hrvatska i svijet između dva svjetska rata

8. Hrvatska u Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba

III./1918. u Zagrebu - sastanak opozicijskih politiara iz junoslavenskih zemalja Monarhije Zagrebaka rezolucija - za razliku od Svibanjske ne spominje se dinastija Habsburg najava mogunosti da se rjeenje nae izvan Monarhije

5.X.1918. osnovano je Narodno vijee sa sjeditem u Zagrebu - predstavniko tijelo Ju.Slavena iz Monarhije (Plenum, Sredinji odbor, Predsjednitvo) predsjednik Anton Koroec + potpredsjednici dr.Ante Paveli (zubar) i Svetozar Pribievi za samoodreenje i neovisnu dravu Ju.Slavena

16.X.1918. manifest cara Karla - obeanje trijalizma (samo za austrijski dio Monarhije) - prekasno

29.X.1918. sjednica Hrvatskog sabora - a) prekid veza s Austro-Ugarskom b) neovisnost Hrvatske, Slavonije i Dalmacije c) vrhovna vlast predaje se Narodnom vijeu Drava Slovenaca, Hrvata i Srba sa sjeditem u Zagrebu vrhovnu vlast vri Narodno vijee obuhvaa:Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Meimurje, Baranju, Sloveniju, BiH, Baku, Banat

nakon osamostaljivanja Drave SHS postavlja se pitanje imovine (osobito oruanih snaga)

car Karlo - odluio predati austrougarsko ratno brodovlje Narodnom vijeu SHS razlog: nemaju ga gdje povui i ne ele da padne u ruke Italiji 31.X.1918. u Puli je obavljena primopredaja 1.XI.1918. talijanski diverzanti potopili su admiralski brod Viribus unitis (kontraadmiral Janko Vukovi-Podkapelski nije napustio brod) poetkom studenog talijanske snage ulaze u gradove Rijeku, Zadar, Pulu,otoke

problemi u Dravi SHS provizorij nije trajno rjeenje pitanje Londonskog ugovora i irenje talijanske vlasti pitanje daljnjeg ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom a) ideja velike Srbije prikrivena je u centralistikim idejama b) federalistika i republikanska ideja izuzetno loa gospodarska situcija teke posljedice ratnih zbivanja (ljudski gubici, zeleni kadar...) drava nije meunarodno priznata

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

8. Hrvatska u Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba


9. Ukljuivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca


9.XI.1918. enevska deklaracija pokuaj preciziranja uvjeta ujedinjenja Narodno vijee (A. Koroec) + srbijanska vlada (N. Pai) + JO (A.Trumbi) 1) srbijanska vlada priznaje Narodno vijee 2) ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije, a sa Crnom Gorom e se pregovarati 3) vlade e nastaviti sa poslovima do izbora konstituante (ustavotvorne skuptine) 4) ustanovljuje se zajedniko ministarstvo (vansjki poslovi, vojska, neki gosp.poslovi) N.Pai pristao samo zbog pritiska Antante - ubrzo povlai potpis i daje ostavku pitanje ujedinjenja - otvoreno - pregovarat e i dalje Narodno vijee i srbijanska vlada glavnu rije u Narodnom vijeu preuzima S.Pribievi ( ide na ruku srbijanskoj strani) u Hrvatskoj: a) za bezuvjetno ujedinjenje - S.Pribievi + unionisti b) za uvjetno ujedinjenje - Stjepan Radi - za saveznu (konfederativnu) dravu 23.-24.XI.1918. sjednica Sredinjeg odbora Narodnog vijea - konani dogovor oko ujedinjenja ( izraene dvije spomenute opcije) S.Radi odrao jedan od najpoznatijih govora (...ne srljajte kao guske u maglu...) bira se Delegacija koja e pregovarati sa Srbijom i Crnom Gorom izraene su upute Delegaciji (Naputak) na temelju kojeg se treba proglasiti ujedinjenje - konstituanta se mora sastati za najdue 6 mjeseci Ustavom e se odrediti dr.oblik, ouvanje teritorijalne zasebnosti zemalja S.Radi -protiv slanja Delegacije 25.XI.1918. Narodna skuptina u Novom Sadu - proglasila ujedinjenje sa Srbijom 26.XI.1918. Narodna skuptina u Podgorici - proglasila ujedinjenje sa Srbijom (zelenai bjelai) 27.XI.1918. S.Pribievi nou i na svoju ruku okupio lanove Sredinjeg odbora koji su htjeli ii u Beograd 28.XI.1918. Delegacija stie u Beograd - nema pregovora - direktni razgovori sa prijestolonasljednikom Delegacija je izmjenila tekst Naputka jer su znali da ga Beograd nee prihvatiti sastavljen novi dokument - Adresa (za beuzuvjetno ujedinjenje) 1.XII.1918. dr. Ante Paveli ita pred prijestolonasljednikom Aleksandrom Karoreviem Adresu

Aleksandar Karaorevi proglaava ujedinjenje Srbije sa Dravom SHS u jedinstvenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Prvoprosinaki akt)

srpska Narodna skuptina potvrdit e ujedinjenje ali ne i Hrvatski sabor koji nije sazvan (Hrvatska je nelegitimno ukljuena u Kraljevstvo SHS) stanje u Kraljevstvu SHS: vienacionalna drava zategnuti odnosi srpska prevlast (u dravnim slubama, vojsci . . .) dvije godine bez ustava bez parlamenta

regent donosi obznane ukaze sa snagom zakona (potvruje ih Privremeno narodno predstavnitvo zamjena za parlament) nerazvijeno gospodarstvo

9. Ukljuivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca


10. Europa nakon Prvoga svjetskog rata


Mirovni pregovori i ugovori mjesto i vrijeme: Versailles 1919.-20. zadaci: potrebe saveznika+ granice+razoruanje+obnova gospodarstva+podjela njem.kolonija+revolucija u Rusiji temelji: dokument amerikog predsjednika Thomasa W. Wilsona etrnaest toaka naela: javna naela+ravnopravnost+samoodreenje+granice+povijesno pravo + Liga naroda (ipak e pozitivna naela biti u drugom planu a u prvom planu - imperijalistiki interesi) sudionici: T.W.Wilson (SAD) + Lloyd George (VB) + Georges Clemanceau (F) + Vittorio Orlando (I) velika etvorica interesi: SAD - imperijalist. ciljevi ( osigurati polit. i gosp. uvjete za ekspanziju) F - mnogo zahtjeva ali nema opeprihvaeni polit. program (naknada tete, njem. kolonije, tur.kolonije) VB - uvrstiti i proiriti kolonijalno carstvo I - realizirati Londonski ugovor J - sankcionirati osvojeno u Kini i nastaviti ekspanziju odluke: Nj - priznati krivicu + predati Alsace i Lorraine + Saarsku oblast dati Ligi naroda + demilitarizirati Rajnsku oblast + priznati Poljsku + Gdanjsk postaje slobodni grad (Liga naroda) + oduzete joj kolonije + platiti ratnu tetu + smanjiti vojnu silu A - ugovor potpisan u Saint-Germainu (1919.) + priznati novonastale drave + plebiscit u Korukoj Bug - ugovor potpisan u Neuillyju (1919.) + priznati korekcije na balkanskom prostoru Ma - ugovor potpisan u Trianonu (1920.) + prizanti novonastale drave Tur - ugovor potpisan u Sevresu (1920.) + Carigrad okupiran, drava podijeljena problemi: ameriki Kongres nije ratificirao + velika iseljavanja (Maari, Poljaci, Nijemci, Grci, Armenci) nestala su tri carstva: rusko, austrougarsko, njemako (kasnije i O.C.) nove drave: Poljska, Maarska, ehoslovaka, Drava SHS, Austrija Litva Latvija - Estonija (1920.) ; Finska - od 1809. personalna unija sa Rusijom ( 1917. odvojili se) Njemaka car Vilim II. abdicirao - Nj postaje republika revolucija tzv. spartakovci (Karl Liebknecht i Rosa Luxemburg) po uzoru na sovjete ugueno jaanje uloge vojnih krugova (Paul von Hindenburg) Maarska proglasila se neovisnom ali revolucija KP (Bela Kuhn) - Sovjetska Republika Maarska sile Antante uvele su ekon. blokadu - uspostava nove vlasti (Miklos Horty) ehoslovaka predsjednik Toma Masaryk Osmansko Carstvo / Turska - 1918. sile Antante ule u dravu 1920. ugovorom u Sevresu - raskomadano je O.C. poinje nacion. pokret voa Mustafa Kemal paa Atatrk uspio je izazvati ponitenje ugovora iz Sevresa 1922. abdicirao Mehmed VI. 1923. republika + revizija ugovora iz Sevresa u Lausanni (za vrijeme otpora proveden prvi genocid nad Armencima) reforme: svjetovna drava+ravnopravnost graana (ena)+agr.reforma+svjetovno kol. + arabica zamijenjena latinicom

10. E

urop

a na

kon

Prv

oga

svj

etsk

og r

ata

III.

Hrv

ats

ka

i s

vije

t iz

me

u d

va s

vjet

ska

ra

ta (

19

19

.-1

93

8.)

Te

rito

rija

lni

gu

bic

i N

jem

ak

e n

ak

on

I. s

vje

tsk

og

ra

ta

Euro

pa

pri

je i

na

ko

n I

. sv

jets

ko

g r

ata

11. Poetni izrazi nezadovoljstva Hrvata u Kraljevstvu SHS

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

1.) 2.XII.1918. Hrvatska stranka prava - proglas protiv Kraljevstva SHS jer: narod se nije izjasnio, Hrvatski sabor nije sazvan, nema garancija ravnopravnosti . . . 2.) 5.XII.1918. S.Pribievi organizirao proslavu ujedinjenja stanovnitvo Zagreba reagira kao i pripadnici domobranstva dolazi do nereda na sredinjem zagrebakom trgu Narodna straa puca na 25. i 53. domobransku pukovniju 10-ak poginulih (tzv. prosinake rtve) posljedica - razoruana je domobranska vojska - ujedinjenje provedene i na vojnom planu 3.) 1919. ujednaavanje valuta - na austrougarsku krunu udarani su peati uz naplatu takse od 20 % 4.) 1920. izvrena je unifikacija valute - uvodi se dinar - zamjena se vrila 4 krune za 1 dinar 5.) 1920. igosanje stoke koja e u sluaju rata biti oduzeta (ta stoka ne moe na sajam) pobune seljaka 6.) diskriminacija unutar vojnih snaga pripadnika preanskih krajeva (krajevi preko tj.zapadno od Drine) 7.) diskriminirajua agrarna reforma na tetu krajeva bive A-U (Hrvatska, Slovenija, Vojvodina, BiH) favoriziranje tzv. solunskih boraca veinom srpsko stanovnitvo posljedica: iseljavanja, mijenjanje nacionalnog sastava 8.) gospodarsko stanje neujednaen stupanj razvijenosti nejednaka porezna politika vei porezi u krajevima bive A-U 80 % agrarna zemlja 1920.-ih uvoz jeftinog amerikog ita unitava domau proizvodnju 9.) jadransko pitanje SAD su prve od velike etvorice priznale Kraljevstvo u veljai 1919. najvie je otezala Italija - 1919. faist Gabriele D`Annunzio ulazi u Rijeku (Arditi) realizacija Londonskog ugovora - u jednom trenutku dovela u krizu pregovore u Versaillesu (jadransko pitanje) iako je SAD odbijao Italiji pravo na Londonski ugovor - to nisu uinile i VB i F Italija je svojim zahtjevima dodala jo i Rijeku u Versaillesu je odlueno da e se jadransko pitanje rjeavati kasnije Rapallski ugovor 1920. - pregovarali predstavnici Italije i Kraljevstva SHS (N.Pai i A. Trumbi) Italija dobila Istru, Zadar, Cres, Loinj, Lastovo,Palagruu Rijeka je postala slobodna drava (do 1924.) Fiume o morte! (Rijeka ili smrt) Rimskim sporazumom, 1924. Rijeka pripojena Italiji (N.Pai, B. Mussolini) posljedice: cca 500 000 Hrvata i Slovenaca izvan drave bez zajamenih prava ustanak rudara u Labinu (1921.) protiv talijanske okupacije prvi izrazi antifaizma u svijetu 10.) poinje novi val emigracije - asnici austrougarske vojske pravai nezadovoljnici novom monarhijom 1919. u Grazu je osnovan Hrvatski komitet (kasnije seli u Be) - za samostalnu hrv. republiku

12. Djelovanje HPSS-a


stranka je osnovana 1904. (hrvatsko dravno pravo; cjelovitost hrv. zemalja; prirodno pravo samoodreenje; demokracija; ope pravo glasa; agrarna reforma) do 1918. napad na dualizam, za preureenje Monarhije

(29.X.1918.) za prekid veza sa Monarhijom

(23-24.XI.1918.) protiv bezuvjetnog ujedinjenja

(25.XI.1918.) 1. velika skuptina HPSS-a u Zagrebu za republiku

1.XII.1918. S.Radi ne eli ii u Beograd

(3.II.1919.) odrana nova skuptina stranke izjanjavanje za samoodreenje, seljaku republiku, Versilles . . . S.Radi je zatvoren na 11 mjeseci

1919. Privremeno narodno predstavnitvo zamjena za parlament (odabrao regent) izborni zakon ope pravo glasa (bez ena, vojnika, sudaca, policije...) 1920. izbori za konstituantu rezultati: Demokratska stranka S. Pribievi i Ljuba Davidovi (92 mjesta) za unitarizam i centralizam Radikalna stranka Nikola Pai (91 mjesto) velikosrpska ideologija KPJ (58 mjesta) HPSS (50 mjesta) . . . ukupno - 419 mjesta KPJ - Komunistika partija Jugosalvije osn.1919. u Beogradu kao Socijalistika radnika partija Jugoslavije (komunista) SRPJ(k)

ve 1920. promijenila naziv (u Vukovaru) uzore ima u sovjetskom reimu: radniki interesi, republikanstvo, unitarizam, komunizam 1920. osvojili su 58 mjesta

1920. reim izdaje uredbu Obznana kojom je zabranjen rad KPJ 1921. Zakonom o zatiti drave - zabrana svih stranaka koje ugroavaju reim Hrvatska stranka prava - nasljednici iste stranke prava (frankovaca) nisu sudjelovali u Narodnom vijeu za raskid veza sa Austro-Ugarskom i samostalnost Hrvatske, republikansko ureenje Vladimir Prebeg i Ante Paveli (odvjetnik) Hrvatska zajednica (1919.) - Napredna demokratska stranka i starevianci 1920. osvojili su 4 zastupnika mjesta Matko Laginja, Ivan Lorkovi, dr.Ante Paveli (1921. nakon Vidovdanskog ustava HZ + HRSS + HSP = Hrvatski blok) Hrvatska puka stranka (1919.) - osnovana je na temelju suradnje Slovenske narodne stranke sa srodnim strankama u Hrvatskoj i Dalmaciji na naelima: kranstvo seljaka drava agrarna reforma protiv komunizma i centralizma osniva Antun Koroec brzo e biti potisnuta od strane HRSS-a

13. Europa i svijet 1920. - 1929.


liberalne demokracije

vlast biraju graani ali jo uvijek nema opeg prava glasa trino gospodarstvo + privatna inicijativa poduzetnika strukovni sindikati za prava radnika + politike stranke koje se bore za prava radnika npr. laburisti u VB, socijaldemokrati, komunistike stranke . . . 1919. u Moskvi - Trea internacionala ili Kominterna (cilj - pokrenuti socijalistike revolucije u svijetu) Velika Britanija - i dalje snana kolonijalna, pomorska i gospodarska sila uvrenje demokracije i parlamentarnog sustava (stranke: Laburistika i Konzervativna) 1923. pobjeda laburista irsko pitanje otpor protiv britanske vlasti stranka Sinn Fein - 1916. uskrnji ustanak 1921. priznaje katolikoj Irskoj samostalnost eli jaku Njemaku kao faktor stabilnosti poinje razvoj gospodarskih i politikih veza sa SSSR-om; ne eli obnovu Poljske Francuska -ne eli jaanje Njemake (izaziva Ruhrsku krizu 1923. - okupirala jer Nj. nije plaala reparacije) eli izolirati SSSR (pomae Poljskoj kao brani od komunizma) eli ouvati versajski poredak ( 1920. Mala Antanta - ehoslovaka, Rumunjska Kraljevina SHS)

Njemaka -1919. Weimarska republika - ustav - parlamentarizam inflacija + reparacije + Francuska okupirala Ruhr = politika - ekonomska - drutvena kriza 1919. Njemaka radnika partija 1920. Nacional-socijalistika njemalka radnika partija (NSDAP) antisemitizam + desniarstvo + velika Njemaka + ponitenje Versaillesa + kolonije kasne 20-te - odgoda i smanjenje reparacija (1932. oprotene u Lausanni) + prvi krediti zapadnih zemalja razlog - Njemaka postaje vaan faktor stabilnosti u Europi i brana od crvene opasnosti SAD - dvije stranke - dvije vanjskopolitike opcije a) Demokrati - T.W.Wilson - za politiku versajskog ugovora, 14 toaka, Liga naroda, vea socijalna prava b) Republikanci - za politiku izolacionizma, protiv versajskog poretka, manja socijalna prava 1921. umire predsjednik Wilson ija politika nije prola u Senatu 20-te godine - snaan razvoj gospodarstva, znanosti, cestogradnje , glazbe, filma. . . poinje se ograniavati broj imigranata crvena opasnost - panian strah od komunizma prohibicija zabrana toenja alkohola organizirani kriminal (mafija) prava radnika

14. Totalitarne tendencije


Rusija 1918. izbori izgubili boljevici Vladimir Ilji Lenjin uveo diktaturu 1918. 1920. graanski rat Crvena armija (Lav Trocki) Bijela garda = milijuni rtava, glad, siromatvo ratni komunizam nacionalizacija, radne obaveze, nema slobodnog trita, racionalizacija 1921. Nova ekonomska politika plan reformi doputena seljaka trgovina, sitno poduzetnitvo EKA tajna policija; progoni neprijatelja (terror, progoni) 1918.-1920. RSFSR Ruska Sovjetska Federativna Socijalistika Republika 1920.-1922. SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika Italija razoarana uspjesima u ratu + ekonomska kriza + kriminal + emigracija 1919. Fasci di Combattimento (Savez veterana) ili Faistiki borbeni odredi - Benito Mussolini 1921. Faistika narodna stranka velika Italija (iredentizam) + republikanstvo + podravanje D Annunzia + obeanje blagostanja 1922. mar na Rim - 40 000 ljudipredsj.vlade daje ostavku-Vittorio Emmanuel III. daje mandat Mussoliniju 1924. izbori - faisti dobili veinu u parlamentu (ubijen voa opozicije Giacomo Matteotti) 1925. Mussolini preuzima cjelokupnu vlast duce - voa 1929. Lateranski ugovori - rijeeno je tzv.rimsko pitanje - stvorena je papinska drava Vatikan Japan militaristi i nacionalisti preuzimaju vlast 1928.Tanakin memorandum plan uspostave kolonijalnog carstva 1922. Washingtonska konferencija - flota VB : SAD : J = 5 : 5 : 3 (ogranienje japanske flote) Kina od 1911. republika (posljedni car Pu Yi) nakon graanske revolucije prve stranke (u sukobu): Kuomintang (nacionalistika) - Sun Jat Sen (do 1925.; naslijedio ang Kaj ek) KPJ Mao Zedong Indija britanska kolonija razvoj nacionalne ideje 1885. Kongresna stranka voa Mahatma Gandhi (graanski neposluh)

15.Od Vidovdanskog ustava do atentata u Narodnoj skuptini


1920. izbori za konstituantu rezultati: Demokratska stranka - 92 mjesta Radikalna stranka - 91 mjesto KPJ - 58 mjesta HPSS - 50 mjesta . . . ukupno - 419 mjesta 1920. HPSS mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljaka stranka) 1920. odran je 1.saziv konstituante -S.Radi i zastupnici ne sudjeluju -ne ele poloiti zakletvu kralju rasprava o ustavu : 1) vladine stranke trae natpolovinu veinu tj. 50%+1 2) ostali trae kvalificiranu veinu tj. 2/3 (odbaeno) svaka stranka izradila svoj prijedlog (S.Radi predlae seljaku republiku+konfederaciju) - odbijeno prijedlog Radikalne stranke - 28.VI.1921. Vidovdanski ustav - prihvaen bez veine slov. i hrv. zastupnika vlada kupila glasove muslim. zastupnika (JMO) obiljeja: unitaristiko-centralistiko ureenje (npr.srpsko-hrvatsko-slovenski jezik); Kraljevina SHS kralj ima neogranienu vlast (saziv Skuptine, izbori, vlada, predlae zakone...) podjela na 33 oblasti (regulirano 1922.) - svaka max. 800 000 stanovnika hrvatski prostor podijeljen na 6 oblasti (Srijemska, Osjeka, Zagrebaka, Primorska, Splitska i Dubrovaka) etniki prostor - raskomadan gubitak - Boka kotorska, Kastav, Meimurje (Baranja jo 1918.) istog dana - pokuaj atentata na kralja Aleksandra - KPJ oduzeti mandati i preputeni vladi 1923. vrhunac Radieve politike snage; stranka pokret izbori - osvojili 70 mandata ( postaju 2. stranka u zemlji) 1924. S.Radi trai pomo u inozemstvu zapadne zemlje odbijaju ulanio HRSS u Seljaku internacionalu u Moskvi - kralj zabranio rad HRSS a S.Radi zatvoren 1925. novi izbori - unato zatvaranjima, zabranama HRSS osvojila 67 mjesta postalo je jasno da treba neto promijeniti Pavle Radi u ime S.Radia u Narodnoj skuptini proitao izjavu kojom se priznaje kralja i Ustav HRSS HSS Akt o sporazumu S. Radi N. Pai (trajalo samo 1 godinu, S.Radi bio ministar prosvjete) nepomirljive politike opcije u isto vrijeme S.Pribievi odbaen od Beograda - Beogradu vie ne treba unionizam jer ele veliku Srbiju S.Pribievi - shvatio da se poloaj preanskih Srba moe rijeiti samo u suradnji sa hrvatskim strankama 1927. sporazum Radi - Pribievi - nastaje Seljako-demokratska koalicija (SDK) koalicija Samostalne demokratske stranke i Hrvatske seljake stranke obje stranke zadravaju svoje programe i predsjednike ali imaju zajedniki nastup prema Beogradu rasprave u Narodnoj skuptini postaju sve otrije zbog: korupcija, prorauna, porezne politike. . . 20.VI.1928. radikalski zastupnik u Narodnoj skuptini Punia Rai (Bela ruka)ubija Pavla Radia i uru Basarieka ranjava Stjepana Radia , Ivana Pernara, Ivana Granu 8.VIII.1928. umire Stjepan Radi - sprovod prerasta u najvee antireimske demonstracije SDK prekida rad u Narodnoj skuptini vodstvo HSS-a preuzima Vladko Maek

15.Od Vidovdanskog ustava do atentata u Narodnoj skuptini


16. Europa i svijet u doba velike gospodarske krize


Velika gospodarska kriza to je - poremeaj u proizvodnji, potronji, bankarstvu, nainu ivota

uzroci - I. svjetski rat ( ratna industrija mirnodopska, gubici trita, demobilizacija, viak radne snage, velika ulaganja u dionice a ne proizvodnju . . .) problemi - dugovi + nema investicijskog kapitala + mala kupovna mo + hiperprodukcija + pad cijena + otputanja mjesto - SAD; nakon toga sve zemlje koje su financijski poslovale s njima vrijeme - 24. - 29.X.1929. New York - slom na burzi posljedice - krah mnogih kompanija + nezaposlenost + bijeda + kriminal . . . rjeenje SAD pokuao predsjednik Herbert Hover nije uspio Franklin Delano Roosevelt - New Deal (1933.) - program gospodarskih reformi progresivno oporezivanje kontrolirana devalvacija dolara javni radovi dravni krediti politika zapoljavanja i kontrole nadnica; osnivanje sindikata dravni intervencionizam - mijeanje drave u osnovne gospodarske tokove SSSR - sustav petoljetki (od 1928.) nema trine privrede drava kontrolira Njemaka - poinje snaan razvoj ratne industrije koja : a) zapoljava u kratkom roku b) u skladu je sa tadanjom politikom Italija i Japan - na isti nain kao i Njemaka

17. SSSR i Njemaka u doba velike gospodarske krize


SSSR u doba Staljina (1924. 1953.) kolektivizacija - pretvaranje svih zemljinih posjeda u dravno vlasnitvo kolhozi - kolektivno gospodarstvo privid privatnog vlasnitva podjela dobiti s ostalima sovhozi sovjetsko gospodarstvo radnik = nadniar kontrola industrije - elektrifikacija, industrijalizacija, petogodinji planovi podravljenje privatnog vlasnitva izazvat e velika nezadovoljstva, pad proizvodnje, glad ... jaka propaganda, tajna policija (NKVD), kult linosti logori (gulag) u kojima je ubijeno vie milijuna Njemaka u doba krize jaanje nacistikih ideja NSDAP Nacional-socijalistika njemaka radnika partija inflacija + reparacije + Francuska okupirala Ruhr = politika - ekonomska - drutvena kriza 1923. Minhenski pu (Pivniki pu) pokuaj ruenja bavarske vlade Hitler u zatvoru (Mein Kampf) 1929. gospodarska kriza izali razvojem ratne industrije 1932. oproten reparacije 1933. izbori - Paul Hindenburg predao Hitleru mandat za vladu (kancelar) pale Reichstaga - optuili komuniste - izvanredno stanje Zakon o ovlatenju vlada moe donositi zakone + meunarodni ugovori 1933. u Potsdamu proglaen Trei Reich 1933. prvi logor (Dachau) 1934. no dugih noeva - ubijen Ernst Rhm i vodei u SA odredima (stranaka vojska) umire Hindenburg - Hitler = kancelar + predsjednik drave = Fhrer (voa) jednostranaje + progoni + Gestapo (Heinrich Himmler) + propaganda (Joseph Goebbels) 1935. Nirnberki zakoni idovima oduzeta graanska prava - ozakonjen genocid 1938. Kristalna no - napadi na sinagoge i imovinu idova

18. Hrvati u vrijeme monarhistike diktature


!""#"$%$$&"'("$)"")*)""" +"""",-.&+/&"0121""33"4"'&,""5)1-/6,/,5)1)-)7)5)8)5")9)7/2"1,"5"5/8""4""-$0""8"!)!))"

21-"#"$":"6

&3;""")

18. Hrvati u vrijeme monarhistike diktature


19. Reimska nasilja i hrvatski otpor reimu (1931. 1934.)


!"#$% & !!'

!(!! !)*+,! ! -, & ! '!)!&

. !!/ /!

&!'/&

/

0123 4,,, 35 56,7(18((9164,3/,2

+

6!)&

!:

!5)4,,,; ? @>& ( !!01 ?&* !,/, /A

5!!!!01BC)!

%?1

> 5 D!0> 5 !3 > 55: !"!)B, 5, $ 3 5 !E!E'!!

20. Meunarodne napetosti i sukobi 1930.-1939.


!"#"#$!%&$# '( )*+$ ,-!./0),"1)%)23 +4 566666

$4 !789:/2!( ' ,51,#9: '4 ,!$-;,< !=,< $ ;> >!/)$?#@AB"-B=B:B>B?BC8D ?C?* AE 8"7CF5,,05 C?05?%"- 0$?$G,HC?9:$< , !B,!$9AA +< #?2@?>!!>!!2?;C?AC,,( I!*,!!C2;= &J-< ->!(4

20. Meunarodne napetosti i sukobi 1930.-1939.


21. Banovina Hrvatska


! " #$

!%&'($!%&')$* +,-*.%&'/-0*12.+,+,

*!%&'($*0 #%(

!%&'/$* #/ # 3

,#

3#

!#'/4

%54 $

, 0 #-66

3!-7879-:

#3;

$ !%&3

%&'(

#?%&'/

!?

>$

%&'/

6#@

$ ; 6 6

2A

#$

#33

%&'5

##!6 #3$

6 B=6!%&'&$

!,3 $

@$#

#$3##

3#

>#

;;

@

# #

! $ #

+,-3 3

21

. B

an

ovi

na

Hrv

ats

ka

IV.

Hrv

ats

ka

i s

vije

t iz

me

u d

va s

vjet

ska

ra

ta (

19

19

.-1

93

8.)

22. Znanost i kultura u meuratnom razdoblju (1918. 1939.)

PRIRODNE ZNANOSTI HRVATSKA fizika + medicina + kemija Lavoslav Ruika 1939. Nobel za kemiju fisija Alexander Fleming sintetiki materijali Andrija Mohorovii (seizmologija) fuzija 1928. penicilin (cijep. i spaj. jezgre atoma uz oslob. energije) antibiotik DRUTVENE ZNANOSTI arheologija (Kreta, Ju.Amerika, Indija, Lascaux) antropologija + filozofija + psihologija + sociologija TEHNIKA radari (1935.) + zrakoplovstvo + radio i TV HRVATSKA Charles Lindbergh 1927. SAD 1920. radio stanica Zagreb 1926. New York-Pariz SAD 1929. TV postaja UMJETNOST brzi ritam ivota + politike teorije = odbacivanje ustaljenih vrijednosti hrvatska moderna ( V.Nazor, M. Begovi, kritika postojeeg A.G.Mato, Ivo Vojnovi) + M.Krlea knjievnost egzistencijalizam, nadrealizam, dadaizam moderno slikarstvo (M.Kraljevi,M. Raki, V.Beci,) (G.Bernard Shaw,, Jean-Paul Sartre,Andre Breton) + kipar Ivan Metrovi lik.umjetnost nadrealizam, ekspresionizam grupa Zemlja (1929) arhitekt Drago Ibler (Salvador Dali, P. Mondrian, Henry Moore) + slikar Krsto Hegedui + naiva arhitektura funkcionalizam moderna arhitektura glazba Jakov Gotovac Ero s onoga svijeta glazba npr. jazz, ekspresionizam Ivo Tijardovi Mala Floramy (George Gershwin, Carl Orff) sedma umjetnost - od 1927. zvuni film (Pjeva jazza) 1928. animirani film (Steam boat) 1930-ih C.Chaplin (Veliki diktator, Moderna vremena) SPORT obnovljene OI (od 1924. i Zimske OI - Chamonix) 1936. OI u Berlinu DRUTVENI IVOT od XIX.st. sufraetkinje (sufrage = pravo glasa) 1893. Novi Zeland Australija (1902.) Finska(1906.) SSSR(1917.) VB(1918.)


57229934-08-Hrvatska-u-Drzavi-SHS57229949-09-Ukljucivanje-Hrv-KraljevstvoSHS57229960-10-Europa-i-Svijet-nakon-I-svjetskog-rata57229961-11-Pocetni-izrazi-nezadovoljstva57229969-12-Djelovanje-HPSS-A57229976-13-Europa-1920-192957229984-14-Totalitarne-tendencije57229992-15-Od-Vidovdanskog-ustava57229999-16-Europa-i-svijet-kriza57230002-17-SSSR-Njemacka-Velika-Gospodarska-Kriza57230012-18-Hrvati-u-Doba-Monarhisticke-Diktature57230014-19-Rezimska-nasilja57230021-20-Medjunarodne-napetosti57230031-21-Banovina-Hrvatska57230041-22-Znanost-i-kultura-izmedu-2-rataPRIRODNE ZNANOSTI DRUTVENE ZNANOSTITEHNIKAUMJETNOSTDRUTVENI IVOT

hrvatska i svijet između dva svjetska rata

Documents