šibensk a vjetroelek tr ana trtar - krtol in

Nedavnom gradnjom 14 vjetroturbina brdo Trtar ponovno je dobilo na važnosti i sada je to najveći vjetropark u Hrvatskoj. »Hvatajući« vjetar, Trtar sada cijeli Šibenik opskrbljuje električnom energijom

idik s autoceste od Zagreba prema Splitu

malo prije Šibenika od 2006. godine upotpunju-

je niz od 14 golemih vjetroturbi-na poredanih po hrptu brda Trtar koje se nalazi istočno od autoceste, a malo južnije od duboko usječe-noga kanjona rijeke Krke. Svakom putniku na autocesti ovi će gloma-zni divovi navrh izduženog hrpta privući pozornost, a ujedno oni na brdo Trtar mame i brojne znatiželj-nike koji žele izbliza vidjeti novo graditeljsko energetsko čudo. Čak i noću, kad se u mraku vjetrotur-bine ne vide, Trtar pruža neobič-

nu sliku: svakih nekoliko sekundi na vrhovima tih golemih stupova pale se i gase izdaleka uočljiva cr-vena svjetla pa se neupućenima čak može učiniti kako se na brda upra-vo iskrcavaju izvanzemaljci.

Osim vjetroturbina koje hva-tajući vjetar opskrbljuju grad Ši-benik strujom, može se na Trtru vidjeti još štošta zanimljivo. Iako brdo nije osobito visoko - za samo jedan metar premašuje visinu od 500 metara, Trtar je već godina-ma popularno odredište šiben-skih planinara, šetača, lovaca i tu-rista. Svojim vapnenačkim grebe-nima to brdo omeđuje zaleđe Ši-

benika iza kojeg se proteže prostra-na i sve do Promine i Moseća otvo-rena zaravan Zagora. Odmah iza Trtra, malo sjeverozapadno, nala-zi se najljepši dio Nacionalnog par-ka Krka.

O podrijetlu imena Trtar nema pouzdanih podataka, ali ga neki stručnjaci povezuju s rijekom istog imena koja je vjerojatno tekla ovim područjem na prijelazu iz pleisto-cena u holocen, a danas je od nje ostalo samo suho korito. Na jed-nom bakrorezu s kraja 16. stolje-ća, na kojem je prikazan Šibenik s okolicom, na mjestu gdje se nalazi Trtar upisan je naziv Montetaro.

Tekst Alan Čaplar Fotografije Alan Čaplar i Romeo Ibrišević

A.

ČA

PL

AR

Blaga klima i postojan vjetarTijekom prošlih stoljeća Trtar i kraj oko njega bili su obilato zasađeni vinovom lozom, a vino zvano Tar-tar bilo je najbolje u Dalmaciji. To je potvrđeno na velikoj Gospodar-sko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine, kada je u opširnom prikazu dalmatinskih vina istaknu-to kako je »vino Tartar isključivo specijalitet brijega Trtar kod Šibe-nika i jamačno najbolje bijelo vino

u Dalmaciji«. Od svega toga danas su ostali samo zapisi i jedva vidljivi tragovi nekadašnjih dobrih, terasa-stih i suncu izloženih vinograda.

Područje oko Trtra bilo je nase-ljeno vrlo rano, zahvaljujući ponaj-više blagoj klimi i pitomosti šiben-skog zaleđa. Na prostoru u blizini ušća rijeke Krke nađeni su dosad raznovrsni povijesni i prapovijesni

nalazi, a istraživanja i dalje traju pa je izgledno da će ih biti još.

Prije podizanja vjetroelektrane izvedena su na Trtru sustavna mje-renja snage i smjera vjetra te je pri-tom potvrđeno da je ovo brdo vje-tru izloženo na gotovo idealan na-čin. Vršni dio Trtra godišnje ima oko tri tisuće vjetrovitih sati, a da bi vjetroelektrana bila isplativa, mora tijekom godine biti u pogonu barem 2200 sati. Općenito najveća nevolja

za gradnju vjetroelektrana na našoj obali nije u tome što nema dovolj-no vjetra, nego u tome što on često puše u mahovima, nepravilno i ne-predvidivo. Preslab i prejak vjetar ne može se iskoristiti u vjetroelek-trani, a vjetrovi što pušu u Hrvat-skoj često su upravo takvi - sjetimo se samo bure u Senju ili Karloba-gu. No, kako Trtar nije osobito vi-

soko brdo, bura koja se iz unutraš-njosti spušta prema moru tu ne do-stiže orkanske udare, ali je ipak do-voljno jaka da stalno pokreće glo-mazne turbine. Da bi vjetroturbina uspješno radila, brzina vjetra mora biti veća od dvadesetak kilometa-ra na sat jer tek vjetar takve brzi-ne može pokretati lopatice dovolj-no brzo da bi se proizvodila elek-trična energija.

Ekološki prihvatljiva energijaEnergiju vjetra ljudi poznaju i kori-ste već stoljećima. Poznato je da su jedrenjaci dugo bili jedini brodovi koji su omogućavali prekooceanske plovidbe, sve dok ih nisu zamijeni-li parobrodi. Vjetar je pomogao i u otkrivanju Amerike - i Kolumbovi brodovi bili su jedrenjaci. U Nizo-zemskoj se vjetrenjače stoljećima rabe za pokretanje crpki za vodu, a vjetar pogoni i mlinove za mljeve-nje brašna ili kukuruza.

Povećanjem potreba za elek-tričnom energijom vjetar se sve više koristi i za proizvodnju elek-trične energije. Da bi se na jednome mjestu proizvelo što više električ-ne energije, vjetroturbine se uvijek grade u velikim skupinama. Takve se skupine zovu vjetroelektrane. Kao i svaki postupak za dobivanje električne energije, tako i vjetroe-

nergetska postrojenja imaju pozi-tivne i negativne utjecaje na oko-liš. Prednost je u tome što pri radu vjetroenergetskih postrojenja nema nikakvih ispušnih plinova, ali ni drugih oblika zagađivanja okoli-ša. To je jedan od ekološki najpri-hvatljivijih oblika dobivanja energi-je, uostalom i zato što se ne koristi nijedan od neobnovljivih izvora.

Nekada davno brdo Trtar u zaleđu Šibenika i kraj oko njega bili su obilato zasađeni vinovom lozom, a bijelo vino Tartar bilo je najbolje u Dalmaciji

Osim na Trtru, postoji još jedna manja vjetroelektrana na Pagu, a do 2010. godine planira se gradnja još četiriju vjetroelektrana. Tada će Hrvatska 4,5% energije dobivati od vjetra

R.

IBR

IŠE

VIĆ

Meridijani | ožujak 200884

R.

IBR

IŠE

VIĆ

Ekološki upitnim obično se smatra dio posla koji prethodi pu-štanju vjetroelektrana u pogon jer se gradnjom vjetroturbina neizbjež-no mijenja izgled krajolika. Dakako da golemi betonski stupovi estetski mogu narušiti izgled okoliša u ko-jem su smješteni, no u mnogim tu-rističkim zemljama turisti rado po-sjećuju i promatraju vjetroelektra-ne te ih ne doživljavaju kao ruglo. I nova šibenska iskustva uglavnom govore tome u prilog.

Jedan od najvećih problema je buka koju stvaraju vjetroelektra-ne pri vrtnji propelera i pogonskog mehanizma generatora koji je smje-šten u gondoli. Danas je buka, sa sve savršenijim tehnološkim rje-šenjima izolacije, gotovo isključe-na kao problem i često je od vrtnje turbina glasniji huk vjetra.

Šibenik na dlanu Vjetroelektrane na Trtru proizvodit će dvostruko više električne ener-gije nego naše prve vjetroelektrane podignute na otoku Pagu. Ukupna snaga nove šibenske vjetroelektrane

je 11,2 megavata, a računa se da će ona ukupno proizvoditi 32.000 me-gavatsati energije na godinu. To je dovoljno da pokrije potrebe potroš-nje za ukupno deset tisuća kućan-stava, koliko ih ima u Šibeniku.

Za potrebe vjetroelektrane hrp-tom Trtra napravljena je široka ce-sta iz Dubrave pa se sada po vrhovi-ma Trtra kreće sve više znatiželjni-ka. Osim samih vjetroturbina koje privlače pogled izdaleka, znatiželj-nici ovo brdo koriste kako bi doži-vjeli svu širinu vidika. Ako je vrije-me bez izmaglice, s njegovih se vr-hova vidi sve od Velebita do bosan-skih planina i od Kornata do dale-kog otoka Sveca te, naravno, sva bli-ža okolica.

Od Šibenika do Velebita, kaže šibenski povjesničar don Krsto Sto-šić, nema veće gore od Trtra. Najviši mu je vrh Krtolin (501 m), a najniži Debeljak (344 m), dok je Orlovača (496 m) zbog najšireg vidika najza-nimljivija. Šibenski su planinari tu uredili više staza i pod samim vr-hom Orlovače sagradili lijepo pla-ninarsko sklonište te u podnožju, u

Nadomak vrha Orlovače, kod devete vjetroturbine, šibenski su planinari napravili drveno sklonište od kojega se pruža širok vidik prema Šibeniku i autocesti A1

Od Šibenika do Velebita, kaže povjesničar don Krsto Stošić, nema veće gore od Trtra. Najviši mu je vrh Krtolin, a najniži Debeljak, dok je za posjet najzanimljivija Orlovača

A.

ČA

PL

AR

Meridijani | ožujak 200886

Snaga vjetroelektrane na Trtru od 11,2 megavata dovoljna je da zadovolji gotovo sve potrebe Krešimirova grada za električnom energijom

selu Rupići, preuredili jednu kuću u planinarsku. Od nje se do vrha Or-lovače stiže za najviše jedan sat us-pona. To je ujedno i dio Poučnog ekološkog puta »Ante Frua«, koji počinje u središtu Šibenika, a za-vršava u podnožju Trtra, u dubrav-skom naselju Škugori, gdje je atrak-tivni Sokolarski centar.

Nađete li se u Šibeniku, iskori-stite priliku i posjetite Trtar. Dok će vjetar puniti jedra brodicama u ši-benskom akvatoriju pod vama, na Trtru će vjetroturbine hvatati vje-tar. Sve će to biti izniman doživljaj, pogotovo zato što ćete znati da se zapravo nalazite u središtu elektra-ne i da oko vas »iz ničega« nastaje čista energija.

I dok Šibenik spava, vjetar radi za grad - vjetra na Trtru ima dovoljno da se divovske vjetroturbine gotovo uvijek živahno vrte

A.

ČA

PL

AR

A.

ČA

PL

AR