hidroelektra - projekt d.o.o. - vpz.com.hr · studija o utjecaju na okoliš–autocesta...

Studija o utjecaju na okoliš–Autocesta A13–Vrbovec2–Bjelovar– Virovitica – gr. R. Mađarske, Dionica: Bjelovar-Virovitica, L=49,50 km

1

HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o. 10000 ZAGREB ,ČAZMANSKA 2, TEL: 385 1/63-89-700,FAX: 385 1/ 61-56-801

NOSITELJ IZRADE STUDIJE

HIDROELEKTRA - PROJEKT d.o.o. ODJEL ZAŠTITE OKOLIŠA,

Čazmanska 2, 10 000 Zagreb

INVESTITOR: HRVATSKE CESTE d.o.o. Vončinina 3, 10 000 Zagreb

ZAHVAT: AUTOCESTA A13 –Vrbovec 2 – Bjelovar – Virovitica – gr. R.

Mađarske Dionica: BJELOVAR – VIROVITICA

VRSTA DOKUMENTACIJE: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

VODITELJ STUDIJE DRAŽENKO JAKOVAC, dipl. ing. građ.

HIDROELEKTRA-PROJEKT d.o.o.

Tomislav Kraljić, dipl. ing. građ.

Projektanti prometnice Jasminka Mandić, mag. ing. aedif.

Marina Grgić, dipl. ing. arh. Domagoj Švaljek, struč.spec.ing.eadif.

Prost.-plan. dokumentacija Opis zahvata Otpad Instalacije

Andrea Knez, mag. ing. prosp. arch. Krajobraz

PROMEL PROJEKT d.o.o. Igor Bukvić, dipl. ing. građ. Direktor: Zlatko Vuković, ing. prom.

Analiza prometa

INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU

Dr. sc. Marko Dizdar Dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar

Arheološka baština Ravnatelj: Dr. sc. Željko Tomičić

PISA TRADE d.o.o. Vinko Madiraca, dipl. ing. arheol. Direktor: Vicko Vuletić

Spomenička baština

SONUS d.o.o. Miljenko Henich, dipl. ing. el. Buka

DVOKUT ECRO d.o.o. Ines Geci, dipl. ing. geol. Direktorica: Marta Brkić, dipl.ing.agr.-ur.kraj.

Geologija, hidrogeologija i seizmologija


2


APO d.o.o. Mr.sc.Hrvojka Šunjić, dipl.ing.biol.-ekol. Iva Vukančić, dipl. ing. agr. Direktorica: Mirjana Čerškov Klika, dipl. politolog

Elaborat prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Samostalni stručni suradnici

Prof. dr. sc. Željko Vidaček Pedologija

Mr. sc. Mira Kraljić, dipl. ing. biol. Bioraznolikost

Dr. sc. biol. znan. Jadranka Roša (Hrvatske šume d.o.o.) Šumski ekosustavi, divljač

Nataša Bokan, prof. soc. Petra Andrić, prof. soc.

Sociološke značajke

mr. sc. Ivan Zorko, dipl. ing. kem. Emisije u zrak

Gordana Hrabak-Tumpa, dipl. ing. fiz. Meteorološki čimbenici


3


SADRŽAJ

1. OPIS ZAHVATA……………………………………………………………………………. 4 2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA…………………………………………………. 8 3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU…………………………….. 8 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ………………………………………….. 17 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA ………………………………………………………………………… 30

6. POPIS PRILOGA………………………………………………………………………….. 38


4


1. OPIS ZAHVATA 1.1. Općenito

Autocesta A13 - Vrbovec 2 – Bjelovar – Virovitica – granica R. Mađarske, sastavni je dio cestovnog smjera koji spaja Podravinu sa Zagrebom. Predmetna dionica: Bjelovar – Virovitica u duljini od 49,50 km, nastavlja se na dionicu AC Vrbovec – Bjelovar koja nakon čvorišta "Bjelovar" završava u km 27+530.00 odnosno početak predmetne dionice km 0+000.00 uklapa se na km 27+530.00 prethodne dionice koja nije predmet ovog idejnog rješenja i Studije.

Predmetna dionica: Bjelovar - Virovitica prolazi područjem Bjelovarsko – bilogorske županije (grad Bjelovar, općina Severin, općina Nova Rača, općina Velika Pisanica, općina Veliki Grđevac) i Virovitičko – podravske županije (općina Špišić Bukovica, grad Virovitica, općina Lukač).

U skladu s projektnim zadatkom tehnički elementi trase projektirani su za projektnu brzinu vp=100km/h. Projektom je predviđeno sedam čvorišta u dvije razine, devet putnih prijelaza i dvanaest putnih prolaza, četrnaest prolaza za životinje te jedanaest objekata preko postojećih vodotoka.

Idejno rješenje prikazano je na topografskoj karti u mjerilu 1:25000 (v.prilog 1). 1.2. Tehnički elementi Tlocrtni elementi trase

Minimalni dozvoljeni tlocrtni elementi za vp=100 km/h: ⇒ minimalni tlocrtni radijus Rmin=450m ⇒ minimalna duljina kružnog luka Lk=28m ⇒ minimalna duljina prijelaznice Lmin=75m

Prilikom polaganja trase autoceste primijenjeni su slijedeći tehnički elementi: ⇒ minimalna tlocrtni radijus Rmin=750m ⇒ minimalna duljina kružnog luka Lk=137m ⇒ minimalna duljina prijelaznice Lmin=100m

Prema navedenom vidljivo je da primijenjeni elementi zadovoljavaju propisane vrijednosti elemenata određene Pravilnikom za usvojenu projektnu brzinu.

Vertikalni elementi trase

Propisane granične vrijednosti vertikalnih elemenata za vp=100 km/h: ⇒ maximalni uzdužni nagib smax=5.0% ⇒ minimalni konveksni radijus Rmin=8700m ⇒ minimalni konkavni radijus Rmin=5700m

Primijenjeni vertikalni elementi predmetne dionice: ⇒ maximalni uzdužni nagib smax=4.0% ⇒ minimalni konveksni radijus Rmin=9000m ⇒ minimalni konkavni radijus Rmin=8000m

AC Bjelovar – Virovitica u km 0+000 tlocrtno i visinski se uklapa na AC Vrbovec – Bjelovar.


5


Elementi poprečnog presjeka autoceste Elementi poprečnog presjeka AC Bjelovar – Virovitica određeni su prema usvojenoj projektnoj brzini i kategoriji ceste:

vp

- vozni trak ..................................................................... (2x3.5m)=7.00m =100 km/h

- rubni trak .................................................................................... 0.50m - zaustavni trak .............................................................................. 2.50m - rubni trak .................................................................................... 0.20m - ukupna širina jednog kolnika ..................................................... 10.20m - ukupna širina kolnika ..................................... školnika

- razdjelni pojas ............................................................................. 3.00m =2x10.20m=20.40m

- bankina ...................................................................... (2x2.00m)=4.00m - berma ........................................................................ (2x2.50m)=5.00m - ukupno širina presjeka (kruna ceste) ...................... maksimalno 28.40m

Poprečni nagibi kolnika iznose od q=2.5% u pravcu do qmax

=7.0% u krivini.

1.3. Čvorišta

- Čvorište "Bulinac" u km 14+038 – denivelirano čvorište tipa "truba, priključkom na postojećoj državnoj cesti D28.

- Čvorište "Bilogora" u km 33+714 – denivelirano čvorište tipa "truba, priključkom na postojeću nerazvrstanu cestu kojoj se u budućnosti planira povećati rang ceste.

- Čvorište "Špišić Bukovica" u km 40+401 – denivelirano čvorište tipa "truba", priključkom na postojeću županijsku cestu Ž4242.

- Čvorište "Virovitica Jug" u km 44+384 – denivelirano čvorište tipa kombinirana "djetelina". Čvorište spaja autocestu pomoću spojne ceste sa obilaznicom Virovitice na jugu i državnom cestom D2 na zapadnom ulazu u grad (gospodarskom zonom zapad).

- Čvorište "Virovitica Sjever" u km 46+511 – denivelirano čvorište tipa „poludjetelina“. Čvorište spaja autocestu pomoću spojne ceste s gospodarskom zonom na zapadu i obilaznicom Virovitice sa sjeverne strane grada.

- Čvorište "A13 – BC Koprivnica - Virovitica" u km 49+146 – interregionalno denivelirano čvorište tipa "djetelina.

- Čvorište "Na državnoj cesti D2“ – denivelirano čvorište tipa „dijamant“, omogućuje vezu državne ceste D2 sa autocestom pomoću spojne ceste.


6


1.4. Objekti

OBJEKTI U TRASI AUTOCESTE:

R.br. Vrsta objekta Prepreka Duljina [m] Stacionaža 1. most Ciglenska vodotok Ciglenska, L37073, prolaz za životinje 356 4+928 2. most Severinska 1 vodotok Severinska, prolaz za životinje 116 6+149 3. most Severinska 2 vodotok Severinska, prolaz za životinje 116 8+095 4. most Severinska 3 vodotok Severinska, Ž3029, prolaz za životinje 266 9+530 5. vijadukt HŽ, D28, prolaz za životinje 386 13+485 6. most Babinčica vodotok Babinčica, prolaz za životinje 116 15+030 7. most Grabenska 1 vodotok Grabenska, prolaz za životinje 206 16+947 8. most Grebenska 2 vodotok Grebenska, NC, prolaz za životinje 206 22+798 9. vijadukt NC, prolaz za životinje 56 25+429

10. vijadukt konfiguracija terena, prolaz za životinje 206 26+467 11. most Jelenka vodotok Jelenka 30 33+790 12. most Lužnjak vodotok Lužnjak, NC, prolaz za životinje 72 36+969 13. vijadukt konfiguracija terena, NC, prolaz za životinje 386 37+585 14. vijadukt Ž4242 30 40+085 15. most Skranja vodotok Skranja 30 40+530 16. vijadukt HŽ, NC, prolaz za životinje 206 43+450 17. vijadukt Obilaznica Virovitice 112 44+610 18. vijadukt D2 48 45+293 19. most Ođenica vodotok Ođenica, prolaz za životinje 86 47+230 20. vijadukt čvorište A13-BC 72 49+146

OBJEKTI PREKO TRASE AUTOCESTE:

R.br. Vrsta objekta Prometnica Stacionaža 1. nadvožnjak Ž3045 2+445 2. nadvožnjak L37079 7+575 3. nadvožnjak NC 10+658 4. nadvožnjak Ž3090 12+049 5. nadvožnjak čvorište "Bulinac" 14+038 6. nadvožnjak L37081 16+255 7. nadvožnjak Ž4002 20+874 8. nadvožnjak L37086 23+571 9. nadvožnjak NC 27+937

10. nadvožnjak NC 32+195 11. nadvožnjak čvorište „Bilogora“ 33+714 12. nadvožnjak čvorište "Š.Bukovica" 40+401 13. nadvožnjak čvorište "Virovitica Jug" 44+384 14. nadvožnjak čvorište "Virovitica Sjever" 46+511

POTPORNI ZIDOVI:

R.br. od stacionaže do stacionaže duljina 1. 27+190 27+440 250 m 2. 27+510 27+570 60 m 3. 37+360 37+390 30 m


7


1.5. Prateći uslužni objekti Na ovoj dionici predviđena su četiri prateća uslužna objekta, tri tipa C, te jedan tipa D.

- PUO „Bedenik“ tipa C u km 15+600 - PUO „Bilogora“ tipa C u km 28+400 - PUO „Špišić Bukovica“ tipa D u km 39+150

1.6. Cestarinski prolazi

Autocesta će biti pod sustavom naplate, tako da se predviđa čeona naplata u stacionaži 41+765, a u čvorištima Bulinac, Bilogora i Špišić Bukovica planira se izgradnja objekata naplate. 1.7. Poljski putovi

Izgradnjom autoceste doći će do presijecanja postojećih poljskih i šumskih putova. S obzirom da se svakom vlasniku (korisniku) mora omogućiti pristup zemljištu potrebno je izgraditi paralelne poljske putove. Okvirno se može pretpostaviti izgradnja 50 km poljskih putova. Detaljnija elaboracija poljskih putova provest će se na razini glavnog projekta.

1.8. Etapnost izgradnje

Etapnost izgradnje će se odrediti u daljnjoj razini projektiranja, ali se etape trebaju obraditi na način da pojedine poddionice budu dovedene u prometnu funkcionalnost, odnosno da je ostvarena veza postojeće i nove prometnice. 1.9. Prometna obilježja

Autocesta prolazi područjem najkraćeg puta od Bjelovara do Virovitice izvan koridora državnih ili županijskih cesta. Preuzimajući promet od smjera Bjelovar - Virovitica i obratno, značajno će se rasteretiti državna cesta D43 (Bjelovar - Đurđevac) i državna cesta D2 (Đurđevac - Virovitica), tzv. "sjeverni tok", te državna cesta D28 (Bjelovar - V. Zdenci / Grubišno Polje) i državna cesta D5 (V. Zdenci / Grubišno Polje - Virovitica), tzv. "južni tok". Rasterećenjem državnih cesta od prometa dovest će do poboljšanja životnih i radnih uvjeta stanovnika u brojnim naseljima i gradovima koja su se razvila uz državne ceste tzv. "sjevernog" i "južnog toka" (D43, D2, D28 i D5).

Uzimajući u obzir mjerodavne elemente "kritične dionice" autoceste (Bilogorsko gorje), kao što su maksimalni uzdužni nagib, širine prometnih traka, te udjela teretnih vozila u strukturi prometnog toka, može se procijeniti:

• da će praktična propusna moć, tzv. kritične dionice iznositi 1200 do 1300 vozila/sat po prometnoj trasi, te

• da će ukupna propusna moć autoceste kroz Bilogorsko gorje iznositi 4800 do 5200 vozila/sat. Uspoređujući prometnu potražnju tj. prognozirani volumen (intenzitet) PGDP (vozila/dan) na

kraju planskog razdoblja - 2030. godine s jedne i prometnu ponudu s druge strane (praktičnu propusnu moć), vidljivo je da postoji velika razlika u korist slobodnog kapaciteta. To znači da autocesta na tzv. "kritično dionici" ima veliku propusnu moć.


8


Ponuđeni satni kapacitet autoceste na "kritičnoj dionici" (praktična propusna moć) bez teškoća

može propustiti sve moguće i nepredvidive oscilacije povećanog intenziteta prometa. Provedena analiza procjene prometnog opterećenja tj. razvoja prometne potražnje za dionicu autoceste A13 Bjelovar - Virovitica - T. Polje pokazuje da na autocesti i deniveliranim čvorovima ne treba očekivati kritične dionice i točke s gledišta propusne moći tj. kapaciteta i nesmetanog odvijanja prometnih tokova.

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA Studija nije razmatrala varijante, nego jedno konkretno rješenje.

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 3.1. Postojeća prostorno-planska dokumentacija

Za planirani zahvat i analizirani prostor, obzirom da se radi o cesti državnog ranga analizirani su dokumenti prostornog uređenja koji su važeći za ovo područje.

Analizom se zaključuje:

- da je predmetni zahvat u skladu sa postavkama i smjernicama utvrđenih Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/90),

- da predmetni zahvat dijelom odstupa u odnosu na Prostorni plan Bjelovarsko - bilogorske županije („Županijski glasnik“, broj 02/01, 13/04 i 7/09.): između km 5+0 i 8+0 trasa projektirana idejnim rješenjem odstupa do cca. 500 m od osi koridora utvrđenog ovim Planom prolazeći označenim područjem kao „ostalo obradivo tlo“ kako bi se izbjegao prolazak „gospodarskom šumom“. Budući da planskim koridorom trasa autoceste u duljini od 7.5 km prolazi kroz „vrijedno obradivo tlo – P2“, između km 16+5 i 22+0 trasa je pomaknuta do cca. 800 m južnije, prolazeći rubom vodotoka Grabenska, izvan građevinskog područja naselja, poljoprivrednim tlom definirane kvalitete kao „ostalo poljoprivredno obradivo tlo“ tako da se u što većoj mjeri sačuva „vrijedno obradivo tlo“ te izbjegne cijepanje poljoprivrednih površina,

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom Virovitičko – podravske županije ("Službeni glasnik Virovitičko – podravske županije" broj 7A/00, 1/04, 5/07, 1/10),

- da predmetni zahvat dijelom odstupa u odnosu na Prostornim plan uređenja Grada Bjelovara („Službeni glasnik Grada Bjelovara“, br. 11/03 i 1/09.): razmatranim Idejnim rješenjem trasa autoceste u odnosu na Plan obilazi šumu prolazeći planom označenim područjem „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište između km 0 i 2+3 te oko km 5+0 u duljini 2.5 km te „ostala obradiva tla“ između km 2.4 i 4.8 te km 5+0 i 6+0 u duljini 3.3 km, izvan građevinskog područja naselja, na način da maksimalno izbjegava cijepanje poljoprivrednih površina. Odstupanje od osi koridora utvrđenog ovim planom iznosi do cca. 600 m. Postojeća trasa predmetnog zahvata ovim Planom definirana je kao brza cesta. Čvorište sa županijskom cestom ŽC 3045 planirano ovim Planom nije predmet studije zbog prekategorizacije predmetnog zahvata iz brze ceste u autocestu. Prekategorizacijom dolazi do smanjenja broja čvorišta, te je prometnom analizom ,obzirom na PGDP, utvrđeno da nema potrebe za ovim čvorištem,


9


- da predmetni zahvat dijelom odstupa u odnosu na Prostornim planom uređenja Općine Nova Rača

(„Županijski glasnik“ broj 01/06): Između km 6+0 i 8+2 trasa projektirana idejnim rješenjem odstupa u odnosu na Plan kako bi se izbjegao prolazak „gospodarskom šumom“ te između km 14+5 i 15+5 kako bi se trase vodotoka Babinčica i Grebenska dovele u optimalni odnos s trasom.

- prometnice, smanjili kutovi križanja, odnosno kako bi se smanjili rasponi mostova. Odstupanje od osi koridora utvrđenog ovim planom iznosi do cca. 450 m. Na navedenim stacionažama, idejnim rješenjem trasa prolazi planom označenim područjem „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na način da maksimalno izbjegava cijepanje poljoprivrednih površina, prolazeći uz rub vodotoka izvan građevinskog područja naselja. Postojeća trasa predmetnog zahvata ovim Planom definirana je kao brza cesta. U odnosu na Plan, idejnim rješenjem predviđa se na stac. u km 14+038 - čvor „Bulinac“ kao spoj autoceste s državnom cestom D28 zbog većeg PGDP na državnoj cesti D28 u odnosu na županijsku cestu Ž3029,

- da je predmetni zahvat unutar koridora predviđenog Prostornim planom Općine Severin („Županijski glasnik“ broj 02/05) međutim postojeća trasa predmetnog zahvata ovim Planom definirana je kao brza cesta. Planom predviđeno čvorište na stac. u km 9+500,00, kojim se preko ŽC 3029 povezuje naselje Severin, idejnim rješenjem predviđa se, na stac. u km 14+038 - čvor „Bulinac“, kao spoj autoceste s državnom cestom D28. Izmještanje čvorišta uvjetovano je prometnom analizom, odnosno zbog većeg PGDP na državnoj cesti D28 u odnosu na županijsku cestu Ž3029.

- da predmetni zahvat dijelom odstupa u odnosu na Prostornim planom Općine Velika Pisanica („Županijski glasnik“ broj 02/03 i 12/06): između km 14+5 i 16+5 trasa projektirana idejnim rješenjem odstupa u odnosu na Plan kako bi se trase vodotoka Babinčica i Grebenska dovele u optimalni odnos s trasom prometnice, smanjili kutovi križanja, odnosno kako bi se smanjili rasponi mostova. Budući da Planskim koridorom trasa autoceste u duljini od 7.5 km prolazi kroz „vrijedno obradivo tlo – P2“ , u odnosu na Plan trasa je između km 16+5 i 22+0 postavljena tako da se u što većoj mjeri sačuva vrijedno obradivo tlo. Između km 22+0 i 26+5 trasa je uz manja odstupanja smještena unutar planskog koridora. Odstupanje od osi koridora utvrđenog ovim planom iznosi do cca. 700 m. Postojeća trasa predmetnog zahvata ovim Planom definirana je kao brza cesta. Čvor „Velika Pisanica“ planirano ovim Planom nije predmet studije zbog prekategorizacije predmetnog zahvata iz brze ceste u autocestu. Prometnom analizom ,obzirom na PGDP, utvrđeno da nema potrebe za ovim čvorištem.

- da je predmetni zahvat unutar koridora predviđenog Prostornim planom Općine Veliki Grđevac („Službeni glasnik Općine Veliki Grđevac“ broj 03/05) međutim postojeća trasa predmetnog zahvata ovim Planom definirana je kao brza cesta.

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom Općine Špišić Bukovica (˝Službeni vjesnik općine Špišić Bukovica“ br. 2/04 i 2/09)

- da predmetni zahvat dijelom odstupa u odnosu na Prostorni plan uređenja Grada Virovitice (˝Službeni vjesnik grada Virovitice“ br. 14/05): između km 43+0 i 46+5 trasa projektirana idejnim rješenjem odstupa u odnosu Plan zbog prometno tehničkih uvjeta, odnosno za autocestu potrebna je veća udaljenost između čvorova. Idejnim rješenjem veza državne ceste D2 s autocestom riješena je spojnom cestom smještenom zapadnije od čvora predviđenog prostornim planom („Virovitica


10


zapad“). Spojnom cestom se promet preko čvorišta na D2, čvora „Virovitica jug“ i čvorišta „Virovitica sjever“ spaja na autocestu,

- da je predmetni zahvat sukladan s Prostornim planom uređenja Općine Lukač ("Službeni vjesnik općine Lukač broj 3/04, 1/11),

3.2. Opis postojećeg stanja okoliša 3.2.1. Meteorološki podaci

Temperaturne prilike treba očekivati u granicama najhladnijih mjeseci do –20°C a u najtoplijim mjesecima do maksimalno 38°C uz godišnju temperaturu zraka od 11°C. Maksimalne mjesečne temperature zraka treba očekivati tijekom srpnja (srednju vrijednost do 28,0°C) a najniže minimalne vrijednosti u siječnju (do -10°C).

Tijekom godine treba očekivati količinu oborine od 800 do 900 mm ali je on moguća i u rasponu od 1002 do 604 mm koja je izmjerena 1983. godine u Virovitici. Maksimalna dnevna količina oborine na području Bilogore izmjerena je u iznosu do 100.5 mm. Posebnu pozornost treba obratiti na visinu snijega. Maksimalna visina snježnog pokrivača, u promatranom razdoblju, izmjerena je u iznosu od 79 cm u Bjelovaru. Potrebno je očekivati tijekom 30 zimskih dana snježni pokrivač na južnom i sjevernom dijelu trase ceste a 48 dana na Bilogori. Međutim, snježni pokrivač debljine 10 cm (dakle i onaj koji može prouzročiti određene teškoće u odvijanju cestovnog prometa) moguć je tijekom 14 zimskih dana iako je bilo i godina sa znatno duljim razdobljem.

Jaki vjetar moguć je u 18 dana tijekom godine na području Bilogore ali je na području Bjelovara, a pogotovo Virovitice znatno rjeđi. Na području Bjelovara se ne raspolaže mjerenjem izokerauničkog nivoa. Međutim, broj grmljavinskih dana ukazuje da je na ovom području potrebno napraviti relativno dobru grmljavinsku zaštitu na Bilogori obzirom na prosječnih godišnjih 30 grmljavinskih dana (dok je tijekom 2002. godine zabilježeno ukupno 44 grmljavinska dana).

Odvijanje sigurnog prometa u svezi je i s vidljivosti. Na području Bjelovara potrebo je očekivati tijekom godine ukupno 46 dana s maglom dok je na Bilogori 70 takovih dana tijekom godine. U promatranom je razdoblju broj godišnjih dana s maglom na Bilogori bio od 48 (1992. godine) do 104 (2005. godine). 3.2.2. Pedološka obilježja

Tlo Područjem zahvata dominiraju automorfna ocjedita tla od km 0.00 do km 40000.00. Od km

40000.00 do kraja trase u nizinskom području su u manjoj mjeri automorfna ocjedita tla i veće površine hidromelioriranih hidromorfnih tala.

Osjetljivost tla na kemijske onečišćivače i zakiseljavanje je umjerenog i jakog intenziteta, o čemu treba voditi računa u izradi i operacionalizaciji programima zaštite tla.

Rezultati ocjene osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača i potencijalnu ranjivost podzemne vode za područje mogućeg utjecaja autoceste Bjelovar-Virovitica, upozoravaju na lokalitete s jakom osjetljivosti


11


Na području mogućeg utjecaja autoceste Bjelovar – Virovitica, na oraničnim tlima koja su dobre, umjereno dobre i ograničene pogodnosti, dominantan je uzgoj pšenice s 4,39-5,05 t/ha, kukuruza 4,45-4,60 t/ha, krumpira 17,52-20,26 t/ha, soje 1,81-2,22 t/ha, suncokreta 1,60-2,78 t/ha, šećerne repe 34,05-45,60 t/ha na zemljištu pravnih subjekata, a na obiteljskim gospodarstvima prirodi pšenice budu 4,01-4,45 t/ha, kukuruza 4,29-4 89 t/ha, krumpira 15,09-16,81 t/ha, soje 1,80-1,94 t/ha, suncokreta 1,65-4,79 t/ha,i šećerne repe 36,90-37,58 t/ha. Prirodi jabuka kod pravnih subjekata i u obiteljskim voćnjacima su 5,0-13,6 kg/stablo odnosno šljiva 5,7-15,9 kg/stablo.

Biljna proizvodnja

Nizinsko mokro područje koje nije hidromeliorirano i povremeno je prekomjerno vlažno, pokrivaju travnjaci odnosno livade i pašnjaci, s prosječnim prinosom sijena 4-5 t/ha godišnje.

3.2.3. Geološke značajke

Geološka građa područja pružanja zahvata Područje pružanja trase autoceste izgrađeno je od naslaga tercijarne starosti: rhomboidejski

fofiliferni pijesci (2Pl21) i naslaga kvartarne starosti: aluvij recentnih tokova (a), aluvij potoka (a),

bezkarbonatni glinoviti silt vlažnih područja (lg), les (l), barski les (lb), lesoidne gline (lg), eolski pijesci (p), organogeno-barski sedimenti (ob), sedimenti poplavnog područja Drave (ap) te dravski pijesci i šljunci (D-a).

Seizmotektonske značajke Prema seizmotektonskoj rajonizaciji područje pružanja planirane trase AC Bjelovar – Virovitica –

GP Terezino Polje od stacionaže 0+000 do stacionaže 49+500, pripada slijedećim tektonskim jedinicama: Bjelovarska depresija, Bilogorski masiv i Dravska potolina.

Od stacionaže 0+000 do stacionaže oko 18+000, područje pružanja trase planirane autoceste pripada tektonskoj jedinici: Bjelovarska depresija. Od stacionaže oko 18+000 do stacionaže oko 42+000 područje pružanja trase planirane autoceste pripada tektonskoj jedinici: Bilogorski masiv. Od stacionaže oko 42+000 do stacionaže 49+500 područje pružanja trase planirane autoceste pripada tektonskoj jedinici: Dravska potolina.

3.2.4. Seizmološke značajke

Trasa planirane autoceste od stacionaže 0+000 do stacionaže oko 35+000 nalazi se na području zone intenziteta potresa VII° MSC (Mercalli-Cancani-Sieberg) ljestvice, dok se od stacionaže oko 35+000 do stacionaže 56+600 nalazi na području zone intenziteta potresa VI° MSC ljestvice za povratni period od 100 g.

3.2.5. Hidrogeološke značajke

Uže područje zahvata Od stacionaže 0+000 do stacionaže oko 3+500, trasa prolazi područjem s vodonosnicima srednje

izdašnosti, izgrađenim od aluvijalnih pijesaka, mjestimično zaglinjenih (al). Od stacionaže oko 3+500 do stacionaže oko 28+000, trasa prolazi područjem s vodonosnicima

pretežno male izdašnosti, izgrađenim od prapora i pjeskovitih prapora (l).


12


Od stacionaže oko 28+000 do stacionaže oko 43+000, trasa prolazi područjem s vodonosnicima pretežno male izdašnosti, izgrađenim od sitnozrnatih pijesaka (Pl1).

Od stacionaže oko 43+000 do stacionaže 49+500, trasa prolazi područjem s vodonosnicima pretežno velike izdašnosti, izgrađenim od šljunkovitih i pjeskovitih aluvijalnih naslaga, koje su pokrivene s praporom ili praporu sličnim sedimentima.

Zone sanitarne zaštite Od stacionaže 41+260 do stacionaže 49+500 trasa planirane autoceste prolazi III. zonom

sanitarne zaštite izvorišta „Bikana“, prema Odluci o vodozaštitnom području izvorišta „Bikana“, Virovitica (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije 05/96). Za crpilište „Bikana“ postoji i prijedlog Odluke o zonama sanitarne zaštite crpilišta „Bikana“ koji je u postupku donošenja na Županijskoj skupštini.

III. zona sanitarne zaštite izvorišta „Bikana“ istovremeno obuhvaća i šire vodozaštitno područje planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“, za koje još uvijek nisu utvrđene zone sanitarne zaštite.

3.2.6. Krajobraz

Unutar osnovne podjele prostora na krajobrazne jedinice, prostor se može raščlaniti na detaljnija krajobrazna obilježja i njegove sastavnice:

1. Brežuljkasto ruralni šumski krajobraz (km 0+000 – km 10+000) 2. Nizinski ruralni krajobraz (km 10+000 – km 17+000) 3. Šumski krajobraz sa akropolskim naseljima (km 17+000 – km 26+000) 4. Brdski šumski krajobraz (km 26+000 – km 42+000) 5. Nizinski ruralno-urbani krajobraz (km 42+000 – km 49+500)

1. Brežuljkasto ruralni šumski krajobraz (km 0+000 – km 10+000)

Glavno obilježje ovog područja je agrarni krajobraz koji se mjestimično izmjenjuje sa šumskim područjima. Izraziti kontrasti između uzoraka u prostoru, linearnih (kanala, živica) i plošnih (poljoprivredne plohe i šume) stvaraju lagano dinamične slike, karakteristične za bjelovarsko moslavačko područje. Karakterističan način korištenja ovog područja je i bogata kanalska mreža koja je formirana radi poljoprivredne proizvodnje.

2. Nizinski ruralni krajobraz (km 10+000 – km 17+000)

Na ovom području trasa autoceste prolazi kroz krajobrazne cjeline bez vizualnih kvaliteta i značajnih krajobraznih elemenata. Ovaj prostor definiran je kao područje vrlo male, slabo izražene reljefne dinamike. Raznolikost i dinamičnost unose linearni elementi, uglavnom antropogeni (kanalska mreža). Cijelo ovo područje je hidromeliorirano i kanali su većinom u cijeloj svojoj dužini uređeni i kanalizirani. U području vodotoka javlja se priobalna vegetacija kao linearni element, uglavnom vrsta Salix alba karakteristična za vlažna tla. Osnovni sadržaj krajobraza čine šume i poljodjelske površine. Svojstvenosti krajobraza bitno doprinosi mozaičnost prostora pri čemu značajniju ulogu u slikovitosti i pitomosti krajobraza igra boja površina. Gradnja je disperzna, zbog izrazito blage i valovite morfologije reljefa, nema širokih i upečatljivih vizura.


13


3. Šumski krajobraz sa akropolskim naseljima (km 17+000 – km 26+000)

Ovo područje se može opisati kao brežuljkasti prostor sa naseljima istaknutim na vrhovima brežuljaka. Trasa prolazi uz brdovito područje, gdje je njena vizualna eksponiranost sa okolnih brežuljaka visoka. Šumski krajobrazi na padinama zajedno sa prirodnim vodotocima i kanalskom mrežom definiraju ovaj prostor kao dinamičnu krajobraznu cjelinu sa vizualnim akcentima, poput crkava na brežuljcima. Poljoprivredne površine većinom su smještene obronačno, a zbog njihovog načina smještaja, položaja, te raščlanjenosti prirodnim živicama, prostor djeluje dinamično i razigrano.

4. Brdski šumski krajobraz (km 26+000 – km 42+000)

Prostor je definiran dinamičnim reljefom, kojeg čine padine obrasle šumama. Zbog izražene morfološke dinamike, nema prisutstva poljoprivredne proizvodnje, iz čega još proizlazi i slaba naseljenost. Prostorom dominiraju velike površine livada i pašnjaka, i šumskih kompleksa. Šumski krajobrazi su većinom od hrasta lužnjaka (Quercus robur) i običnog graba (Carpinus betulus). Također prisutne su i vrste Fagus Sylvatica (bukva) i hrast kitnjak (Quercus petraea). Prirodna i kulturna obilježja ovog prostora prepoznata su i na razini prostornih planova, pa tako prema kartografskom prikazu 3.a, Prostornog plana uređenja općine Veliki Grđevac, Uvjeti korištenja i zaštite prostora, planirani zahvat se nalazi u kategoriji „Kulturni krajolik-II kategorije“. Otvoreni i zatvoreni prostori se izmjenjuju u vizualno jakim i dominantnim vizurama ali i u dinamičnim izmjenama ploha i volumena. Postojanje vrijednosti ovog prostora ovisi prvenstveno o dominaciji prirodnih obilježja krajobraza (sl. 8), što proizlazi iz specifične parcelacije, uzoraka, mreži kanala, smještaju šumskih površina, razvedenosti reljefa i harmoničnom odnosu svih prisutnih elemenata. Kulturna komponenta u prostoru, koja je navedena prostornim planom, svakako je nešto što ne smije biti zanemareno i treba se u daljnjoj fazi odgovarajuće vrednovati.

5. Nizinski ruralno-urbani krajobraz (km 42+000 – km – km 49+500)

U prostoru doniraju poljoprivredne površine, koje su smještene u okolici urbane zone i izmjenjuju se sa antropogenim elementima. Prostor je u većoj mjeri izgrađen, jer se radi o suburbanoj zoni, ali je najveća koncentracija izgrađenosti prisutna bliže samom gradu Virovitica. Vizure su otvorene zbog neraščlanjenosti reljefa iako postojeći scenariji ne pružaju naročite ugođaje. Rub između naselja s prijelazom u kultivirani krajobraz je mjestimično jasan, većinom neupečatljiv. Iznimno su naglašene neusklađene promjene u krajobrazu, zbog prisutnosti postojećih vijadukata, željezničke pruge, dalekovoda i ostale infrastrukture.

3.2.7. Šume

Izgradnja autoceste Bjelovar-Virovitica obuhvatit će tipičnu šumu lužnjaka i običnog graba (Carpino betili-Quercetum roboris typicum Rauš.), šumu lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938), submontansku bukovu šumu s trpavičastim šašem (Carici pilosae - Fagetum sylvaticae Pelcer), šumu crne johe i drhtavog šaša (Carici brizoides-Alnetum glutinosae Ht.1938) i šumu poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Laucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač.1959).


14


Navedene šume i šumsko zemljište pripadaju Šumsko-gospodarskim jedinicama „Grđevačka Bilogora“, „Pisanička Bilogora“ „Suhopoljsko-virovitičke šume“ i „Virovitička Bilogora“ koje su u državnom vlasništvu, a kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Bjelovar. Gospodarskom jedinicom „Grđevačka Bilogora“ gospodari Šumarija Veliki Grđevac, G.j. „Pisanička Bilogora“ gospodari Šumarija Velika Pisanica, G.J. „Suhopoljsko-Virovitičke šume“ i G.J. „Virovitička Bilogora“ gospodari Šumarija Virovitica. 3.2.8. Divljač

Šire područje izgradnje zbog zemljišnih i klimatskih karakteristika, biljnog pokrova bogatstva faune izuzetno je povoljno za organizirani razvoj lovnog turizma. Od prirode stalno obitavaju jelen obični, divlja svinja, srna obična, zec obični i fazan.

Trasa autoceste prolazit će kroz slijedeća lovišta:

Stacionaža Naziv Ukupna pov. Lovišta (ha) 0 – 7+615 Lovište VII/114 – DABRAVINE 10627 7+615 – 13+646 Lovište VII/115 – GAJ 14931 13+646 – 23+769 Lovište VII/117 – SELIŠTE BABINČIĆ 4844 23+769 – 32+350 Lovište VII/11 – PISANIČKA BILOGORA 3838 32+350 – 41+000 Lovište VII/13 – VIROVITIČKA BILOGORA

(po samom rubu lovišta) 3185 41+000 – 48+380 Lovište X/101 - VIROVITICA 6928 48+380 – 49+500 Lovište X/105 - LUKAČ 8369

3.2.9. Bioraznolikost

Prometnica najvećim dijelom prolazi kroz agrarni krajolik, oranice i obradive površine. Tu su zastupljene ruderalne zajednice i vrste karakteristične za ruderalna i antropogena staništa koje floristički nisu od velikog značaja. Manjim dijelom trasa presijeca šumu te će na tom dijelu neznatno utjecati na okoliš.

Zbog dosta velike raznolikosti staništa prisutna je velik broj životinjskih vrsta, karakteristične za srednje europsku faunu. Od vodozemaca u području zahvata moguće je zateći zelena žabu, gatalinku, zelenu i sivu gubavicu, običnog vodenjaka, pjegavog daždevnjaka, a od gmazova bjeloušku i riđovku. Također je raznovrsna ornitofauna, od grabljivica škanjac i rjeđe jastreb, u šumama djetlovke (zelena žuna, mali i veliki djetao, crna žuna), a u nizinskim dijelovima trčka i fazan. Od sisavaca prisutne su rovke, jež, razne vrste šišmiša, tekunice, hrčak, lasica te divljač (srna, jelen, divlja svinja, lisica, zec). 3.2.10. Opis područja ekološke mreže

Dionica autoceste A13 koja je predmet ovog Elaborata, ne ulazi cijelom svojom duljinom u područja ekološke mreže, nego se pojedini dijelovi dionice nalaze unutar područja ekološke mreže, a navedeni su u nastavku.

Sjeveroistočni dio trase prolazi međunarodno važnim područjem za ptice HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje u duljini od cca 20 km. Zapadni dio trase u duljini od oko 2,5 km prolazi kroz međunarodno važno područje za ptice HR1000009 Ribnjaci uz Česmu (Siščani, Blatnica, Narta i Vukšinac).


15


Također, u široj okolici zahvata kao što je i prikazano na karti ekološke mreže (prilog 24.), nalaze se: • HR2000441 Ribnjak Narta - važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 2 km od krajnjeg zapadnog dijela trase u pravcu juga); • HR2001006 Županijski kanal (Gornje Barje-Zidina) - važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 2 km od krajnjeg istočnog dijela trase u pravcu istoka); • HR2001004 Stari Gradac-Lendava - važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 8 km od krajnjeg istočnog dijela trase u pravcu zapada); • HR2001005 Starogradački Marof - važno područje za divlje svojte i stanišne tipove (cca 4 km od krajnjeg istočnog dijela trase u pravcu zapada); • HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) - menunarodno važno područje za ptice (cca 5 km zapadno od lokacije zahvata) • HR1000010 Poilovlje s ribnjacima Končanica, Garešnica i Poljana – međunarodno važno područje za ptice (cca 12 km južno od lokacije zahvata). • HR1000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)– međunarodno važno područje za ptice (cca 12 km sjevernod lokacije zahvata) • HR2000407 Širinski otok - unutar važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove (cca 12 km sjevernod lokacije zahvata) 3.2.11. Kulturno - povijesna baština

Prilikom terenskog pregleda trase buduće autoceste otkriveno je 57 arheoloških lokaliteta, od kojih je tek njih nekolicina registrirana bila poznata od ranije. Dokumentirana brojnost arheoloških nalazišta ne iznenađuje s obzirom na reljefne, geografske i pedološke pogodnosti koje pokazuju bjelovarsko-bilogorsko područje te virovitička Podravina. Na spomenutim prostorima zabilježena su neka od najstarijih arheoloških nalazišta koja pripadaju neolitičkim starčevačkoj, linearnotrakastoj i sopotskoj kulturi te lasinjskoj kulturi iz bakrenog doba. Od 57 pronađena nalazišta, na njih 48 zabilježeni su nalazi koji se mogu datirati u razdoblje srednjeg vijeka. Potom, slijede ona iz brončanog (14) i željeznog doba (10), neolitika/eneolitika (7), dok su u najmanjem broju izdvojena antička nalazišta (3). Najveći broj otkrivenih nalazišta pripada srednjovjekovnom razdoblju, posebno kasnom srednjem vijeku kada je ovaj prostor predstavljao posljednju obranu ispred nadirućih turskih vojnih odreda.

U svrhu izrade podloge s aspekta spomeničke baštine istraženo područje Bjelovarsko – bilogorske i Virovitičko – podravske županije u širini do 3 km od trase buduće autoceste A 13. Objekti spomeničke baštine evidentirani su u mjestima Brezovac, Novi Pavljani, Galovac, Obrovnica, Kokinac, Patkovac, Nevinac, Dautan, Stara Rača, Nova Rača, Drljanovac, Severin, Bulinac, Bedenik, Babinac, Polum, Velika Pisanica, Čađavac, Nova Pisanica, Zrinska, Zrinska brda, Buban i Sibenik u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, te u mjestima Špišić Bukovica, Golo Brdo, Podgorje, Sv. Đurađ, Korija, Bušetina, Turanovac, Lukač, Kapela dvor, Gornje Bazje, Terezino polje i Zrinj Lukački u Virovitičko – podravskoj županiji. Među evidentiranim objektima spomeničke baštine RH većinu čine seoske stambene kuće. Ove je objekte moguće podijeliti u nekoliko starosnih skupina. Najstariju čine kuće građene u kanatnoj tehnici, najčešće u kombinaciji s ciglom, a uglavnom imaju drveno potkrovlje i istaknut zabat. Ovakvi objekti uglavnom se grade kroz 19. i u prvoj četvrtini 20. st.


16


Ova grupacija čini dio etnografske baštine RH, u što se ubrajaju i različiti gospodarski ili pomoćni seoski objekti kao što su štagljevi, bunari ili kijeri. Većina objekata ove skupine evidentirana je u vrlo lošem stanju i uglavnom se ne koristi. Drugoj skupini pripadaju zidane ciglene kuće različitih varijanti zabata, koji je uglavnom istaknut, a građene su u razdoblju između dva svjetska rata. Ovakvi su objekti primjeri tradicijske arhitekture određenog područja, te se i uz njih također često nalaze različiti pomoćni i gospodarski objekti. Posljednjoj skupini kuća pripadaju objekti građeni u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, a oslanjaju se na ranije tradicijske uzore u gradnji. U većini slučajeva svim je skupinama svojstvena uporaba dvorišnog trijema, koji se kao uzor reflektira i na sakralnoj gradnji (kapela Uzvišenja sv. Križa u Terezinom polju).

Ostatak evidentiranih objekata u najvećem broju čine raspela, uglavnom manje vrijedna u umjetničkom smislu, ali zato bitnija u smislu tradicionalnog izgleda pojedinih sela. Zajedno s rijetkim evidentiranim kapelama i grobljima čine dio sakralne baštine RH. Također evidentirani su i različiti spomenici, prvenstveno važni kao svjedoci ili uspomene povijesnih razdoblja (Narodno – oslobodilački i Domovinski rat) i drugi povijesno važni objekti, koji u ovom slučaju svjedoče o razdoblju prve industrijalizacije Bjelovarsko – bilogorskog područja (željezničke postaje u Severinu i Bulincu). 3.2.12. Zrak

Prema podacima iz Izvješća o kakvoći zraka na području Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji se odnose Bjelovarsko-bilogorsku županije konstatirano je da se na području te županije prati kakvoća zraka samo u gradu Bjelovaru te da je prema članku 18. Zakonu o zaštiti zraka, zrak u gradu Bjelovar bio I kategorije s obzirom mjerene parametre SO2, dim, ukupnu taložnu tvar, te olovo i kadmij u taložnoj tvari. U Izvješću o kakvoći zraka na području Virovitičko-podravske županije za razdoblje 2006-2008. godine navodi se da se zrak nalazi na razini I kategorije.

Slijedom iznesenog može se ocijeniti da je na području planirane trase autoputa Bjelovar-Virovitica- GP Terezino Polje kakvoća zrak I kvalitete, odnosno da zrak čist ili neznatno onečišćen i treba težiti da tako i ostane.

3.2.13. Sociodemografski podaci

Najvažnije značajke stanovništva Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije područja pod izravnim utjecajem buduće autoceste Bjelovar-Virovitica su sljedeće: • Promatrano područje je tradicionalno poljoprivredno sa znatnim poljoprivrednim resursima. Poljoprivredno stanovništvo je niske razine obrazovanja i u prosjeku visoke starosne dobi tj. mali je udio mladih u poljoprivredi. • Prostorni razmještaj stanovništva promatranih županija je relativno ujednačen, 34,67% stanovnika živi županijskom središtu Gradu Bjelovaru (u 23,28% samom gradu), a 25,21% u županijskom središtu Gradu Virovitici (17,33% u samom gradu) koji su smješteni na koridorima važne prometne infrastrukture, gdje dominiraju administrativne jedinice Bjelovar i Virovitica s najvećim brojem stanovnika i najvećom gustoćom naseljenosti. Obje su županije prema prostornim i demografskim karakteristikama izrazito ruralne.


17


• Ukupno gledajući, u posljednjih šest desetljeća vrlo je uočljiv trend smanjenja broja stanovnika na ovom području, tj. proces depopulacije, uz transfer stanovnika iz ruralnih sredina u gradove, čime se do 1991. tj. 2001. Broj stanovnika u gradovima povećavao. • Stanovništvo cijelog područja obilježavaju procesi starenja i depopulacije, a time i značajne devitalizacije što je izraženo u gotovo svim promatranim općinama i gradovima, a napose u ruralnom području. • Zbog demografskog starenja područja razmjerno je mali postotak aktivnog u ukupnom stanovništvu (iako uglavnom veći od prosjeka RH), a u promatranim gradovima i općinama iznosi 38,82-56,59%. • Poljoprivrednog stanovništva ima 20,7% odnosno 13,8% (u dvije promatrane županije) što čini ovu regiju izrazito poljoprivrednom i osjetljivom na razvojne promjene koje utječu na poljoprivrednu djelatnost. • Obrazovna struktura stanovništva je nepovoljna, u prosjeku je malo obrazovanih ljudi, a mnogo više neobrazovanih i niže obrazovanih što nepovoljno utječe na društveni i ekonomski razvoj područja i vitalne demografske procese. • Povoljniji demografski trendovi prisutni su u gradovima Bjelovar i Virovitica, dok stanovništvo ruralnog područja tj. u općinama ovog područja obilježavaju regresivni demografski procesi. Vukovara i ruralno stanovništvo u općinama ovog područja obilježava pretežno demografska regresija.

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 4.1 Utjecaj na organizaciju prostora i infrastrukturu

Tijekom pripreme i građenja Utjecaj na stanovništvo i naselja

Zbog povećanja građevinske operative na postojećim cestama u naseljima, prilazima privatnim parcelama, mogućih problema kod regulacije prometa i sl., radovi na izgradnji autoceste negativno će utjecati na stanovništvo, naselja i djelatnosti. Utjecaj buke, posebno noćne, zahvatit će područja naselja te negativno utjecati na njegovo stanovništvo. Oštećenja kolnika postojećih cesta zbog prolaska teških vozila, nanošenje blata na prometnice i sl. otežat će komunikaciju lokalnog stanovništva. Građevinska područja

Koridor trase autoceste u manjem dijelu prolazi kroz građevinsko područje naselja (pojas 100 m lijevo i desno od osi trase - stac.2+400,00 mjesto Galovec, stac.10+700,00 mjesto Severin, stac. 12+200,00 mjesto Bulinac, stac.37+000,00 – 37+200,00 rub vikend naselja – mjesto Špišić Bukovica, stac.40+200,00 mjesto Špišić Bukovica) tako da se utjecaj na građevinsko područje procjenjuje kao minimalno. Prometni sustavi

Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa će se javljati na mjestima prilaza na postojeću prometnu mrežu:

• u km 2+515, sa županijskom cestom Ž3045, • u km 5+080, s lokalnom cestom LC 37073,


18


• u km 6+350 s lokalnom cestom LC 37079, • u km 9+416, sa županijskom cestom Ž3029, • u km 12+049, sa županijskom cestom Ž3090, • u čvoru Bulinac, km 14+038, sa državnom cestom D28, • u km 16+170, km s lokalnom cestom LC 37081, • u km 16+400, km s lokalnom cestom LC 37082, • u km 20+874, sa županijskom cestom Ž4002, • u km 23+500, s lokalnom cestom LC 37086, • u čvoru Š. Bukovica, km 40+530, sa županijskom cestom Ž4242, • u čvoru Virovitica km 44+384, preko spojne ceste sa državnom cestom D2,

Djelomični utjecaji će nastati i na prolazu trase autoceste uz postojeće nerazvrstane ceste i poljske putove na stac. km 1+950, km 2+600, km 10+700, km 22+830, km 25+373, km 28+000, km 32+200, km 33+000, km 33+500, km 34+000 – 38+000, km 41+500, km 47+200, km 53+400 teb km 56+000.Trasa autoceste presijeca željezničku prugu na stac. km 13+356 te km 43+750. Transport plina i plinoopskrba

Prilikom pripreme i izgradnje prometnice u slučaju nepažnje u akcidentnim situacijama može doći do ugrožavanja i oštećenja plinovoda se kojim se planirana autocesta križa, vodi paralelno ili mjestimično približava. Trasa autoceste u stacionažama 2+450, 7+650, 9+400, 12+200, 40+090 presijeca mjesni plinovod, a u stac. 8+250, 40+664, 47+550 presijeca magistralni plinovod. Presijeca planirani lokalni plinovod na stac. 16+400, 23+500, 47+550.

Elektroenergetska mreža

Tijekom izgradnje mogući su negativni utjecaji na elemente elektroenergetske mreže u vidu njenog oštećivanja. Autocesta presijeca DV 10 kv (stac. 7+810, 11+300, 13+900, 18+270, 18+970, 20+080, 21+800, 22+600, 28+200, 40+150, 46+890) DV 35 kv (stac. 14+050, 23+630 i 47+150). Presijeca planirani DV 110 kv ( stac. 8+000, 11+000, 12+800 i 56+600) te DV 400 kv ( stac.47+650 i 47+700). Elektronička komunikacijska mreža

Autocesta presijeca korisnički tk vod ( stac. 2+250, 2+450, 15+600, 20+100, 23+550, 40+150, 50+700, 56+050) i magistralni tk vod ( stac. 2+270. 10+650, 12+180, 13+310, 16+250, 40+700, 43+420). Presijeca planirani korisnički tk vod u stac. 45+30. Tijekom izgradnje može se generirati negativni utjecaj na elektroničku komunikacijsku mrežu u vidu oštećivanja iste. Sustav javne vodoopskrbe

Izgradnja predmetne prometnice može uzrokovati mehaničko oštećenje elemenata sustava vodoopskrbe i posredno do onečišćenja pitke vode. Autocesta presijeca vodoopskrbni cjevovod – distributivni ( stac. 37+130 i 40+110). Presijeca planirani vodoopskrbni cjevovod – distributivni u stac. 2+430, 5+050, 12+190, 16+400, a planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod u stac. 7+570 13+610 i 45+900.


19


Sustav javne odvodnje Izgradnja autoceste može uzrokovati oštećenje odvodnih kanala i generirati negativan utjecaj na

postojeću kanalsku mrežu. Autocesta presijeca planiranii odvodni kanal u stacionaži 16+400, 40+050, i 45+300 a tlačni odvodni kanal u stac. 23+500.

Uređenje vodotoka i drugih voda Izgradnjom autoceste, uslijed odlaganja građevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u

korito vodotoka, oštećivanja korita vodotoka uslijed radova teške mehanizacije, odnosno nepravilnom organizacijom gradilišta, može doći do sprječavanja funkcionalnog protoka vodotoka, poremečaja vodnog režima vodotoka tezamučenja vodotoka. Do negativnog utjecaja na sustav uređenja vodotoka i drugih voda može doći na mjestima gdje sustav presijeca ili prolazi neposredno uz autocestu.

Autocesta presijeca vodotokove (Ciglenska – stac. 4+928, Severinska – stac. 6+149, 8+095, 9+530, Babinčica – stac. 15+030, Grebenska – stac. 16+947, 22+798, Jelenka – stac.33+790, Lužnjak – stac. 36+969, skranja – stac. 40+530 te Ođenica – stac. 47+230.)

Tijekom korištenja

Utjecaj na stanovništvo i naselja Trasa autoceste prolazi preko poljoprivrednog tla osnovne namjene (osobito vrijedno i vrijedno

obradivo tlo). Cesta će prekinuti cjelovitost i kontinuitet poljoprivrednih površina i time bi mogla prouzročiti relativne poremećaje u mogućnosti nastavka postojeće proizvodnje u dosadašnjem opsegu i utjecati na promjenu postojećih poljoprivrednih aktivnosti. U području utjecaja vjerojatno će doći do stanovitih razvojnih promjena u smislu započinjanja novih oblika aktivnosti te stvaranja pretpostavki za veće zapošljavanje lokalnog stanovništva. Prolaz trase velikim dijelom šumskog tla (šume posebne namjene) pridonijet će smanjenju određenih vrijednosti značajnih stanovništvu i pojedinim djelatnostima, kao što su ekološka, estetska, rekreativna i gospodarska vrijednost šuma područja utjecaja. Moguće je očekivati postupan rast broja stanovnika, pojavu novih (npr. turističkih) djelatnosti te općenito širenje stupnja urbaniziranosti u području utjecaja. Način života u postojećim naseljima će se najvjerojatnije mijenjati paralelno u dva smjera; prema postepenoj urbanizaciji većih i najvećih naselja, te u drugom smjeru, ukoliko se lokalno prepoznaju potencijali, prema ruralnom razvoju u smislu postepenog razvoja multifunkcionalnosti ruralnog areala što se može manifestirati u razvoju ruralnog turizma čime bi se pozitivno utjecalo na retradicionalizaciju sociokulturnih elemenata npr. očuvanje tradicijskih i ruralnih vrijednosti, obiteljske poljoprivrede, običaja, zanata te općenito ekoloških, estetskih, rekreativnih i gospodarskih vrijednosti društvenih datosti i prostora.

Građevinska područja Treba naglasiti da će planirana autocesta povoljno utjecati na uvjete stanovanja gradova

Bjelovar i Virovitica te ostalih naselja koja gravitiraju neposredno uz nju jer će preuzeti tranzitni promet, a samim time će se izrazito smanjiti onečišćenje zraka, buka i opasnost od prometnih nesreća. Prometni sustav

Planirani zahvat (izgradnja autoceste) imat će izrazito pozitivan utjecaj na organizaciju i namjenu šireg područja. Izgradnjom autoceste upotpunit će se mreža državnih cesta na tom području cestom visoke razine uslužnosti. Ona će utjecati na podizanje kvalitete prijevoza i usluga domaćim i stranim


20


korisnicima. Autocesta će značajno podići razinu prometne usluge, veću sigurnost prometa i bolju povezanost sa širom prometnom mrežom. Preuzimanje prometa od smjera Bjelovar - Virovitica i obratno, značajno će se rasteretiti državna cesta D43 (Bjelovar - Đurđevac) i državna cesta D2 (Đurđevac - Virovitica), tzv. "sjeverni tok", te državna cesta D28 (Bjelovar - V. Zdenci / Grubišno Polje) i državna cesta D5 (V. Zdenci / Grubišno Polje - Virovitica), tzv. "južni tok". Rasterećenjem državnih cesta od prometa dovest će do poboljšanja životnih i radnih uvjeta stanovnika u brojnim naseljima i gradovima koja su se razvila uz državne ceste tzv. "sjevernog" i "južnog toka" (D43, D2, D28 i D5).

Na mjestima gdje autocesta presijeca postojeće ceste, uspostaviti će se kontinuitet te ceste izgradnjom deniveliranih čvorišta („Bulinac“, „Bilogora“, „Špišić Bukovica“, „Virovitica Jug“, „Virovitica Sjever“, „A13 – BC Koprivnica – Virovitica“, „Terezino Polje“, „Na državnoj cesti D2“) putnih prijelaza i prolaza za državnu cestu D28 i D2, županijske ceste (Ž3045, Ž3029, Ž3090, Ž4002 , Ž4242), lokalne ceste ( L37073, L37079, L37081, L37086) nerazvrstane ceste te prolaza preko željezničke pruge.

U usporedbi s postojećim stanjem kojeg pružaju državne ceste D43 i D2 ("sjeverni tok") te državne ceste D28 i D5 ("južni tok"), izgradnja dionice autoceste A13 Bjelovar - Virovitica - T. Polje čini golemi doprinos zaštiti okoliša iz više razloga, kao npr: skraćenju duljine puta za cca 25km (oko 36% od postojećeg po "sjevernom2 ili "južnom toku"), skraćenju vremena vožnje za više od 50%, smanjenju značajnog obima prometnog opterećenja kroz gradove i naselja Đurđevac, Kloštar, Grubišno Polje i Viroviticu jer se tranzitni promet usmjerava autocestom, operativna brzina se znatno povećava, razmjerno skraćenju duljine puta i vremena vožnje i kontinuiranog protoka smanjuju se i eksploatacijski troškovi vozila, posebno komercijalnih vozila, smanjuje se rizik prometnih nesreća i nezgoda te rizik akcidenata s vozilima koja prevoze opasne terete.

Utjecaj na infrastrukturu Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa ne očekuju se negativni

utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogući jedino u slučaju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih rekonstrukcija na planiranoj autocesti ili na elementima infrastrukture.

4.2. Utjecaj na krajobrazne vrijednosti Reljef

Najveći negativni utjecaj očekuje se na stac. 25+815-26+145, 26+660-27+025, 29+700-30+460, 30+760-31+330, 31+915-32+000, 32+000-32+570, 34+100-34+500, 36+630-36+900, 38+200-39+500, gdje će trasa biti u usjecima i to visine od 15-30 m, a ne nekim mjestima i više od 30 m, što ukupno uključuje 9% od ukupne dužine autoceste. Većinom trase, do značajnog utjecaja na reljef neće doći, obzirom da je trasa položena na niskom i srednje visokom nasipu.

Zbog potrebe stabilizacije terena, planira se izgradnja potpornih zidova i to na stacionažama 27+190-27+440, 27+510-27+570 i 37+360-37+390, visine oko 10 m. Utjecaj na reljefne strukture bit će u vidu nagrđivanja umjetnom strukturom. Obloge zida umanjit će vrijednosti prirodnih stijenskih zidova, a utjecaj će biti trajan i dugoročan.

Gledajući sveukupnost utjecaja na reljefne karakteristike prostora, utjecaj koji će nastati će biti srednje visok (3).


21


Vegetacija i površinski pokrov

Trasa će prekinuti potez šume dužinom od oko 12 500 km, što je oko 22% od ukupne dužine trase. Prolaskom koridora kroz šumske površine doći će do trajnog zaposjedanja vrijednih prirodnih obilježja ovog prostora, i nastat će procjepi koji će prekinuti kontinuitet prirodnih sustava u prostoru. Promjene će nastati na stacionažama od 25+000-36+500.

Trasa će poteze vegetacije uz postojeće vodotoke presjeći 11 puta, i to u stacionažama 4+928, 6+149, 8+095, 9+530, 15+030, 16+947, 22+798, 33+790, 36+969, 40+530 i 47+230. Utjecaj će biti negativan obzirom da su prirodni vodotoci nosioci prirodnih obilježja u prostoru, i premošćivanje takvih struktura će narušiti njihova obilježja. Sa krajobraznog aspekta ukupni utjecaj na vegetaciju i površinski pokrov ocjenjuje se kao visok (4), obzirom da će trasa u više stacionaža prekinuti vrijednu vegetaciju i šumska područja.

Prostorni uzorak

Formiranjem čvorišta doći će do stvaranja novih elemenata u prostu, jasno vidljivih i to na području čvora"Bulinac" u km 14+038, "Bilogora" u km 33+714, "Špišić Bukovica" u km 40+401, "Virovitica Jug" u km 44+384, "Virovitica Sjever" u km 46+511, "A13 – BC Koprivnica - Virovitica". Do promjene u prostornom uzorku doći će i formiranjem pratećih uslužnih objekata i to u PUO „Bedenik“ tipa C u km 15+600, PUO „Bilogora“ tipa C u km 28+400 i PUO „Špišić Bukovica“ tipa D u km 39+150.

Obzirom da se radi o linijskom elementu koji će se zajedno sa statičnim točkastim protezati na 49+500 km prostorom koji je već artikuliran određenim elementima, utjecaj će sa krajobraznog aspekta biti srednje visok (3).

Kulturno povijesna vrijednost

Poseban naglasak se stavlja na područje od 27+000-32+000 km, gdje je prostornim planom istaknuta važnost kulturnih krajobraza i potreba da se oni adekvatnije vrednuju. Prolazak trase narušit će zajedničke vrijednosti prisutnosti kultnih i prirodnih elemenata. Krajobrazne vrijednosti svakako proizlaze iz povezanosti svih njegovih elemenata, stoga se i utjecaj na njihovo zajedničko djelovanje u prostoru mora vrednovati i na taj način. Međutim, obzirom da se radi o djelomičnoj prisutnosti kulturnih elemenata, utjecaj će biti srednje visok (3). Vizualne vrijednosti

Najveći negativni utjecaji nastat će zbog utjecaja na reljef stvaranjem usjeka i zasjeka i to visine preko 15 m i to na stacionažama 25+815-26+145, 26+660-27+025, 29+700-30+460, 30+760-31+330, 31+915-32+000, 32+000-32+570, 34+100-34+500, 36+630-36+900, 38+200-39+500. Na tom dijelu doći će do potpune promjene u percepciji prostor te će doći do pojave neugodnih vizura te uskih i neugodnih prostora. Do manje promjene u doživljaju krajobrazne slike doći će na područjima gdje je trasa vizualno izložena i na nasipu, a to je na oko 51% od ukupne dužine trase. Dugoročni utjecaj na vizualne kvalitete nastat će izgradnjom potpornih zidova i to na stacionažama 27+190-27+440, 27+510-27+570 i 37+360-37+390. Do degradacije perceptivnih doživljaja doći će i zbog izgradnje nadvožnjaka (2+465, 7+575, 10+658, 12+049, 14+038, 16+255, 20+874, 23+571, 27+935, 32+195, 33+714, 40+401, 44+384, 46+511), mostova (4+928 Ciglenska, 6+149 Severinska 1, 8+095 Severinska 2, 9+530


22


Severinska 3, 15+030 Babinčica, 16+947 Grabenska 1, 22+798 Grabenska 2, 33+790 Jelenka, 36+969 Lužnjak, 40+530 Skranja, 47+230 Ođenica) i vijadukata (25+429, 26+467, 37+585, 40+085 43+450, 44+610, 45+293, 49+146). Ukupna duljina objekata iznosi 4208 m što znači da će utjecaj na vizualne karakteristike prostora izgradnjom objekata iznosit oko 8,50 % od ukupne duljine trase. Novi elementi dominirat će u prostoru kroz boju, teksturu, oblik i liniju.

Najveći negativni utjecaj očekuje se zbog izgradnje barijera za buku. Ukupna duljina zidova za zaštitu od buke iznosi 5096 m, što je cca 9 % od ukupne duljine trase. Prosječna visina barijera je oko 3,5 m, dok ukupna površina zidova iznosi 18 710 m2. Obzirom da trasa prolazi područjem koje nije gusto naseljeno, predviđa se mjestimično formiranje zidova i to rijetko u kontinuitetu sa obje strane, stoga će utjecaj unatoč vertikalnoj artikulacijiji prostora, biti umjeren i prihvatljiv. Ukupni utjecaj na vizualne vrijednosti može se ocijeniti kao srednje visok (3).

Ukupni utjecaj na krajobrazne vrijednosti Ukupni utjecaj na krajobrazne vrijednosti proizašao je iz gornje navedenih analiza, koje su

provedene prethodno opisanom metodom. Isto tako, potrebno je naglasiti da su utjecaji vrednovani i na temelju prostornih planova, čija vjerodostojnost je provedena u tijeku samih analiza i obilaska lokacije. Temeljem toga, ukupni utjecaj zahvata je u kategoriji visokog (16), ali prema srednjem i prihvatljivom. Uz pridržavanje mjera zaštite predviđenih ovom studijom, ukupni utjecaj može se svesti na kategoriju srednjeg, tj. umjerenog (10-15).

4.3. Utjecaj na kulturno – povijesnu baštinu

Na osnovi spoznaja prikupljenih detaljnim terenskim pregledom trase autoceste, njezina izgradnja imat će izravan utjecaj na pronađena arheološka nalazišta koji se nalaze unutar zone A (250 m od osi trase), odnosno izravno su ugrožena izgradnjom: sjeverno od trase autoceste(koordinate 1 N 45°50.56'; E 16°49.27')-nalazište Malo Korenovo – Jankovac, stac.0+250 do stac.0+550 – nalazište Malo Korenovo – Vojvodinac 1, stac.0+750 do 1+250 – nalazište Malo Korenovo – Vojvodinac2, stac. 1+400-1+680 – nalazište Galovac – Stare Livade, stac.1+80 do stac.1+950 – Galovac – Nove Livade 1, stac.2+570 do stac.2+860 – Galovac – Nove livade 2, stac.2+890 do stac.3+150 - Galovac – Nove Livade 3, stac.3+378 do stac.4+130 – Obrovnica – Ječmeništa 1, stac4+150 do stac.4+600 – Obrovnica – Ječmeništa 2, stac.4+650 do stac.5+370 – Obrovnica – Selište, stac.5+530 do stac.6+160 – Kokinac – Zobišta, stac.6+900 do stac.7+150. – kokinac – Lještar, 8+750 – 9+080 Dautan - Žilavac 9+340 – 9+550 Severin -Žilavac 10+580 – 10+850 Stara Rača - Lugovi 11+000 – 11+500 Stara Rača - Selište 11+600 – 12+180 12+240 – 12+800 Bulinac - Potok 12+900 – 13+150 Bulinac – Pjetlovac 1, stac.13+200 do stac. 14+150 - Bulinac – Pjetlovac 2, stac.14+500 do stac.14+770 – Bedenik – Babinčica 1, stac.14+800 do stac.15+450 – Bedenik – Babinčica 2 , stac.15+530 do stac.15+900 – Bedenik –Prteljak , stac.16+80 do stac.17+120 – Babinac - Drljež, stac.17+270 do stac.17+500 – Babinac - Korduše , stac.17+620 do stac. 18+280 – Babinac – Bačkovica, stac.18+550 do stac.18+800 – Velika Pisanica – Selište 1 , stac.18+970 do stac.20+050 - Velika Pisanica – Selište 2, stac.20+080 do stac.20+350 - Velika Pisanica – Selište 3, stac.20+375 do stac.20+700 - Velika Pisanica – Selište 4, stac.20+750 do stac.21+500 - Velika Pisanica –


23


Selište 5, stac.21+570 do stac.22+100 - Velika Pisanica – Selište 6, stac.22+650 do stac.22+930 – Velika Pisanica - Polje, stac.23+000 do stac.23+180 – Velika Pisanica – Zanoge 1 , stac.23+200 do stac. 23+580 - Velika Pisanica – Zanoge 2, stac.23+800 do stac.24+100 – Mala Pisanica – Grebenska 1 , stac. 24+600 do stac.24+900 – Mala pisanica- Grebenska 2, van trase autoceste, koordinate (38 N 45°49.23'; E 17°11.03') – Sibenik - Berek, stac.33+910 do stac.34+150 – Vukosavljevica – Skresni Breg 1, stac.34+600 do stac.34+960 - Vukosavljevica – Skresni Breg 2 , stac.35+000 do stac.35+550 - Vukosavljevica – Skresni Breg 3 , stac.35+800 do stac.36+000 – Vukosavljevica - Zanoga, stac.36+150 do stac.36+250 – Špišić bukovica - Varošina, stac.37+620 do stac.37+880 – Špišić Bukovic - Gradina, stac.37+950 do stac.38+180 – Špišić Bukovica – Skresni Breg, stac.39+200 do stac.39+720 – Špišić Bukovica -Zidine, sa sjeverne strane trase autoceste, koordinate (47 N 45°50.05'; E 17°17.43') – Špišić Bukovica - Berak, stac.40+300 do stac.40+580 – Špišić Bukovica - lendava, stac.40+630 do stac.41+400 – Špišić Bukovica - Lješčara, stac. 42+250 do stac. 42+500 – Golo Brdo – Hrastova Voda, stac. 44+500 do stac.44+730 – Virovitica – Brekinja 1, stac.44+900 do stac.45+270 - Virovitica – Brekinja 2, stac. 45+280 do stac.46+000- Virovitica - Kiškorija, stac.46+260 do stac.46+520 – Virovitica – Đota 1, stac. 46+730 do stac.46+900 – Virovitica – Đota 2, stac.47+440 do stac.47+600 – Virovitica - Đolta, stac. 48+650 do stac.48+900 – Virovitica - Brezovica, stac.49+330 do stac.49+660 – Virovitica – Ravan 1, stac.49+675 do stac.49+950 – Virovitica – Ravan 2, stac.50+270 do stac.50+480 – Lukač - Ravan, stac. 50+900 do stac.51+100 – Turanovac - Krčevina, stac.54+770 do stac.55+080 – Novo Selo - Egreš, stac. 55+980 do stac.56+350 – Gornje bazje – Vijer 1 , stac.56+520 do stac.57+000 – Gornje Bazje - vijer 2,

Unutar zone (0 – 250 m) mogućeg utjecaja radova na izvedbi buduće autoceste i utjecaja same autoceste (buka, podrhtavanje, ispušni plinovi) evidentirani su sljedeći objekti spomeničke baštine: Galovac: 16 kuća važnih s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6410245 Y 5078784, X 6410327 Y 5078729, X 6410428 Y 5078679, X 6410653 Y 5078543, X 6410684 Y 5078545, X 6410664 Y 5078531, X 6410679 Y 5078513, X 6410691 Y 5078511, X 6410724 Y 5078482, X 6410735 Y 5078479, X 6410832 Y 5078484, X 6410858 Y 5078460, X 6410858 Y 5078460, X 6411794 Y 5078000, X 6411849 Y 5078112 i X 6411849 Y 5078112), Dautan: 5 kuća važnih s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6416110 Y 5076451, X 6416148 Y 5076522, X 6416317 Y 5076750, X 6416334 Y 5076762 i X 6418362 Y 5075748), Severin: 2 gospodarska objekta važna s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6418724 Y 5076783 i X 6418724 Y 5076783), Bulinac : Kapelica (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6421572 Y 5074771), Stara Rača: Kuća važna s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6419276 Y 5075517), Buban: 4 kuće važne s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6434497 Y 5074846, X 6434564 Y 5074890, X 6434597 Y 5074923, X 6434651 Y 5074941), štagalj važan s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (X 6434597 Y 5074923), raspelo (X 6434517 Y 5074857) i spomenik (X 6434610 Y 5074919), Špišić Bukovica: 3 kuće važne s aspekta etnografske baštine i tradicijske arhitekture RH (Gauss-Kruegerova projekcija – X 64455272 Y 5077312, X 6445573 Y 5076931 i X 6445480 Y 5076868).


24


4.4. Utjecaj na prirodne zajednice

Utjecaj na biljni i životinjski svijet Najveći utjecaj bit će u srednjem dijelu trase gdje prometnica presijeca šumsku površinu. U širini

pojasa izgradnje bit će uklonjen sav biljni svijet te će životinjske vrste koje su obitavale u ovom području migrirati u susjedna područja. Uklanjanje šumske vegetacije ograničeno je na širinu prometnice te je u odnosu na cjelokupni šumski pojas riječ o malom dijelu šumske površine. Prilikom izgradnje zbog korištenja strojeva i dovoženja materijala povećati će se razina buke što će rezultirati kratkotrajnim udaljavanjem životinja koje žive u blizini prometnice. Značajnijeg utjecaja koji bi mogao ozbiljno ugroziti floru i faunu predjela neće biti.

Utjecaj na zaštićenu prirodnu baštinu U području zahvata nema objekata koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode. Objekti

koji su predviđeni za jednu od kategorija zaštite također se ne nalaze na trasi prometnici niti u neposrednoj blizini. Radnje koje će biti poduzete tijekom pripreme i građenja neće utjecati na zaštićenu prirodnu baštinu.

Utjecaj na ekološku mrežu Utjecaji planiranog zahvata na ekološku mrežu prvenstveno se odnose na mogući utjecaj na

tipove staništa područja ekološke mreže unutar granica zahvata. Na ciljeve očuvanja: ptičje vrste koju su istaknute za područja ekološke mreže HR1000008

Bilogora i Kalničko gorje i HR1000009 Ribnjaci uz Česmu može doći do utjecaja tijekom izgradnje predmetne dionice autocesta A13 i to smanjenjem površina pod šumskim i livadnim površinama, odnosno do fragmentacije staništa u kojem prirodno obitavaju ptičje vrste.

Područje ekološke mreže HR1000008 Bilogora i Kalničko gorje i HR1000009 Ribnjaci uz Česmu čijim područjem prolazi trasa zahvata također će biti izložena mogućim utjecajima zahvata. Izgradnja autoceste uzrokovat će djelomični gubitak šumskog tipa staništa jer će se za potrebe prolaska ceste morati iskrčiti šumska masa i to cca 28 ha hrastovo grabovih šuma i cca 14 ha bukovih šuma pri čemu može doći do fragmentacije staništa u kojem prirodno obitavaju ptičje vrste.

4.5. Utjecaj na šume, lovišta i lovnu divljač

Tijekom pripreme i građenja

Pripremni radovi i samo izgradnja autoceste rezultirat će trajnim zaposjedanjem cca 28,12 ha šuma i šumskog zemljišta. Od čega 7,81 ha površine pod šumom u gospodarskoj jedinici „Pisanička Bilogora“(od km 25+250 do 28+00), 10,42 ha u gospodarskoj jedinici „Grđevačka Bilogora“ (od km 28+750 do 32+350), 9,13 ha u „Gospodarskoj jedinici „Virovitička Bilogora“ (od km 32+350 do 40+250) i 0,75 ha šume i šumskog zemljišta u Gospodarskoj jedinici „Suhopoljsko Virovitičke šume (od km 49+000 do 49+250). Trajno će se prekinuti sklop, što će direktno utjecati na promjenu stanišnih uvjeta. Smanjit će se i otvorenost šuma. Privremeni negativan utjecaj moguć je zbog buke i prašine, kao i zbog izlijevanja motornog ulja u tlo. Tijekom izvođenja radova bit će onemogućene redovito provođenje šumsko uzgojnih radova.


25


Trajno će se smanjiti ukupna lovno gospodarska površina za 174,48 ha, od toga lovište VII/11 – Pisanička Bilogora za 26,17 ha (stac. 23+769 - 32+350), VII/13 – Virovitička Bilogora za 28,10 ha, od čega 1,70 ha će se zaposjednut izgradnjom čvorišta „Bilogora i „Špišić Bukovica“ (sta. 32+350 – 41+000), VII/114 – Dabravine 23,22 ha (stacionaža 0-7+615), VII/115 – Gaj za 18,39 ha (stac. 7+615-13+646), VII/117 - Selište – Babinčić za 33,63 ha od čega 2,76 ha će se zaposjednut izgradnjom čvorišta „Bulinac“ (stac. 13+646–23+769), X/101 – Virovitica 34,00 ha od čega 11,5 ha će se zaposjednut izgradnjom čvorišta „Virovitica Jug“ i „Virovitica sjever“ (stac. 41+000 – 48+380), lovište X/105 - Lukač 15,59 ha od čega 4,62 ha će se zaposjednut izgradnjom čvorišta“ na državnoj cesti D2) (stac. 48+380 – 49+500), te lovište 10/102 Špišić Bukovica za 3,36 ha (oko stac. 37+000), a što će imati utjecaj na smanjenje gospodarskih aktivnosti a time i samih prihoda. Tijekom pripreme i izvođenje radova doći će do presijecanja prirodnih sezonskih migracijskih putova za divljač, povećat će se opasnost od neposrednog stradavanja. Buka iz strojeva utjecat će na povlačenje mnogih životinjskih vrsta u udaljenije prostore. Poremetit će se mir i ravnoteža u lovištima.

Tijekom korištenja

Mogući su utjecaji izlijevanja motornih ulja u šumski ekosustav, onečišćenje zraka i tla od ispušnih plinova iz automobila. Trajno će biti prekinuti šumski sklop što će dugoročno za posljedicu imati smanjenje vitalnosti šuma. Novonastali uvjeti zahtijevat će izvanrednu reviziju šumsko gospodarskih osnova. Trajno će biti prekinute mnoge šumske komunikacija. Također će biti prisutna stalna opasnost od izbijanja požara.

Korištenjem autoceste bit će prisuta trajna opasnost od neposrednog stradavanja životinja zbog pokušaja prijelaza. Buka od automobila trajno će remetit će mir u lovištima i utjecat će na povlačenje mnogih životinjskih vrsta iz tog područja. Dugoročno korištenje smanjiti će lovno gospodarsku površinu, što će se negativno odrazit na ukupne lovne aktivnosti na širem području. Kako je projektom predviđena izgradnja nadvožnjaka i mostova ispod kojih će biti omogućena migracija divljači, nema potrebe dodatno uvjetovati izgradnju trajnih prijelaza za životinje. 4.6. Utjecaj na tlo i biljnu proizvodnju

Tijekom pripreme i građenja Utjecaj autoceste na tlo je u izgradnji višeznačan, uključujući: • zemljišno - knjižno i prostorno cijepanje postojećih većih na manje parcele, kao trajni utjecaj • trajni gubitak poljoprivrednog zemljišta izgradnjom objekta je oko 107,1 ha bruto površine 1

• prekid postojećih prilaznih putova na proizvodnu parcelu kao trajni utjecaj

• prekid postojećih vodotoka i kanala koji imaju funkciju odvodnje suvišnih voda s poljoprivrednog zemljišta, kao trajni utjecaj

• povećani rizik erozije tla vodom kao privremeni utjecaj • onečišćenje okolnog tla neodgovornim odlaganjem potencijalnih onečišćivača i tehnoloških

materijala, kao privremeni utjecaj. 1 *Izmjera površina mrežnim planimetrom na karti mj.1:25 000


26


Privremeni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju tijekom priprema i u izgradnji su: • prijevremena berba ili žetva usjeva na trasi ceste • onečišćenje usjeva u okolišu iz emisije ispušnih plinova mehanizacije

Tijekom korištenja

Utjecaj zahvata na tlo u okolišu tijekom korištenja zahvata:

Područje mogućeg trajnog utjecaja objekta na agroekosustav je ukupne bruto površine oko 3.136 hektara, rasprostranjeno unutar 100-500 metara na lijevu i 100-500 na desnu stranu od osi trase, ovisno o konfiguraciji terena, te nasipanim i usječenim dionicama ceste.

Onečišćenje tla kemijskim polutantima iz emisije čestica prašine i čađe, te tekućih tvari je trajni i izravni utjecaj autoceste na tlo. Veći intenzitet onečišćenja tla treba očekivati unutar 100+100 metara uz trasu nasipanih dionica ceste, čvorišta i pratećih uslužnih objekata.

Najštetnije je olovo i čađa, pa cink, fosfor, krom, nikal, bakar, molibden, arsen, kadmij i živa. Olovo je porijeklom iz ispušnih plinova, a kadmij iz automobilskih guma. Tekuće tvari koje kapaju iz prometala su benzin i dizel, motorna ulja i ulje iz sustava za kočenje, zatim deterđenti za pranje stakla i tekućina u hladnjaku Trajni i direktni utjecaji zahvata na biljnu proizvodnju u okolišu tijekom korištenja zahvata su: • povećani troškovi proizvodnje na malim parcelama • proizvodnja zdravstveno neispravnih poljoprivrednih proizvoda zbog onečišćenosti kemijskim

polutantima iz emisije, koji u nekom stupnju mogu biti absorbirani i ući u hranidbeni lanac • usporavanje rasta i razvoja usjeva zbog taloženja prašine na biljke što smanjuje prodor svijetla i

fotosintezu, • ograničena i/ili onemogućena ekološka proizvodnja poljoprivredno prehrambenih proizvoda

4.7. Utjecaj na podzemne vode

Utjecaj tijekom izgradnje Općenito

Tijekom radova na izgradnji štetni utjecaj na vode u kontaktnom i širem području zahvata može nastati uslijed:

• nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnim površinama, • nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode, • neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenim spremnicima, • punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg je

moguće istjecanje u okolni prostor, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom, • povećane količine građevinskog, komunalnog i opasnog otpada čijim se ispiranjem mogu onečistiti

površinske i podzemne vode.

Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje prometnice mogu uzrokovati da različite vrste onečišćenja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i uzrokuju eventualno onečišćenje podzemnih voda. Pravilnom organizacijom gradilišta svi prethodno navedeni negativni utjecaji mogu se spriječiti.


27


Analiza odnosa zahvata prema zonama sanitarne zaštite Projektirana autocesta od stacionaže 41+260 do stacionaže 49+500 prolazi III. zonom sanitarne

zaštite izvorišta „Bikana“, prema Odluci o vodozaštitnom području izvorišta „Bikana“, Virovitica (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije 05/96) te utječe na onečišćenje vode namijenjene javnoj vodoopskrbi. Za crpilište „Bikana“ postoji i prijedlog Odluke o zonama sanitarne zaštite crpilišta „Bikana“ koji je u postupku donošenja na Županijskoj skupštini.

III. zona sanitarne zaštite izvorišta „Bikana“ istovremeno obuhvaća i šire vodozaštitno područje planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“, za koje još uvijek nisu utvrđene zone sanitarne zaštite.

Utjecaj tijekom korištenja

Opasnost za površinske i podzemne vode moguća je od posljedica odvijanja prometa kao što su: gubitak goriva i maziva vozila, habanje gornjeg sloja ceste, habanje kotača vozila, upotreba sredstava za posipanje kolnika ceste u zimskim razdobljima (osobito industrijska sol kojom se obavlja posipanje). Oborinskim vodama i topljenjem snijega sol se ispire, te odlazi u vodene tokove i podzemne vode i time narušava kakvoću tih voda. Ovakav vid onečišćenja po vremenskom djelovanju je kontinuiran, odnosno dugotrajan s mogućnošću akumulacije štetnih tvari.

Do najvećeg potencijalnog onečišćenja površinskih i podzemnih voda neposredno ili posredno preko cestovnih kanala, može doći u slučaju prometnih nesreća (prevrnuća vozila koja prevoze opasne tvari), u slučaju izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) u području zahvata, ukoliko nije osigurano prihvaćanje vršne količine onečišćujuće tvari i njeno zadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je moguće zbrinjavanje štetnih tvari.

4.8. Utjecaj na kakvoću zraka

Utjecaj tijekom izgradnje

Onečišćenje zraka i stvaranje prašine je uobičajena posljedica građenja, prije svega iskopa, dovoza i ugradnje građevnih materijala kao i prometa. Pojave su neminovne, privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je izražen samo na samoj lokaciji zahvata i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.


Sagorijevanjem goriva, koji se koriste za pokretanje automobilskih motora nastaju dimni plinovi

s manjim ili većim utjecajem na ljude i okoliš, posebice zrak. Pojedinačne emisije u zrak iz automobila su male, ali zavisno od prometnog opterećenja ( broja emitera ), vrste vozila, uvjeta vožnje, mogu biti značajan izvor onečišćenja zraka. Glavna onečišćenja zraka iz cestovnog prometa su:

• Ugljik (IV) oksid (CO2), • Sumpor (IV) oksid (SO2), • Ugljik (II) oksid (CO) • Dušikovi oksidi (NOx • Hlapivi ugljikovodici (VOC, CH4 i NMVOC)


28


• Krute čestice, • Olovo, prelaskom na bezolovne benzine potpuno će se ukloniti opasnost od onečišćenja

okoliša olovom. Temeljem izračuna emisija u zrak iz cestovnog prometa na dionici „sjevernog kraka „, južnog

kraka“ i planirane nove dionice autoceste Bjelovar-Virovitica“ korištenjem Road Transport Emission Faktors Calculator-modela utvrđeno je da će ukupne emisije u zrak iz cestovnog prometa nakon izgradnje dionice autoceste biti bitno manje (npr.za CO 10 -40 %; NOx 39-58) %; VOC 50-65%; SOx 30-52%; i PM 50-65 % ) u odnosu na sadašnje emisije u zrak na sjevernom odnosno južnom kraku postojeće ceste.

Pored toga treba naglasiti da će se nakon izgradnje nove dionice autoceste Bjelovar-Virovitica - GP Terezino Polje doći do preuzimanje prometa od smjera Bjelovar - Virovitica i obratno, značajno će se rasteretiti državna cesta D43 (Bjelovar - Đurđevac) i državna cesta D2 (Đurđevac - Virovitica), tzv. "sjeverni tok", te državna cesta D28 (Bjelovar - V. Zdenci / Grubišno Polje) i državna cesta D5 (V. Zdenci / Grubišno Polje - Virovitica), tzv. "južni tok".

Rasterećenjem državnih cesta od prometa dovest će do poboljšanja kakvoće zraka u brojnim naseljima i gradovima koja su se razvila uz državne ceste tzv. "sjevernog" i "južnog toka" (D43, D2, D28 i D5). Naime, postojeće državne ceste D43, D2, D28 i D5 koje od Bjelovara preko Đurđevca i od Bjelovara preko V. Zdenaca / Grubišnog Polja povezuje Viroviticu karakteriziraju loši prometno tehnički elementi, mješoviti promet koji se njima odvija, prolaz kroz najuža središta naselja i gradova, uz česta prekidanja prometnih tokova i česta stajanja prometa.

Onečišćenja uslijed odvijanja očekivanog intenziteta prometa na autocesti, pretpostavka je da će emisija u zrak biti u propisanim granicama. Očekivana emisija ispušnih plinova motornih vozila zahvaljujući dobrim geometrijskim elementima trase autoceste i dopuštenim kretanjima, utjecaj na okolinu imat će mali učinak. S druge strane, zbog preuzimanja prometa s postojećih državnih cesta (D43, D2, D28 i D5), koje prolaze središnjim dijelovima gradova i naselja, kakvoća zraka na području tih gradova i naselja bit će znatno poboljšana.

Iz izloženog je razvidno da je, pored nepovoljnog utjecaja na okoliš koji postoji za sve prometnice korist od auto ceste značajna, što je uostalom i razlog njezine izgradnje. Evidentno je da će glede ukupnih emisija u zrak iz cestovnog prometa, stanje nakon izgradnje autoceste Bjelovar-Virovitica biti bitno povoljnije u odnosu na postojeće stanje.

4.9. Utjecaj buke


Tijekom izgradnje autoceste u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta.


Autocesta A13 dionica Bjelovar - Virovitica je nova prometnica koja manjim dijelom prolazi uz građevinska područja naselja. Posljedica toga će biti povećanje postojećih razina buke okoliša u dijelovima naselja smještenim neposredno uz planiranu prometnicu.


29


Bukom od prometa planiranom autocestom bit će najugroženija građevinska područja naselja Galovac, Obrovnica, Severin, St. Rača, Bulinac, Babinac, Buban, Špišić Bukovica.

Duž područja na kojima se očekuju razine buke više od zakonom dopuštenih, potrebno je poduzeti mjere za zaštitu od buke. U studiji je razmotreno rješenje izvedbom barijera za zaštitu od buke.

4.10. Utjecaj uslijed stvaranja otpada


Tijekom realizacije zahvata očekuju se sljedeće količine krutog otpada: • U fazi izgradnje nastaje i manja količina komunalnog otpada (ostaci od konzumacije hrane i pića

zaposlenika). Dobrom organizacijom gradilišta što podrazumijeva organiziranu pripremu i distribuciju hrane svim zaposlenicima na trasi takvi se utjecaji mogu svesti na minimum.

• Očekuje se i neka, manja količina građevinskog otpada. To se odnosi na višak betona nakon dovršetka betoniranja, ostatke oplate i dijelova dasaka, paleta i sl.

• Za očekivati je i manje količine opasnog otpada. To se uglavnom odnosi na istrošena ulja i maziva, zauljene krpe i sl. a koje su nastale kod servisiranja građevinskih strojeva. U mjerama zaštite okoliša propisati će se da se takve radnje obavljaju izvan zone zahvata u specijaliziranim servisnim postajama. Ako se to ipak ne može izbjeći otpad nastao takvim aktivnostima organizirano će se prikupljati i predavati ovlaštenom trgovačkom društvu za prikupljanje i dispoziciju tog otpada a što je prikazano u mjerama zaštite. Očekuje se i neka manja količina opasnog otpada koji potječe od boja i razrjeđivača i to višak istih, uprljanih krpa te iskorištene ambalaže. Taj se otpad mora sakupljati odvojeno te predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnju dispoziciju.

• Za očekivati je i neku manju količinu ambalažnog otpada (npr. vreće, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.) od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu. Isti će se skupljati odvojeno po vrstama materijala u skladu s Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom (NN br. 53/96) i predavati ovlaštenom sakupljaču a što je prikazano u mjerama zaštite.


Tijekom korištenja zahvata očekuju se sljedeće vrste otpada: • Ostaci sipine nakon zimske sezone. Predmetna prometnica je u zoni gdje vladaju oštre zime te

će za sprečavanje proklizavanja prometala cestovne službe posipavati prometnicu sipinom. Nakon zimske sezone, dio granulata topljenjem snijega te jačim oborinama, dospijeva u sustav odvodnje prometnice a prije no što biva uklonjen od strane zimske službe. Tamo se taloži u cjevovodima i revizijskim oknima te time sprječava normalno otjecanje oborinskih voda, što u konačnici može imati za posljedicu nagomilavanje vode na prometnici.

• Uklonjeno u separatorima ulja im masti. Na dijelu trase koja prolazi III zonom sanitarne zaštite izvorišta „Bikana“ od stac. 41+260 do stac. 49+500 oborinske vode se usmjeruju na separator ulja i masti. Prvi dio separatora je taložnica u kojem se odjeljuju tvari teže od vode (šljunak i sl) dok se u drugom dijelu separatora odjeljuju čestice lakše od vode (naftni derivati). Povremeno se separator čisti uklanjanjem sadržaja. Sadržaj se predaje ovlaštenoj tvrtki za prikupljanje i dispoziciju tog otpada, a što je prikazano u mjerama zaštite.


30


4.11. Utjecaj od svjetlosnog onečišćenja


Unošenjem svjetlosti nastale ljudskim djelovanjem mijenja se razina prirodne svjetlosti u noćnim

uvjetima i to tamo gdje je ono nepotrebno ili neželjeno te rezultira prekomjernim osvjetljenjem neba što remeti prirodni bioritam živog svijeta. Uzroci prekomjernog osvjetljenja mogu biti neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i njihova nepravilna montaža.

4.12. Utjecaj u slučaju ekološke nesreće


Izvanredni događaji ili ekološke nesreće mogu se dogoditi u akcidentnim situacijama (sudari, izlijetanje i prevrtanja vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš u gradnji ili eksploataciji).

5 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 5.1. Opće mjere zaštite Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 1. Prije početka radova na trasi autoceste izraditi projekt organizacije gradilišta. 2. Planirati površine za privremenu lokaciju za odlaganje biljnog materijala, humusa, zemljanog

materijala i dopremljenog građevinskog materijala, odnosno za odlaganje materijala koji će se u kasnijim građevinskim fazama ili fazama sanacije moći iskoristiti. Voditi računa da taj prostor bude stabilan, da se uklapa u okolinu te da se odlaganjem na uništi postojeća vegetacija, tj. da lokacija bude smještena na prirodno ogoljenom terenu.

3. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priključeno. 4. U svrhu izgradnje autoceste koristiti postojeće asfaltne baze, betonare, kamenolome i odlagališta

komunalnog otpada u širem okruženju zahvata, ukoliko postoje i ukoliko njihovi kapaciteti odgovaraju potrebama pojedinih faza projekta.

5. Rad vozila, strojeva i transport materijala organizirati tako da minimalno ometaju život u području naselja Galovec, Severin, Bulinac, Špišić Bukovica.

6. Dovoz materijala za izgradnju ograničiti na postojeću cestovnu infrastrukturu i/ili na postojeću mrežu putova, a nove formirati samo kad je to neizbježno.

7. Nakon izgradnje gradilište očistiti od otpadnih tvari te sve površine dovesti u prvobitno stanje. 8. Za smještaj privremenih građevina, strojeva i opreme predlažu se sljedeće lokacije:na početku

trase nedaleko od ceste D43 i LC 3701 – grad Bjelovar, između km 14+150 i 14+500 na području čvora „Bulinac“ nedaleko od ceste D28 –općina Nova Rača, između km 28+000 i 28+500 na području čvora „Bilogora“ te oko km 40+000 na području čvora „Špišić Bukovica“ “- općina Špišić Bukovica.


31


9. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima 10. Koristiti za okoliš ekološki prihvatljiva rasvjetna tijela.

Mjere zaštite propisane su sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07 i 38/09., 55/11, 90/11).

5.2. Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove infrastrukturu Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

11. Izraditi projekt privremene regulacije prometa tijekom izvođenja zahvata prema fazama izgradnje, tj. prema potrebama dinamike radova u pojedinim fazama. Njime regulirati točke prilaza na postojeći prometni sustav te osigurati od svih mogućih kolizijskih točaka prilikom izgradnje planiranog zahvata i postojećeg prometnog sustava.

12. Izraditi prometni projekt na način da se trasu autoceste opremi odgovarajućom prometnom signalizacijom i opremom u skladu s tehničkim propisima s jedne i zahtjevima prometa i razine uslužnosti koje prometnica pruža s druge strane.

13. Prekinute veze postojećih prometnica, pješačkih komunikacija i poljskih putova riješiti zamjenskim paralelnim prometnicama i poljskim putovima.

14. Sve ceste i putove koje su oštećene zbog korištenja mehanizacije i vozila dovesti u prvobitno ili poboljšano stanje.

15. Tijekom gradnje autoceste, tj. nadvožnjaka preko željezničke pruge poduzeti mjere da se spriječi bilo kakvo narušavanje mehaničke stabilnosti željezničke pruge.

16. Čistiti asfaltirane prometnice od nanosa pijeska i zemlje tijekom odvoza viška materijala na privremenu lokaciju za odlaganje.

17. Tijekom izvođenja radova prati kotače teretnih vozila pri izlasku s gradilišta, na posebno uređenom mjestu.

Mjere zaštite okoliša propisane su sukladno Zakonu o cestama (NN, br. 84/11.) 18. U fazi pripreme i izgradnje autoceste provesti mjere zaštite infrastrukturnih građevina na

mjestima gdje se autocesta križa, vodi paralelno ili samo mjestimično približava, u skladu s pravilnom organizacijom gradilišta, posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih vodova.

Mjera zaštite okoliša. temelji se na odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sol. gl., br. 65/88, NN, br. 24/97), na odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN, br. 73/08) i Pravilnika o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke telekomunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te obveze investitora radova i građevine (NN 42/09, 39/11), na Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (NN, br. 50/09), na Mrežnim pravilima transportnih sustava (NN, br. 50/09), posebnim uputstvima HEP-a i vlasnika vodoopskrbnih cjevovoda i rezultatima pozitivne stručne prakse i rada povjerenstva.


32


5.3. Mjere zaštite krajobraza Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 19. Izraditi Projekt krajobraznog uređenja od strane ovlaštenog krajobraznog arhitekta, koji uključuje i

Elaborat krajobraznog oblikovanje zidova za buku. 20. Potporne zidove izvesti od prirodnih materijala. Ne smije se koristiti stabilizacija betonom. 21. Pokose nasipa i usjeka oblikovati prirodnim materijalom te vegetacijom za stabilizaciju terena

prema detaljnim analizama kod izrade Glavnih projekata. Kao završna obrada pokosa nasipa i usjeka zabranjena je upotreba mlaznog betona.

22. Barijere za zaštitu od buke trebaju biti od prirodnih materijala. Betonske barijere ili aluminijske mogu se koristiti u području guste naseljenosti. Gdje nisu predviđene apsorbirajuće barijere, koristiti većinom transparentne.

23. Za krajobrazno uređenje koristiti pretežno autohtone biljne vrste lokalnih fitocenoza. 24. Alohotne vrste mogu se koristiti u području čvorova i pratećih uslužnih objekata ("Bulinac"

14+038, "Bilogora" 33+714, "Špišić Bukovica" 40+401, "Virovitica Jug" 44+384, "Virovitica Sjever" 46+511, "A13 – BC Koprivnica - Virovitica" 49+146, "Na državnoj cesti D2“, PUO „Bedenik“ 15+600, PUO „Bilogora“ 28+400, „Špišić Bukovica“ 39+150).

25. Koristiti isključivo autohtone vrste grmlja i drveća, parterne trave za krajobrazno uređenje prolaza za životinje. Pokose čunjeva što blaže oblikovati (4+928, 6+149, 8+095, 9+530, 13+485, 15+030, 16+947, 22+798, 25+429, 26+467, 36+969, 37+585, 43+450, 47+230)

26. Završetak ograde na mjestima prolaza za životinje oblikovati kao „ljevak“, sredinu ostaviti prohodnom, obodno formirati gusti sklop drveća i grmlja.

27. Zabranjuje se uništavanje vegetacije uz vodotoke, osim koja izravno smeta mehanizaciji 28. Humus od iskopa koristiti za krajobrazna uređenja trase.

Mjere zaštite tijekom korištenja 29. Održavanje biljnog materijala prema Projektu krajobraznog uređenja. Mjere zaštite popisane su sukladno Zakonu o zaštiti prirode (70/05, 139/08, 57/11), Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonu o vodama (63/11), Zakonu o otpadu (178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02).


33


5.4. Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

Arheološka baština 30. Prije početka građevinskih radova potrebno je provesti zaštitna arheološka istraživanja na

sljedećim pronađenim arheološkim nalazištima: NALAZIŠTE STACIONAŽA NALAZIŠTE STACIONAŽA MALO KORENOVO-JANKOVAC (1 N 45°50.56'; E 16°49.27') VELIKA PISANICA-SELIŠTE 5 20+750 – 21+500 MALO KORENOVO-VOJVODINAC 1 0+250 – 0+550 VELIKA PISANICA-SELIŠTE 6 21+570 – 22+100 MALO KORENOVO-VOJVODINAC2 0+750 – 1+250 VELIKA PISANICA-POLJE 22+650 – 22+930 GALOVAC-STARE LIVADE 1+400 – 1+680 VELIKA PISANICA-ZANOGE 1 23+000 – 23+180 GALOVAC-NOVE LIVADE 1 1+80 – 1+950 VELIKA PISANICA-ZANOGE 2 23+200 – 23+580 GALOVAC-NOVE LIVADE 2 2+570 – 2+860 MALA PISANICA-GREBENSKA 1 23+800 – 24+100 GALOVAC-NOVE LIVADE 3 2+890 – 3+150 MALA PISANICA-GREBENSKA 2 24+600 – 24+900 OBROVNICA-JEČMENIŠTA 1 3+378 – 4+130 SIBENIK-BEREK (38 N 45°49.23'; E 17°11.03') OBROVNICA-JEČMENIŠTA 2 4+150 – 4+600 VUKOSAVLJEVICA-SKRESNI BREG 1 33+910 – 34+150 OBROVNICA-SELIŠTE 4+650 – 5+370 VUKOSAVLJEVICA-SKRESNI BREG 2 34+600 – 34+960 KOKINAC-ZOBIŠTA 5+530 – 6+160 VUKOSAVLJEVICA-SKRESNI BREG 3 35+000 – 35+550 KOKINAC-LJEŠTAR 6+900 – 7+150 VUKOSAVLJEVICA-ZANOGA 35+800 – 36+000 DAUTAN-ŽILAVAC 8+750 – 9+080 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-VAROŠINA 36+150 – 36+250 SEVERIN-ŽILAVAC 9+340 – 9+550 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-GRADINA 37+620 – 37+880 STARA RAČA-LUGOVI 10+580 – 10+850 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-SKRESNI BREG 37+950 – 38+180 STARA RAČA-SELIŠTE 11+000 – 11+500 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-ZIDINE 39+200 – 39+720 STARA RAČA-PIŠTOLNA 11+600 – 12+180 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-BERAK (47 N 45°50.05'; E 17°17.43') BULINAC-POTOK 12+240 – 12+800 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-LENDAVA 40+300 – 40+580 BULINAC-PJETLOVAC 1 12+900 – 13+150 ŠPIŠIĆ BUKOVICA-LJEŠČARA 40+630 – 41+400 BULINAC-PJETLOVAC 2 13+200 – 14+150 GOLO BRDO-HRASTOVA VODA 42+250 – 42+500 BEDENIK-BABINČICA 1 14+500 – 14+770 VIROVITICA-BREKINJA 1 44+500 – 44+730 BEDENIK-BABINČICA 2 14+800 – 15+450 VIROVITICA-BREKINJA 2 44+900 – 45+270 BEDENIK-PRTELJAK 15+530 – 15+900 VIROVITICA-KIŠKORIJA 45+280 – 46+000 BABINAC-DRLJEŽ 16+80 – 17+120 VIROVITICA-ĐOTA 1 46+260 – 46+520 BABINAC-KORDUŠE 17+270 – 17+500 VIROVITICA-ĐOTA 2 46+730 – 46+900 BABINAC-BAČKOVICA 17+620 – 18+280 VIROVITICA-ĐOTA 2 46+730 – 46+900 VELIKA PISANICA-SELIŠTE 1 18+550 – 18+800 VIROVITICA-ĐOLTA 47+440 – 47+600 VELIKA PISANICA-SELIŠTE 3 20+080 – 20+350 VIROVITICA-BREZOVICA 48+650 – 48+900 VELIKA PISANICA-SELIŠTE 4 20+375 – 20+700

31. S obzirom na velik broj nalazišta i potrebu njihovog preciznijeg prostornog definiranja, prije provođenja zaštitnih istraživanja preporučljivo je načiniti probna sondiranja unutar radnog pojasa, te na temelju rezultata istih točno utvrditi površine koje je potrebno zaštitno istražiti. Probne sonde moraju biti postavljene tako da omogućuju preglednu arheološku sliku određene lokacije i daju odgovarajuće arheološke parametre.

32. Tijekom izgradnje ceste neophodno je osigurati stalan arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima radi zaštite onih arheoloških nalazišta koja nije bilo moguće utvrditi u terenskom pregledu. Ukoliko se tijekom arheološkog nadzora zabilježe nova arheološka nalazišta, potrebno je osigurati zaštitna arheološka istraživanja na zabilježenim pozicijama

33. Obzirom da se na trasi auto-ceste nalaze šumske površine na kojima je bila otežana provedba terenskog pregleda, pri njihovom uklanjanju potrebno je osigurati stalan arheološki nadzor te je u slučaju pronalaska arheoloških nalazišta potrebno postupiti kao i kod drugih nalazišta pronađenih u terenskom pregledu.


34


Graditeljska baština 34. U cilju zaštite graditeljske baštine (unutar zone izravnog utjecaja od 0 do 250 m) u slučaju kuća i

gospodarskih objekata potrebno je osigurati etnografski i građevinski nadzor za vrijeme obavljanja svih radova u blizini, pristupiti rekonstrukciji građevina u slučaju oštećenja uslijed radova, potrebno je izvršiti etnografsko i arhitektonsko dokumentiranje (ukoliko su lokaliteti direktno ugroženi radovima) i sve ostale neophodne radnje na objektima prije istih u dogovoru s nadležnim institucijama, a navedeno uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, fotografske snimke postojećeg stanja, izradu grafičke dokumentacije, tekstualni izvještaj o postojećem građevnom stanju i stanju namjene građevine, valorizaciju i tretman građevine.

35. U slučaju kapelice na području mjesta Bulinac (Gauss-Kruegerova projekcija – X 6421572 Y 5074771), stacionaža 13 000.00 – 13 500.00 i raspela i spomenika u mjestu Buban (X 6434517 Y 5074857) i spomenik (X 6434610 Y 5074919), stacionaža 27 000.00 – 27 500.00 potrebno su jednake mjere zaštite kao za kuće i gospodarske objekte, ali uz nadzor povjesničara ili povjesničara umjetnosti.

Mjere zaštite u skladu su s Zakonom o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, ispravak NN, br. 87/09, 88/10., 61/11) , te Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (NN, br. 102/10.). 5.5. Mjere zaštite šuma i divljači Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 36. Zabranjuje se svako odlaganje otpada i viška iskopnog materijala u šume. 37. Prilikom projektiranja i pripreme urediti rubne dijelove gradilišta, kako bi se spriječilo izvaljivanje

stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena. 38. Prilikom projektiranja staviti naglasak na korištenje šumskih postojećih prometnica. 39. Zbog opasnosti od izbijanja šumskog požara postaviti cisterne s vodom. 40. Za smještaj potrebnih infrastrukturnih objekata izabrati eventualne neobrasle šumske i

poljoprivredne površine ili degradacijske šumske stadije. 41. Tijekom pripreme zahvata postaviti zaštitnu ogradu oko gradilišta kako ne bi došlo do

neposrednog stradavanja divljači. Istovremeno pripremiti privremene prolaze za životinje kako bi se mogli koristiti sezonskim migracijskim putovima. Prolaze za divljač ispod nadvožnjaka zatrpati do razine okolnog terena (u koti terena). Zabranjuje se zatrpavanje više od toga kao i prirodnih prolaza i kanala. Najniža visina za visoku divljač je 3,5 m. Za ostalu divljač prolazi mogu biti i manji.

42. Kako ne bi došlo do stradavanja divljači koristiti postojeće šumske prometnice i što manje prekidati sezonske migracijske putove.

43. Hranilišta i pojilišta za divljač postaviti na dovoljnu udaljenost od područja izgradnja. 44. Objekti koji svojim dimenzijama, položajem i gustoćom mogu služiti za prolaz/prijelaz životinja su:

most Ciglenska (stac. 4+928), most Severinska 1 (stac. 6+149), most Severinska 2 stac. 8+095), most Severinska 3 (stac. 9+5309, vijadukt na stac. 13+485, 25+428, stac 26+467, 37+585, 43+450, 53+406, most Babinčica (stac. 15+045), most Grabenska 1 (stac. 16+947), most Grabenska 2 (stac. 22+798), most Lužnjak (stac. 36+969) te most Ođenica (stac. 47+230).

45. U svrhu zaštite divljači postavit zaštitnu žičanu ogradu visine min. 3 m. Mjere zaštite tijekom korištenja

46. Održavati žičanu zaštitnu žičanu ogradu duž cijele dionice, kako bi se spriječio izlazak divljači i drugih životinja na prometnicu. Na mjestima učestalih prolaza divljači ogradu dodatno pojačati i povisiti.


35


47. Redovito održavati propusnost prolaza za životinje. Mjere zaštite temelje se na Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10), Pravilniku o uređivanju šuma (NN 111/06 i 141/08), Zakonu o lovstvu (NN 140/05 i 75/09, 153/09). te Pravilniku o prijelazima za divlje životinje(NN 05/07).

5.6. Mjere zaštite voda Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

48. Na dionici prolaza kroz III. zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“ (od stacionaže 41+260 do stacionaže 49+500), tijekom gradnje planiranog zahvata predvidjeti i osigurati zaštitu vodocrpilišta od utjecaja onečišćenih voda, tekućina i drugih štetnih tvari, osigurati zaštitu od štetnih utjecaja tijekom funkcionalnog rada kao i osigurati nepropusnost tla ispod planirane ceste i nepropusnost cestovnih površina (bankina) do ulaza u cestovne jarke, te dna i kosine cestovnih jaraka.

49. Na dionici prolaza kroz III. zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“ osigurati prihvat oborinskih onečišćenih voda planiranog zahvata bez mogućnosti onečišćenja podzemnih voda.

50. Na dionici prometnice koja se nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“ predvidjeti kontrolirani sustav odvodnje, a na kraju istoga, a prije ispuštanja pročišćene vode u recipijente predvidjeti odgovarajuće uređaje za prikupljanje opasnih i za vodu štetnih tvari hvatanjem onečišćenja (separatori ulja i masti). Po potrebi izvesti i dodatno pročišćavanje oborinskih onečišćenih voda ukoliko to rezultati hidrogeoloških ispitivanja zahtijevaju. Navedene uređaje smjestiti izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

51. U III. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“ predvidjeti izvedbu obostrane odbojne ograde u cijeloj dužini trase ceste koja prolazi kroz III. zonu.

52. Predvidjeti odgovarajući broj piezometara između ceste i vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“, potrebnih za praćenje kakvoće podzemne vode.

53. Zabranjuje se pozicioniranje građevina u funkciji organizacije gradilišta unutar III. zone sanitarne zaštite.

54. Zabranjuje se izgradnja benzinskih postaja unutar III. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“ (od stacionaže 41+260 do stacionaže 51+120).

55. Sustav melioracijske odvodnje (osnovna i detaljna kanalska mreža) dovesti na razinu koja osigurava kvalitetno odvođenje svih voda sa sliva.

56. Projektnom dokumentacijom osigurati da sva oborinska voda s prometne površine izvan vodozaštitnih zona s ceste, bankina i pokosa nasipa otječe u odvodne jarke i njima dalje u mrežu odvodnih melioracijskih kanala, kao recipijente.

57. Sustav odvodnje površina koje buduća cesta presijeca u potpunosti osigurati kontinuitetom tečenja odvodnih kanala kroz trup ceste izgradnjom betonskih cijevnih propusta ispod pristupnih cesta i poljskih putova.

58. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim WC-ima 59. Prostor za smještaj vozila i građevinskih strojeva za potrebe gradilišta urediti izvan zona sanitarne

zaštite i zona uz vodotoke. 60. Tijekom građenja ceste, na području gradilišta zabranjeno je skladištiti opasne tvari i materijale,

ulja, gorivo, mazivo i sl. Radove s mehanizacijom izvoditi oprezno, a u slučaju akcidenata pristupiti prema Operativnom planu za provedbu mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda.


36


Mjere zaštite tijekom korištenja

61. Na dionici ceste unutar zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“, tehničkim mjerama osigurati sakupljanje, transport i pročišćavanje oborinskih onečišćenih voda s prometnice i njihovo ispuštanje izvan područja te zone.

62. Pojačano održavati sustav oborinske odvodnje na dionici ceste kroz III. zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“.

63. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što uključuje čišćenje i praćenje funkcionalnog stanja sustava unutarnje odvodnje i separatora i odgovarajuće zbrinjavanje otpada (taloga) koji nastaje pročišćavanjem kolničkih voda. U zimskom razdoblju, po potrebi otklanjati snijeg i led s kolnika.

64. U slučaju smrzavice tijekom zimskog razdoblja, prilikom održavanja prometnice na dionici u III. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“, soljenje svesti na najmanju moguću mjeru radi zaštite voda.

5.7. Mjere zaštite kakvoće zraka Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 65. U slučaju prijevoza izrazito suhog prašinastog materijala, prije početka vožnje materijal prskati s

vodom. Mjere zaštite rezultat je pozitivne stručne prakse i rada Povjerenstva, a određene su s ciljem ublažavanja u Studiji prepoznatih utjecaja.

5.8. Mjere zaštite od buke Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 66. Bučne radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to

zahtjeva tehnologija, tijekom noći. 67. Za kretanje teretnih vozila koristiti putove uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata i

koji su već opterećeni bukom prometa. 68. Za parkiranje teških vozila koristiti mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te gasiti

motore zaustavljenih vozila. 69. U sklopu glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke. Građevinska područja unutar kojih se

očekuju razine buke više od dopuštenih zaštititi izgradnjom zaštitnih barijera. 70. Građevinska područja unutar kojih se očekuju razine buke više od dopuštenih ( Galovac,

Obrovnica, Severin, St. Rača, Bulinac, Buban, Povremeno stanovanje, Špišić Bukovica), zaštitit će se izgradnjom zaštitnih barijera i/ili ugradnjom zaštitnih vrata i prozora. U tu svrhu će se u sklopu glavnog projekta izraditi projekt zaštite od buke.

Mjere zaštite tijekom korištenja 71. Objekte smještene ili planirane unutar naseljenih područja uz autocestu koje nije moguće zaštititi

niti barijerama maksimalnih gabarita, zaštititi drugim aktivnim i/ili pasivnim mjerama zaštite (poboljšanje zvučne zaštite bukom ugroženih objekata ugradnjom zaštitnih vrata i prozora) ovisno o tehničkim i ekonomskim parametrima.

Mjere zaštite temelje se na Zakonu o zaštiti od buke (NN, br. 30/09) i rezultat su pozitivne stručne prakse i rada Povjerenstva, a određene su s ciljem ublažavanja u Studiji prepoznatih utjecaja.


37


5.9. Mjere postupanja s otpadom

Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 72. Prije početka građenja, za količine iskopa dobivene u glavnom odnosno izvedbenom projektu, a

koje se neće moći koristiti za izgradnju ceste, osigurati zbrinjavanje kroz izgradnju drugih objekata za koje se iskopani materijal može koristiti i/ili na područjima koje će jedinice lokalne samouprave definirati kao lokacije za zbrinjavanje takve vrste materijala.

73. Komunalni otpad prikupljati i predavati ovlaštenoj tvrtki. 74. Sakupljati otpadna ulja i masti u odgovarajuće spremnike i predavati ovlaštenoj tvrtki. 75. Građevinski otpad ponovno iskoristiti ili predati ovlaštenoj tvrtki. 76. Ambalažu od opasnih tvari predati proizvođaču ili zajedno s ostalim opasnim otpadom predati

ovlaštenom sakupljaču otpada.

Mjere zaštite tijekom korištenja

77. Uklanjati sipine s prometnice putem za takvu vrstu djelatnosti ovlaštene tvrtke. 78. Sve otpadne tvari prikupljati i čuvati u obilježenim nepropusnim spremnicima na nepropusnoj

podlozi zaštićeno od atmosferilija i zbrinjavati na osnovu ugovora s ovlaštenim sakupljačem takvog otpada, o čemu valja voditi očevidnik.

Mjera zaštite u skladu su s Zakonom otpadu (NN, br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima (NN, br. 124/06, 121/08, 31/09, 156/09,91/11) ,Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN, br. 38/08) te Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN, br. 97/05, 115, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11.). 6.6.1. Mjere zaštite tla i biljne proizvodnje

Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja 79. U slučaju potrebe organizacije gradilišta na poljoprivrednim zemljištu, izbjegavati zemljišta klase

P-1 i P-2. 80. Zabranjuje se odlaganje „humusa“, zemljanog i građevinskog materijala na poljoprivredno

zemljištu klase P-1 i P-2. 81. Rad vozila, strojeva i transport materijala organizirati tako da minimalno ometaju sezonske radove

u polju, uključujući redovitu sanaciju oštećenih cesta i putova. 82. Pravovremeno i sa što manje nepotrebnih gubitaka skidati usjeve na trasi ceste Mjere zaštite tijekom korištenja 1. Osigurati redovitu evakuaciju suvišnih voda s poljoprivrednih površina 2. Osigurati funkcionalnu mrežu poljskih putova 3. Kontrolirano evakuirati površinsku vode s asfalta buduće ceste u cilju zaštite tla od onečišćenja ili/i

erozije tla 4. Zabraniti napasivanje stoke uz cestu 5. Pokošenu travu uz cestu koristiti samo za stelju ili kompostiranje 6. Površine u funkciji ekološke poljoprivredne proizvodnje, treba trajno izolirati zaštitnim zidom.


38


5.10. Mjere zaštite u slučaju akcidentnih situacija

83. Tehničkim rješenjima svesti mogućnost ekološke nesreće na najmanju moguću mjeru. U slučaju

ekološke nesreće postupiti sukladno Mjerama kod iznenadnog zagađenja prema Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda.

5.11. Prijedlog programa praćenja okoliša Vode

Tijekom korištenja, sukladno parametrima i dinamici u projektu praćenja stanja voda predvidjeti praćenje stanja (kakvoće) podzemnih voda na piezometrima, u utjecajnom području planirane dionice autoceste na vodocrpilištu „Bikana“. Pratiti kakvoću vode ispuštene iz sustava kontrolirane odvodnje na kontrolnim mjernim oknima na dionici koja se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite vodocrpilišta „Bikana“ i planiranog regionalnog vodocrpilišta „Korija“.

Buka Tijekom izgradnje U slučaju građevinskih radova tijekom noćnog razdoblja, provesti mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred najugroženijih stambenih objekata. Mjesta mjerenja odredit će ovlaštena tvrtka. koja će mjerenja provesti, ovisno o situaciji na terenu. Tijekom korištenja Tijekom prve godine korištenja mjerenja buke provesti na kritičnim točkama imisije prema studiji utjecaja na okoliš i glavnom projektu zaštite od buke. Sukladno rezultatima provesti dodatne mjere zaštite od buke. Mjerenja ponoviti kada se brojanjem prometa utvrdi znatno povećanje ukupnog prometa ili udjela teških vozila. 6. POPIS PRILOGA

Prilog 1.1 Pregledna situacija od km 0+000,00 – km 31+000,00 M 1:25 000 Prilog 1.2 Pregledna situacija od km 31+000,00 – km 56+600,00 M 1:25 000

hidroelektra - projekt d.o.o. - vpz.com.hr · studija o utjecaju na okoliš–autocesta...

Documents