hrvatski jezik, kocerin, maja smolic
TRANSCRIPT
UVOD U HRVATSKI JEZIK
• Najstariju gramatiku hrvatskog jezika napisao je isusovac Bartol Kašić početkom 17. stoljeća. Knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine.
• Već 1630.-ih godina Biblija je prevedena na hrvatski jezik.
• Hrvatski jezik je skupni naziv za nacionalni standardni jezik i skup narječja kojim govore Hrvati.
• Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske, jedan od tri službena jezika BiH i također jedan od 24 službena jezika EU.
• Hrvatskim jezikom priča 5 546 590 ljudi.
GRAMATIKA U HRVATSKOM JEZIKU
• U hrvatskom jeziku imamo sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental.
• Razlikujemo promjenjive vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i neki brojevi) i nepromjenjive (prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici).
• Osnove gramatike hrvatskog jezika su: FONETIKA I FONOLOGIJA (glasovi, fonemi, alofoni, glasovne promjene i naglasci) , MORFOLOGIJA (morfemi i alomorfi) , SINTAKSA (rečenica, podjela rečenica i rečenični dijelovi).
NARJEČJA
• Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko, čakavsko.
• Štokavsko narječje je izabrano za osnovu modernog hrvatskog standardnog jezika koji je nadopunjen velikim fondom riječi kajkavskog, čakavskog i ikavskog narječja.
• U kajkavskom ima mnogo germanizama i mađarizama, a u čakavskom talijanizama.
IKAVSKI GOVOR
• Ikavski govor ili ikavica jedan je od načina govora u hrvatskom jeziku. Ovim govorom se najviše služe Hrvati iz BiH, ali je mozaičnoraširen od Trsta do Subotice i u većem dijelu Istre.
• Nekada se ikavicom govorilo u Trebinju, Nevesinju i Ljubinju, te u Popovu polju.
• Neistražen je slučaj današnjih Srba iz sela Azbukovice, među kojima se sačuvao ikavski govor.
• Neki primjeri ikavice u Hercegovini su: ˝mliko˝, ˝uvik˝, ˝nedilja˝, ˝dite˝, ˝lipo˝, ˝misto˝, ˝triba˝…
• Smatramo da se ikavica treba očuvati kao spomen naših predaka.
PISMA U HRVATSKOM JEZIKU
• U hrvatskom jeziku imamo tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica.
• Sve do 12. stoljeća u hrvatskom jeziku se pisalo glagoljicom, a nakon 12. stoljeća počinje se pisati ćirilicom, koju u literaturi 20. stoljeća nazivamo bosančicom.
• Od 14. stoljeća sve se više služi latičnim pismom.
• U 16. i 17. stoljeću hrvatska čakavska i osobito štokavska književnost doseže europsku literarnu razinu.
STEĆCI
• Stećak je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«.
• Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život. Većinom se nalaze u BiH, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.
STEĆCI
STEĆCI NA KOČERINU
• Nadgrobni stećci na Kočerinskom polju su nijemi svjedoci brojne naseljenosti ovog kraja.
• Najbrojniji stećci nalaze se u blizini kočerinskoga i mamićkoga groblja.
• Na ledini s južne strane OŠ Kočerin se nalazi nekropola od 23 stećka u obliku ploče.
STEĆCI U DVORIŠTU OŠ KOČERIN
NAJSTARIJI SPOMENICI ČAKAVSKOG NARJEČJA
• Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri.
• Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis običajnog prava koji datira iz 1288. godine.
•
• Istarski razvod Vinodolski b c zakonik
BAŠČANSKA PLOČA
• Baščanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potiče iz crkve sv. Lucije kod Baške na otoku Krku. Pronađena je 15. rujna 1851. godine zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.
• Ploča je bila ugrađena u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške. Danas je u crkvici sv. Lucije stavljena kopija.
• Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom samostanu.
• Stjepan Ivšić nazvao ju je ˝dragi kamen hrvatskog jezika˝.
BAŠČANSKA PLOČA
HUMAČKA PLOČA• Humačka ploča spada među najstarije spomenike
pismenosti u BiH. Pisana je na hrvatskom jeziku starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici.
• Natpis na Humačkoj ploči govori o crkvi arhanđela Mihajla koju gradi određeni Krsmir sa ženom Pavicom.
• Natpis ima 80 slova u 25 riječi.
• Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća.
HUMAČKA PLOČA
KOČERINSKA PLOČA
• Kočerinska ploča potječe iz 1404. godine. Na njoj Viganj Milošević piše svoju oporuku, odnosno nadgrobni natpis.
• Pisana je hrvatskim jezikom, odnosno zapadno – štokavskim ikavskim govorom i hrvatskom ćirilicom.
• Ukrasi na stećku majstorski su izvedeni i ornamentirani: oko čitave plohe stećka, rub je urešen vinovom lozom, a unutar tog ornamenta nalazi se veliki križ. I strane križa su ornamentirane vinovom lozom, a u prostoru među stranicama križa nalaze se polumjesec i rozeta.
• Vignjov grob se i danas nalazi na Kočerinskom polju.
KOČERINSKA PLOČAVa ime o(t)ca isina i svetagod(u)ha amin'. Seleži Vign'Milošević'služi banu S-tipanu i kralu T-(vart)ku i kralu Da-biši i kralici Grubii krala Ostoju i u t-o vrime doide (i)svadi se Ostojakral' s hercegom'i z Bosn(o)m' i na Ugrepo(id)e Ostoja to v-rime mene Vignadoide kon'činai legoh' na svo-m' plemenitom'pod' Kočerinom'i molu vas' nenast-upaite na me ja s(a)m'bil' kakovi estevi ćete biti kako-v' sam' ja.
•
ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA KOČERINU
• Zbog neprimjećenosti važnog kulturnog spomenika, nekropole Lipovci, došlo se na ideju izgradnje Aleje hrvatske ćirilice čime bi se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina.
• Udruga Stećak je bila nositelj i implementator projekta uređenja nekropole Lipovci koji je vrlo uspješno odrađen. Autor ideje, autor projekta, voditelj i izvođač projekta je bio Grgo Mikulić.
• Aleja hrvatske ćirilice je urađena tako što je na pet mjesta lokalne ceste Kočerin – Lipovci izgrađeno pet postaja sa trideset slova. Površina slova izgleda kao ručno rađeni kamen.
• Prema Lipovcima, uz lokalnu cestu, posađen je drvored za pravi smisao Aleje.
• 28. lipnja 2013. godine, kako je i planirano, postavljena su zadnja slova na petoj postaji.
ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA KOČERINU
VLADIMIR NAZOR – HRVATSKI JEZIK
U tebi sam vijek svoj proživio,
Drevni i lijepi jeziče Hrvata:
Rođen na morskom pragu tvojih vrata,
Polako sam te, uz trud, osvojio.
Povede ti me i gdje nisam bio.
Na vrhu gore i na kraju gata,
U kolibici, u kući, od zlata.
Svuda je meni glas tvoj žuborio.
Htio sam biti glazbalo na kome
Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće,
Rojevi riječi u govoru tvome.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom
Da u tebi dišem i da živim s tobom,
I onda, kada me više biti neće.
Nadamo se da Vam se svidjela ova naša mala prezentacija o našem jeziku, narječju i govoru.
Lijep pozdrav od NOVINARSKE SEKCIJE
OŠ Kočerin!