historija i razvoj medija
DESCRIPTION
KEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKEKKEKEKEKEKEKTRANSCRIPT
-
Rije "medij" je vrlo irok pojam. Ona oznaava svaki oblik prenoenja neke PORUKE ili informacije.
PORUKA moe biti u obliku vijesti, reportae, lanka, tv-emisije, serije, filma, bajke, romana, epa, bloga, e-maila, radijske informacije itd.
Vrijeme u kojem ivimo snano je obiljeeno velikim utjecajem medija - tampe, televizije, radija, Interneta...Mediji snano utjeu na svakoga tko ih slua/gleda/ita.
-
TAMPA se razvila zahvaljujui izumu tampae maine
Prije izuma maine , knjige su se pisale i prepisivale runo
Bio je to jako dugotrajan i zahtjevan posao
Postojala su dva osnovna materijala na kojima se pisalo: PERGAMENA (ivotinjska koa) i PAPIR. Oboje su bili dosta skupi.
-
1450. g. Nijemac Johannes Gutenberg izumio je tamparsku mainu
-
Danas su tampani mediji jako razvijeni, pa postoji na hiljade raznih vrsta asopisa, novina, magazina i slino. Ipak tampani mediji su manje utjecajni u odnosu na elektronike tj. suvremene medije.
-
RADIO je suvremeni elektroniki medij nastao krajem19. stoljea.
To je sluni tj. auditivni medij kojeg danas jo uvijeksluaju milijuni ljudi, iako je openito njegovapopularnost manja nego prije.
-
Radio se temelji na beinom prijenosu signala koritenjem elektromagnetskih valova. Istraivanja poznatih znanstvenika Tesle, Marconija i drugih dovela su do razvitka radija na prijelazu 19. u 20. stoljee Tesla je prvi znanstvenik koji je poeo istraivati beini prijenos nekog signala.
-
TELEVIZIJA je medij koji se bazira na beinom prijenosu pokretne slike na daljinu u obliku elektrinog signala. U tehnolokom smislu ovaj je medij slian radiju. Televizija se jae poela razvijati nakon 2. svjetskog rata, i vrlo brzo je postala NAJUTJECAJNIJI MEDIJ nudei se kao izvor informacija i zabave za milijune gledatelja.
-
Televizijske emisije prema sadraju moemo okvirno podijeliti na: informativne (vijesti, dnevnik, tv-kalendar...) zabavne (filmovi, serije, kvizovi, showovi...) popularnoznanstvene (putopisi, razni "dokumentarci", emisije o ivotinjama...)
-
INTERNET je medij koji danas jako popularan, a poeo se iriti u drugoj polovici 90-tih godina 20. stoljea.
Svoje porijeklo ima u istraivanjima za vojne svrhe, a za razvoj Interneta kakvog danas poznajemo najzasluniji je engleski istraiva Tim Berners - Lee koji je 1991. godine zapoeo World Wide Web.
-
Internet je svjetska mrea meusobno umreenih (povezanih) raunala tj. servera (posluitelja) pomou kojih pristupamo na njima pohranjenim raznim podacima.
Internet funkcionira pomou linkova (poveznica) koji su meusobno isprepleteni i uglavnom sadrajno povezani, pa traei naprimjer podatke o morskim ivotinjama lako moete "zavriti" na stranicama o ronjenju, ribolovu, turizmu, izradi brodova i slino.
-
Internet je medij koji se koristi putem raunala, iako danas ovaj medij u sebi sve vie objedinjuje i raunalo, i televiziju, i radio.
-
Internet i raunalo pruaju nam mnogo vie mogunosti nego bilo koji drugi medij.
Tako se moemo igrati, dopisivati, priati, traiti razne informacije, gledati filmove, sluati muziku, kupovati, pisati razne tekstove, sastavke i prezentacije, ulanjivati se u klubove i grupe, traiti osobe slinih interesa itd.
-
ZLOUPOTREBA MEDIJA Mediji nam, kao i sve u ivotu, mogu posluiti za dobre, ali i za loe svrhe, tj. moemo ih zloupotrijebiti. Televizija, raunalo i Internet posebno utjeu na ljudsku SVIJEST. Poruke koje mediji prenose a mi ih odluimo primiti gledanjem ili sluanjem, svjesno se ili podsvjesno utiskuju u nas i utjeu na na ivot. Drugim rijeima, POSTAJE ONO TO GLEDA I SLUA!
-
Ako na primjer SATIMA gledamo televiziju i filmove s negativnim i nasilnim sadrajima to e utjecati na nau svijest jer ono to gledamo i sluamo primamo u sebe.
Tako podsvjesno usvajamo uvjerenja da je svijet okrutan, lo, opasan, pokvaren, straan i slino...
-
Uradio : Haris Sadikovi III-3