idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe ... novosti decembar 2015 in...debatna sekcija. kakva...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

CILJ PROJEKTA:

Ojačati aktivizam mladih u

prevenciji vršnjačkog nasilja

kroz edukativne, istraživačke i

posebno kompetitivne

aktivnosti, i prezentirati

rezultate najširoj javnosti.

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

SADRŽAJ NAZIV PROJEKTA: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE – NASTAVAK” Cilj projekta 1

Uvod 2

Nasilje nije moj izbor 3

Pjesmom da ti kažem 4

Razgovor sa povodom – dio sam

promjene 5

Moja priča 10

Debatanti kažu ne nasilje 13

Stripom da ti kažem 16

Kviskoteka 17

Uradite sami 18

Motivacijska priča o vršnjačkom nasilju 19

Vodič za borbu protiv nasilja u porodici 20

Govor nenasilja 25

25 pitanja (i odgovora) 28

Mediji o nasilju – Danas će u

SKUPŠTINI glavna tema biti – ALEKSA,

dečak koji se UBIO jer su ga

MALTRETIRALI u školi!

30

Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje:

udario druga pesnicom u stomak i

pocepao mu slezinu

31

Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje

odraz stanja u društvu 33

BLOG – Nenasilje 34

FB Nasilje 35

Nova godina i novi život 36

Nasilje kao prirodno stanje 37

Društvene mreže 38

Debatologija 39

Međuškolska takmičenja – novembar 42

Umjesto kraja 46

2

Mi smo grupa:

Nađa Brkić

Alma Ahmethodžić

Emilija Pavićević

Pogledamo li malo bolje sredinu u kojoj

živimo, uočit ćemo porast nasilja u svim

društvenim sferama. Zašto dolazi do nasilja?

Postoji li odgovor na ovo pitanje? Složit

ćemo se da je odgovora mnogo, no pođimo

od vlastitog primjera. Koji je naš stav o

nasilju? Stičemo dojam da nasilje nije naš

izbor, te da vlastitim aktivnostima možemo

utjecati na smanjenje nasilja i potpuno

uništavanje nasilja. Zato recimo „NE“ svim

oblicima i učinimo svoje izbore humanim i

korisnim.

Autor teksta: prof. Emilija Pavićević


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

UVOD

3

Riječi u slici...

Na velikom odmoru u jednoj školi, učenik

petog razreda je maltretirao učenicu

trećeg razreda. To je sa prozora gledao

učenik osmog razreda koji je odmah

sišao i zaprijetio učeniku petog razreda

da to nikad nikome ne čini. Dao mu je

jedan primjerak letka u kojem se govorilo

o načinima na koje možemo da se

ponašamo prema drugima i bez

upotrebe nasilja, te kako ćemo drugima

ukazati da prestanu činiti nasilje. Poslije

sedam godina učenik koji je nekada

maltretirao druge bori se za zaštitu djece

i žena koje su žrtve nasilja.

Autor teksta: prof. Nađa Brkić


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NASILJE NIJE MOJ IZBOR

4

Riječi u slici...

ikad nemoj dozvoliti da zavladaju

mocije tamo gdje caruje razum

ikad nemoj biti onaj koji

ko mu neko drugi kaže budi loš prema

nekom to i čini

am odluči i vodi se istinom pravdom i

p poštovanjem

stina neka ti bude vodilja, pravda

uvijek cilj a poštovanje imaj prema

svakome

ude voli i poštuj

vijek u životu, jer onaj ko koristi silu

nema ništa pametno da kaže.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

PJESMOM DA TI KAŽEM

N

E

N

A

S

I LJ

U

5

A o temi su razgovarali:

Almina Halvadžić

Asmira Nasić

Profesorica: Učenici ste

srednje škole gimnazije

„Musa Ćazim – Ćatić“ iz

Tešnja, članovi debatnog

kluba i aktivni učesnici u

svim aktivnostima škole.

Kakva su vaša zapažanja

debatne aktivnosti? Da li

one doprinose vašem

sazrijevanju, formiranju

stavova vezanih za teme i

dešavanja na temu vršnjačkog nasilja?

Asmira Nasić: Debatne aktivnosti doprinose

formiranju moji stavova.

Almira Halvadžić: Debatne aktivnosti doprinose mom

sazrijevanju i formiranju stavova vezanih za teme.

Profesorica: Kao debatanti osjećate li stepen

odgovornosti prema učenicima koji nisu članovi

debatno kluba a imaju probleme sa disciplinom?

Asmira Nasić: Osjećam odgovornost da pomažem

drugima da bolje shvate stvari koje do tada nisu znali.

Almira Halvadžić: Osjećam određeni stepen

odgovornosti.

Profesorica: Smatrate li da aktivnosti koje realizuje

debatna sekcija ili debatni klub doprinose poboljšanju

situacije po pitanju vršnjačkog nasilja?

Asmira Nasić: Smatram da pozitivno utičemo na

ostatak.

Almira Halvadžić: Smatram da mi možemo utjecati

svojim stavovima na ostatak.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Razgovor s povodom – dio sam promjene

Trener: Nađa Brkić

6


Amar Solunović

Sandro Lukežić

Aldijana Delalić

Učenici ste Srednje škole

za tekstil, kožu i dizajn u

Sarajevu i članovi debatnog

kluba „Modus“. Aktivni ste

učenici u svim aktivnostima

koje realizuje debatni klub i

debatna sekcija.

1. Kakva su vaša zapažanja za sve debatne

aktivnosti? Da li one doprinose vašem sazrijevanju i

formiranju stavova vezanih za teme i dešavanja

oko vršnjačkog nasilja?

2. Kao debatant osjećate li određenu dozu

odgovornosti prema učenicima koji nisu članovi

debatnog kluba a koji imaju probleme sa

disciplinom? Smatrate li da aktivnosti koje realizuje

debatni klub i debatna sekcija rezultiraju boljim

razumjevanjem problema vršnjačkog nasilja u školi

i lokalnoj zajednici?

Amar Solunović:

1. Naravno jer mijenjam stavove po pitanju vršnjačkog

nasilja, saznajem nove činjenice, bolje razumijem

počinioce vršnjačkog nasilja kao i žrtve vršnjačkog

nasilja.

2. Naravno i pokušavam da pomognem da promijene

svoje ponašanje.

3. Debatne aktivnosti doprinose boljem razumijevanju

problema kao i njihovog rješenja.

Sandro Lukežić:

1. Debatni klub mi omogućava novi način razmišljanja

u formiranju stavova i donošenja odluka.

2. Pokušavam da im promijenim stavove i pogrešan

način razmišljanja.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


Trener: Alma

Ahmethodžić

7

Riječi u slici 3. Mnogi učenici koji nisu članovi debatnog kluba to

žele biti jer su vidjeli da mi radimo, učimo, pomažemo

drugima i družimo se.

Aldijana Delelić:

1. Debatne aktivnosti pozitivno utiču na nas.

Upoznajemo druge učenike i njihove životne priče

što nam olakšava da ih bolje razumijemo i

upoznamo.

2. Naravno i smatram da svima treba pomoći.

Moramo osjećati odgovornost prema svim ljudima,

naročito našim vršnjacima.

3. Da, i doprinosimo boljem razumijevanju problema.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

8


Ena Šljivo

Patrik Šajinović

Leon Miliša

Lejla Mujanović

Idete u srednju školu i članovi ste debatnih klubova,

recite:

1. Zašto nasilje nije vaš izbor?

2. Koji su čimbenici koji utiču na razgovor a ne

nasilje?

Ena Šljivo:

1. Zato što kroz konstruktivan razgovor možemo

postići sve.

2. Dobra volja i dobre namjere da se sposobnost

govora i elementi poput argumenata koriste jer

doprinose otkrivanju istine.

Patrik Šajinović:

1. Zato što kao razumnim bićima odgovara da tražimo

načine i odgovore pitanjima, argumentima, a nikako

silom.

2. Zdrav razum i dobra volja da se riješi na dobar,

racionalan način.

Leon Miliša:

1. Zato što nasiljem nikako nećemo riješiti problem

kao što bi razgovorom.

2. Čimbenici koji utiču na razgovor a ne nasilje su

zdrav razum koji nam nalaže da uvijek dijalogom

dođemo do istine.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


Trener: Emilija

Pavićević

9


Lejla Mujanović:

1. Zato što se argumentima svi nesporazumi

rješavaju.

2. Čimbenici koji utiču na razgovor a ne nasilje su

zdrav razum, odabir argumenata itd.

Alem Balić:

1. Nasilje nije moj izbor zato što je razgovor put koji

vodi rješavanju problema.

2. Čimbenici koji utiču na odabir razgovora su

argumenti koji doprinose rješavanju problema a ne

nasilju.

Melita Spahić:

1. U mojoj prirodi nije da činim nasilje i psihički nisam

sposobna da to činim.

2. Život je neprevidljiv i ko zna kad će neko meni

zatrebati i ja nekome.

Teona Nešović:

1. Nisam sposobna da činim nekom loše.

2. Zdrav razum treba da preovladava u svim

institucijama.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Alem Balić

Melita Spahić

Teona Nešović

10

Ilustrirajte svoju priču...

Za vrijeme velikog odmora kao dežurni

profesor obilazila sam prostorije škole. U

jednoj od učionica čula sam viku. Ušla

sam u učionicu i pitala učenika šta se

dešava. Na moje pitanje jedan od

učenika koji je najviše vikao je rekao da

je sve uredu, i da on samo viče zato što

njegov kolega nije slušao ono što je on

pričao i zbog toga je odlučio da viče.

Rekla sam mu da to nije način na koji će

njegov kolega čuti ono što on ima da

kaže. Nakon toga njegov kolega je

odlučio da ga sasluša pod uslovom da

govori umjerenim tonom i koristi pristojne

riječi.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MOJA PRIČA


11


Čekajući autobus na autobuskoj stanici

grupa učenika počela je da tuče jednog

učenika koji je za razliku od njih nosio

školsku torbu. Udarajući ga govorili su

mu da je štreber i da uvijek mora nositi

sveske i udžbenike zbog čega oni dobiju

negativne ocjene. U tom trenutku nailazi

jedna djevojčica koja im govori kako nisu

u pravu i da je loše to što ga tuku jer

jedini on izvršava svoje obaveze koje bi i

oni trebali izvršavati. Nakon njenih riječi

grupa učenika pošla je u pravcu škole a

za njima učenik kojeg su tukli i učenica

koja mu je pomogla tako što je podsjetila

sve na njihove obaveze i za to joj nije

bila potrebna sila.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MOJA PRIČA

Trener: Alma

Ahmethodžić

12


Radim u školi, susrela sam se sa

mnogim aktivnostima vezanim uz

suzbijanje nasilja. Samim time postavila

sam si pitanje „odakle nasilje“ usred

nemogućnosti ostvarenja nekih osobnih

težnji ili iz određenih negativnih psihičkih

predispozicija? Zaključak do kojeg sam

došla je da nasilje nastaje zbog

predrasuda. Zato recimo ne

predrasudama a time odbacimo i nasilje.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MOJA PRIČA

Trener: Emilija

Pavićević

13

Ponešto u slici

ŠKOLA

ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim

Ćatić”

GRAD: Tešanj

IMENA DEBATANATA

Almina Halvadžić

Asmira Nasić

Asmira Nasić: „ Koristite se

argumentima a ne silom, jer su

argumenti jači od korištenja sile.“

Almina Halvadžić: „ Argument

doprinosi toleranciji a

nezadovoljstvo nasilju.“


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE


14

Ponešto u slici

Amar Solunović: „Razgovorom

postižemo ono što ne možemo postići

snagom i nasiljem.“

Sandro Lukežić: „Bolje vrabac u ruci

nego golub na grani.“

Aldijana Delalić: „Čovjek čovjeku nije

vuk.“


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,

kožu i dizajn

GRAD: Sarajevo

IMENA DEBATANATA

Amar Solunović

Sandro Lukežić

Aldijana Delalić

Trener: Alma

Ahmethodžić

15

Ponešto u slici

ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo

i KŠC „Sv. Pavao” Zenica

GRAD

IMENA DEBATANATA

Leon Miliša

Melita Spahić

Teona Nešović

Leon Miliša: „Razgovorom saznajemo

više o drugoj osobi pa tako

prevazilazimo neka loša mišljenja i

predrasude koje bi dovele do sukoba.“

Melita Spahić: „Čini dobro da bi ti se

vratilo.“

Teona Nešović: „Čovjek je onoliko

čovjek koliko shvata druge.“


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


Trener: Emilija

Pavićević

16

Tema stripa

Tema stripa je

prevazilaženje

diskriminacije

uz pomoć

korištenja

argumenata i

objašnjenja.

Pogledajmo

zajedno o čemu

se radi!


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

STRIPOM DA TI KAŽEM

17

OPIS KVISKOTEKE

Dragi čitatelji

pred vama su

pitanja na koja svi

moramo znati

odgovore, ne zato

što trebamo biti

sveznalice nego

zato što je ovo

tema koja se

odnosi i na tebe i

na mene. Na naše

pretke, naše

roditelje, nas i

našu djecu.

Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim

iskušenjima!

Odgovori su na 46. stranici


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA

1. Šta je nasilje?

2. Vrste nasilja?

3. Nasilje nikad nikome nije...

4. Zašto se javlja nasilje?

5. Između koga se nasilje najčešće javlja?

6. Razlozi pojave nasilja?

7. Kome prijaviti vršnjačko nasilje?

8. Suprotno od korištenja nasilja je?

9. Žrtve vršnjačkog nasilja su?

10. Vršnjačko nasilje je?

11. Čuvaj druga svog kao...

12. Nemoj činiti drugome što ne želiš da...

13. Najgori protivnik pravdi je?

14. Nasilje je uvijek povezano sa?

15. Nasilje je od koristi samo onima koji nemaju

šta?

18

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

POSTOJANJU

PROBLEMA

VRŠNJAČKOG

NASILJA.

Dijelimo učenike u 5 grupa koje se sastoje od 5

članova u svakoj. Svakoj grupi dijelimo nastavne

listove na kojima su ispisani zadaci koji će se

realizovati u narednih 45 minuta. Nastavni plan

čine sljedeći zadaci:

Navedite situaciju u kojoj ste izvršili vršnjačko

nasilje nad nekim ili je neko izvršio nasilje nad

vama i odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Šta sam uradio da bih izbjegao neugodnu

situaciju u kojoj sam bio žrtva nasilja ili

počinilac nasilja?

2. Koliki sam dao doprinos kao žrtva ili počinilac

nasilja u suzbijanju vršnjačkog nasilja ili

informisanju lokalne zajednice o postojanju tog

problema?

3. Navedi najmanje 5 razloga na osnovu kojih

osobe vrše nasilje nad nekim umjesto da

koriste argumente ili slične metode!

4. Osmislite slogan kampanje koja se bavi

promoviranjem kulture dijaloga kao alternative

i jedine opcije u odnosu na nasilje!

Nakon realizovanih zadataka predstavnici grupa

prezentuju rezultate svog rada i pišu na ploču

slogan koji promoviše kulturu dijaloga. Nakon

izlaganja svih grupa svi članovi radionice biraju

jedan slogan koji je ujedno i poruka radionice.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

URADITE SAMI

19

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo istražiti

temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE

U toku školovanja sigurno ste bili u situaciji da se

vama ili nekom poznatom prijeti da će doći neka

treća osoba koja će vas istući ili „naučiti pameti“.

To je kao što već znate u velikom broju slučajeva

momak ili drug koji dolazi pred školu skupim

automobilom, ima skup mobitel i garderobu koja

prikriva modrice koje je zadobio nakon nogometne

utakmice ili u tuči u kojoj je tukao osobu mnogo

mlađu od sebe zato što ga je „ružno“ pogledala.

Ta, nazovimo je neka treća osoba, nije završila

srednjoškolsko obrazovanje jer su inače svi bili

protiv njega i on je „mnogo pametniji“ od svih.

Zamislite situaciju u kojoj se vraćate iz škole i

vidite kako je vašeg druga ili drugaricu napala

nepoznata osoba.

Razmislite:

Kako ćete reagovati?

Koga i zašto treba nazvati?

Šta učiniti da bi se takve i slične situacije izbjegle?


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MOTIVACIJSKA PRIČA O VRŠNJAČKOM NASILJU

TEZE ZA DEBATU:

1. Nasilje među vršnjacima rezultat je nebrige

porodice i vlasti.

2. Vršnjačkim nasiljem treba isključivo da se

bave psiholozi i pedagozi.

3. Problemu vršnjačkog nasilja mediji treba da

posvete više pažnje.

4. Na vršenje nasilja treba reagovati.

20

O Priručniku:

Od septembarskog

broja Debatnih

novosti donosimo

vam u dijelovima

veoma značajan i

koristan Priručnik

pod nazivom „Vodič

za borbu protiv

nasilja u porodici:

Kako pomoći žrtvama

nasilja u porodici –

osnovne informacije”

koji je 2010. godine

izdao NVO “Prava za

sve”

http://mrezapravde.ba

/mpbh/mpbh_files/file/

vodic_borba_protiv_n

asilja_u_porodici.pdf

Zašto žene trpe nasilje?

Kada čujemo za slučaj porodičnog nasilja prva, spontana

reakcija je da se pitamo zašto osoba trpi nasilje i zašto ne traži

pomoć. Brojni su razlozi za ovo, a samo neki od njih su:

• strah da će im nasilnik ili vlast oduzeti djecu, ubiti ih ili još

više tući

• nedostatak finansijskih sredstava da samostalno prežive

• nedostatak drugog smještaja (žene nemaju gdje da žive

nego u kući nasilnika ili njegove porodice

• neznanje od koga i kako da zatraže pomoć • stanje psihičke

i fizičke iscrpljenosti

• vjerski ili porodični negativni stavovi prema razvodu

• navika od djetinjstva da je nasilje način života

• zavaravanje da on nije „stvarno“ takav, i da je kriv alkohol,

problemi na poslu, nedostatak para, nezaposlenost

Još jedan od važnih razloga zašto žene trpe nasilje su

predrasude koje ima društvo, pa i sama žrtva. Neke od tih

predrasuda su

• žena mora da biti udata, a dobre supruge i majke nitko ne

tuče

• žena je kriva za nasilje koje trpi jer izaziva nasilnika svojim

ponašanjem

• ljubomora – znak ljubavi

• alkohol je kriv a ne nasilnik

• djeci je potreban otac

• nasilje je privatna stvar i isključiva sramota žene

• žene koje trpe nasilje su neobrazovane, siromašne, iz nižih

društvenih slojeva


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

“Vodič za borbu protiv nasilja u porodici” (IV dio)

http://mrezapravde.ba/mpbh/mpbh_files/file/vodic_borba_protiv_nasilja_u_porodici.pdf





21

U ovom broju čitajte

ZAŠTO ŽENE

TRPE NASILJE?

ZAKONSKA

PRAVA ŽRTVE

NASILJA U

PORODICI

ZAŠTITNE MJERE

KOME SE

OBRATITI ZA

POMOĆ U

SLUČAJU

NASILJA U

PRODICI? – KO

POMAŽE

ŽRTVAMA

PORODIČNOG

NASILJA?

ULOGA DRŽAVNIH

INSTITUCIJA U

ZAŠTITI OD

NASILJA U

PORODICI

Mnoge žrtve nasilja zaista vjeruju da ako odu, biće im zabranjeno

da viđaju djecu, da neće imati pravo na izdržavanje od supruga, ili

da će izgubiti pravo na zajedničku imovinu. Žene koje su i ranije

živjele u porodici u kojoj je dominiralo nasilje imaju mnogo veći

stepen tolerancije prema nasilju, smatrajući ga uobičajenim

načinom života. One ne znaju kako da mu se suprotstave, čak i ne

shvataju da imaju zakonom garantovana prava da budu zaštićene

od njega. Nasilnicima ovo naravno koristi jer njima i odgovara da

žene ne poznaju svoja prava i da su u stalnom strahu. Zaista

postoje situacije u kojima je veoma teško ili nemoguće napustiti

nasilnog partnera, ali zato ne treba kriviti ženu. Umjesto toga,

potrebno je zahtijevati od nadležnih institucija za provođenje

zakona da postupaju u skladu sa zakonom. Od ovih institucija

(policije, centara za socijalni rad i tužilaštva) očekuje se da

dosljednim provođenjem zakona pomognu ženama žrtvama nasilja

da iskorače iz nasilnih porodica.

Zakonska prava žrtve nasilja u porodici

Kako bi žrtva nasilja dobila pomoć i kako bi institucije mogle

djelovati u slučaju nasilja u porodici žrtva treba slučaj prijaviti

policijskoj stanici ili centru za socijalnu rad u opštini gdje se nasilje

dogodilo ili zatražiti mjere zaštite od suda. Nasilje mogu prijaviti i

aktivistice ali samo i jedino uz dobrovoljan pristanak žrtve nasilja.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Nasilje u porodici je krivično djelo koje je kažnjivo

novčanom kaznom ili kaznom zatvora, a nasilje u porodici

koje je uzrokovalo smrt žrtve kažnjivo je kaznom

dugogodišnjeg zatvora

Prema zakonu zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici,

vaspitači, medicinske, obrazovne i druge ustanove,

nevladine organizacije, kao i svaki građanin i član porodice

koji znaju za slučaj nasilja u porodici obavezni su prijaviti

slučaj policiji, nadležnom tužilaštvu ili centru za socijalni

rad.

22

ULOGA NEVLADINIH

ORGANIZACIJA U

ZAŠTITI I POMOĆI

ŽRTVAMA NASILJA U

PORODICI

KAKO PRISTUPITI I

PRUŽITI POMOĆ

ŽRTVI NASILJA?

KAKO RAZGOVARATI

SA ŽRTVOM NASILJA?

Zaštitne mjere

Žrtva nasilja, odnosno njezin zakonski zastupnik i/ili staratelj,

policija, tužilaštva, centri za socijalni rad, vladine i nevladine

organizacije mogu tražiti donošenje zaštitnih mjera kroz

obraćanje sudu koji jedini donosi zaštitne mjere koje sprovode

institucije (policija, centri). Ovim mjerama može se uticati na:

privremeno uklanjanje situacija koje mogu dovesti do nasilja,

spriječiti ponavljanje i produžavanja nasilja, te se može

osigurati jedna vrsta zaštite i sigurnost žrtve.

Zaštitne mjere su:

1. udaljenje nasilnika iz stana, kuće ili nekog drugog

stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki

drugi stambeni prostor

2. zabrana približavanja žrtvi nasilja

3. osiguranje zaštite osobe izložene nasilju

4. zabrana nasilniku da uznemiravava ili uhodi osobu

izloženu nasilju

5. podvrgavanje nasilnika obaveznom psihosocijalnom

tretmanu (u ustanovu koju odredi sud)

6. podrvrgavanje obaveznom liječenju nasilnika od ovisnosti

(u ustanovu koju odredi sud)

7. obaveza društveno korisnog rada nasilnika u korist lokalne

zajednice (Zakon u RS predviđa i ovu mjeru) Nasilnik koji

krši zaštitnu mjeru može biti kažnjen novčanom kaznom od

2000 – 10.000 KM (FBiH) odnosno 300 – 500 KM (RS).

U SLJEDEĆEM BROJU

ČITAJTE


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Zaštitne mjere su privremene. Da bi sud donio

zaštitnu mjeru, žrtva nasilja mora nasilje prijaviti

policiji!

23

Kome se obratiti za pomoć u slučaju nasilja u prodici? –

ko pomaže žrtvama porodičnog nasilja?

Osobe koje trpe nasilje u porodici veoma često ne znaju kome

i kako da se obrate i od koje institucije da potraže pomoć. Već

smo istakli da postoji niz državnih institucija i organizacija kao

što je npr. policija ili Centar za socijalni rad koje mogu i moraju

reagovati kada saznaju za slučaj nasilja u porodici. Kada bilo

koja od ovih institucija ne reaguje ili reaguje na neodgovarajući

način one krše zakon. Službena osoba koja ne prijavi slučaj

policiji može biti kažnjena novčanom kaznom od 1000 do

5000 KM (FBiH) odnosno 800 – 1800 KM (RS).

Uloga državnih institucija u zaštiti od nasilja u porodici

Policija je obavezna da:

• se odazove na poziv i evidentira slučaj nasilja u porodici •

izađe na mjesto događaj

• spriječi nasilnika u daljem nasilničkom ponašanju

• osigura žrtvi pristup medicinskoj i drugim oblicima pomoći i

u slučaju potrebe osigurava smještaj žrtve u sklonište za

žrtve nasilja u porodici („sigurnu kuću“)

• prikupi što više podataka o događaju i o tome sačini

zapisnik

• obavijesti nadležno tužilaštvo i centar za socijalni rad o

slučaju

• podnose zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom

sudu

RIJEČI U SLICI


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Žrtve nasilja u porodici trebaju zahtijevati zaštitu od

policije, centara za socijalni rad i sudova odnosno

tužilaštva!

24

Centar za socijalni rad je obavezan da:

• primi i sasluša žrtvu nasilja i o slučaju pripremi službenu

zabilješku

• u slučaju nasilja odmah obavijesti policiju a policiji dostavi

sve informacije o slučaju

• upozna žrtvu sa njezinim zakonskim pravima i pravima

djeteta

• preduzme sve mjere osobito važne za zaštitu sigurnosti

žrtve odnosno sigurnosti djeteta, naročito smještaj žrtve i

djeteta u sklonište za žrtve nasilja u porodici

• sa žrtvom nasilja izradi plan njezine sigurnosti i uspostavi

redovan kontakt sa žrtvom

• posreduje i pomaže žrtvi nasilja kod ostvarivanja njezinih

prava (besplatna pravna pomoć, besplatna zdravstvena

pomoć, i sl.)

• se odazove na poziv policije radi trenutnog zbrinjavanja

djeteta ili maloljetnika i informativnog razgovora u vezi sa

slučajem

Zdravstvene ustanove su obavezne da:

• pruže žrtvi nasilja u porodici zdravstvenu pomoć bez obzira

da li je žrtva zdravstveno osigurana

• povrede nastale u slučaju nasilja u porodici evidentira u

karton a slučaj bez odlaganja prijavi policiji

• u slučaju sumnje da se radi o nasilju u porodici pokuša kroz

razgovor sa žrtvom dobiti više informacija o tome šta se

dogodilo

• na traženje suda ili policije dostave nalaze odnosno

mišljenje koje je od značaja za rješavanje i dokazivanje

djela nasilja u porodici

• neće javno iznositi podatke o zdravstvenom stanju

pacijenta/žrtve nasilja

RIJEČI U SLICI


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

25

O PRIRUČNIKU:

Od februarskog

broja Debatnih

novosti počeli smo

sa objavljivanjem

dijelova teksta iz

Priručnika “Govor

nenasilja“ autora

Ladislava Bognara

objavljenu 1998. u

Osijeku.

U ovom broju

čitajte:

EMPATIJA


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

“GOVOR NENASILJA” (XI dio)

OTVORENA PITANJA & ŽIRAFSKE UŠI

26


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

U narednom broju

Debatnih novosti

čitajte:

PRETVARANJE

ZMIJE U ŽIRAFU

O Priručniku

27


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

Riječ u slici

28

U narednim

brojevima

Debatnih novosti

donosimo

interesantna

pitanja i odgovre

za stručnjake koji

rade sa djecom

koji im

omogućavaju da

prepoznaju

zlostavljanje.

http://www.poliklinik

a-

djeca.hr/publikacije/

25-pitanja-i-

odgovora/

11. Trebam li razmotriti neka pitanja s djetetom prije

razotkrivanja?

S obzirom na to da će zaprimanje informacija o zlostavljanju

zahtijevati, u većini slučajeva, kršenje povjerljivosti informacija,

dobro je unaprijed, u razgovoru s djetetom, ako s njim redovito

radite, uvrstiti i razgovor o situacijama u kojima ćete morati

prekršiti povjerljivost (npr. zlostavljanje, obveza na zaštitu,

očuvanje nečijeg života itd.), na način koji neće uplašiti dijete i

djelovati da se ono zatvori. Ponekad postoje okolnosti u kojima bi

ovakvo određivanje unaprijed moglo obeshrabriti dijete da

progovori o zlostavljanju, ako misli da će ovo otkrivanje

automatski rezultirati prijavljivanjem. Ipak, ni u kojem slučaju ne

možemo izbjeći zakonske odredbe, niti se dogovoriti s djetetom

da nećemo prijaviti zlostavljanje na koje sumnjamo.

12. Kako da postupim u slučaju kad dijete otkrije da ga

zlostavlja roditelj?

Postoji nekoliko načina na koje dijete najčešće razotkrije

zlostavljanje:

1. Može reći slučajno, bez namjere da kaže. Djetetu se može

omaknuti da kaže nešto bez stvarne namjere. Odrasli moraju biti

pažljivi s ovakvim načinom otvaranja i postupati vrlo osjetljivo jer

dijete možda nije spremno o tome govoriti. Može negirati da se

išta dogodilo. Potrebno je uvjeriti dijete da je sigurno i umiriti ga,

pokazati da mu vjerujemo, prije nego što bude spremno iznositi

detalje.

2. Drugi tip razotkrivanja je kad se dijete namjerno nekome

povjeri. To se može dogoditi kad dijete dobije neke informacije o

zlostavljanju djece, npr. nakon što u školi ili na televiziji čuje da se

zlostavljano dijete treba povjeriti bliskoj osobi. Ili ako gleda film s

tom tematikom. Ili ako želi zaštititi mlađe dijete. U adolescenciji

se, nakon godina zlostavljanja, može osnažiti dovoljno da to i

kaže, ili može željeti time zadobiti veću kontrolu. Kad se dijete

povjeri s namjerom, obično je tada sposobno dati jasne

informacije i nije previše zaplašeno. Tada je moguće pažljivo

razgovarati s djetetom i angažirati stručnjake da pomognu djetetu.

O tekstu


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

25 PITANJA (I ODGOVORA) (III dio)

http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/25-pitanja-i-odgovora/











29

3. Najčešće, razotkrivanje tajne ipak započinju odrasle osobe,

a ne djeca. To su situacije u kojima odrasli prepoznaju znakove

i simptome te pitaju što se događa. U tom slučaju dijete je u

konfliktu između želje da kaže kako bi mu se pomoglo, i želje

da zaštiti zlostavljača.

4. Četvrti tip razotkrivanja se često zanemaruje. Kad

razmišljamo o otkrivanju, zamišljamo djecu koja iznose tajnu.

Ali i odrasli mogu iznijeti takve tajne. Kad odrasli kaže tajnu,

npr. o seksualnom zlostavljanju koju je čuvao od djetinjstva,

on/ona također može imati iste strahove i brige kao i dijete.

Institucije sistema trebaju adekvatno odgovoriti na razotkrivanje

kod odraslih, i pri tome treba voditi računa da zlostavljač

možda još uvijek zlostavlja neko dijete ili djecu, pogotovo ako

je unutar obitelji.

U većini slučajeva djeca povjeravaju odraslima manje

probleme, no važno je pokazati spremnost i volju da ih se

sasluša. Ukoliko dijete povjeri ozbiljan problem poput

zlostavljanja, prva će reakcija odrasle osobe uvelike odrediti

koliko će dijete reći i kako će se osjećati nakon toga. Ovdje je

sažeti prikaz kratkih savjeta za odrasle kojima se zlostavljano

dijete povjeri:

• Pronađite mirno mjesto za razgovor.

• Iako je takva situacija teška za svaku osobu, važno je da

ostanete mirni i puni razumijevanja.

• Djeca su često uplašena ili zabrinuta za osjećaje odraslih i

boje se da ih ili neće više voljeti, ili da će biti ljuti radi toga

što im se dogodilo. Razuvjerite ih.

• Vjerujte im. Djeca vrlo rijetko lažu o zlostavljanju.

• Saslušajte ih, ali nemojte ih tjerati da kažu više o tome

ukoliko sama nisu spremna. Recite im da ste tu za njih, da

Vam je drago da su Vam se povjerila i da je vrlo hrabra

odluka pričati o tome.

• Djecu nikada ne treba okrivljavati za bilo koji oblik

zlostavljanja ili zanemarivanja. Jedan od načina koji im

može olakšati povjeravanje je objašnjenje da je s njima sve

u redu, no da nije u redu to što im je zlostavljač napravio.

• Ako je potrebno potražite psihološki savjet putem Hrabrog

telefona (0800 0800), obratite se policiji, centru za socijalnu

skrb ili liječniku.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

RIJEČI U SLICI

30

Analizirajmo

zajedno:

Svakog mjeseca

CKD istražuje

pisanje medija o

nasilju općenito,

prestupništvu,

vršnjačkom

nasilju. Za ovaj

broj izdvajamo

nekoliko tekstova,

a vi procijenite o

čemu je riječ i na

koji način je

nasilje preneseno

čitateljima.

Analizirajte

sadržaj pred

vama:

Šta je tema?

Kako zakoni mogu

pomoći u smanjenju

vršnjačkog nasilja?

Da li je trebalo

reagirati prije nego

što se desila

tragedija?

Kako?


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.telegraf.rs/vesti/1889834

-pripremljen-aleksin-zakon-

predstavljanje-danas-u-novom-sadu

31

Analizirajmo

zajedno:

Svakog mjeseca

CKD istražuje

pisanje medija o

nasilju općenito,

prestupništvu,

vršnjačkom

nasilju. Za ovaj

broj izdvajamo

nekoliko tekstova,

a vi procijenite o

čemu je riječ i na

koji način je

nasilje preneseno

čitateljima.

Analizirajte

sadržaj pred

vama:

Šta je tema?

Gdje se radnja

dešava?

Imate li slična

iskustva?

Kakva je reakcija

okolice na ovakva i

slična ponašanja?


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

32

Riječ u slici


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.bktvnews.com/vrsnjacko-nasilje-udario-

druga-u-stomak-pesnicom-i-pocepao-mu-slezinu/

33

Koja je ovdje

osnovna vijest?

Koje pitanje

postavlja

gospodin Jokić?

Koja društvena

mreža se

spominje u

tekstu?

Na koje načine

mladi mogu

spriječiti nasilje?

Šta najviše utječe

na pojavu

vršnjačkog

nasilja?

Ko je

najodgovorniji za

postojanje

problema nasilja?

Analizirajmo zajedno:


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEDIJI O NASILJU

http://www.promjene.org/index.ph

p/120-opstinksi-odbori/1288-

vrsnjacko-nasilje-odraz-stanja-u-

drustvu

http://www.promjene.org/index.php/120-opstinksi-odbori/1288-vrsnjacko-nasilje-odraz-stanja-u-drustvu





















34

Centar za kulturu dijaloga je u septembru 2014.

gdoine pokrenuu Blog Nenasilje kako bi mladima

iz cijele BiH omogućio jedinstven elektronski

način za borbu protiv vršnjačkog nasilja i

otvoreno pisanje o problemima sa kojima se

suočavaju. Od tada, pa do zaključenja ovog

broja Debatnih novosti objavljeno je 97 različitih

tekstova o nasilju među mladima i razmišljanjima

koja su mladi željeli podijeliti sa drugim

posjetiocima bloga. Tekstove uobičajeno

objavljujemo ponedjeljkom, a ukoliko želite da i

vaš tekst objavimo, pišite nam na:

[email protected]


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

BLOG – NEnasilje

.

mailto:[email protected]





35

Htio sam biti optimističan kada sam pisao

ovaj mail, ali ne mogu da budem. Htio sam

reću da će sve biti ok, da možemo riješiti

problem nasilja, ali se sve više bojim da ne

možemo.

Čini mi se da što više radimo, više problema

nalazimo. Ispravimo jednu grešku, javlja se

još hiljadu. Spriječimo jednu tuču, dogodi ih

se bezbroj. Kao da namjerno jedni drugima

želimo da napravimo što više zla.

Nedavno sam na FB svjedočio žučnoj

raspravi dva momka oko jedne djevojke.

Obojica su htjeli imati vezu sa njom i

posvađali su se koga će izabrati. Bilo je

skoro pa žalosno koliko su vrijeđali jedan

drugoga. Počeli su čak dogovarati "dvoboj".

Onda je neka druga djevojka rekla da

djevojka oko koje se svađaju već ima

momka. I čovjek bi pomislio da je tome kraj.

Oni su se počeli svađati s kim će biti kada

raskine vezu. Ja nisam mogao to gledati pa

sam se isključio sa FB.

Iskreno, ne mogu da vjerujem da postoji

toliko osoba na svijetu koje su spremne da

uvrijede, prebiju ili ubiju nekoga!

Pozdrav od

Seada


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FB NASILJE Slikom da ti

kažem

36

Nova godina je blizu. Ja jedva čekam

proslavu i početak nove godine, za koju

se nadam da će biti bolja od prethodnih.

Ustvari, ja ne planiram nikakav izlazak ili

veliku feštu. Ja ću da slavim kod kuće sa

svojima. Ono čemu se radujem jeste

završetak srednjoškolskog školovanja u

narednoj godini i početak studiranja u

Beču. Imam plan tamo završiti fakultet.

Moj osnovni motiv za studiranje u

inostranstvu, osim boljeg fakulteta, jeste i

da pobjegnem od svakodnevnih online i

offline provokacija. Planiram u Beču

stvoriti novi život, ljepši život. Život u

kojem će kontinuirano verbalno i psihičko

zlostavljanje biti samo ružna uspomena!

Poželite mi sreću! :-)


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NOVA GODINA I NOVI ŽIVOT Slikom da ti

kažem

37

Ja često koristim internet. Posebno volim

portale sa vijestima jer mi se čini kao da

mnogo toga mogu saznati bez da izađem

iz kuće. Međutim, moje omiljene vijesti su

vesele vijesti, dobre vijesti. A njih je sve

manje... Što se tiče ružnih vijesti, i od

samog čitanja naslova mi bude loše. Je li

moguće da ljudi jedno drugima mogu tek

tako da čine nasilje i da budu odvratni

prema drugom ljudskom biću? Čini se da

je moguće. Kada smo (p)ostali takvi?

Jesmo li previše fokusirani na sebe da

bismo primijetili tuđu bol? Čini mi se da

nas sviju povezuje nasilje, agresija,

nestrpljenje, netoleracija. Kao da ne

želimo voljeti. Kao da se trudimo da što

više i što jače povrijedimo jedni druge.

Strašno...


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

NASILJE KAO PRIRODNO STANJE Slikom da ti

kažem

38

BRČKO UČENICE

"BOKSEROM"

PRETUKLE

VRŠNJAKINJU ZBOG

LAJKA NA FB

http://www.avaz.ba/clanak/2

07578/brcko-ucenice-

bokserom-pretukle-

vrsnjakinju-zbog-lajka-na-fb

ČINI SE DA VRŠNJAČKO

NASILJE NIJE SAMO

PROBLEM POSTRATNIH

GENERACIJA

Sarajevski žestoki momci:

Znate li priču o braći Zulić?

http://depo.ba/clanak/13885

5/sarajevski-zestoki-momci-

znate-li-pricu-o-braci-zulic

Tokom mjeseca, na ovoj stranici objavljujemo

zanimljivosti u vezi sa vršnjačkim nasiljem i

maloljetničkim prestupništvom. Na ovoj stranici

možete naći različite materijale, a mi vas pozivamo

da nam date „lajk” i da nas redovno pratite!

Potražite nas na:

Vijesti sa Facebook stranice


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I

MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH

http://www.avaz.ba/clanak/207578/brcko-ucenice-bokserom-pretukle-vrsnjakinju-zbog-lajka-na-fb



















http://depo.ba/clanak/138855/sarajevski-zestoki-momci-znate-li-pricu-o-braci-zulic



















39

DEBATOLOGIJA

U DECEMBRU SMO RAZGOVARALI O

SLJEDEĆIM TEMAMA:

Cyberbullying može biti okidač za

samoubistvo?

Odrasli su nespremni za

suočavanje sa vršnjačkim

nasiljem?

Rađaju li se djeca nasilna, ili

postaju nasilna zbog okruženja u

kojem odrastaju?

Agresivne djevojčice su još jedan

od uzroka povećanja stope

vršnjačkog nasilja?

Cyberbullying može biti okidač za

samoubistvo?

Cyberbullying itekako utjecati na

samoubistvo. Svjedoci smo danas da

djeca prozivljavaju strahote,

vrijedjanja, i ponizenja, sto u skoli, te

se prenosi na internet- na socijalne

mreze. Samo jednim klikom, objavom

slike, ljudi mogu da uniste neciji zivot,

da ga osramote, i da ostavi na njega

posljedice i iziskuje na kraju najgore-

samoubistvo.. Skoro se desio slucaj u

Zagorju, u Hrvatskoj gdje su djevojke

vrijedjale poznanicu preko ask.fm,

sajta koji se koristi za odgovaranje

anonimcima na poruke. Vise na ovom

linku-

http://www.jutarnji.hr/petnaestogodisnj

akinja-se-u-loboru-ubila-zbog-nasilja-

preko-interneta-/1105702/

Ono sto bih zeljela da dodam na kraju

jeste to da roditelji trebaju da

kontrolnisu svoju djecu, a i takodje da

policija preuzme kontrolu nad IP

adresama, i da malo cesce nadgleda

danasnju omladinu, kako bi se

sprijecilo povecanje samoubistava.

O tezama su rekli:

http://www.jutarnji.hr/petnaestogodisnjakinja-se-u-loboru-ubila-zbog-nasilja-preko-interneta-/1105702/




















40

U nastavku donosimo još nekoliko komentara iz

decembarskih teza :

U većini slučajeva djeca koja su nasilna, nasilna su

zbog okruženja kojem odrastaju. Definitivno,

zaključak je takav. Iz kojeg razloga?

Ovaj članak mnogo toga objašnjava.

"Naučnici su otkrili dva gena odgovorna za nasilno

ponašanje i utvrdili da pet do deset odsto nasilnih

zločina u Finskoj, gde je sprovedeno istraživanje,

počine baš ljudi s takvim genotipom. Rezultati

istraživanja objavljeni su u časopisu Molekularna

psihijatrija (Molecular Psychiatry) uz opasku da se

ovo genetsko testiranje ne može koristiti za

otkrivanje potencijalnih kriminalaca. Naime,

nasilničko ponašanje povezano je i s mnogim

drugim faktorima, od okruženja do psihologije, a

većina osoba s ta dva potencijalno opasna gena

nikad ne počini krivično delo.

(http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/zanimljivosti

/NAUKA-DOKAZALA-Neki-ljudi-se-zaista-radjaju-

ZLI.a-253075.299.html#sthash.9o92bJCH.dpuf)

DEBATOLOGIJA

http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/zanimljivosti/NAUKA-DOKAZALA-Neki-ljudi-se-zaista-radjaju-ZLI.a-253075.299.htmlsthash.9o92bJCH.dpuf





































41

"Izvršenje ozbiljnog nasilnog zločina je

prilično retko. Iako postoji povećan

rizik da osobe s ovim genima budu

nasilne, apsolutni rizik je ipak vrlo

nizak", izjavio je za BBC Jari Tihonen,

vođa istraživačkog tima sa Karolinskog

instituta u Švedskoj.

'Nazvati te gene 'genima za nasilje'

bilo bi ogromno preterivanje. U

kombinaciji s mnoštvom drugih

faktora, ti bi geni mogli malčice da

otežaju kontrolu nasilnih nagona kod

nekih osoba, ali sigurno ne mogu

nikoga predodrediti za život ispunjen

kriminalom'.

Ovdje su globalno prikazane osobine

ljudi, međutim šta će i djeca

vremenom postati nego ljudi. Zato nije

greška praviti ovakva poređenja.

Također je jasno kazano da tu postoji

mnoštvo drugih faktora koji utječu na

bilo šta, prema tome djeca se ne

rađaju nasilna, takva postaju pod

raznim uticajima.

http://www.6yka.com/novost/94684/me

duvrsnjacko-nasilje-nijedno-dijete-se-

nije-rodilo-nasilno-moramo-locirati-

izvor-problema

DEBATOLOGIJA

42

Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo – KŠC – srednja medicinska škola Sarajevo


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

MEĐUŠKOLSKA TAKMIČENJA - NOVEMBAR

43

Ekonomska škola Brčko – Mješovita srednja škola Čelić


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


44

KŠC „Sv. Franjo” Tuzla – KŠC „Sv. Pavao” Sarajevo


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


45

SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad – Gimnazija Banja Luka


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK


46

ODGOVORI IZ

KVISKOTEKE SA

STRANICE 17:

1. Fizičko

korištenje sile

2. Fizičko,

psihičko...

3. Pomoglo.

4. Zbog

nezadovoljstva i

predrasuda

5. Vršnjaka

6.

Nerazumijevanje

7. Pedagogu,

psihologu škole...

8. Razgovor,

argument i debata

9. Vršnjaci

10. Korištenje sile

među vršnjacima.

11. Brata

12. Drugi čine tebi

13. Nasilje

14. Strahom

15. Izgubiti

„Nasilje nije moj izbor“ – izjava je kojom definiramo

stavove o samom nasilju. Svaki pojedinac ima

pravo slobodnog izbora jer izbor određuje tog istog

pojedinca. Hoće li naš izbor biti nasilno ponašanje

i detruktivan uticaj na zajednicu ili će to biti veliko

„DA“ za nenasilje, to isključivo ovisi o razvijenosti

naše svijesti i svjetonazora. Na ovim aktivnostima

naš cilj je bio pokazati da nasilje ne može i ne

smije biti naš izbor.


ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

UMJESTO KRAJA

ZA VAS SU PISALI:

1. Nađa Brkić

2. Alma Ahmethodžić

3. Emilija Pavićević

48

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,

Azra Džananović, Mariana Sedić

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 12. Decembar, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts




http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe ... novosti decembar 2015 in...debatna sekcija. kakva...

Documents