika i aktualni naelnik opine Nova Bukovica eljko Vencl: -Dolaskom na vlast 2013. godine, u suradnji s tadašnjim upanom Tomislavom Tolušiem i Razvojnom agencijom VIDRA krenuli smo u realizaciju brojnih kapitalnih projekata, a u 2015. godini bili smo, moda, najvee gradilište u Republici Hrvatskoj i stoga mogu rei da naša opina ima budunost, rekao je eljko Vencl. Predstavljeni su i kandidati koalicije HDZ –
HSLS – HSP – HSP dr. Ante Starevi – HDSSB za upanijsku skupštinu predvoeni nositeljem liste Tomislavom Tolušiem. -elimo nastaviti u onom smjeru kojim smo išli i do sada, s vidljivim i konkretnim projektima koji znae porast zapošljavanja i gospodarski razvoj te u konanici zaustavljanje iseljavanja mladih iz ovih krajeva, to je glavni cilj našeg programa, naglasio je, izmeu ostaloga, kandidat HDZ-a za upana Virovitiko-podravske upanije Igor Androvi. Prisutne je pozdravio i predsjednik upanijske organizacije HDZ-a, saborski zastupnik Josip aki. -Vi ste jedna od 13 opina u kojima smo
pobijedili, a pobijedili smo zahvaljujui sposobnim ljudima koji su se spremni zaloiti za svoju sredinu. Pred nama su sada nove zadae i izazovi te trenuci u kojima moramo, hoemo i elimo osigurati bogatu budunost hrvatskom narodu, rekao je Josip aki. Nazonima se obratio i nositelj liste za upanijsku skupštinu, ministar u Vladi RH Tomislav Toluši: – Mi podravamo one koji rade i koji se trude za boljitak mještana svakog i najmanjeg naselja na podruju opine. Nova Bukovica je opina s malim proraunom, no unato tome realizirano je niz vrijednih projekata, naglasio je Tomislav Toluši.
M. B.
V IR
O V
IT I
Usprkos malim sredstvima stvaraju se pretpostavke za budui razvoj
Kandidat Hrvatske demokratske zajednice za naelnika Opine Mikleuš, Milan Dundovi, u radu ove lokalne samouprave sudjeluje dvadeset godina. Dunost naelnika obnaša trei mandat za redom, od 2005. godine, a prije toga je bio u dva mandata vijenik u Opinskom vijeu Mikleuša. Opina Mikleuš je jedna od najmanjih opina u Virovitiko-podravskoj upaniji i s najmanjim proraunom, no unato tome realizirano je niz projekata od iznimnog znaaja za kvalitetu ivota lokalnog stanovništva. - Sa zadovoljstvom mogu rei da je konano završena vodoopskrba naselja ojlug-etekovac- Balinci. U Školskoj ulici u Balincima, koja jedina nije imala riješenu vodoopskrbu, izgraena je vodovodna mrea, ime je vodoopskrba na podruju svih naselja opine riješena u cijelosti te je omogueno svakom domainstvu da se prikljui na vodovodnu mreu - istie Milan Dundovi. Nadalje, ureena su i asfaltirana djeja igrališta u Mikleušu, etekovcu i Boriku, obnovljena kua oproštaja u Mikleušu. Na Mjesnom domu u etekovcu i na objektu stare škole u Boriku izmijenjen je dio vanjske stolarije, ureena su parkirališta ispred groblja u etekovcu, Balincima i Mikleušu te plato ispred kue oproštaja u Boriku.
AMBICIOZAN PLAN I ZA SLJEDEE RAZDOBLJE
- Radili smo i na ureenju Mjesnog doma u Mikleušu te obnovili Sportski centar Nogometnog kluba Mikleuš, kae Dundovi. Svake godine Opina radi i na ureenju poljskih
putova i kanala, sufinancira rad udruga s podruja opine, prijevoz srednjoškolaca, rad školske kuhinje, Male škole u cijelosti... Financijska potpora osigurana je i svim redovnim studentima, a podignuta je i financijska ljestvica za svako novoroeno dijete - visina novane pomoi za prvo dijete je 1000 kuna, a za drugo i svako sljedee 2000 kuna. Milan Dundovi, unato skromnom opinskom proraunu ima ambiciozan plan i za sljedee razdoblje. - Jedna od najveih „rak-rana“ naših naselja je kanalizacija. Krenuli smo u izradu projektne dokumentacije, a Hrvatske vode su ove godine predvidjele 300.000 kuna za izradu glavnog projekta. Nadam se da emo ove godine dobiti i graevinsku dozvolu te potom krenuti u izgradnju. Projekt bismo nominirali i na EU fondove - naglašava Milan Dundovi.
U planu je i rekonstrukcija nerazvrstane ceste u naselju Boriku, kao i ureenje nerazvrstane ceste u naselju etekovac prema Pilani Jakli koja je jedina nerazvrstana cesta u opini koja nema asfalt - rekao je Dundovi.
U PLANU JE I OPREMANJE DJEJIH IGRALIŠTA NA PODRUJU CIJELE
OPINE Kandidat za naelnika Opine Mikleuš na predstojeim lokalnim izborima istie da e se nastaviti i s ureenjem objekta NK Mikleuš te e se nominirati projekt ureenja objekta NK u etekovcu. U planu je i opremanje djejih igrališta na podruju cijele opine, izgradnja kue oproštaja u Balincima, nabavka mobilnog reciklanog dvorišta te led rasvjeta na podruju cijele opine... Najmanja opina s jednim od najmanjih prorauna svojim mještanima daje maksimalnu podršku kroz razna sufinanciranja i financiranja te nastoji zadovoljiti potrebe svih svojih stanovnika, od najmlaih do najstarijih. Tako je, meu ostalim projektima, u planu i pokretanje vrtia. - Prostor imamo, samo se nadamo da emo, ako ne na jesen, do proljea sljedee godine zasigurno, osigurati sredstva u Proraunu kako bismo to i realizirali. Podršku Virovitiko-podravske upanije imamo, a postupak otvorenja vrtia smo pokrenuli na inicijativu roditelja - rekao nam je za kraj Milan Dundovi.
V. Le.
MILAN DUNDOVI, KANDIDAT HDZ-A ZA NAELNIKA OPINE MIKLEUŠ: Unato skromnom proraunu realizirano niz znaajnih projekata
Mnoštvo mještana opine Mikleuš, u Mjesnom domu u središtu Mikleuša, nazoilo je velikom predizbornom skupu i 27. obljetnici osnivanja HDZ-a. Na skupu su predstavljeni kandidati koalicije HDZ, HSLS, HSP dr. Ante Starevi, HSP i HDSSB za Virovitiko-podravsku upaniju, kao i kandidati HDZ-a i HDSSB-a za Opinsko vijee Mikleuša. Predizbornom skupu i obljetnici nazoili saborski zastupnik i predsjednik HDZ-a Virovitiko- podravske upanije Josip aki, kandidat za upana Virovitiko- podravske upanije Igor Androvi, kandidati za njegove zamjenike Marijo Klement i Darko uak, pomonik ministra hrvatskih branitelja Nenad Krii, obnašateljica dunosti upana Virovitiko-podravske upanije Sanja Bošnjak, upanijski predsjednik HDSSB-a Igor ešek, potpredsjednik HDZ-a VP gradonaelnik Orahovice Josip Nemec, opinski naelnici i kandidati HDZ-a za naelnike: domain Milan Dundovi (Mikleuš) eljko Vencl (Nova Bukovica), Siniša Horvat (Suhopolje), Tomislav Durmi (Zdenci), Mato Damjan (Crnac), Mirko
Mališ (ainci), Mirko Ronevi (aavica), Berislav Androš (Sopje), predsjednik Opinskog odbora HDZ-a Mikleuš Ivan Kanski, kandidat za zamjenika naelnika Mikleuša Dalibor Lipovac... Nakon predstavljanja liste HDZ-a za Opinsko vijee, nazonima se obratio kandidat za naelnika i aktualni naelnik Opine Mikleuš Milan Dundovi, koji je podsjetio na izgraene vodovodne mree na podruju opine, ureenja mjesnih domova, asfaltiranje cesta, izgradnju nogostupa, djejih igrališta: - Iako smo mala opina, s malim opinskim proraunom, uz pomo
našeg ministra Tomislava Tolušia, saborskog zastupnika Josipa akia i Virovitiko-podravske upanije, napravili smo puno za dobrobit svih naših mještana. Od završenih projekata posebno bih naglasio završetak vodoopskrbne mree na podruju svih naselja opine Mikleuš, kazao je Dundovi. Nazonima se obratio i upanijski predsjednik HDSSB-a Igor ešek, koji je naglasio kako je naelnik Dundovi do sada uinio puno za ovu opinu, što je HDSSB prepoznao te zbog toga odluio zajedno nastupiti na predstojeim izborima. Predstavljeni su i kandidati
koalicije HDZ – HSLS – HSP – HSP dr. Ante Starevi – HDSSB liste za upanijsku skupštinu iji je nositelj Tomislavom Tolušiem. -Završavamo projekte navodnjavanja, a i poticaji konano stiu na vrijeme. Smatram da emo s Tomislavom Tolušiem kao nositeljem liste osvojiti veinu u upanijskoj skupštini i nastaviti provoditi sve zapoete projekte, istakao je kandidat HDZ-a za upana Virovitiko-podravske upanije Igor Androvi. Prisutne je pozdravio i predsjednik upanijskog odbora HDZ-a, saborski zastupnik Josip aki. -Vaš naelnik borio se za vas i dao sve od sebe. Ono što je on napravio s malim i skromnim opinskim proraunom je jako puno. On ima potporu i od ministra Tolušia, i u upaniji, i mene u Saboru i svih naših ljudi koje imamo u Zagrebu. U svakoj opini na podruju Virovitiko-podravske upanije bili su naelnici iz redova HDZ-a, a uvjereni smo da e tako biti i dalje te emo skupa s koalicijskim partnerima nastaviti odraivati projekte za boljitak i sigurnu budunost za sve koji ive na podruju naše upanije, naglasio je aki. M. B.
ET VRTA
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
U idue etiri godine prioritet je izgradnja kanalizacijske mree
Povodom proslave blagdana Dobrog Pastira, zaštitnika mjesta Gornje Bazje, na Stadionu elimir Romi u subotu je odrano II. Memorijalno natjecanje vatrogasaca “Kuan – Borovak – Lješak“. Organizatori su bili Mjesni odbor Gornje Bazje, Nogometni klub Bratstvo i DVD Gornje Bazje pod pokroviteljstvom Opine Luka. Natjecanje je sveano otvorio naelnik opine Luka uro Bukvi. U konkurenciji ena B prvo mjesto je osvojio DVD Virovitica, kao i kod ena A, dok je u konkurenciji muškaraca B prvi bio DVD Daruvar. U konkurenciji muškaraca A prvo mjesto je pripalo DVD-u Cirkvena koji je inae osvaja kupa HVZ-a u 2016. godini. Muška A ekipa DVD-a Cirkvena je bila i ukupni pobjednik s najboljim vremenom vjebe na natjecanju, te su bili i pobjednici superkupa. U nedjelju je odigrana utakmica 22. kola I. upanijske nogometne lige u kojemu je domae Bratstvo sa Podravcem iz Sopja odigralo 1:1. Obje veeri kod stadiona je odrana zabava na kojoj je sve posjetitelje zabavljala Grupa Jeans.
V. Le.
Memorijalno natjecanje vatrogasaca “Kuan – Borovak – Lješak“
uro Bukvi aktualni je naelnik opine Luka, a tu funkciju obavljao je u tri mandata, dok je samo u proteklom uloeno oko 50 milijuna kuna u izgradnju komunalne infrastrukture i ostale kapitalne projekte. Bukvi je roen 1960. godine i po struci je ekonomist. U politiku je ušao 2003. godine, a 2005. je postao naelnik. Trenutno je i predsjednik Udruge opina u Republici Hrvatskoj, a tu funkciju obnaša ve drugi mandat, dok je jednu godinu predsjedao i NALAS-om, najveom asocijacijom udruga lokalnih vlasti jugoistone Europe. -Na poetku bih odmah spomenuo sjajnu suradnju s Virovitiko-podravskom upanijom gdje smo zajednikim naporima spasili oronulu kuriju grofa Jankovia u Kapela Dvoru i to je sada objekt koji slui na ponos, ne samo opini, nego i cijeloj Virovitiko-podravskoj upaniji. U protekle etiri godine izvršili smo plinofikaciju u mjestima Luka, Brezik, Turanovac, Kapela Dvor, Gornje Bazje, Terezino Polje i Dugo Selo, a u dogledno vrijeme e se provesti i plinofikacija u Velikom Polju i Budrovcu. Ovih dana se završavaju radovi na kanalizaciji u Breziku, a završena je u Gornjem Bazju i to u duini sedam kilometara te smo postavili isto toliko kilometara novih nogostupa. Niz investicija koje su odraivane, a koje moemo smatrati kapitalnim su i nogostup u duini 3 kilometra u Lukau, staze po našim grobljima te ureenje i opremanje svih mjesnih domova na podruju opine, istaknuo je uro Bukvi. Opina je nadalje, mnogo ulagala i u ureenje poljskih makadamskih cesta što je zasigurno ogledni primjer, ne samo na podruju opine ve cijele upanije. -Svake godine izdvajamo milijun kuna,
odnosno u ove etiri godine izdvojili smo etiri milijuna kuna koje su ugraene u makadamske ceste, odnosno još dodatnih 15-ak kilometara što zasigurno mnogo znai našim poljoprivrednicima. Takoer, izgraena je nova mrtvanica u Velikom polju, te devet djejih igrališta po cijeloj opini. Kada govorim o manjim investicijama, one su financirane direktno
iz prorauna i to je pokazatelj solventnosti i kvalitete opine u financijskom dijelu. Financiramo sve naše udruge, takoer imamo i studente koje stipendiramo, svako novo roeno dijete financiramo sa po 1000 kuna i od idue godine emo to poveati na 2000. Podmirujemo sve tekue troškove Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovaia – istie Bukvi, te najavljuje planove u idue etiri godine. U idue etiri godine odradit e se sva komunalna infrastruktura i nogostupi -S obzirom da smo u proteklom mandatu napravili jako puno, u narednom razdoblju oekujemo javni poziv u lipnju za drugu etapu projekta u Kapela Dvoru gdje emo uz Kuriju Jankovi dobiti predivan park sa infrastrukturom, novim igralištem, tribinama, novim zgradama za sportaše, fitness centrom i teretanama. Do konca kalendarske godine oekujem raspisivanje natjeaja za nastavak izgradnje kanalizacije na podruju opine, odnosno u Kapela Dvoru, Turanovcu, Budrovcu, Dugom Selu. Takoer, kanalizacija e se graditi i u Terezinom Polju, Zrinju, Katinki i Velikom Polju. U iduem mandatu naglasak e biti upravo na izgradnju kanalizacije i javljat emo se na natjeaje i iskoristiti sredstva Europske unije. elim svim mještanima poslati sljedeu poruku. Nakon kompletne ukopane infrastrukture (voda, telefonija, struja, kanalizacija, plinofikacija...) izgradit e se svi nogostupi na podruju opine. I ono što je najbitnije naglasiti, a što je potrebno opini, sve ta infrastruktura je bespotrebna ako nemamo mladih koji e ovdje ostati. Stoga emo u godinu i pol dana izgraditi vrti u Lukau.
V. Le.
V IR
O V
IT I
HUMANITARNA TRIBINA ZAVIAJNE SPISATELJICE U GRADSKOJ KNJINICI I ITAONICI
Antonija Šerer i “Maak uko” mališanima vrtia darovali novac za nove igrake
Aktivna zaviajna spisateljica, Virovitianka Antonija Šerer predstavila je u Gradskoj knjinici i itaonici na humanitarnoj tribini svoju novu slikovnicu “Maak uko”. Rije je o vedroj, toploj i zanimljivoj zbirci od 12 pria s ilustracijama. “Krivac” za nastajanje slikovnice je, kae autorica, njen dvoipolgodišnji unuk Samuel, kojeg uva. -Igrali smo se i gledali kroz prozor. Taj maak uko koji krasi naslovnicu je
jednog dana zaista ekao miša ispred rupe, a dobio krticu. Ona mu nije bila zanimljiva, pa je krenuo dalje, igrati se na drvo. I tako je nastala jedna od pria, a u svakoj prii pronai ete jednu lokalnu rije iz našeg ‘virov’tikog, mikeškog jezika. Vano je da mlade generacije koje dolaze ne zaborave svoje korijenje, istaknula je A. Šerer, koja ni ovaj put nije zaboravila svakoj prii dati poznati, virovitiki potpis zbog kojeg
je i postala uvarica tradicije. TIGRIIMA NOVE IGRAKE
U jednoj od pria je i ona sama, “baka mala”, koja spava uz plave “firange”, odnosno zavjese. Knjinica je bila premala za sve koji su došli podrati humanitarnu tribinu, svatko na svoj nain. Veliki i mali plesai iz KUD-a i KUC-a Virovitica pobrinuli su se za glazbeni program, uz Osnovnu glazbenu školu Jan Vlašimsky, a mali itai iz Dramske skupine Igraonice, koja djeluje u okviru Gradske knjinice i itaonice recitirali su pjesmice i itali prie iz slikovnice. Autorica je zahvalila ilustratoricama Jaroslavi Luli, Lenki Moslavac i Ines Fani te svima koji su pridonijeli, kae, da se ostvari ova velika “trandika”.
-Budui da je Samuel najviše zasluan za ovu slikovnicu, odluila sam sav novac od prodaje pokloniti njegovom Djejem vrtiu Cvrak. Znam da im nedostaje igraaka i da je djece puno, pa me raduje što im na ovaj nain mogu pomoi – objasnila je autorica. Na tribini je prikupljeno 1280 kuna koje je u ime Djejeg vrtia Cvrak primila ravnateljica Anka Tomac. -Hvala od srca na ovom poklonu, koji odmah prosljeujem kolegicama iz skupine “Tigrii”, koju pohaa Samuel. Neka ova sredstva odgojiteljice iskoriste za što ljepše igrake u kojima e mališani uivati, kazala je tom prigodom Anka Tomac.
Tekst i fotografije: Marija Lovrenc
• U svakoj prii pronai ete jednu lokalnu rije iz našeg ‘virov’tikog, mikeškog jezika. Vano je da mlade gener- acije koje dolaze ne zaborave svoje korijenje, istaknula je Antonija Šerer.
Autorica Antonija Šerer i unuk Samuel, zasluan za dogodovštine o kojima piše u slikovnici
Plesai, mali glumci i itai sudjelovali su u bogatom programu na tribini
AUTORSKI PLAKATI I STRIP ILUSTRACIJE IVANE ARMANINI Jaki kontrast boja te otpor kao glavna emocija U privremenom prostoru Gradskog muzeja Virovitica otvorena je samostalna izloba autorskih plakata i strip ilustracija autorice Ivane Armanini te e biti postavljena i dostupna posjetiteljima do 6. lipnja. Uz 40 autorskih plakata i strip ilustracija autorica je virovitikoj publici predstavila i samostalan strip album “Katalog” na 132 stranice. Album je objavljen krajem prošle godine u izdanju Komikaza i Femicomixa kao dvojezina publikacija te je svojevrsna retrospektiva 15 godina umjetnikog rada autorice. Ono što prvo upada u oi kada pogledate Ivanine radove je jaki kontrast boja, a glavna emocija koja se proima je otpor. -ivimo u takvom društvu gdje je otpor nešto što nas pokree i tjera na reakciju. -Velik dio mojih radova nastao je na toj emociji i tu sam potpuno iskrena, rekla je Ivana A. Kao autorica, Ivana posljednjih petnaest godina objavljuje i izlae uglavnom kroz Komikaze mreu s kojom je gostovala u više od 20 europskih drava, pa i u Americi.
PODRAAJI MLADIM STRIP CRTAIMA
Strip spaja bezobraštinu ulice s likovnom, akademski prihvatljivom injenicom, a upravo
u tom rubnom podruju ova autorica pronalazi interes za strip skoncentriranog autorskog izraza. -Za autorski strip saznala sam iz Slovenije. Iako još uvijek nije reprezentativna kulturna injenica nadam se da nee tako ostati i da e se i strip ukljuiti u reprezentativne javne programe prepoznate od zajednice, kae Ivana Armanini. Uz zagrebaku autoricu, osnivaicu i voditeljicu Komikaza, na otvorenju izlobe prisutne su pozdravile i ravnateljica virovitikog muzeja Mihaela Kulej te kustosica ove izlobe Anamarija Kuan. Virovitica je inae sredina s bogatom strip tradicijom, pritom se misli na Strip club 85, a nakon autora Igora Hofbauera, takoer lana kolektiva Komikaze, virovitiki muzej nastavio je u smjeru autorskog underground stripa i s ovom autoricom. -Uvijek nam je zadovoljstvo dati podraaje, osobito mladim crtaima, strip stvaraocima, istie kustosica Anamarija Kuan.
Tekst i foto: eljka akovi
Kustosica Anamarija Kuan, autorica Ivana Armanini i ravnateljica muzeja Mihaela Kulej
ET VRTA
K I 11 I 5 I 2017 I V IRO
V ITIK
KU LTU
R A
PROFESOR LIKOVNE KULTURE, AKADEMSKI SLIKAR BOIDAR PUŠKAŠ NAKON 36 GODINA RADA S DJECOM OVE GODINE ODLAZI U MIROVINU
Boo je oduvijek elio slikati svoju Podravinu Profesor likovne kulture, akademski slikar Boidar Puškaš, svima poznat kao Boo, nakon 36 godina rada s djecom ove godine odlazi u mirovinu. Rodom je iz urevca, a odrastao je u Virju gdje je završio osnovnu školu te potom u Zagrebu upisao srednju grafiku školu. - Nakon završetka srednje škole šest mjeseci sam radio u Grafokartonu Zagreb na grafikom ureivanju etiketa, što me, iskreno, uope nije zanimalo. Nakon nekoliko pokušaja uspio sam upisati Akademiju likovne umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva i 1980. godine diplomirao u klasi prof. Nikole Reisera. Roditelji su mi nakon diplome kupili slikarski atelje u Virju u kojem sam radio godinu dana, no vrlo brzo sam uvidio da od toga ne mogu ivjeti. Upravo u to vrijeme pitomaka Osnovna škola Petra Preradovia raspisala je natjeaj za profesora likovnog odgoja, a budui da sam u cijelosti ispunjavao traene uvjete, javio sam se na natjeaj, primili su me i od 1981. godine do danas radim s djecom u toj školi.
KAO UITELJU UVIJEK MI JE NAJVANIJE POTAKNUTI
UENIKE DA ZAVOLE UMJETNOST
Vrlo zanimljiv je nain na koji Boo prenosi svoje akademsko znanje na djecu, a teme su razne, od crtanja, slikanja grafike, modeliranja do arhitekture. - Na nastavi koristimo glinu, papir, drvo, plastiku, glinamol i razne druge upotrebljive materijale. Slikarski poeci u svim razredima kreu od izrade skica u olovci i ugljenu. Djeca za svaku tehniku moraju biti drugaije pripremljena, a na kraju radimo sa svim tehnikama. Kod crtakih tehnika koristimo razne instrumente, pera ptica, drvene trijeske, trske, kistove, špahtle, dašice. Kod grafike tehnike sluimo se specijalnom plastikom – linoleumom za izradu matrica koje gotove utiskujemo na papir. Uim djecu koristiti crtake, kiparske i slikarske tehnike i alate. Radimo sve tehnike, osim ulja na platnu jer se ono dugo suši i nije pogodno za školski sat. Ali, zato rado radimo akvarel, tehniku koja je brza, ista i jeftina, kao i radove u olovci. Sve se tehnike daju nauiti.
Meni kao njihovom uitelju uvijek je najvanije potaknuti ih da zavole umjetnost i da iznaem nain kako ih likovno osloboditi. Za to imam svoj “patent”. Najprije poinjemo s pripremom podloge izraujui skicu. Formu moramo provokativno izazvati, ona se obino naknadno pojavi. Poinjemo s izvlaenjem pojedinih crta, mrlja, dok god se slika ne realizira. Na tom principu radimo i s glinom, temperama, akvarelom. Iz zadanog zadatka ulazimo u operativu, a to je najtee.
PREKO PROVOKATIVNE FORME SVI MOJI UENICI
POSTAJU USPJEŠNI To je nain koji koristim da mo