i promena na globalnim energetskim tržištim uticaj... · srb neto spoljnotrgovinski balans...
TRANSCRIPT
Uticaj evrointegracija i promena na globalnim energetskim tržištima
na energetski javni sektor u Srbiji
NAUČNO DRUŠTVO EKONOMISTA SRBIJE RESTRUKTURIRANJE JAVNIH PREDUZEĆA U USLOVIMA INSTITUCIONALNIH OGRANIČENJA
16. oktobar 2015.
Ljubo Maćić
1
2
SADRŽAJ
• Energetika Srbije u nekoliko brojki
• EU i globalna energetska tržišta – mogući uticaj na Srbiju
• Promene u energetici Srbije – menja se ambijent za javna preduzeća
Uporedni energetski pokazatelji za Srbiju i EU u 2012.
3
SRB
Neto spoljnotrgovinski balans energije kao % od BDP, u 2012.
RZS
SRBIJA:
Neto troškovi uvoza energije u 2014. 1,8 mlrd.€
Udeo energetike u saldu spoljno-trgovinskog deficita u 2014. 41 %
Uvozna zavisnost energetike u 2013. 24 % (EU 54 %)
4
5
EU i globalna energetska tržišta – mogući uticaj na Srbiju
6
Više od dve decenije od početka EU tržišnih reformi...
• Tri paketa tržišnih reformi od početka devedesetih. tržište energije funkcioniše sve efiksnije.
ALI...
• EU energetska politike za 2020: GHG -20% (+); OIE +20% (+); EnEf +20% (-)
• Ekonomska kriza od 2008... manja potrošnja energije.
Direktor jedne velike EU elektroprivrede: NIKO DANAS NEĆE POČETI DA GRADI ELEKTRANU
ako nije na OIE!
Niže cene energije - NE Sigurnije snabdevanje energijom ??
7
EU CILJ: zajedničko tržište električne energije
SLIČNI CILJEVI ZA GAS!
Evropska komisija: nacionalna tržišta su mala da bi se razvila konkurencija
Oko 80% EU energije
uključeno u povezano tržište
dan unapred, sa jedinstvenom
cenom
Jugoistočna Evropa: Ugovorom o Energetskoj zajednici prihvatila EU regulativu i postepenu integraciju sa EU tržištem
• EU energetska politika u nekim važnim elementima nije harmonizovana;
• Za energetsku politiku i SoS su odgovorne nacionalne vlade, a za zajedničko tržište energije EU - odstupanja od zajedničkih ciljeva
• + ekonomska kriza, pa imamo: – različite šeme podsticaja OIE i druge nacionalne netržišne intervencije;
– sužavanje prostora za tržište, zbog širenja OIE koje imaju prioritet i garantovanu cenu >> veliki pad veleprodajnih cena;
– Pad profita (gubici) elektroprivreda; gašenje elektrana na gas; nema interesa za gradnju novih elektrana, osim OIE >> ugrožavanje SoS
– problemi sa EU ETS – niske cene emisije CO2 – pomak u EP;
– različiti mehanizmi podsticaja obezbeđenja proizvodnih kapaciteta – tržišno sporni, ali može li se obezbediti SoS bez njih? EK? (UK NPP Hinkley Point – Austria tužila EK);
– zadržavanje regulisanih cena u nekim zemljama članicama - EK TRAŽI UKIDANJE;
• Visoke maloprodajne cene energije (zbog visokih taksi, poreza...) ugrožavaju globalnu konkurentnost EU industrije.
• Lek: ENERGETSKA UNIJA – kako?
Integracija EU tržišta – CILJ: jeftinija energija, ali...
8
Energetska efikasnost i ekonomska kriza: potrošnja električne energije u EU sve sporije raste ili pada
EUROSTAT 9
Novi EU klimatski ciljevi za 2030
10
Neto promena proizvodnih kapaciteta u EU u periodu 2000 - 2013
11
Neto dodati kapaciteti i inkrementi potrošnje i proizvodnje el.energije u EU od 2000 - 2035
RES
Fossil & Nuclear
Promene u kapacitetu (GW) Promene u proizvodnji i potr. (TWh)
12
Godišnje prosečne investicije u elektrane
ISTORIJA
PROGNOZA
13
Negativna cena - angažovani proizvodni kapaciteti (MW) i veleprodajne cene €/MWh u Nemačkoj 16. juna 2013.
€/
14
Velikoprodajne cene električne energije u Nemačkoj
Cene su pale za preko 40 % od 2008 do 2013. godine
15
Tržišna kapitalizacija velikih EU elektroprivreda
Investitori su ranije tradicionalno gravitirali elektroprivredama zbog njihove stabilnosti na tržištu i u prihodima.
16
Promene dugoročnog rejtinga korporativnih obligacija u 2008 i 2013 (Moody’s)
Ovih 5 elektroprivreda proizvode 60% EU električne energije RWE prvi put u gubicima u svojoj
60-godišnjoj istoriji
17
• Podsticaji investicijama u energetsku infrastrukturu radi: • Razvoj ai efikasnog funkcionisanja pan-EU tržišta el.energije i gasa; • Integracije OIE u elektroenergetski sistem • Dekarbonizacije proizvodnje; • Diversifikacije puteva i izvora snabdevanja gasom...
• Podsticaji obezbeđenju adekvatnih proizvodnih kapaciteta • Polovina članica primenjuje ili priprema različite mehanizme podsticaja
kapaciteta da bi izbegla buduće deficite; Evropska komisija oprezna, traži prethodne uslove
• Podsticaji za obnovljive izvore energije. • Nove preporuke Evropske komisije sa elementima okrenutim tržištu.
Tržište otvoreno, ali podsticaji investicijama ipak potrebni – ZAŠTO?
Nema dovoljno interesa za izgradnju infrastrukture i konvencionalnih elektrana, pa članice traže načine kako da što efikasnije povećaju prekogranične tokove i obezbede rezerve u sistemima koje će biti podrška obnovljivim izvorima i obezbediti sigurnost snabdevanja.
18
19
Kako dalje – Evropska unija
• Obezbeđenje sigurnosti snabdevanja;
• Dublja EU integracija nacionalnih energetskih tržišta;
• Smanjenje potrošnje energije;
• Smanjenje emisije CO2 iz energetskog sektora (ciljevi za 2030 i 2050.);
• Promocija istraživanja i razvoja u energetskim tehnologijama
Ovim bi se ublažile i neizvesnost geopolitičkih promena koje utiču na snabdevanje naftom i gasom i njihove cene.
EU ide ka formiranju ENERGETSKE UNIJE, bazirane na pet ključnih prioriteta:
CILJ:
2016 predlog novih propisa
do 2019. izgradjeni temelji Energetske unije
PROBLEMI:
Različiti interesi država članica, naročito istočne Evrope i drugih članica
USLOV:
Prenošenje još jednog dela suvereniteta država članica na EU (npr: energetski miks i dr.)
20 1990
Strukturne reforme EU energetskog sektora
Zapadna Evropa
Istočna Evropa
Promene znatno manje i drugačije nego u Ist. Evropi (nasuprot: ukrupnjavanje, M&A - “ŠEST VELIKIH”) Izuzev u UK ...
Vertikalna i horizontalna dezintegracija u više zasebnih preduzeća u svim zemljama, izuzev u Češkoj
2000 2010
Ponovna integracija vertikalna i horizontalna nekih preduzeća, ranije u Poljskoj, medjusektorski u Bugarskoj, pokušaji u Madjarskoj...
Bez bitnih promena
21
1990
Vlasničke promene u EU energetskom sektoru
Zapadna Evropa
Istočna Evropa
Ukrupnjavanje - M&A, bez bitne promene državnog udela, izuzev ranije u UK
Privatizacije u Slovačkoj, Madjarskoj, Rumuniji, delom u Bugarskoj, a najmanje u Poljskoj i Češkoj
2000 2010
Dodatna privatizacija državnog udela zbog budžetskih deficita (Rumunija, zahtev IMF...)
ALI i:
Pokušaji i ponovne nacionalizacije u Madjarskoj, Albaniji, Slovačkoj... ?
Privatizacija dela državnog udela zbog budžetskog deficita (u Grčkoj: zahtev “trojke”) + privatizacija prenosnih mreža (sigurniji profit)
ALI, ovo nisu dobra vremena za privatizaciju: Slaba tražnja – potencijalni kupci, velike elektroprivrede (EoN, RWE i dr.) su u krizi.
Proizvodnja električne energije – vlasništvo u 2012, global
Elektrane na fosilna goriva, NE i HE 5185 MW
Elektrane na obnovljive izuzev HE 495 MW
Lokalne zajednice i autoproizvođači
7 %
Domaćinstva, lokalne zajednice i autoproizvođači
7 %
Istraživanja ne pokazuju korelaciju između vlasništva i efikasnosti energetskih kompanija
22
23
Promene u energetici Srbije – menja se ambijent za javna preduzeća
Srbija ka EU – Ugovor o energetskoj zajednici
24
• Okvir za razvoj tržišta, određen EU pravilima;
• Institucije i tržišni mehanizmi se uspostavljaju i uglavnom funkcionišu (gas?);
• Početni problemi u otvaranju tržišta : struja 2014 / gas 2015;
• Još nisu završene strukturne promene preduzeća:
o Srbijagas i Jugorosgaz – razdvajanje transporta gasa od drugih delatnosti;
o distribucije el.energije - funkcionalno razdvajanje od drugih delatnosti unutar JP EPS,
• Usvojen novi Zakon o energetici implementira se Treći energetski paket EU – učvršćivanje nezavisnosti operatora sistema i njihove saradnje na panevroskom prostoru, jača uloga regulatora... ; rok za primenu – do kraja 2015, neke odredbe 2016.
Ugovorom su preuzete obaveze vezane za razvoj tržišta energije, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine.
TRŽIŠTE ENERGIJE
Uslov za razvoj tržišta: razdvajanje i nove delatnosti
25
Konkurencija Konkurencija Konkurencija
Prenos/ Transport
(TSO) Proizvodnja
Distribucija (DSO)
Trgovina na veliko
Trgovina na malo
Regulisane delatnosti
Po
tro
šači
Uvo
z
Nezavisn
i p
roizvo
đači
Trgovci
Sertifikacija TSO (sprovodi Agencija) i program usklađenosti za obezbeđenje nediskriminatornog ponašanja DSO/integrisanih TSO (Agencija daje saglasnost) Ovim se obezbeđuje nezavisnost opreatora i ravnopravan pristup mrežama svim učesnicima na tržištu.
Vrste tržišta
ELEKTRIČNA ENERGIJA PRIRODNI GAS
1) Bilateralno (89 snabdevača)
2) Balansno 3) Organizovano – berza -
SEEPEX (2015.)
1) Bilateralno (58 snabdevača)
26
Otvorenost tržišta u Srbiji u 2015 (procena)
27
Cena sada
Cena posle > 2020.
Profit Racionalizacija troškova
Nove elektrane i ekologija
Troškovi obnovljivih izvora energije
Troškovi emisije CO2
?
Trend promene cena električne energije u Srbiji
Uslov za promene regulisane cene:
povećanje broja zaštićenih energetski ugroženih kupaca.
28
29
46.0%
52.0%
58.1%
66.4%
69.2%
72.2%
73.8%
79.2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
EU, sve TE
Bugarska, TE na lignit
Češka, TE na lignit
Poljska, TE na lignit
EU, TE na lignit
Srbija, TE na lignit (~sve TE)
Grčka, TE na lignit
Nemačka, TE na lignit
Izvor podataka: EURELECTRIC, Agencija za energetiku RS, EPS
Srbija: podaci za 2009, ostali: podaci za 2007. godinu
75.4% u 2013.
EU – Srbija: gde je prostor za povećanje efikasnosti?
Visoko korišćenje termoelektrana bitno smanjuje troškove u proizvodnji Na drugoj strani: VEOMA VISOKI GUBICI U DISTRIBUTIVNOJ MREŽI
Udeo uglja u proizvodnji električne energije u 2012
Moguć veliki uticaj troškova CO2 emisije na troškove proizvodnje e.energije u Srbiji – svakih 10€/t CO2 (za EU je poželjan nivo 30), povećava trošak proizvodnje za 1€c/kWh. 30
Uskraćuje se kreditna podrška elektranama na ugalj
EBRD, dec. 2013
Svetska banka EIB
KfW (?)...
Kina još uvek nudi povoljno kreditiranje. 31
32
Prirodni gas – sigurnost snabdevanja i cene
• Nizak stepen gasifikacije u Srbiji – potencijal za rast;
• Rast potrošnje još uvek nieizvestan, ali bi mogao biti podstaknut sadašnjim nižim cenama (u nasem regionu cena gasa vezana za cenu nafte – rizik promena); visoka cena tranzita kroz Mađarsku;
• Gas za proizvodnju električne energije još nekonkurentan (troškovi proizvodnje veći od tržišne cene el.energije);
• Nema uslova za brz razvoj tržišta gasa – jedan izvor – jedan ulaz - dominantan Srbijagas;
• JIE je najugroženiji evropski region na eventualni prekid transporta gasa preko Ukrajine;
• Novi gasovodi – novi putevi i izvori snabdevanja za JIE – koji i kada? VISOK STEPEN NEIZVESNOTI!
• Dodatni kapaciteti u skladištima mogu dugoročno smanjiti rizike.
Bilansni problemi JP EPS i JP Srbijagas
Troškovi sopstvenog i pozajmljenog kapitala
Materijal, gorivo, zarade, usluge, takse…
Amortizacija
OP
ERA
RIV
NI
TRO
ŠKO
VI
TRO
ŠKO
VI
KA
PIT
ALA
Troškovi snabdevanja Troškovi distribucije Troškovi transporta
Troškovi nabavke gasa
Pokrivenost troškova cenom
Stepen naplate
Racionalizacija troškova
Od sredine2013.
LEGENDA
Visoka uvozna zavisnost Deficiti iz prethodnih godina
JP EPS JP Srbijagas
33
Regulisane cene bitno utiču na uslove poslovanja JP - kako dalje?
34
STRATEGIJA RAZVOJA ENERGETIKE I ARANŽMAN SA MMF-om:
• Regulisane cene na realnom ekonomskom nivou za nekoliko godina –
izvesnost promena važna za investitore u energetici i za kupce
ENERGETSKA EFIKASNOST:
• Šira podrška poboljšanju energetske efikasnosti
(npr. izolacija zgrada, nabavka visoko efikasnih peći
i dr) – najjeftiniji energetski resurs
ZAŠTITA SIROMAŠNIH:
• Danas – manje od 60 hiljada zaštićenih; Neophodno
višestruko povećanje – moguće finansiranje od povećanja
prihoda budžeta od profita JP EPS pri povećanju
regulisanih cena el.energije.
EU - EnZ traže ukidanje regulisanih cena! Agencija će 2017. preispitivati potrebu dalje regulacije cena el.energije za garantovano snabdevanje zavisno od (1) nivoa konkurentnosti na domaćem tržištu, (2) stepena zaštite siromašnih kupaca, (3) razvoja regionalnog tržišta i (4) raspoloživih prekograničnih kapaciteta.
Regulacija cena električne energije za garantovano snabdevanje
РЕГУЛИСАНИ ДЕО ЦЕНЕ
НЕРЕГУЛИСАНИ ДЕО ЦЕНЕ (тржиште)
SNABDEVANJE
DISTRIBUCIJA
PRENOS
VELETRGOVINA (proizvodnja,
nabavka energije)
din/kWh
Биће нерегулисано
35
36
Predviđanje budućnosti u energetici nikada nije bilo teže!
• Koliki će biti ekonomski rast i rast potrošnje energije? • Kuda idu cene energenata i energije i odnosi cena? • Kako zaštiti planetu od klimatskih promena? • Koliko se energije može obezbediti iz obnovljivih izvora? • Kakva će biti uloga uglja (sa i bez deponovanja CO2) i drugih
tehnologija? • Cena kapitala? Geopolitičke turbulancije? • Kuda idu tržišne reforme? • Šta može tržište energije, a šta moraju vlade? • Kako održati socijalnu koheziju?
Ključna energetska pitanja globalno/nacionalno se otvaraju na novi način:
37
Kako dalje – Srbija?
• EU energetski izazovi će se dodatno postepeno prenositi na Srbiju;
• Stari, neefikasni kapaciteti se moraju postepeno povlačiti iz pogona (preko 1000 MW u TE ); neophodne velike investicije u ekologiju; investicije u nove elektrane (izuzev na OIE) su retke (TE Kostolac B), a u mrežnu infrastrukturu nedovoljne...Rizici rastu! Da li su potrebni dodatni podsticaji za dugoročnu sigurnost snabdevanja?
• Neophodan napor da se usvojeni OIE ciljevi za 2020 (27% ) ostvare;
• Formiranje Energetske unije može Srbiji i javnim preduzećima doneti nove uslove, izazove, ali i prilike (među najavljenim širim prioritetima Energetske unije je i integracija sa energetskim tržištaima JIE);
• Srbija će sa priblizavanjem EU prihvatati i nove klimatske ciljeve EU – to može imati veliki uticaj na energetska preduzeća; obaveze mogu proizaći i iz novog protokola UN (decembar 2015);
• DUGOROČNA ODRŽIVOST mora biti važnija od KRATKOROČNIH INTERESA!
• Nedostaju organizovani stručni kapaciteti za analizu mogućih opcija i podršku izboru najpovoljnijih rešanja.
11000 Београд
Теразије 5/V
Tel: + 381 11 3037184;
Fax: + 381 11 3225780
E mail: [email protected]
www.aers.rs
Hvala na pažnji! Ljubo Maćić
38